Law declaring the part of the mountain Konjuh as protected landscape ''Konjuh''

f;.. ~I1lliJzZlli~~~ ~@WIJ~~ ,- TUZLANSKOG KANTONA GODINA 16 • TUZLA, PONEDJELJAK 7. DECEMBAR 2009. GODINE• IZDANJE NA BOSANSKOM JEZIKU • BROJ 13 509 Na osnovu clana 24. stav (I) tacka c) Ustava Tuzlanskog kantona ("Sluzbene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", br. 7 /97 i 3/99 i "Sluzbene novine Tuzlanskog kantona", br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04) i clana 24. stav 7. au vezi sa stavom 1. Zakona o zastiti prirode ("Sluzbene novine Tuzlanskog kantona", br. 10/04) na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupstina Tuzlanskog kantona, na sjednici odrzanoj 9.11.2009. godine, donosi ZAKON 0 PROGLASENJU DIJELA PODRUCJA PLANINE KONJUH ZASTICENIM PEJZAZOM ,,KONJUH" I. OSNOVNE ODREDBE Clan 1. (Predmet) (1) Ovim zakonom proglasava se Zasticenim peJzazom "Konjuh" (u daljem tekstu: Zasticeni pejzaz), dio planine Konjuh i utvrduju pojam i ciljevi utvrdivanja Zasticenog pejzaza, granice Zasticenog pejzaza, zoniranje Zasticenog pejzaza, mjere zastite, aktivnosti u Zasticenom pejzazu, koristenje, upravljanje, sredstva za obavljanje poslova zastite, vlasnistvo, naknade, nadzor i kazne za prekrsaje za pravna i fizicka lica. (2) Zasticeno podrucje iz stava (1) ovog clana uziva posebnu zastitu i koristi se pod uslovima i na nacin propisan zakonom. II. POJAM I CILJEVI UTVRDIVANJA ZASTICENOG PEJZAZA Clan 2. (Pojam i ciljevi) (1) Zasticeni pejzazje kopneno podrucje nastalo medusobnim djelovanjem prirode i covjeka sa izuzetnim estetskim, ekoloskim i/ iii kulturnim vrijednostima i sa velikom bioloskom raznolikoscu. (2) Zasticeni pejzaz utvrduje se s ciljem: a) odrfavanja uskladenosti medusobnog djelovanja prirode i kulture putem zastite pejzaza i tradicionalnog koristenja zemljista, gradenja, te drustvenih i kulturnih manifestacija, b) izvodenja ekonomskih aktivnosti u skladu sa prirodom i ocuvanjem kulturnog sistema zajednica, c) odrzavanja raznolikosti pejzaza i stanista, srodnih vrsta i ekosistema, d) eliminisanja i sprecavanja koriscenja zemljista i aktivnosti koje nisu u skladu sa ciljevima upravljanja i omogucavanja rekreacije i turizma koje odgovora kategoriji podrucja, e) podsticanja naucnih i edukativnih aktivnosti za dobrobit stanovnistva za duzi vremenski period, f) ucesca javnosti u zastiti okolice Zasticenog pejzaza, g) omogucavanja beneficija kroz osiguranje prirodnih izvora (kao sto su sume i ribe) i usluga (kao sto su cista voda iii prihodi od turizrna u cilju odrzive upotrebe tog podrucja) za lokalnu zajednicu. III. GRANICE ZASTICENOG PEJZAZA Clan 3. (Opis zasticenog pejzaza) (1) Zasticeni pejzaz, u sirem geografskom smislu, smjestenje u centralnim dijelovima planine Konjuh. (2) U hidrografskom pogledu Zasticeni pejzaz obuhvata u svom sjevernom dijelu slivno podrucje rijeke Oskove, au juznom dijelu slivno podrucje rijeke Drinjace - gornji dio sliva rijeke Drinjace i slivna podrucja Krabanje i Velike Zlace. (3) U topografskom pogledu pripada brdsko-planinskom regionu sa apsolutnim nadmorskim visinama od 300 do 1328 m n.v. (4) Ukupna povrsina Zasticenog pejzaza iznosi 8.016,61 ha, a prostire se na dijelovima teritorije opcina Kladanj, Banovici i Zivinice. Clan 4. (Granice Zasticenog pejzaza) (1) Granice Zasticenog pejzaza su odredene karakteristicnim tackama i oblicima reljefa zasticenog podrucja kao sto su grebeni, kote, vidikovci, kose, zaravni, platoi i cir. (2) Granica polazi sa lokaliteta Hrvatska brana preko kote 511 m n.v. ,,Gradina", ide Mackovac kosom, zatim na kote 656 i 1053 m n.v. ,,Zelenboj", dalje se spusta u potok Visnjik do kote 996 m n.v. ,,Kalem", zatim grebenom preko kote 1009 m n.v. ,,Ploc" i izlazi na kotu 1104 m n. v. ,,Ravni bor". Zapadno od ove kote prateci planinsku stazunastavlja do kote 1084 mn.v. ,,Suplji bor" i izlazi nakotu 1167 m n.v. ,,Zidine". Desnom stranom zaravni ide planinarskom stazom do najdominantnije kote 1328 m n.v. ,,Konjuh". (3) Prateci greben spusta se na kotu ,,Bijelo brdo", odakle se spusta glavnim grebenom do potoka. Granica nastavlja u pravcu glavnog puta i pritoke Miljevica, zatim presijecajuci glavni put ide nizvodno do rijeke Kikanovac. Odavde nastavlja sirinom 100 mod rijeke sve do mosta kod izvora Zeleni vir, zatim se penje grebenom na kotu 1008 m n.v. i nastavlja zapadno do prve zaravni odakle se grebenom spusta u pravcu usca Katranice u Srebrenicu. Od Srebrenice granica nastavlja dominantnim grebenom i penje se do kote 1109 m n.v. ,,Velika crna stijena" odakle se grebenom u pravcu istoka spusta u pravcu pritoke Borovnica. Od Borovnice nastavlja prvim grebenom do zaravni i dalje u pravcu istoka po izohipsi 750 sve do usca Borovnice u Drinjacu. (4) Granica izlazi na kotu 874 m n.v. ,,Zagradac" grebenom presijecajuci sumski put do treceg mosta na rijeci Bebrostici. Uzvodno kanjonom Bebrostice nastavlja u sirini 100 m do kanjona Bebrostice sve do cetvrtog mosta gdje se odvaja u pravcu istoka do kote 896 m Broj 13 - Strana 1228 SLUZBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. n.v. ,,Negaja", dalje do kote 943 m n.v. ,,Vis", nastavlja do zaravni iznad juznog dijela sela Brateljevici, prateci sumsku stazu spusta se preko kote 843 m n.v. ,,Krst" do Radova sela i rjecice Bukovice. (5) Granica nastavlja prvim grebenom do kote 1106 m n.v. ,,Garez" pa se spusta u pravcu juga do kote 1061 m n.v. ,,Karaula", zatim pod ostrim uglom mijenja smjer prema sjeveru praveci zavoj i izlazi na kotu 892 m n.v. i povijajuci se prema zapadu spusta se do korita Bukovice nastavljajuci do sela Brateljevici, odnosno do rijeke Drinjace. (6) Odavde ide uzvodno 100 m od korita Drinjace do usca pritoke Bebrostica odakle se grebenom penje do kote 869 m n.v. i nastavlja preko Osjelina do kote 1058 m n.v. ,,Plosno brdo". (7) Dalje, granica ide grebenom na kotu 1053 mn.v., sumskim putem na kotu ,,Piskavica" i na kotu 1017 m n.v., zatim sumskom stazom do kote 1102 m n.v. ,,Golo brdo". Granica se zatim penje do kote 1137 ,,Bukovica", nastavlja na istok do kote 908 m n.v. izlazeci na kotu 1080 m n.v. ,,Skrilo". (8) Odavde se granica spusta prvim grebenom u potok nastavljajuci kolskim putem iznad sela Brdijelji do platoa Kuman i dalje sumskim putem do kote 1207 m n.v. ,,Bandera". Dalje nastavlja rubom platoa Javorje, preko kota 1194 m n.v., 1037 m n.v. ,,Siroka ravan", 954 m n.v. i 941 m n.v. do lokaliteta Miljkovac. (9) Odavde ide sumskim putem do kote 977 m n.v. ,,Trosni kamen", zatim preko Brezovih plana do kote 917 m n.v. ,,Omrici" izlazeci sumskom stazom preko Zaloma do kote 832 m n.v. ,,Jelova glava" spustajuci se grebenom do lokaliteta Pasji do, te presijecajuci Pasji do nastavlja u pravcu sjevera dolinom rijeke Oskove, zatvarajuci granicu na lokalitetu Hrvatska brana. IV. ZONIRANJE zM,TICENOG PEJZAZA Clan 5. (Zone) Zavisno od stepena zastite, u okviru granica Zasticenog pejzaza, utvrduju se tri zasticene zone: a) prva zasticena zona (zonaA), b) druga zasticena zona (zona B) i c) treca zasticena zona (zona C). A. Prva zasticena zona Clan 6. (Obuhvat prve zasticene zone) (1) Prva zasticena zona (zona A) sa povrsinom koja iznosi 2.411,42 ha, predstavlja prostor