تخطَّ إلى المحتوى
Nelum
قوانين البوسنة والهرسك

Law amending the Hunting Law

صدر في 2014-09-25 · النص بتاريخ 2026-10-01

القانون العام والإرشادات الرسمية منشورة بوصفها أبحاثاً. ليست مشورة قانونية أو ضريبية أو مالية.

البحث نفسه مكتوب بالإنجليزية. العناوين والوسوم مترجمة؛ أما النتائج والاقتباسات فغير مترجمة.

عن هذا القانون

العنوان الأصلي
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu.
اللغة
Bosnian
النوع
قانون
الدولة
البوسنة والهرسك · Federation BiH
الموضوعات
Wild species and ecosystems
الكلمات المفتاحية
hunting/capture, hunting gear/hunting methods, hunting rights, institution, inspection, offences/penalties, game, classification/declassification, governance

أين تقرؤه

    لا يوجد رابط مصدر مسجل لهذا القانون.

النص

نص القانون نفسه، مادةً مادة، كما هو محفوظ. لكل مادة رابطها.

  1. IIernK, 3. 10. 2014. CJIY)KEEHE HOBIIHE <I>E.lJ:EPAWfJE foi:X Epoj 81 - C11)aHa 47 KopHCHHI\H JIOBHIIITa /zyJKHH cy y poKy 0,[I IIIeCT Mjece11H 0,[I ,[laHa .[I06HjaH>a JIOBHIIITa Ha KOpmnheH>e ycKJia,[IHTH CBOje IIOCJIOBaH>e, OIIIIITe H .[lpyre aKTe ca O.z:1Pe.z:16aMa OBOr 3aKOHa. .lJ:o oKoHqaH,a rrocryrrKa ycrnHOBJbeH,a H .z:10,ajeJie JIOBHIIITa Ha KOpHIIIheH>e y CKJia)zy ca OBHM 3aKOHOM, 6pHry o y3rojy H 3aIIITHTH ,[IHBJI,aqH BO.[IHhe KaHTOHaJIHO MHHHCTap CTB0.11 1I.JiaH 40. Y CKJialjHBaH>e II0,[13aKOHCKHX rrporrHca ,[IOHeceHHX IIO OCHOBY 3aKOHa o JIOBCTBY ("CeyJK6eHe HOBHHe <I>e.z:1epa11Hje EHX", 6p. 4/06 H 8/10) ca o.z:1pe.z:16aMa OBOra 3aKOHa H3BpIIIHhe ce y poKy o.z:1 rO.[IHHY .z:1aHa o.z:1 .z:1aHa cryrraH>a Ha CHary OBora 3aKOHa. 1I.JiaH 41. OBaj 3aKOH cryrra Ha CHary ocMor .z:1aHa o.z:1 .z:1aHa o6jaBe y "CeyJK6eHHM HOBHHaMa <I>e.z:1epa11Hje EHX". IIpe.z:1cje.z:1aBajyhH IIpe.z:1cje.z:1aBajyhH .lJ:oMa Hapo.z:1a IIpe):ICTaBHHqKor ,[IOMa IIapJiaMeHTa <I>e.z:1epa11Hje EHX IIapJiaMeHTa <I>e.z:1epa11Hje EHX ToMHCJiaB MapTHHOBnli, c. p Ca(J>eT Co(J>Tnli, c. p. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 10.09.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 10.07.2014. godine. Broj O 1-02-720-02/14 25. septembra 2014. godine Sarajevo ZAKON Predsjednik Živko Budimir, s. r. O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU Član 1. U Zakonu o lovstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/06 i 8/10) u članu 1. stav 1. riječi: "organizacija lovstva i lovišta" zamjenjuju se riječima: "ustanovljenje i dodjela lovišta". Član 2. Član 2. mijenja se i glasi: "Član 2. U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi sa slijedećim značenjem: Divljač, u pogledu ovoga zakona su određene vrste životinja koje slobodno žive u prirodi; Pravo lova je ovlaštenje da se na određenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i preduzimaju mjere uzgoja, zaštite i racionalnog korištenja divljači; Korisnik lovišta je pravno lice koje je na osnovu odredbi ovoga zakona dobilo lovište na gazdovanje; Lovište je određena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uslovi za uzgoj, zaštitu, lov iracionalno korištenje divljači; Otvoreno lovište je lovište u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači; Ograđeno lovište je lovište u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograđeno preprekama) migracije divljači; Uzgajalište divljači je ograđeni dio lovišta namijenjen intenzivnom uzgoju divljači za potrebe naseljavanja, povećanja brojnosti u lovištima, lov i proizvodnju mesa; Lovno-privredna osnova je planski akt kojim se uređuje gazdovanje divljači i lovištem za desetogodišnji period; Program uzgoja divljači je planski i privredni akt kojim se potanko uređuje uzgoj, zaštita, lov i upotreba divljači u uzgajalištima divljači; Trofej divljači predstavlja divljač ili određeni dio divljači, obrađen na odgovarajući način, tako da se može ocjenjivati prema međunarodnim formulama za ocjenu trofeja; Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova od evidentiranog najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji; Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka, u svrhu odstrjela ili hvatanja životinja, ovim zakonom označenih kao divljač." Član 3 . U članu 5. iza riječi "sakupljanje" dodaju se riječi: "odstrijeljene i". Član 4. U članu 6. stav 2. alineja 8. briše se. Član 5. U članu 7. stav 2. riječ "zaštićene" briše se. Član 6. U članu 10. