Federal Environmental Protection Strategy 2022‒2032

Federalna strategija zaštite okoliša 2022‒2032. Maj 2022. godine Sadržaj 1. UVOD ........................................................................................................................................................... 1 2. METODOLOGIJA IZRADE STRATEGIJE ........................................................................................................... 3 3. STRATEŠKA PLATFORMA .............................................................................................................................. 8 3.1. Strateško fokusiranje ........................................................................................................................................... 8 3.1.1. EU kontekst .................................................................................................................................................... 8 3.1.2. FBiH kontekst ................................................................................................................................................. 8 3.2. Vizija..................................................................................................................................................................... 9 3.3. Strateški ciljevi ................................................................................................................................................... 10 3.5. Prioriteti strateških ciljeva ................................................................................................................................. 11 4. UPRAVLJANJE VODAMA ............................................................................................................................. 15 4.1. Analiza situacije ................................................................................................................................................. 15 4.2. Strateški cilj 1. .................................................................................................................................................... 32 Prioriteti za strateški cilj 1 .......................................................................................................................................32 4.2.1. Opis mjera ....................................................................................................................................................38 4.3. Indikativni finansijski okvir ................................................................................................................................. 41 5. UPRAVLJANJE OTPADOM ........................................................................................................................... 42 5.1. Analiza situacije ................................................................................................................................................. 42 5.2. Strateški cilj 2. .................................................................................................................................................... 48 5.2.1. Prioriteti za strateški cilj 2. .............................................................................................................................48 5.2.2. Opis mjera ....................................................................................................................................................50 5.3. Indikativni finansijski okvir ................................................................................................................................. 54 6. BIODIVERZITET I ZAŠTITA PRIRODE ............................................................................................................ 55 6.1. Analiza situacije ................................................................................................................................................. 55 6.2. Strateški cilj 3. .................................................................................................................................................... 63 6.2.1. Prioriteti za strateški cilj 3. .............................................................................................................................63 6.2.2. Opis mjera ....................................................................................................................................................65 6.3. Indikativni finansijski okvir ................................................................................................................................. 71 7. KVALITET ZRAKA, KLIMATSKE PROMJENE I ENERGIJA ................................................................................ 72 7.1. Analiza situacije ................................................................................................................................................. 72 7.2. Strateški cilj 4. .................................................................................................................................................... 82 7.2.1. Prioriteti za strateški cilj 4. .............................................................................................................................82 7.2.2. Mjere ............................................................................................................................................................85 7.3. Indikativni finansijski okvir ................................................................................................................................. 91 8. HEMIJSKA SIGURNOST I BUKA ................................................................................................................... 92 8.1. Analiza situacije ................................................................................................................................................. 92 8.2. Strateški cilj 5. .................................................................................................................................................. 101 8.2.1. Prioriteti za strateški cilj 5. ........................................................................................................................... 101 8.2.2. Mjere .......................................................................................................................................................... 106 8.3. Indikativni finansijski okvir ............................................................................................................................... 113 9. ODRŽIVO UPRAVLJANJE RESURSIMA........................................................................................................ 114 9.1. Analiza situacije ............................................................................................................................................... 114 9.2. Strateški cilj 6. .................................................................................................................................................. 125 9.2.1. Prioriteti za strateški cilj 6. ........................................................................................................................... 