najvisih vrijednosti, koje moraju ostati u potpunosti ocuvane. (2) Zona A se sastoji od pet prostomih cjelina medusobno nepovezanih, oznacenih kao: Al, A2, A3, A4 i A5. (3) Zona Al sa povrsinom koja iznosi 1.654,71 ha, je najveca prostoma cjelina zone A i najvecim svojim dijelom prostire se na slivna podrucja vodotoka Velika Zlaca i Maia Zlaca, a manjim dijelom u podrucju potoka Skakavac. (4) Zona A2 sa povrsinom koja iznosi 534,01 ha, je u zasticenom podrucju prostomo definisana kotama 977 m n.v. ,,Trosni kamen", 917 m n.v., 893 m n.v., 832 m n.v., 852 m n.v. i zavrsava na koti 977 m n.v. ,,Trosni kamen". (5) Zona A3 sa povrsinom koja iznosi 132,71 ha, je na uzem kaptaznom podrucju izvorista ,,Muska voda" i nastavlja se dijelom u uskom pojasu rijeke Drinjace. (6) Zona A4 sa povrsinom koja iznosi 57,88 ha, je podrucje oko pecinskog sistema ,,Bebrava". (7) ZonaA5 sa povrsinom koja iznosi 32,11 ha,je na podrucju spomenickog lokaliteta ,,Djevojacka pecina". Clan 7. (Osnovne vrijednosti prve za§ticene zone) Osnovne vrijednosti prve zasticene zone cine: a) Geoloska raznolikost i prirodno naslijede na zasticenom podrucju: 1) prirodne vrij ednosti geomorfoloskog karaktera (pecine, vrtace, jame ), 2) izrazena geoloska profilacija terena, 3) varijabilnost reljefnih i orografskih formi. b) Visok stepen floristicke raznolikosti: 1) rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema, 2) rijetke i reliktne biljne zajednice: sume bijelog i cmog bora na peridotitu i serpentitu. c) Omitoloske karakteristike: I) reliktne vrste ptica: ljestarka, 2) ugrozene vrste ptica: planinska sova, ljestarka. d) Rijetke i ugrozene vodene zivotinje: vidra, rijecni rak, autohtona potocna pastrmka i potocna mrenica. e) Hidroloske karakteristike: I) planinska izvorista ciste vode, 2) izvoriste vode ,,Muska voda", 3) prirodna planinska jezerca, 4) vodene sesije (vodopadi i skakavci), 5) atraktivnost vodotoka (Drinjaca i Oskova sa pritokama), te izvomost dolinskog pejzaza i rijecnih korita. f) Kultumo-historijsko naslijede. B. Druga zasticena zona Clan 8. (Obuhvat druge zasticene zone) (I) U drugoj zasticenoj zoni (zona B) sa povrsinom koja iznosi 5.093,70 ha, prvenstveno se ostvaruje ocuvanje i zastita izvomog stanja prirode, u cilju konzervacije osnovnih vrijednosti eko-sistema, te osiguranja mogucnosti za istrazivanja, edukaciju, razvoj turizma i fizicku i duhovnu rekreaciju. (2) Zona B se sastoji od cetiri prostome cjeline medusobno nepovezane, oznacene kao: Bl, B2, B3 i B4. (3) Zona BI sa povrsinom koja iznosi 4.607,69 ha, je najveca prostoma cjelina zone B. Najveci dio zone B1 lociranje na podrucju opcine Kladanj zauzimajuci cjelokupan sredisnji i zapadni dio zasticenog podrucja, dok na podrucju opcine Banovici najvecim dijelom zauzima dio slivnog podrucja Oskove i veci dio slivnog podrucja vodotoka Krabanje. (4) Zona B2 sa povrsinom koja iznosi 186,23 ha, se prostire u slivnom podrucju rjecice Srebrenice, pritoke Drinjace. (5) Zona B3 sa povrsinom koja iznosi 67,72 ha odnosi se na saobracajnicu koja povezuje zone C2 i A4. (6) Zona B4 sa povrsinom koja iznosi 237,04 ha, je zastitna zona spomenickog lokaliteta ,,Djevojacka pecina", kao i drugih speleoloskih objekata u neposrednoj blizini. Svojim juznim krakom ova zasticena prostoma cjelina obuhvata slivno podrucje vodotoka Gluha Bukovica, kao vodoopskrbnog prirodnog sistema opcine Kladanj. Clan 9. (Osnovne vrijednosti druge zasticene zone) Osnovne vrijednosti druge zasticene zone cine: a) Geoloska raznolikost i prirodno naslijede na zasticenom podrucju: I) prirodne vrijednosti geomorfoloskog karaktera (pecine, vrtace, jame ), 2) izrazena geoloska profilacija terena, 3) varijabilnost reljefuih i orografskih formi. b) Visok stepen floristicke raznolikosti: I) rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema, 2) rijetke i reliktne biljne zajednice: sume bijelog i cmog bora na peridotitu i serpentitu. c) Omitoloske karakteristike: I) reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb, 2) ugrozene vrste ptica: veliki tetrijeb, planinska sova, ljestarka. d) Rijetke i ugrozene vodene zivotinje: vidra, rijecni rak, autohtona potocna pastrmka i potocna mrenica. Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. SLUZBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 1229 e) Ugrozene vrste zivotinja: bosanska divokoza i bosanski mrki medvjed. f) Hidroloske karakteristike: 1) planinska izvorista ciste vode, 2) prirodna planinska jezerca, 3) atraktivnost vodotoka (Drinjaca i Oskova sa pritokama), te izvomost dolinskog pejzaza i rijecnih korita. g) Kulturno-historijsko naslijede. c. Treca zasticena zona Clan 10. (Obuhvat trece zasticene zone) (1) Treca zasticena zona (zona C) sa povrsinom koja iznosi 511,49 ha, zbog svoje ambijentalne vrijednosti namijenjena je prvenstveno za rekreaciju, sport, naucno-nastavni rad i turizam. (2) Zona C je podijeljena na dvije prostome cjeline: Cl i C2. (3) Zona Cl sa povrsinomkoja iznosi 201,55 ha, zauzima uski sjevemi dio zasticenog podrucja u opcini Banovici i to od lokaliteta Hrvatska brana, pa do rekreativnog platoa objekta ,,Zlaca". (4) Zona C2 sa povrsinom koja iznosi 309,94 ha, je na podrucju opcine Kladanj i zauzima uski dolinski pojas Drinjace, trasu puta Kladanj - ,,Muska voda", prostomu cjelinu ispod kote 874 m n.v. ,,Zagradac". (5) Svojim polozajem, oblikom, reljefom i velicinom zasticena zona C, odnosno njezine prostome cjeline Cl i C2, imaju iskljucivo kontaktno-receptivnu funkciju Zasticenog pejzaza. Clan 11. (Prostorni plan posebnih obiljezja) Za Zasticeni pejzaz bit ce donesen Prostomi plan posebnih obiljezja Zasticeni pejzaz ,,Konjuh" (u daljem tekstu: Prostomi plan posebnih obiljezja), 12 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona. Prostomim planom posebnih obiljezja utvrdit ce se definitivne granice izmedu zona. V. MJERE ZASTITE Clan 12. (Mjere zastite u prvoj zasticenoj zoni) U prvoj zasticenoj zoni (zoni A) mjere zastite obuhvataju konzervaciju specificnih prirodnih obiljezja, a odnose se na: a) zabranu svih aktivnosti koje bi mogle narusiti postoje6i eko-sistem, b) zabranu sjece sume, iskorjenjivanje iii bilo kakvo ostecenje stabala osim uzgojne i sanitame sjece, c) zabranu eksploatacije mineralnih sirovina, d) zabranu iskoristavanja fosilnih resursa, e) zabranu !ova i ribolova, f) zabranu sakupljanja ljekovitih biljaka, g) zabranu sakupljanja gljiva, h) zabranu prikupljanja primjeraka divlje flore i faune, i) zabranu namjemog unosenja invazivnih vrsta, j) zabranu pasarenja, k) zabranu izgradnje, osim objekata koji su u funkciji upravljanja i koristenja zasticenim podrucjem gospodarenja sumama, I) zabranu mijenjanja mreze vodotoka, m) zabranu kaptiranja postojecih vrela, izuzev izvorista ,,Muska voda" i postojecih kaptiranih izvorista za vodosnabdijevanje stanovnistva, n) zabranu saobracaja motornirn vozilima, osim iz clana 16. stav 1. tacka f), o) zabranu upotrebe otvorenog plamena, osim na posebno obiljezenim i uredenim mjestima i p) zabranu upotrebe hemijskih sredstava, osim dozvoljenih i odlaganja otpada. Clan 13. (Mjere zastite u drugoj zasticenoj zoni) U drugoj zasticenoj zoni (zoni B) mjere zastite