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Korisnici lovišta u smislu ovoga zakona ne mogu biti pravna lica koja su tokom lovne godine dva ili više puta kažnjavana za prekršaj iz člana 82. stav 1. tač. 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga zakona. Korisnik lovišta je dužan: da izvrši inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta najmanje jednom godišnje; da obezbijedi finansijska sredstva za provođenje lovno-privredne osnove, za sanaciju šteta na divljači i lovištu, kao i nadoknadu štete koju pričini divljač; da ima stručnu službu, odnosno stručno lice za sprovođenje lovno-privredne osnove; da ima organizovanu lovočuvarsku službu; da ima lovačke pse odgovarajuće pasmine za lovište koje koristi, koji posjeduje rodni list (rodovnik, pedigre) jedne od članica Međunarodne kinološke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju položen ispit urođenih osobina; da ima lovačkog psa osposobljenog za praćenje krvnog traga ili krvosljednika s položenim ispitom, ako u lovištu koje koristi ima predviđen odstrjel krupne divljači ili da ima ugovor o korištenju psa sa pravnim ili fizičkim licem koje posjeduje takvog psa." Član 7. U članu 12. st. 3. i 4. brišu se. Član 8. Član 13. mijenja se i glasi: "Član 13. Divljač u smislu ovoga zakona su sljedeće vrste životinja: a) DLAKA V A DIVLJAČ (SISAR!) Glodari (Rodentia): bizamski pacov (Ondatra zibethicus), puh obični (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris), evropski dabar (Castor fiber); Epoj 81 - GrpaHa 48 CJIY)KEEHE HOBIIHE <I>E.lJ:EPAWfJE foi:X IIernK, 3. 10. 2014. Dvojezubci (Lagomorpha): zec (Lepus europeaus), divlji kunić (Oryctolagus cuniculus)". Mesojedi (Carnivora): divlja mačka (Felis silvestris), ris (Lynx lynx), vuk (Canis lupus), čagalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeni tvor (Putorius putorius), velika lasica - hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus arctos). Papkari (Arctiodactyla): obični jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna (Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), muflon (Ovis musimon), divlja svinja (Sus scrofĐ b) PERNATA DIVLJAC (PTICE) Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica počpura (Conturnix coturnix), jarebica poljska-trčka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka grivna (Alectoris graeca), jarebica šumska - lještarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb - gluhan (Tetrao urogallus), mali tetrijeb-ruševac (Lyrurus tetrix). Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupcamca (Anas querquedula), patka glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera ), patka lastarka (Anas acuta ), patka kašikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser), guska glogovnjača (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns ), labud crvenokljuni ( Cygnus olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus). Čaplje (Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Ardea purpurea), čaplja žuta (Ardeola ralloides), čaplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nycticorax nycticorax), bukavac - nebogled (Botaurus stellaris), čapljica mala (Jxobrychus minutus). Rode (Ciconidae): bijela roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra). Ražnji (Threskiornithidae): ražan blistavi (Plegadis falcinellus), žličarka bijela (Platalea leucorodia). Pelikani (Pelecanidae): nesit ružičasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus crispus). Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeđeglavi (Aegypius monachus), kostoberina žutoglava-bradan (Gypaetus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krstaš (Aquila heliaca), orao štekavac (Haliaeetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac gaćaš (Buteo lagopus), jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nisus), eja močvarica (Circus aeruginosus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrđasta (Milvus milvus). Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus), soko kragujac (Falco subbuteo), soko smeđi (Falco cherrug), soko južni (Falco biarmicus), soko kraguljčić (Falco columbarius), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus), vjetruša kopčić (Falco vespertinus), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni). Ždralovi (Gruidae): sivi ždral (Grus grus). Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlakuša ( Gallinula choloropus ), hariš prdavac (Crex crex), štijoka kušica (Porzana pusilla), štijoka riđa (Porzana porzana). Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Tetrax tetrax). Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus). Šljuke (Scolopacidae): šljuka šumska (Scolopax rusticola), barska šljuka-šljuka kokošica ( Gallinago gallinago ), šljuka livadarka (Gallinago media), šljuka kozica mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringa totanus), crvenorepa muljača (Limosa limosa), muljača smeđa (Limosa lapponica). Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus ), širokorepi pomornik (Stercorarius pomarinus). Galebovi (Laridae): galeb riječni (Larus ridibundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb obični (Larus canus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus melanocephalus). Čigre (Strenidae): čigra obična (Sterna hirundo), čigra mala (Sterna albifrons), čigra crna (Chlidonias niger). Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnjaš (Columba palumbus), golub dupljaš (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto ). Sove (Strigidae): velika ušara-buljina (Bubo bubo), mala ušara-utina (Asio otus), ušara šumska (Strix aluco), ćuk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba). Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranac veliki-kormoran (Phalacrocorax carbo ), vranac kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pygmeus). Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ćubasti (Podiceps cristatus), gnjurac riđoglavi (Podiceps grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac ušati (Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis). Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellata). Vrane (Corvidae): gavran (Corvus corax), vrana siva (Corvus cornix), gačac (Corvus frugilegus ), čavka ( Corvus monedula ), kreha sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica), kreja lješnikara (Nucifraga IIernK, 3. 10. 2014. CJIY)KEEHE HOBIIHE <I>E.lJ:EPAWfJE foi:X Epoj 81 - C11)aHa 49 caryocatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus). Ako se na teritoriji Federacije pojavi ili unese nova životinjska vrsta, njen status divljači privremeno će odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom. Član 9. U članu 15. stav 1. alineja 1. riječ "kozorog" briše se, a iza riječi "ris" dodaje se interpunkcijski znak "zarez" i riječi: "obični jelen, evropski dabar". Član 10. Član 17. mijenja se i glasi: "Član 17. Lovostajem zaštićena divljač je: mrki medvjed na uzgojnim područjima, srna, divokoza, obični jelen, jelen lopatar, muflon, zec, vuk, kuna zlatica, kuna bjelica, divlja svinja, evropski dabar, veliki tetrijeb-mužjak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica šumska-mužjak, šljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska. Uzgojna područja mogu se ustanoviti za zaštićene vrste divljači, na zemljištima i vodama na kojima postoje ekološki i prirodni uslovi za njihov opstanak (razvoj i reprodukcija). Uzgojna područja ustanovljava federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministra nadležnog za poslove lovstva (u daljem tekstu: kantonalni ministar), odnosno kantonalnih ministara ako se uzgojno područje nalazi na području dva ili više