obuhvataju ocuvanje, unapredenje i zastitu izvornog stanja, a odnose se na: a) zabranu sjece sume, osim sjece u skladu sa sumsko­ privrednom osnovom, b) zabranu !ova i ribolova ako su u suprotnosti sa Zakonom i donesenim planovima - lovnoprivredna osnova, ribolovna osnova i dr, c) zabranu sakupljanja ljekovitih biljaka osim sa odobrenjem i pod nadzorom Javne ustanove Zasticeni pejzaz ,,Konjuh" ( u dalj em tekstu: Upravitelj), d) zabranu prikupljanja primjeraka divlje flore i faune, e) zabranu unosenja invazivnih vrsta, f) zabranu saobracaja putnickim vozilima osim iz clana 17. stav 1. tacka g), g) zabranu izgradnje u zonama postojecih vrela, h) zabranu svih ostalih aktivnosti koje mogu remetiti namjenu zone. Clan 14. (Mjere zastite u trecoj zasticenoj zoni) U trecoj zasticenoj zoni (zoni C) mjere zastite su usmjerene na ocuvanje prve i druge zasticene zone i obuhvataju ocuvanje i unapredenje ambijentalnih vrijednosti, te odrzanje izvornog stanja, a odnose se na: a) zabranu sjece sume, osim sjece u skladu sa sumsko­ privrednom osnovom, b) zabranu gradnje koja nije uskladena sa prostorno­ planskom dokumentacijom, c) zabranu svih ostalih aktivnosti koje mogu narusiti postojeci eko-sistem i namjenu zone. Clan 15. (Uskladivanje osnova sa Zakonom) U okviru granica Zasticenogpejzaza, sumskoprivredne osnove, lovnoprivredne osnove, vodoprivredne osnove i Plan upravljanja Zasticenim pejzafom (u daljem tekstu: Plan upravljanja), uskladit ce se sa mjerama zastite utvrdenirn ovim zakonom i Prostornim planom posebnih obiljezja. VI. AKTIVNOSTI U ZASTICENOM PEJZAZU Clan 16. (Dozvoljene aktivnosti u prvoj zasticenoj zoni) (1) U prvoj zasticenoj zoni (zoni A) dozvoljene aktivnosti su: a) sjeca stabala uzgojno-sanitarnog karaktera u cilju ocuvanja i unapredenja zdravstvenog stanja sastojina, koju vrse kantonalno sumsko-privredno drustvo i vlasnici privatnih suma u skladu sa vazecim propisima i Planom upravljanja, b) kosenje, c) oplemenjivanje - ekoloska restauracija postojecih vodotoka ijezera, d) fizicka i duhovna rekreacija, e) unapredenje infrastrukture (staze, klupe) za rekreaciju, f) saobracaj motomim vozilimaneophodnimzagospodarenje sumama i vozilima za potrebe privatnih posjednika, uz odobrenje Upravitelja, g) postavljanje informativnih sadrzaja od prikladnih materijala, h) razvoj centralizovanog upravljanja otpadom, i) uspostava infrastrukture u formi koja ce biti uklopljena u ekolosko-prostomi element i j) istrazivanje, koristenje, obnova i prezentacija kulturno­ historijskog naslijeda. (2) Za dozvoljene aktivnosti iz stava (1) ovog clana potrebno je pribaviti saglasnosti i dozvole u skladu sa zakonom. Broj 13 - Strana 1230 SLUZBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. Clan 17. (Dozvoljene aktivnosti u drugoj zasticenoj zoni) (1) U drugoj zasticenoj zoni (zoni B) dozvoljene aktivnosti su: a) sjeca u skladu sa sumskoprivrednom osnovom, koju vrse kantonalno sumsko-privredno drustvo i vlasnici privatnih suma u skladu sa vazecim propisima i Planom upravljanja, b) ekstenzivno pasarenje, c) kosenje, d) edukacija i istrazivanje, e) izgradnja edukacionih centara, f) fizicka i duhovna rekreacija, g) saobracaj motomim vozilimakoja su u funkciji upravljanja zasticenim podrucjem, gospodarenja sumama i vozilima za potrebe privatnih posjednika, h) izgradnja nove i odrzavanje postojece saobracajne infrastrukture, i) izgradnja turisticke infrastrukture koja mora biti ambijentalno uklopljena. (2) Za dozvoljene aktivnosti iz stava (!) ovog clana potrebno je pribaviti saglasnosti i dozvole u skladu sa zakonom. Clan 18. (Dozvoljene aktivnosti u trecoj zasticenoj zoni) (I) U trecoj zasticenoj zoni (zoni C) dozvoljene aktivnosti su: a) izgradnja edukacionih, turistickih, sportskih, kultumih i rekreacionih objekata za ljetnji i zimski turizam, koji ce biti ambijentalno uklopljeni i izgradeni u skladu sa prostomo-planskom dokumentacijom, b) sjeca sume u skladu sa sumsko-privrednom osnovom, ko­ ju vrse kantonalno sumsko-privredno drustvo i vlasnici privatnih suma u skladu sa vazecim propisima i Planom upravljanja, c) poljoprivredna proizvodnja (ratarstvo ), d) razvoj male privrede i kucnih radinosti, e) izgradnja stambenih naselja za domicilno stanovnistvo, f) izgradnja nove i odrzavanje postojece saobracajne infrastrukture i g) izgradnja infrastruktumih objekata u skladu sa namjenom ovog prostora. (2) Za dozvoljene aktivnosti iz stava (!) ovog clana potrebno je pribaviti saglasnosti i dozvole u skladu sa zakonom. VII. KORISTENJE I UPRAVLJANJE Clan 19. (Koristenje) Koristenje prirodnih vrijednosti, kultumo-historijskog naslijeda ijavnih dobara u granicama Zasticenog pejzaza dozvoljeno je samo ako nije u suprotnosti sa ciljevima i mjerama zastite utvrdenim zakonom i drugim propisima. Clan 20. (Upravljanje) Upravljanje Zasticenim pejzazom povjerava se Javnoj ustanovi Zasticeni pejzaz ,,Konjuh", koju osniva Skupstina Tuzlanskog kantona. Clan 21. (Plan upravljanja) (1) Plan upravljanja donosi Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona), u roku od sest mjeseci od dana donosenja Prostomog plana posebnih obiljezja. (2) Plan upravljanja odreduje razvojne smjemice, nacin izvodenja zastite, koristenja i upravljanja zasticenim podrucjem, te smjemice za zastitu i ocuvanje prirodnih vrijednosti i kultumo­ historijskog naslijeda zasticenog podrucja uz uvazavanje potreba lokalnog stanovnistva. (3) Plan upravljanja sadrzi: ciljeve i politiku upravljanja zasticenim podrucjem, smjemice odrzivog upravljanja zasticenim podrucjem, smjemice za realizaciju. Clan 22. (Pravilnik o unutrasnjem redu) ( 1) Upravitelj Zasticenog pejzaza donosi Pravilnik o unutrasnjem redu unutar podrucja Zasticenog pejzaza, u roku od tri mjeseca od donosenja Plana upravljanja, uz saglasnost Ministarstva prostomog uredenja i zastite okolice Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo ). (2) Pravilnikom o unutrasnjem redu iz stava (1) ovog clana ureduju se detaljno pitanja zastite, ocuvanja i unapredenja i koristenja podrucja Zasticenog pejzaza. Clan 23. (Obiljezavanje granica) (1) Upravitelj je duzan, u skladu sa zakonom, izvrsiti vidljivo obiljezavanje granica Zasticenog pejzaza, kao i zasticenih zona (A, B iC). (2) Sredstva za obiljezavanje granica osigurat ce se u budzetu Tuzlanskog kantona. Clan 24. (Sredstva za obavljanje poslova zastite) (I) Potrebna finansijska sredstva za obavljanje poslova zastite Zasticenog pejzaza osigurat ce se u budzetu Tuzlanskog kantona, do osnivanja Kantonalnog fonda za zastitu okolice. (2) Upravitelj ce donijeti godisnji plan finansijskih sredstava potrebnih za realizaciju Plana upravljanja. (3) Saglasnost na godisnji plan daje Vlada Kantona na prijedlog Ministarstva. (4) Upravitelj je duzan o svim aktivnostima podnositi tromjesecni izvjestaj Ministarstvu. Clan 25. (Koncesije) Vlada Kantona moze dati koncesiju za koristenje i izgradnju hotela i ostalih turistickih objekata, prostore za sport i rekreaciju, koristenje voda, u skladu sa zakonom. VIII. VLASNISTVO I NAKNADE Clan 26. (Vlasnistvo) (I) Vlasnistvo nad nekretninama u zasticenom podrucju mogu sticati pravna i fizicka lica, u skladu sa zakonom. (2) Vlasnik nekretnina u zasticenom