kantona." Član 11. U članu 25. broj "600" zamjenjuje se brojem "400": Član 12. Član 26. mijenja se i glasi: "Član 26. Unošenje u lovište nove vrste divljači i ponovno naseljavanje nestalih vrsta divljači provodi se u skladu sa planovima gazdovanja lovištem i Zakonom o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13). " Član 13. Član 27. mijenja se i glasi: "Član 27. Za potrebe naučnog istraživanja, obrazovanja, zooloških vrtova, muzeja, naseljavanje lovišta i suzbijanja zaraznih bolesti, federalni ministar može odobriti hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno, ograđenom prostoru. U slučaju iz st. 1. ovog člana donosi se rješenje kojim se propisuju način i mjere koje će se pri tome provoditi, te period važenja odobrenja." Član 14. Član 31. mijenja se i glasi: "Član 31. Lovištem, u smislu ovog zakona, smatraju se povrsme zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-privrednu cjelinu u kojoj postoje uslovi za trajan opstanak, uzgoj, raznmožavanje, zaštitu i korištenje divljači, bez obzira na vlasništvo. Lovište osniva skupština kantona na prijedlog nadležnog kantonalnog ministarstva. Akt o osnivanju lovišta obavezno sadrži: naziv lovišta, granice i ukupnu površinu lovišta, vrste divljači koje ga naseljavaju, divljač koja je pod posebnom zaštitom i druge potrebne podatke. Prema namjeni lovišta mogu biti: sportsko-privredna, privredna i lovišta sa posebnom namjenom (posebna lovišta). Pod privrednim lovištem podrazumijeva se lovište čija je osnovna namjena bavljenje lovstvom u cilju sticanja dobiti. Pod sportsko-privrednim lovištem podrazumijeva se lovište čija je namjena sportsko-privrednog karaktera. Na površinama šuma sa posebnom namjenom (naučnog, kulturnog, vjerskog, historijskog i dr. značaja) kao i na površinama koje predstavljaju izuzetno pogodna staništa rijetkih, prorijeđenih i vrijednih vrsta divljači, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra može osnovati posebno lovište uz prethodno pribavljenu saglasnost vlade kantona. Ako se lovište nalazi na području dva ili više kantona, saglasnost za osnivanje posebnog lovišta daju vlade kantona. Aktom o osnivanju lovišta iz st. 7. i 8. ovog člana Vlada Federacije određuje i korisnika lovišta. Postupak dodjele posebnog lovišta na korišćenje propisat će federalni ministar." Član 15. U članu 34. stav 1. iza riječi "otvorena lovišta" briše se interpunkcijski znak "zarez", a riječi: "i uzgajališta divljači" brišu se. U stavu 4. broj "600" zamjenjuje se brojem "400". St. 5. i 6. istog člana brišu se. Član 16. Iza člana 34. dodaje se novi član 34a. koji glasi: "Član 34a. Uzgajalište divljači je ograđeni dio lovišta koji obuhvata površine zemljišta veće od 100 ha, a manje od 2000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja kvalitetne i zdrave divljači namijenjene za reprodukciju, potrebe naseljavanja i povećanja brojnosti u lovištima, lov i proizvodnju mesa. Izuzetno od stava 1. ovoga člana, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama privrednog ribnjaka sa obalnim zemljištem ili rasadnicima i voćnim i loznim nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju i na drugim površinama zemljišta u privatnom vlasništvu. Dozvolu za ustanovljavanje uzgajališta divljači iz stava 2. ovog člana izdaje kantonalno ministarstvo na zahtjev vlasnika privatnog posjeda. Uzgajalište divljači se ustanovljava u skladu sa važećom lovno-privrednom osnovom i godišnjim planom gazdovanja lovištem." Član 17. Član 36. mijenja se i glasi: "Član 36. Privredno lovište dodjeljuje se na korištenje u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o koncesijama ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02 i 61/06) - (u daljem tekstu: Zakon o koncesijama) i zakonom o koncesijama kantona. Pravo učešća na javnom pozivu za dodjelu privrednog lovišta na koncesiju imaju pravna lica registrovana za bavljenje lovstvom, privredna društva šumarstva i lovačka udruženja. Na prijedlog kantonalnog ministarstva Vlada kantona će propisati uslove, kriterije i postupak dodjele privrednih lovišta na koncesiju. Nadležni kantonalni organ donosi odluku o dodjeli koncesije za korištenje lovišta najpovoljnijem ponuđaču koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrđene u javnom pozivu. Godišnja koncesiona naknada za korištenje lovišta je najpovoljnija cijena koja se postigne na javnom pozivu i ne može biti manja od 10% planiranog godišnjeg prihoda od Epoj 81 - GrpaHa 50 CJIY)KEEHE HOBIIHE <I>E.lJ:EPAWfJE foi:X IIernK, 3. 10. 2014. odstrjela divljači iz vazece lovno-privredne osnove ili privremenog godišnjeg plana gospodarenja divljači. Koncesiona naknada iz stava 5. ovog člana plaća se u skladu sa kantonalnim zakonom o koncesijama. Prikupljena sredstva iz stava 6. ovog člana koriste se za unapređenje lovstva, kao i druge obaveze propisane ovim zakonom. Jednom pravnom licu može se dodijeliti više lovišta na korištenje. Rok na koji se dodjeljuje koncesija za korištenje lovišta ne može biti kraći od 10 godina, a ni duži od 30 godina. Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku." Član 18. Član 37. mijenja se i glasi: "Član 37. Sportsko-privredno lovište dodjeljuje se u zakup putem javnog poziva koji raspisuje kantonalno ministarstvo. Pravo učešća na javnom pozivu za dodjelu sportsko privrednog lovišta u zakup imaju lovačka udruženja. Nadležno kantonalno ministarstvo će propisati uslove, kriterije i postupak dodjele sportsko-privrednih lovišta u zakup. Prije raspisivanja javnog konkursa za dodjelu sportsko privrednog lovišta kantonalno ministarstvo propisuje način vrednovanja ponuda za dodjelu lovišta na korištenje." Član 19. Iza člana 37. dodaju se novi čl. 37a. i 37b. koji glase: "Član 37a. Vlada kantona, na prijedlog resomog kantonalnog ministarstva donosi odluku o dodjeli sportsko-privrednih lovišta u zakup najpovoljnijem ponuđaču koji ispunjava kriterije utvrđene u javnom pozivu. Kantonalni ministar imenuje komisiju za proceduru dodjele sportsko-privrednih lovišta u zakup. Godišnja zakupnina za korišćenje lovišta je najpovoljnija cijena koja se postigne na javnom pozivu i ne može biti manja od 10% planiranog godišnjeg prihoda od odstrjela divljači iz važeće lovno-privredne osnove ili privremenog godišnjeg plana gospodarenja divljači. Zakupnina se uplaćuje u korist budžeta kantona u iznosu od 60%, u korist Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet Federacije) u iznosu od 20% i u budžet opštine na čijem području se ostvaruje prihod u iznosu od 20% najkasnije do 31. januara za tekuću lovnu godinu. Prikupljena sredstva iz stava 3. ovog člana koriste se za unapređenje lovstva, kao i druge obaveze propisane ovim zakonom. Lovište se daje u zakup na period od 10 lovnih godina. Jednom korisniku lovišta u zakup se može dati više lovišta. Korisnik lovišta, lovište ili njegove dijelove ne može davati u podzakup ili ustupiti drugom korisniku." "Član 37b. Posebno lovište se daje na korištenje na period od 10 lovnih godina. Jednom pravnom licu može se dati više posebnih lovišta na korištenje. Korisnik posebnog lovišta, posebno lovište ili njegove dijelove ne može davati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku." Član 20. Član 39. mijenja se i glasi: "Član 39. O dodjeli lovišta na korištenje, a na osnovu odluke nadležnog kantonalnog organa iz člana 36. stav 5. i člana 37a. stav 1. ovoga zakona zaključuje se ugovor između kantonalnog ministarstva i korisnika lovišta. O dodjeli posebnog lovišta na korištenje, a na osnovu odluke Vlade Federacije BiH iz člana 31. stav 7. ovog zakona zaključuje se ugovor između Federalnog ministarstva i korisnika lovišta. Ugovor iz st. 1. i 2. ovog člana mora sadržavati: naziv lovišta, podatke o registraciji korisnika lovišta, vrijeme na koje se daje lovište u zakup odnosno pod koncesiju, granice lovišta, procjenu brojnog stanja divljači, uslove kojih se korisnik lovišta mora pridržavati, mjere koje je korisnik lovišta dužan preduzeti u cilju unaprjeđivanja lovišta, mjere