podrucju duzan je u slucaju prodaje ponuditi svoju imovinu prvenstveno Vladi FBiH, odnosno Vladi Kantona (pravo prece kupnje). (3) Ukoliko subjekti iz stava (2) ovog clana ne prihvate ponudu u roku od 60 dana od dana prijema ponude, vlasnik svoju imovinu moze, po istoj cijeni i pod uslovima koje je ponudio subjektima iz stava (2) ovo clana, prodati drugom pravnom iii fizickom lieu. (4) Vlasnik zasticenog dijela prirode duzan je prihvatiti, bez naknade, odredivanje granica zasticenog podrucja i dozvoliti pristup tom dijelu podrucja radi zadovoljavanja naucnih, edukativnih, estetskih i kultumih potreba drustva. Clan 27. (Naknada) (I) Ako je koristenje nekretnina u okviru zasticenog podrucja ograniceno iii zabranjeno, vlasnik ima pravo na naknadu zbog ogranicenja kojima je podvrgnut. (2) Visina naknade iz stava (I) ovog clana mora biti srazmjema umanjenom prihodu i utvrduje se sporazumno izmedu vlasnika i Upravitelja. (3) U slucaju spora o visini naknade odlucuje nadlezni sud. (4) Naknada se isplacuje iz sredstava budzeta Kantona, do osnivanja Kantonalnog fonda za zastitu okolice. Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. SLUZBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 1231 IX.NADZOR Clan 28. (Nadzor) (1) Nadzor nad provodenjem odredaba Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrsi Ministarstvo. (2) Poslove inspekcijskog nadzora vrsi kantonalni inspektor zastite okolice i prirode (u daljem tekstu: inspektor). Clan 29. (Nadleznost) U vrsenju inspekcijskog nadzora inspektor vrsi kontrolu: a) koristenja i upotrebe Zasti6enog pejzaza, b) stanja kvaliteta prirode i provodenja mjera zastite prirode, c) da li su saglasnosti za aktivnosti u zasti6enim podrucjima izdate u skladu sa zakonom i drugim propisima. Clan 30. (Prava i obaveze inspektora) U vrsenju inspekcijskog nadzora inspektor ima pravo obavezu da svojim rjesenjem: a) naredi preduzimanje mjera radi uskladivanja aktivnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima, b) privremeno obustavi aktivnosti koje nisu u skladu sa odredbama zakona i drugih propisa, c) privremeno, do konacne odluke nadleznog organa, oduzme predmete kojima je ucinjen prekrsaj, d) preduzme druge mjere odredene zakonom. X. KAZNENE ODREDBE Clan 31. (Kaznene odredbe) (1) Novcanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit ce se za prekrsaj pravno lice ako: a) obavlja aktivnosti suprotno zabranama utvrdenim clanovima 12., 13. i 14. ovog zakona, b) prvenstveno ne ponudi prodaju nekretnina unutar zasti6enog podrucja Vladi FBiH, odnosno Vladi Kantona (clan 26. stav (2)), c) ne dozvoli pristup zasticenom dijelu prirode (clan 26. stav (4)). (2) Za prekrsaj iz stava ( 1) ovog clana, kaznit ce se i odgovomo lice u pravnom lieu novcanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM. (3) Novcanom kaznom od 100,00 KM do 500,00 KM, kaznit ce se za prekrsaj fizicko lice koje vrsi radnje iz stava (1) ovog clana. (4) Za prekrsaj iz stava (1) tacke a) ovog clana, izrece se i mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene prekrsajem. XI. ZAVRSNE ODREDBE Clan 32. (Karta i opis granica) Karta razmjere 1 :25000 i opis granica Zasticenog pejzaza ,,Konjuh" sa granicama pojedinih zasticenih zona je sastavni dio ovog zakona. Clan 33. (Upravljanje u prijelaznom periodu) Do osnivanja Javne ustanove Zasticeni pejzaz "Konjuh", a najduze do 15 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, upravljanje Zasticenim pejzazom "Konjuh" povjerava se JP ,,Sume Tuzlanskog kantona". Clan 34. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Tuzlanskog kantona". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Skupstina Broj: 01-02-169-50/09 Tuzla, 9.11.2009. godine Predsjednik Skupstine Tuzlanskog kantona, Mr. sci. Amir Fazli6, v.r. Broj 13 - Strana 1232 SLUZBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA LEGENDA; , Granica kantona Granica opcina Granica zasticenog podrucja Konjuh Granice odjela , ~ Zona A - strogo zasticeno podrucje • 1~:',---• Zona B - blago zasticeno podrucje .... ,:,;; • ·.;; • Zona C - turisticko-rekreaciona zon'i , .... • · T - 1-· ' ,/-·'~·t"\ tJ1 7 ;;--- - . ,. \ :: .. -! Kapta:!:a Muska voda Zona A Povrtina ha Zona B Zona C Po.,,1n. ha 1654,71 B1 4607,69 C1 201,55 534.01 82 186,23 C2 309,94 l>:J 132,71 B3 67,72 A4 57.88 B4 237.04 A5 32.11 UkupnoA UkupnoB 5093,7 Ukupno C 511,49 Ukupno A + Ukupno B + Ukupno C - 8 018,61 ha TUZLANSKI KANTON MINISTARSTVO PROSTORNOG UREOENJA I ZASTITE OKOLICE TUZla. avgustlkolovoz 2009.godna Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. SLUZBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 1233 OPIS GRANICA CJELOVITOG ZASTICENOG PODRUCJA I GRANICA POJEDINIH ZASTICENIH ZONA Granice zasticenog podrucja Zasticeni pejzaz ,,Konjuh" cijelim svojim dijelom opisane su karakteristicnim tackama i oblicima reljefa kao sto su: kote, grebeni, vidikovci, kose, zaravni, platoi, kao i granicama pojedinih katastarskih cestica. Opis granica zasticenog podrucja Zasticeni pejzaz ,,Konjuh", kao i njegovih prostomih cjelina (zasticenih zona), izvrsen je na osnovu opisanih i katastarskih podataka dostavljenih od strane sluzbi za imovinsko-geodetske poslove opcina: Kladanj, Banovici i Zivinice. 1. OPIS VANJSKIH GRANICA ZASTICENOG PEJZAZA ,,KONJUH" Granica na podrucju opcine Kladanj polazi sa granica politickih opcina Kladanj i Banovici, odnosno sa trigonometra: kota 1326 Konjuh. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga do mjestazv. ,,Bijelo brdo" kota 1191. Na ovommjestu granica se lomi u pravcu zapada au pravcu potoka zv. ,,Miljevica" do kote 970. Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu istoka prema rudnickom naselju Miljevic koje je udaljeno oko 350 m. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu Glabarica i dalje nastavlja u pravcu juga, dolazi do kote 793 i presijeca put kod potoka zv. ,,Dikanovac". Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu istoka do mjesta zv. ,,Stan", a na granici parcela k.c. br. 2332/1 i k.c. br. 2192. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga do mjesta zv. ,,Bare" parcela k.c. br. 2332 i k.c. br. 2192. Granica ide dalje u istom pravcu do kote 782, gdje je ujedno i granica zasticenih A3 i C2 zona. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu izvora Zeleni vir, a na kotu 925. Sa ove kote granica ide na kotu 1008 gdje je ujedno i granica zasticenih C2 i B2 zona. Granica sa kote 1008 blago povija u pravcu juga, presijeca rijeke Katranicu i Srebrenicu u neposrednoj blizini usca i ide do kote 1109 zv. "Velika cma stijena". Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka, presijeca put za Milankovice na malom mostu i rijeku Borovnicu, dolazi do kote 770,5 gdje je ujedno granica zasticenih B2 i C2 zona. Sa ovog mjesta odnosno ove kote granica ide u pravcujugoistoka, dolazi do kote 874 mjesto zv. ,,Zagradac". Granica dalje ide u istom pravcu do parcela k.c. br. 954/1 i k.c. br. 800. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270°, ide u pravcu juga gdje prosjeca sumski put, a na koti 735 gdje je ujedno i granica zasticenih C2 i B3 zona. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga do parcela k.c. br. 954/1 i k.c. br. 807, zatim granicom parcela k.c. br. 812, 814, 824, 825, 832 i 835 K.O. Brateljevici do kote 817, kod bezimenog potoka. Na ovom mjestu granica se blago lomi i ide u pravcu istoka do kote 793, au neposrednoj blizini puta odnosno velike krivine. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270° i ide u pravcu juga do kote 940, gdje se lomi u pravcu istoka i dolazi do potoka zv. ,,Bebrostica". Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka dolazi do izvora bezimenog potoka. Sa ovog mjesta granica i dalje ide u pravcu istoka do mjesta zv."Tisovac" kota 1000. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 290°, ide u pravcu sjevera do kote 976 i kote 975,5 a prema koti 958,2, odnosno prema izvorima zv. ,,Laze" i ,,Mali lug" kota 800. Sa ovog mjesta granica dalje ide u pravcu sjevera do potoka zv. ,,Negajski potok" gdje je ujedno i granica zasticenih B3 i C2 zona. Sa ovog mjesta granica se odvaja u pravcu istoka do kote 896 a u pravcu kote 943, odnosno mjesta zv. ,,Vis" iznad sela Brateljevici. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka do kote 796,3 m. Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu juga i dolazi do kote 843 m i mjesta zv. ,,Radova sela". Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i dolazi do kote 1106 zv. ,,Garez", obuhvatajuci slivno podrucje Gluhe Bukovice izlazeci juzno na kotu 1061 m (,,Karaula"). Sa ove kote se vraca pod ostrim uglom u pravcu sjeveroistoka na kotu 892 m. Granica ide dalje u pravcu sjevera sumskim putem do kote 890,5 (lovacka kuca). Dalje granica ide u istom pravcu do kote 854 mjesto zv. ,,Okretaljka". Granica dalje nastavlja u istom pravcu do kote 915. Na ovom mjestu granica krece u pravcu zapada i to granicom parcela k.c. br. 746, 745 i 744 K.O. Brateljevici, koje su van zasticenog podrucja i parcela k.c. br. 749, 750, 751 i 752 K.O. Brateljevici koje su unutar zasticenog podrucja, a na koti 936,3. Granica dalje ide u istom pravcu granicom parcele k.c. br.753 koja je van zasticenog podrucja i parcela k.c. br. 754 i 756 koje su unutar zasticenog podrucja i dolazi do puta koji vodi do Djevojacke pecine, a na parceli k.c. br. 774 K.O. Brateljevici. Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu sjevera i to putem za selo Brateljevice, dolazi do raskrsca puteva iznad igralista. Sa ovog raskrsca granica ide putem u pravcu mosta pored dzamije. Granica prelazi most i ide putem za Kladanj, a iznad osnovne skole gdje se odvaja u pravcu zapada i to granicom parcele k.c. br. 504 koja je van zasticenog podrucja, parcele k.c. br. 443/1 koja je unutar zasticenog podrucja i parcele k.c. br. 417 /1 koja je van zasticenog podrucja. Granica se na ovom mjestu odvaja u pravcu zapada i ide granicom parcela k.c. br. 418, 422 i 424 koje su unutar zasticenog podrucja i parcela k.c. br. 417/1, 414,415,423,403 i 402 koje su van zasticenog podrucja, gdje presijeca stari put za selo Zagrade i parcele k.c. br. 401 K.O. Brateljevici. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu zapada i dolazi na krs iznad tunela na kotu 859. Granica dalje ide u pravcu Pauckih luka i dolazi do kote 770, koja se nalazi u neposrednoj blizini potoka zv. ,,Zapaucki potok" gdje je ujedno i granica C2 i B 1 zasticenih zona. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu sjevera i dolazi do kote 869. Dalje ide u istom pravcu preko kote 1058 zv. ,,Plosno brdo" i na kotu 1053 koja se nalazi u neposrednoj blizini izvorista zv. ,,Alina voda". Sa ove kote granica ide sumskim putem preko kote 1015 i prolazi preko mjesta zv."Borovaca" i dolazi do kote 1102 mjesta zv. ,,Golo brdo". Granica dalje ide u pravcu sjevera i kote 1137 zv. ,,Bukovci" i dolazi na sumski put. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i prelazi preko kote 908 i kote 1080 i dolazi do raskrsca puteva iznad mjesta zv. ,,Crveni krs", granica sa ovog mjesta ide putem prema selu Brdijelji gdje se i odvaja u pravcu sjevera prema koti 1207 zv. ,,Bandera". Sa ovog raskrsca puteva granica se odvaja u pravcu zapada prema koti 1194 gdje zaobilazi parcele zv. ,,Javorje" koje ostaju unutar zasticenog podrucja. Sa ove kote granica blago povija u pravcu juga, ide putem i dolazi do kote 954. Granica dalje ide na kotu 941, prolazi kroz mjesto zv. ,,Miljkovac,, i na kotu 977, ide do raskrsca gdje je ujedno granica A2 i B 1 zasticenog podrucja. Granica ide dalje prema sjeverozapadu podrucjem opcine Zivinice na lokalitet spomenika ,,Pejo Markovic", zatim na kotu 917 m (Omarici), kotu 893 m (Zalom), zatim se granica blago lomi i ide niz padinu, potom nastavlja vrhovima Jelova glava prema rijeci Oskovi, iduci paralelno sa vodotokom Pasji do. Spajajuci se sa Oskovom granica nastavlja ovim vodotokom do lokaliteta Hrvatska brana. Granica zasticenog podrucja na podrucju opcine Banovici pocinje na koti Konjuh 1326 tj. na tromedi opcina Banovici, Olovo i Kladanj. Granica ove zone od ove kote ide granicom politickih opcina Banovici (sa desne strane) i Olovo (sa lijeve strane) u pravcu sjeverozapada u duzini od oko 5000 m i dolazi na kotu Ravni bor 1104. Od ove kote granica zone Al skrece u pravcu sjevera sumskom stazom do kote Ploca u duzini od 1400 m. Od kote Ploca granica produzava u pravcu sjeveroistoka gredom do kote Kalem tj. 996 u duzini od 1000 m, sa kote Kalem pada potok Visnjik u pravcu sjeveroistoka u duzini 250 m, zatim produzava uz gredu do kote Veliki Zelenboj 1053 u duzini od 600 m, sa kote Veliki Zelenboj u pravcu sjeveroistoka gredom prema Konjskoj ravni granica produzava u duzini od 500 m, zatim skrece jugoistocno u Botica potok, zatim produzava nizvodno Botica potokom, do usca bezimenog potoka ispod Tanke kose u duzini od 1800 m. Od ovog usca uz gredu prema koti 793 zv. ,,Kobilica" granica produzava u pravcu sjeveroistoka do kote 687 pa na sjever do kote 653 Babina greda. Granica skrece u pravcu sjeveroistoka stazom prema uzvisenju Vitlic u duzini od 400 metara, zatim pravolinijski produzava do tromede parcela k.c. br. 1832, 1840 i 1841 K.O. Repnik u duzini od 600 metara. Od ove tromede parcela granica podrucja ide granicom parcele k.c. br. 1832 koja se nalazi sa lijeve strane i parcela k.c. br. 1840, Broj 13 - Strana 1234 SLUZBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. 1839 i 1834 sa desne strane obuhvatajuci iste, izbija na tromedu parcela k.c. br. 1832, 1834 i 1833, zatim ide granicom parcele k.c. br. 1833 koju ne obuhvata i parcela k.c. br. 1834 i 1836, te izlazi na Oskovu na lokalitet Hrvatska brana. 2. OPIS GRANICA POJEDINIH ZA~TICENIH ZONA 2.1. Opis granica zasticene zone A Zasticena zonaA sastoji se od pet prostomih cjelina medusobno nepovezanih i to: Al, A2, A3, A4 i A5. 