zaštite divljači, uslove organiziranja i finansiranja lovočuvarske službe, odredbe o provođenju lovno-privredne osnove, visinu i način plaćanja koncesione naknade odnosno zakupa, kao i uslove za raskidanja ugovora. Ugovor o korištenju lovišta koje se daje pod koncesiju, osim navedenog u stavu 3. ovog člana mora sadržavati sve elemente iz člana 29. Zakona o koncesijama. Pored elemenata iz st. 3. i 4. ovoga člana ugovorne strane mogu ugovoriti i druge obligaciono pravne elemente." Član 21. Član 44. mijenja se i glasi: "Član 44. Za svako lovište vodi se katastar lovišta. Korisnik lovišta vodi katastar lovišta. Korisnik lovišta je dužan po jedan primjerak izrađenog katastra lovišta dostaviti Federalnom ministarstvu kantonalnom ministarstvu. Korisnik iz stava 2. ovog člana dostavlja katastar lovišta sa svim evidentiranim promjenama najdalje do 15. marta tekuće godine za proteklu lovnu godinu. Sadržaj i način vođenja katastra lovišta propisuje federalni ministar." Član 22. U članu 45. stav 4. se briše. Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 4. i 5. Član 23. Član 46. mijenja se i glasi: "Član 46. Za lovišta koje je osnovala Vlada Federacije saglasnost na lovno-privrednu osnovu daje Federalno ministarstvo, a za lovišta koja je osnovala skupština kantona saglasnost na lovno privrednu osnovu daje resomo kantonalno ministarstvo. Izrada nove lovno-privredne osnove mora biti završena četiri mjeseca prije isteka važeće lovno-privredne osnove. Greške i nedostaci lovno-privredne osnove utvrđene od strane stručne komisije moraju se otkloniti u roku koji odredi komisija. Izradu lovno-privrednih osnova finansira korisnik lovišta, a izrada lovno-privrednih osnova za posebna lovišta finansira se iz Budžeta Federacije. Komisiju iz stava 3. ovog člana imenuje federalni ministar." Član 24. Član 48. mijenja se i glasi: "Član 48. Godišnji plan gazdovanja lovištem sastoji se od plana uređenja lovišta, plana uzgoja i zaštite divljači, plana korištenja divljači i finansijskog plana. IIernK, 3. 10. 2014. CJIY)KEEHE HOBIIHE <I>E.lJ:EPAWfJE foi:X Epoj 81 - C11)aHa 51 Godišnji plan gazdovanja lovištem izrađuje korisnik lovišta za period od 01. aprila tekuće do 31. marta naredne godine (lovna godina). Uz godišnji plan gazdovanja dostavlja se i izvještaj o izvršenju plana za proteklu lovnu godinu. Saglasnost na godišnji plan gazdovanja lovištem daje kantonalno ministarstvo, a na godišnje planove gazdovanja za posebna lovišta daje Federalno ministarstvo. Realizaciji godišnjeg plana gazdovanja lovištem može se pristupiti nakon dobijene saglasnosti od nadležnog organa." Do donošenja lovno-privredne osnove korisnici lovišta gazduju lovištem na osnovu privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem, a najduže jednu godinu. Postupak donošenja privremenog godišnjeg plana gazdovanja lovištem je isti kao i za redovni godišnji plan gazdovanja." Član 25. U članu 49. stav 2. mijenja se i glasi: "Izrada i revizija lovno-privredne osnove može se povjeriti pravnom licu registrovanom za obavljanje djelatnosti iz oblasti lovstva ili fizičkom licu sa visokom stručnom spremom šumarske, agronomske i veterinarske struke, koja je u toku fakultetskog školovanja izučavala i položila predmet Lovstvo i koja ima obrtnicu za obavljanje te djelatnosti.". Član 26. U članu 50. stav 3. broj "31" zamjenjuje se brojem "15". Član 27. U članu 51. stav I. mijenja se i glasi: "Sredstva koja korisnik lovišta ostvari u gazdovanju lovištem koriste se za realizaciju lovno-privredne osnove (gazdovanje i unapređivanje lovstva) isticanje dobiti." Član 28. U članu 55. stav I. mijenja se i glasi: "Divljač mogu loviti lica starija od osamnaest godina sa položenim lovačkim ispitom." Član 29. Član 56. mijenja se i glasi: "Član 56. Lov krupne divljači vrši se na osnovu dozvole za lov, a lov sitne divljači na osnovu lovne karte. Strani i domaći lovci turisti love na osnovu dozvole za lov. Dozvolu za lov i lovnu kartu izdaje korisnik lovišta. Federalni ministar propisuje oblik i sadržaj dozvole za lov i lovne karte." Član 30. U članu 58. iza stava I. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Vlasnici lovačkih pasa dužni su pse označiti, vakcinisati i upisati u registar pasa u skladu sa odredbama Zakona o veterinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00) i prijaviti pse i nova legla jednoj od članica Međunarodne kinološke federacije u Bosni i Hercegovini". Dosadašnji stav 2. postaje stav 3. i u istom se riječi: "Kinološki savezi u Federaciji izdaju" zamjenjuju riječima: "Kinološki savez iz stava 2. ovog člana izdaje". Dosadašnji stav 3. postaje stav 4. Član 31. U članu 67. u stavu 6. iza riječi: "Lovački savez" briše se tačka i dodaju riječi: "i o tome obavještava Federalno ministarstvo.". Član 32. U članu 75. stav 4. mijenja se i glasi: "Lovočuvar može biti lice koja je završilo najmanje III. stepen srednje škole, koje je zdravstveno sposobno za vršenje određenih poslova utvrđenih za to radno mjesto, sa položenim lovačkim i lovočuvarskim ispitom, koje ispunjava uslove za nošenje oružja kao i druge uslove utvrđene zakonom i aktima korisnika lovišta.". Član 33. Član 80. mijenja se i glasi: "Član 80. Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona vrše federalni lovni inspektori, federalni granični lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori u skladu sa odredbama ovoga Zakona, Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 73/14) (u daljnjem tekstu: Zakon o inspekcijama) i drugim propisima kojima se regulira rad federalnih i kantonalnih inspektora. Član 34. Iza člana 80. dodaju se novi čl. 80a., 80b., 80c. i 80d. koji glase: "Član 80a. Federalna inspekcija može neposredno obaviti poslove iz nadležnosti kantonalne inspekcije, kada ocijeni da se na drugi način ne mogu provesti odredbe ovoga zakona ili drugi propisi doneseni na osnovu njega, a kantonalna inspekcija nije obavila inspekcijski nadzor u za to naloženom roku ili nije završila postupak u roku. Kantonalna inspekcija može po ovlaštenju i nalogu federalne inspekcije, izvršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti federalne inspekcije. Član 80b. Za federalnog i kantonalnog inspektora koji vrše nadzor nad provođenjem ovoga zakona može se imenovati lice koje ima visoku stručnu spremu šumarske struke, diplomirani inženjer šumarstva sa VII I. stepenom VSS, odnosno master šumarstva koji je stekao ovo zvanje po Bolonjskom procesu obrazovanja i ispunjava ostale uslove propisane posebnim zakonom. Član 80c. Pored ovlaštenja i dužnosti određenih Zakonom o inspekcijama, federalni inspektor je ovlašten i dužan da: I. kontroliše primjenu lovno-privredne osnove; 2. kontroliše primjenu godišnjeg plana gazdovanja lovištem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta; 3. kontroliše rad lovačkih saveza u poslovima koji su im propisani ovim zakonom; 4. kontroliše provođenje odredbi ovoga zakona o sanitarnom odstrjelu, odstrjelu za naučnoistraživačke svrhe kao i sokolarenje; 5. obavlja poslove i zadatke iz nadležnosti kantonalnog inspektora za šumarstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Ukoliko utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega, federalni inspektor ima pravo i obavezu: rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku; podnijeti nadležnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno krivičnu prijavu i preduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Epoj 81 - GrpaHa 52 CJIY)KEEHE HOBIIHE <I>E.lJ:EPAWfJE foi:X IIernK, 3. 10. 