2.1.1. Opis granica prostorne cjeline Al Prostoma cjelina Al, na podrucju Banovica pocinje na koti Konjuh 1326 tj. na tromedi opcina Banovici, Olovo i Kladanj. Granica ove zone od ove kote ide granicom politickih opcina Banovici (sa desne strane) i Olovo (sa lijeve strane) u pravcu sjeverozapada u duzini od oko 5000 m i dolazi na kotu Ravni bor 1104. Od ove kote granica zone Al skrece u pravcu sjevera sumskom stazom do kote Ploca u duzini od 1400 m. Od kote Ploca granica produzava u pravcu sjeveroistoka gredom do kote Kalem tj. 996 u duzini od 1000 m, sa kote Kalem u pravcu istoka ide vododjelnicom do grede Nevesilj u duzini od 700 m, a zatim niz gredu Nevesilj do kote 850 u duzini od 1300 m, zatim skrece u pravcujugoistoka, ide niz gredu prema uzvisenju Stolica tj. koti 7 48 u duzini od 1100 m. Sa ove kote granica zone Al sa zonom Bl spusta se stazom niz gredu u pravcu jugoistoka 500 m, a zatim na jug prema potoku Yelika Zlaca u duzini 400 m. Granica se spusta nizvodno potokom Yelika Zlaca u pravcu istoka do usca sa potokom Maia Zlaca u duzini od 650 m, od ovog usca potoka granica skrece u pravcu juga u pravcu Zobika, ide uzvodno potokom Maia Zlaca do kote 467 ispod Yarde u duzini od 850 m, zatim produzava uzvodno Malom Zlacom u duzini od 1300 m do lovacke kuce ,,Zobik" . Od lovacke kuce ,,Zobik" skrece u pravcu jugoistoka u duzini 750 m do Srednje kose, odakle granica skrece u pravcu sjeveroistoka u duzini 500 m ispod kote 793, odakle granica ide u pravcu jugoistoka pjesackom stazom tj. gredom na Yinkovacku kosu u duzini od 850 m, zatim skrece sjeveroistocnom gredom u duzini 250 m na kotu 899. Od ove kote niz gredu granica skrece u pravcu istoka prema potoku Skakavac tj. na granicu politickih opcina Banovici i Kladanj i granica zone Al i B 1 zone. Granica zone Al ide uzvodno potokom Skakavac, koji je ujedno i granica politickih opcina Banovici i Kladanj, u pravcu jugozapada do kote 1191 Mali Konjuh gdje se ponovo veze sa zonomBl. Granica izmedu zone Al i zone Bl produzava od ove kote granicom politickih opcina Banovici i Kladanj i izlazi na kotu 1326 Konjuh, obuhvatajuci parcelu broj k.c. br. 1908 K.O. Repnik gdje se i zavrsava opis zone A 1. Granica Al na opcini Kladanj pocinje na koti 1191 zv. ,,Mali Konjuh" i ide u pravcu istoka sumskim putem do kote 1117 zv. ,,Polovno brdo", nastavlja putem do kote 1121 zv. ,,Konjuscic" gdje se odvaja u pravcu sjevera do kote 966 i na kotu 948. Sa ove kote ide Krabanjskim krsom u mjestu zv. ,,Palucak", dolazi do usca potoka zv. ,,Krabasnjica-Skakavac". Dalje se lomi pod uglom 90°, ide na potok zv. ,,Skakavac" do kote 649 i dalje nastavlja prema koti 1191 zv. ,,Mali Konjuh" gdje se i zavrsava. 2.1.2. Opis granica prostorne cjeline A2 Granica polazi ispod kote 977 sa Trosnog kamena i ide u pravcu sjevera vododjelnicom preko Brezovih plana u duzini od 1300 m do kote 917 Omarici, izlazeci sumskom stazom u duzini od 500 m, preko Zaloma do kote 832 Jelova glava u duzini 1100 m. Granica zona A2 i B 1 ide grebenom u pravcu zapada i silazi na usce Studesnice u rijeku Oskovu u duzini 1400 m, te grebenom u pravcu jugoistoka vododjelnicom Oskove i Studesnice na kotu 809 Butkovic u duzini od 1900 m, te preko kota 718, 837 i 852 prema koti 977 Trosni kamen u duzini 2800 m. 2.1.3. Opis granica prostorne cjeline A3 Granica polazi sa kote 799 a pored potoka Rapatnica i ide u pravcu zapada do kote 900, na ovom mjestu se lomi i ide u pravcu juga mjesta zv. ,,Gomji stan", a na kotu 835. Sa ove kote granica ide u pravcu rudnickog naselja, a do granice parcela k.c. br. 2174/1 i 2184 K.O. Tuholj. Dalje se odvaja u pravcu zapada gdje presijeca rijeku Drinjacu i put Rudnik-Muska voda pored samog izvora i dolazi do kote 890. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcujuga, presijeca sumski put i potok zv. ,,Dikanovac", a na koti 793. Granica se dalje lomi u pravcu istoka u mjestu zv. ,,Stan", a na granici parcela k.c. br. 2332/1 i 2192 K.O. Tuholj. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu juga na mjesto zv. ,,Bare" parcela k.c. br. 2332/1 i 2330 K.O. Tuholj, dalje nastavlja u istom pravcu do kote 782, koja je ujedno i granica zasticenih podrucja A3 i C2 zona. Dalje se lomi pod uglom od 90° u pravcu istoka gdje presijeca rijeku Drinjacu i put Konjuh-Muska voda, dolazi do parcele k.c. br. 2319 K.O. Tuholj mjesto zv. ,,Luka", dalje granica nastavlja u pravcu sjevera pored parcela k.c. br. 2198, 2200 i 2201 K.O. Tuholj koje su unutar zone. Granica dalje nastavlja u istom pravcu do kote 799 pored potoka zv. ,,Rapatnica", gdje je i pocela. 2.1.4. Opis granica prostorne cjeline A4 Granica polazi od uvale Zveka i u pravcujugozapada presijeca potok Bebrostica i sumski put u duzini 1000 m, izlazi na padinu Lug do kote 940, gdje se lomi u pravcu istoka, dolazi do potoka zv. ,,Bebrostica". Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka i dolazi do izvora bezimenog potoka. Sa ovog mjesta granica i dalje ide u pravcu istoka do mjesta zv."Tisovac" kota 1008, odakle dalje ide u pravcu sjevera do Zveke u duzini 950 m gdje se i zavrsava. 2.1.5. Opis granica prostorne cjeline AS Granica polazi od kote 915 u pravcu zapada i to granicom parcela k.c. br. 746, 745 i 744 K.O. Brateljevici, koje su van zasticenog podrucja i parcela k.c. br. 749, 750, 751 i 752 K.O. Brateljevici koje su unutar zasticenog podrucja, a na koti 936. Granica dalje ide u istom pravcu granicom parcele k.c. br. 753, koja je van zasticenog podrucja i parcela k.c. br. 754 i 756 koje su unutar zasticenog podrucja i dolazi do puta koji vodi do Djevojacke pecine, a na parceli k.c. br. 774 K.O. Brateljevici. Na ovom mjestu granica se lomi u pravcu juga u duzini od 600 m ide dalje u pravcu istoka u duzini 600 m i presijeca put Brateljevici - Djevojacka pecina, te dolazi do kote 905 i ide na sjever 200 m, a dalje na sjeveroistok do kote 915 u duzini 500 m gdje se i zavrsava. 2.2. Opis granica zasticene zone B Zasticena zona B sastoji se od cetiri prostome cjeline medusobno nepovezane i to: BI, B2, B3 i B4. 2.2.1. Opis granica prostorne cjeline Bl Opis granicne linije zone Bl na podrucju opcine Banovici pocinje na vanjskoj granici Zasticenog pejzaza sa kote 996 Kalem, u pravcu istoka ide vododjelnicom do grede Nevesilj u duzini od 700 m, a zatim niz gredu Nevesilj do kote 850 u duzini od 1300 m, zatim skrece u pravcu jugoistoka i ide niz gredu prema uzvisenju Stolica tj. koti 748 u duzini od 1100 m, zatim skrece u pravcujugozapada i ide uz gredu prema uzvisenju Stolica tj. koti 748, sa ove kote granica zone BI sa zonom Al spusta se stazom niz gredu prema potoku Yelika Zlaca u pravcu jugoistoka u duzini 850 m. Granica se dalje spusta nizvodno potokom Yelika Zlaca u pravcu istoka do usca sa potokom Maia Zlaca u duzini od 650 m, od ovog usca potoka granica skrece u pravcu juga u pravcu Zobika, ide uzvodno potokom Maia Zlaca do kote 467 ispod Yarde u duzini od Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. SLUZBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Broj 13 - Strana 1235 850 m, zatim produzava uzvodno Malom Zlacom u duzini od 1300 m do lovacke kuce ,,Zobik" . Od lovacke kuce ,,Zobik" skrece u pravcu jugoistoka u duzini 750 m do Srednje kose, odakle granica skrece u pravcu sjeveroistoka u duzini 500 m ispod kote 793. Od kote 793 granica ide u pravcu jugoistoka pjesackom stazom tj. gredom na Vinkovacku kosu u duzini od 850 m, zatim skrece sjeveroistocno gredom u duzini od 250 m na kotu 899, od ove kote niz gredu granica skrece u pravcu istoka prema potoku Skakavac tj. na granicu politickih opcina Banovici i Kladanj. Granica nastavlja nizvodno potokom Skakavac tj. granicom politickih opcina