2014. Član 80d. Pored ovlaštenja i dužnosti određenih posebnim zakonom, kantonalni inspektor je ovlašten i dužan da: 1. kontroliše da li korisnik lovišta ispunjava propisane uslove za gazdovanje; 2. kontroliše da li je godišnji plan gazdovanja lovištem u skladu sa lovno-privrednom osnovom; 3. kontroliše lovljenje divljači, odobrenje za odstrjel divljači, lovne karte i trofejne listove za ulovljenu divljač; 4. kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza korisnika lovišta; 5. pregleda radove i objekte u lovištima; 6. privremeno, do odluke nadležnog organa, oduzima bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu divljač ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvršene ove bespravne radnje; 7. naredi privremene mjere za sprječavanje štete u hitnim slučajevima u kojima bi mogla nastupiti šteta; 8. prikuplja, kad je to potrebno, obavještenja od svjedoka, nalaz vještaka, odgovornih i drugih lica; 9. vodi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 1 O. izvještava nadležnu inspekciju i druge organe o nepravilnostima i predlaže sprovođenje određenih mjera, ako sam nije ovlašten za preduzimanje odgovarajućih mjera; 11. kontrolira primjenu lovno-privredne osnove; 12. kontrolira primjenu godišnjeg plana gospodarenja lovištem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divljač i lovišta; 13. kontrolira provođenje ovog Zakona o sanitarnom odstrjelu, odstrjelu za naučno istraživačke namjene kao i sokolarenje; 14. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 15. preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlašten posebnim propisima." Član 35. Član 81. mijenja se i glasi: "Član 81. Kada nadležni inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen donijet će rješenje kojim će naložiti otklanjanje utvrđene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti. Protiv rješenja kantonalnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnoj upravi za inspekcijske poslove u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja federalnog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede šumarstva u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Član 36. U članu 82. stav 1. tačka 1. mijenja se i glasi: "lovi divljač na zemljištima i vodama izvan lovišta (član 7. stav 2.)". U tački 9. riječi u zagradi: "član 38. stav 4." zamjenjuju se riječima: "član 36. stav 11., član 37a. stav 8. i član 37b. stav 3". U tački 17. broj "80." zamjenjuje se brojevima "80c. i 80d." Član 37. U članu 83. stav 1. iza tačke 1. dodaje se nova tačka 2. koja glasi: "ne izvrši inventuru životinjskih vrsta i stanja lovišta (član 10. stav 2. alineja 1.)". U tački 3. riječi: "bez odobrenja Federalnog ministarstva (član 26.)" zamjenjuju se riječima: "suprotno odredbama člana 26". Tačka 12. mijenja se i glasi: "dozvoli lov licima koja nemaju položen lovački ispit (član 55.). Tačka 15. briše se. Dosadašnje tač. 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 16. i 17. postaju tač. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9.,10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17. Član 38. U članu 84. tačka 3. briše se. Tačka 10. mijenja se i glasi: "10. u lovu se koristi nečistokrvnim lovačkim psima i ne prijavi lovačkog psa ili novo leglo (član 58. st. 1. i 3.)." Dosadašnje tač. 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. postaju tač. 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 14. Član 39. Član 88. mijenja se i glasi: "Član 88. Nadležni kantonalni organi dužni su u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona osnovati i dodijeliti lovišta na korištenje u skladu sa ovim zakonom. Korisnici lovišta dužni su u roku od šest mjeseci od dana dobijanja lovišta na korištenje uskladiti svoje poslovanje, opće i druge akte sa odredbama ovoga zakona. Do okončanja postupka ustanovljenja i dodjele lovišta na korištenje u skladu sa ovim zakonom, brigu o uzgoju i zaštiti divljači vodit će kantonalno ministarstvo." Član 40. Usklađivanje podzakonskih propisa donesenih po osnovu Zakona o lovstvu ("Službene novine Federacije BiH", br. 4/06 i 8/1 O) sa odredbama ovoga zakona izvršit će se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 41. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 10.09.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 10.07.2014. godine. Broj 01-02-720-02/14 25. rujna 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r.

Law amending the Hunting Law · Nelum