Banovici i Kladanj, dolazi do potoka Krabanja, zatim nastavlja nizvodno potokom Krabanja do njegovog usca u potok Oskova. Zatim nastavlja potokom Oskova do usca sa potokom Studesnica, gdje se nalazi tromeda opcina Banovici, Kladanj i Zivinice i izbija na zonu A2. Granica zone A2 i B 1 sa usca Studesnice u rijeku Oskovu ide grebenom u pravcu istoka i u duzini 1400 m do Jelove glave, zatim ide vanjskom granicom Zasticenog pejzaza u pravcu sjeverozapada do zone Cl u duzini 1500 m do Pasjeg dola, te lomi najug do usca potoka Mackovac u Oskovu. Granica nastavlja na sjever preko Gradine u duzini od 1500 m prema koti 653 Babina greda, odakle se lomi na jugozapad u duzini od 1000 m do kote 687, pa se lomi do kote 793 Kobilica u duzini 750 m, pa ide na zapad do Zelenboja u duzini od 1250 m, odakle ide na jugozapad preko kote 1053 u duzini 1250 m do kote 996 gdje se i zavrsava opis granicne linije zone BI. Na podrucju opcine Kladanj granica polazi sa kote 770, koja se nalazi u neposrednoj blizini potoka zv. ,,Zapaucki potok" i ide u pravcu sjevera do kote 869. Dalje nastavlja u istom pravcu preko kote 1058 zv. ,,Plosno brdo" a na kotu 1053 koja se nalazi u neposrednoj blizini izvorista ,,Alina voda". Dalje ide sumskim putem preko kote 1015 i prolazi kroz mjesto zv. ,,Borovaca" i dolazi do kote 1102 mjesta zv. ,,Golo brdo". Granica dalje ide u pravcu sjevera i kote 1137 zv. ,,Bukovci" i dolazi na sumski put. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i prelazi preko kote 908 i kote 1080 i dolazi do raskrsca puteva iznad mjesta zv. ,,Crveni krs". Granica sa ovog mjesta ide putem prema selu Brdijelji mjesta zv. ,,Kuman" gdje se odvaja u pravcu sjevera postojecim sumskim putem a prema koti 1207 zv. ,,Bandera". Sa ovog raskrsca puteva granica se odvaja prema zapadu koti 1194 gdje zaobilazi parcele zv. ,,Javorje" koje ostaju unutar zasticenog podrucja. Granica blago povija u pravcu juga, ide putem i dolazi do kote 954. Granica dalje ide na kotu 941, prolazi kroz mjesto zv. ,,Miljkovac" i na kotu 977, ide do raskrsca gdje je ujedno granica A2 i Bl Kladanj zasticenog podrucja. Granica se na raskrscu odvaja u pravcu zapada, ide putem ispod kote 852 a na kotu 837. Granica dalje nastavlja putem do kote 718, sa ove kote granica dalje nastavlja putem i dolazi do rijeke Oskove gdje je ujedno i granica zasticenog podrucja B 1 Kladanj iA2 zone. Sa ovog mjesta granica se lomi u pravcu juga uzvodno rijekom Krabanjom do usca potoka Skakavac i Krabasnjica. Dalje nastavlja uzvodno potokom Krabasnjica gdje se odvaja uz Krabanjski krs prema kotama 948 i 966. Sa kote 966 granica ide na kotu 1121 zv. ,,Konjuscic", dalje ide u pravcu zapada sumskim putem prema koti 1117 zv. ,,Polovno brdo". Dalje nastavlja istim pravcem i to putem dolazi na kotu 1191 zv. ,,Mali Konjuh" gdje se lomi u pravcujuga i ide na kotu 1326 zv. ,,Konjuh". Sa ove kote se blago povija prema koti 1191 zv. ,,Bijelo brdo" gdje se granica lomi u pravcu zapada, a prema potoku zv. ,,Miljevica" do kote 970 gdje se lomi i ide u pravcu istoka prema rudnicnom naselju koje je udaljeno za cca 350 m. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu Glabarica do kote 890 koja je ujedno i granica zasticenog podrucja B 1 Kladanj i A3 zone. Granica se lomi pod uglom od 90° i ide u pravcu istoka, dolazi do granice parcela k.c. br. 2174/17 i 2184 K.O. Tuholj. Dalje nastavlja u istom pravcu do mjesta zv. ,,Gomji stan" a na koti 835 gdje se granica lomi u pravcu sjevera a na koti 900. Sa ove kote se odvaja u pravcu istoka a prema potoku Rapatnica na kotu 799. Na ovom mjestu granica ide u pravcu juga, prolazi granicom parcela k.c. br. 2201, 2200 i 2198 K.O. Tuholj koje je unutar zasticene zone i prelazi potok Budim, dolazi do Rastoke u neposrednoj blizini mosta. Granica i dalje ide u istom pravcu, dolazi do mjesta zv. ,,Luka" a na parceli k.c. br. 2319 K.O. Tuholj, kojaje ujedno i granica zasticenog podrucja zonaA3, C2 i BI. Dalje nastavlja u pravcu istoka, prelazi Osojski potok a na kotu 730, gdje nastavlja u pravcu Zednog brda kotu 833. Dalje nastavlja u istom pravcu ispod jezera Gorsko oko gdje se blago povija i dolazi na kotu 770, a koja se nalazi u blizini Zapauckog potoka odakle je i pocela. 2.2.2. Opis granica prostorne cjeline B2 Granica polazi sa kote I 008 gdje blago povija u pravcu juga i presijeca rijeke Katranicu i Srebrenicu, a u neposrednoj blizini usca ove dvije rijeke, i ide do kote 1109 zv. ,,Velika cma stijena". Sa ovog mjesta granica ide u pravcu istoka, presijeca put za selo Milankovici na malom mostu i rijeku Borovnicu i dolazi do kote 770,5 gdje je ujedno i granica zasticenih B2 i C2 zona. Sa ovog mjesta granica ide u pravcu sjevera i dolazi do kote 732,7 (mali kamenolom). Granica dalje ide u istom pravcu, presijeca rijeku Srebrenicu, sumski put iznad hotela ,,Konjuh" na koti 750. Sa ovog mjesta granica se odvaja u pravcu sjevera i dolazi na kotu 1008 odakle je i pocela. 2.2.3. Opis granica prostorne cjeline B3 Granica polazi sa kote 735, ide u pravcu juga do parcela k.c. br. 954/1 i 807, a zatim granicom parcela k.c. br. 812, 814, 824, 825, 832 i 835 K.O. Brateljevici, koje su van zasticene zone, a do kote 817 koja se nalazi kod bezimenog potoka. Na ovom mjestu granica se blago lomi i ide u pravcu istoka do kote 793 u neposrednoj blizini puta odnosno velike krivine. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270°, ide u pravcu juga do kote 940 gdje se lomi u pravcu sjeveroistoka, presijeca put i potok Bebrostica i ide do Zveke. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270°, ide u pravcu sjeverozapada prema izvorima zv. ,,Laze" i ,,Mali lug" kota 800, sa ovog mjesta granica dalje ide u pravcu sjevera do potoka zv. ,,Negajski potok" gdje je ujedno i granica zasticenih zona C2 i B3. Sa ovog mjesta granica se odvaja u pravcu sjevera do kote 735 gdje se i zavrsava. 2.2.4. Opis granica prostorne cjeline B4 Granica polazi sa kote 943 zv. ,,Vis" iznad sela Brateljevici i ide u pravcu istoka do kote 796,3. Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu juga i dolazi do kote 843 i mjesta zv. ,,Radova sela", na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu istoka i dolazi do kote 1106 zv. ,,Garez". Sa ove kote granica ide juzno na kotu 1061 m (Karaula), obuhvatajuci slivno podrucje vodotoka Gluha Bukovica, zatim se naglo lomi pod ostrim uglom skrecuci prema sjeveru na kotu 892. Dalje granica ide u istom pravcu do kote 854 mjesta zv. ,,Okretaljka", granica dalje nastavlja u istom pravcu do kote 915 odakle pocinje granica sa zonomA5. Na ovom mjestu granica ide najugozapad u duzini 500 ma zatim na jug do kote 905 u duzini 200 m, odakle ide u pravcu zapada u duzini 600 mi presijeca put i potok Bukovicu. Na ovom mjestu se granica lomi, ide u pravcu sjevera u duzini od 600 m, dolazi do puta koji vodi do Djevojacke pecine, a na parceli k.c. br. 744 K.O. Brateljevici. Na ovom mjestu granica se lomi i ide u pravcu sjevera i to putem za selo Brateljevici i dolazi do raskrsca puteva iznad igralista, koje je ujedno granica zasticenih B4 i C2 zona. Sa ovog raskrsca granica se odvaja uzvodno rijekom Drinjacom, dolazi do kote 675,6. Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu juga i dolazi na kotu 765 (sumski put). Sa ovog mjesta granica se lomi pod uglom od 100° i ide u pravcu juga do kote 775 koja je ujedno i granica zasticenih B4 i B3 zona. Sa ove kote granica ide na kotu 896. Dalje produzava u pravcu istoka do kote 943 zv. ,,Vis" gdje se i zavrsava. 2.3. Opis granica za§ticene zone C Zasticena zona C je podijeljena na dvije prostome cjeline: Cl i C2. Broj 13 - Strana 1236 SLUZBENE NOVINE TUZLANSKOG KANTONA Ponedjeljak 7. decembar 2009. god. 2.3.1. Opis granica prostorne cjeline Cl Opis zone Cl pocinje na uscu potoka Mackovac u Oskovu. Granica nastavlja na sjever preko Gradinskog potoka i Gradine u duzini od 1500 m prema koti 653 Babina do raskrsca staza Gradinska greda i Babina greda. Granica skrece u pravcu sjeveroistoka stazom prema uzvisenju Vitlic u duzini od 400 m, zatim pravolinijski produzava do tromede paracela k.c. br. 1832, 1840 i 1841 K.O. Repnik u duzini od 600 m. Od ove tromede parcela granica zone C 1 ide granicom parcele k.c. br. 1832 koja se nalazi sa lijeve strane i parcela k.c. br. 1840, 1839 i 1834 sa desne strane obuhvatajuci iste, izbija na tromedu parcela k.c. br. 1832, 1834 i 1833, zatim ide granicom parcele k.c. br. 1833 koju ne obuhvata i parcela k.c. br. 1834 i 1836 i izlazi na potok Oskovu. U pravcu jugoistoka granica ide uzvodno potok~m Oskova koja je ujedno i granica politickih opcina Banovici i Zivinice do usca potoka Mackovac i potoka Oskova gdje se i zavrsava opis zone Cl. 2.3.2. Opis granica prostorne cjeline C2 Granica pocinje sa raskrsca puteva iznad igralista u selu Brateljevici i ide u pravcu sjevera i prelazi most pored dzamije putem za Kladanj, a iznad osnovne skole gdje se odvaja u pravcu zapada i to granicom parcele k.c. br. 504 koja je van zasticenog podrucja i parcele k.c. br. 443/1 K.O. Brateljevici koja je unutar zasticenog podrucja, izlazi na put Kladanj - Muska voda gdje ga i presijeca. Na ovom mjestu nastavlja putem Kladanj - Muska voda u pravcu sjevera do granice parcele k.c. br. 418 K.O. Brateljevici koja je unutar zasticenog podrucja i parcele k.c. br. 417/1 koja je van zasticenog podrucja, granica na ovom mjestu se odvaja u pravcu zapada, ide granicom parcela k.c. br. 418, 422 i 424 koje su unutar zasticenog podrucja i parcela k.c. br. 417/1, 414, 415, 423, 403 i 402 koje su van zasticenog podrucja, gdje presijeca stari put za selo Zagrade. Dalje ide u pravcu zapada, dolazi na krs iznad tunela na kotu 859 gdje produzava u pravcu Pauckih luka, dolazi do kote 770, a koja se nalazi u neposrednoj blizini potoka zv. ,,Zapaucki potok", gdje je ujedno i granica C2 i B1 zasticenih zona. Sa ovog mjesta granica se blago lomi u pravcu sjevera a ispod jezera zv. ,,Gorsko oko" dolazi na kotu 833 zv. ,,Zedno brdo". Dalje nastavlja u istom pravcu, dolazi do potoka zv. ,,Osojski potok" a na kotu 730. Granica dalje ide u istom pravcu do mjesta zv. ,,Luka" parcele k.c. br. 2319 K.O. Tuholj, gdje je ujedno i granica zasticenih zona BI, A3 i C2. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 90°, ide u pravcu zapada gdje presijeca rijeku Drinjacu i put Kladanj - Muska voda, odlazi na kotu 782 koja je ujedno i granica A3 i C2 zasticenih zona. Dalje ide u pravcu izvora zv. ,,Zeleni vir" a na kotu 925, sa ove kote granica ide na kotu 1008 gdje je ujedno i granica zasticenih B2 i C2 zona. Dalje nastavlja u pravcu juga, presijeca rijeku Srebrenicu i sumski put iznad hotela ,,Konjuh" na koti 750, ide u pravcu istoka sa kote 732,7 (mali kamenolom). Dalje nastavlja u istom pravcu, presijeca rijeku Borovnicu i dolazi na kotu 770,5 gdje je ujedno i granica zasticenih C2 i B2 zona, nastavlja u istom pravcu do kote 775. Sa ovog mjesta odnosno ove kote granica ide u pravcujugoistoka, dolazi do kote 874 mjesta zv. ,,Zagradac". Granica dalje ide u istom pravcu do parcele k.c. br. 954/1 i k.c. br. 800. Na ovom mjestu granica se lomi pod uglom od 270°, ide u pravcu juga gdje presijeca sumski put, a na koti 735 gdje je ujedno i granica zasticenih C2 i B3 zona. Granica se lomi pod uglom od 100°, ide u pravcu istoka, presijeca potok Bebrostica i put za Bebrovsku pecinu na samom mostu do kote 725, na potoku zv. ,,Negajski potok" a na granici B3 i C2 zona. Granica dalje ide u pravcu istoka do kote 775 gdje je granica C2 i B4 zona. Granica se lomi pod uglom od 90°, ide u pravcu sjevera kote 765 (sumski put). Na ovom mjestu granica se odvaja u pravcu sjeveroistoka i pravcu kote 675,6 u neposrednoj blizini Bebravskog mosta. Dalje granica nastavlja nizbrdo rijekom Drinjacom do zgrade sumarstva u selu Brateljevici, gdje se odvaja starom prugom i dolazi od raskrsca puteva iznad igralista odakle je i pocela. 510 Na osnovu clana 24. stav 1. tacka c) Ustava Tuzlanskog kantona ("Sluzbene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", br. 7/97 i 3/99 i "Sluzbene novine Tuzlanskog kantona", br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupstina Tuzlanskog kantona, na sjednici odrzanoj 9.11.2009. godine, d o n o s i ZAKON 0 DOPUNAMA ZAKONA O DOPUNSKIM PRAVIMA BRANILACA I CLANOVANJIHOVIH PORODICA Clan 1. (I) U Zakonu o dopunskim pravima branilaca i clanova njihovih porodica (,,Sluzbene novine Tuzlanskog kantona", br. 3/07, 4/08 i 9/08) , u clanu 1. iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi: ,,(3) Ovim zakonom obuhvaceni su borci narodnooslobodilackog rata od 1941. do 1945. godine, mimodopski vojni invalidi korisnici prava branilacko-invalidske zastite koji su svoja prava stekli do 06.04.1992. godine i clanovi njihovih porodica". (2) U dosadasnjem stavu (4) iza rijeci ,,stava (1)" brise se veznik ,,i", stavlja zarez, a iza broja ,,(2)" dodaju se rijeci ,,i (3)". U istom stavu, na kraju teksta brise se tacka i dodaju se rijeci "Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca (,,Sluzbeni list Republike Bosne i Hercegovine", br. 2/92, 6/94 i 13/94) i Zakona o zastiti boraca narodnooslobodilackog rata (,,Sluzbeni list Republike Bosne i Hercegovine", broj 35/90)". (3) Stavovi (3) i (4) postaju stavovi (4) i (5). Clan 2. (I) U clanu 3. iza stava (8) dodaje se novi stav (9), koji glasi: "(9) Mirnodopskim vojnirn invalidom, koji je svoje pravo stekao do 06.04.1992. godine, u smislu ovog zakona, smatra se lice kojem je taj status priznat Zakonom o osnovnim pravima vojnih invalida i porodica palih boraca i cija su prava po tom osnovu utvrdena rjesenjem nadleznog organa". (2) Stav (9) postaje stav (10). Clan 3. (I) U clanu 6. stavu (1), iza rijeci ,,stav (1)" dodaju se rijeci: ,,i stava (3)". (2) U istom clanu, stav (9) brise se. Clan 4. Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u ,,Sluzbenim novinama Tuzlanskog kantona". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON Skupstina Broj: 01-02-628-5/09 Tuzla, 9.11.2009. godine Predsjednik Skupstine Tuzlanskog kantona, Mr. sci. Amir Fazlic, v.r. 511 Na osnovu clana 24. stav 1. tacka c) Ustava Tuzlanskog kantona ("Sluzbene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", br. 7/97 i 3/99 i "Sluzbene novine Tuzlanskog kantona", br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupstina Tuzlanskog kantona, na sjednici odrzanoj 9.11.2009. godine, d o n o s i