125 9.2.2. Mjere .......................................................................................................................................................... 129 9.3. Indikativni finansijski okvir ............................................................................................................................... 136 10. UPRAVLJANJE OKOLIŠEM ....................................................................................................................... 137 10.1. Analiza situacije ............................................................................................................................................. 137 10.2. Strateški cilj 7. ................................................................................................................................................ 147 10.2.1. Prioriteti za strateški cilj 7. ......................................................................................................................... 147 10.2.2. Mjere ........................................................................................................................................................ 155 10.3. Indikativni finansijski okvir ............................................................................................................................. 165 11. USKLAĐENOST STRATEGIJE S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA.................................................... 166 12. OKVIR ZA IMPLEMENTACIJU, MONITORING, IZVJEŠTAVANJE I EVALUACIJU STRATEGIJE ....................... 175 12.1. Praćenje i izvještavanje .................................................................................................................................. 175 12.2. Evaluacija ....................................................................................................................................................... 176 13. ANEKSI ................................................................................................................................................... 178 13.1. Aneks 1. Detaljan pregled mjera za Upravljanje vodama ............................................................................. 178 13.2. Aneks 2. Detaljan pregled mjera za Upravljanje otpadom............................................................................ 207 13.3. Aneks 3. Detaljan pregled mjera za Biodiverzitet i zaštita prirode ............................................................... 227 13.4. Aneks 4. Detaljan pregled mjera za Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija....................................... 258 13.5. Aneks 5. Detaljan pregled mjera za Hemijska sigurnost i buka..................................................................... 281 13.6. Aneks 6. Detaljan pregled mjera za Održivo upravljanje resursima ............................................................ 307 13.7. Aneks 7. Detaljan pregled mjera za Upravljanje okolišem .......................................................................... 333 13.8. Aneks 8. Sažeti pregled strateškog dokumenta ............................................................................................. 392 13.8.1. Upravljanje vodama................................................................................................................................... 392 13.8.2. Upravljanje otpadom ................................................................................................................................. 411 13.8.3. Biodiverzitet i zaštita prirode ..................................................................................................................... 421 13.8.4. Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija .............................................................................................. 432 13.8.5. Hemijska sigurnost i buka .......................................................................................................................... 444 13.8.6. Održivo upravljanje resursima.................................................................................................................... 462 13.8.7. Upravljanje okolišem ................................................................................................................................. 476 13.9. Aneks 9. Indikativni finansijski okvir .............................................................................................................. 503 Akronimi i skraćenice AFAs Područja za daljnju procjenu (eng. Area for Further Assessment) APID Akcijski planovi provedbe vodnih direktiva AVP Jadran Agencija za vodno područje Jadranskog mora AVP Sava Agencija za vodno područje rijeke Save BiH Bosna i Hercegovina Brčko distrikt BiH Brčko distrikt Bosne i Hercegovine BREF Dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama (eng. Best available techniques reference documents) CISV Centralni informacijski sistem voda za Federaciju Bosne i Hercegovine DEI BiH Direkcija za evropske integracije Bosne i Hercegovine DOB Dokument okvirnog budžeta DSIP Plan za provođenje direktive (eng. Directive Specific Implementation Plan) EAS BiH Strategija aproksimacije propisa pravne stečevine EU u oblasti zaštite okoliša Bosne i Hercegovine EE Električni i elektronski otpad EIONET Evropska mreža za informiranje i osmatranje okoliša (eng. European Environment Information and Observation Network) EMEP Evropski program za praćenje i evaluaciju EU Evropska unija EUROSTAT Statistički ured Evropske unije Federacija BiH Federacija Bosne i Hercegovine FHMZ Federalni hidrometeorološki zavod FMERI Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije FMOIT Federalno ministarstvo okoliša i turizma FMPU Federalno ministarstvo prostornog uređenja FMPVŠ Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FMZ Federalno ministarstvo zdravstva FZO FBiH Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine FZPZ Federalni zavod za programiranje razvoja GAP Gender akcijski plan GC Federacije BiH Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine GEF Globalni fond za okoliš/životnu sredinu GFP eng. Gender focal point GHG Staklenički plinovi (eng. Greenhouse gases) GIZ Njemačka razvojna agencija (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit) GVTPV Grupa vodnih tijela HE Hidroelektrana IED Direktiva o industrijskim emisijama (eng. Industrial Emissions Directive) IMO Infektivni medicinski otpad IPA Instrument pretpristupne pomoći (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance) IPPC Implementacija integralne prevencije i kontrole zagađivanja JIVT Jako izmijenjena vodna tijela JLS Jedinice lokalne samouprave JVP/JKP Javna vodovodna/komunalna poduzeća MCPFE Ministarska konferencija o zaštiti šuma u Evropi MHE Male (mini) hidroelektrane MSFD Okvirna direktiva o morskoj strategiji (eng. Marine Strategy Framework Directive) MVTEO/MSTEO Ministarstvo vanjske/spoljne trgovine i ekonomskih odnosa NBSAP Strategija i akcijski plan za zaštitu biološke raznolikosti (eng. National Biodiversity Strategies and Action Plans) NERP Nacionalni plan smanjenja emisija NRT/BAT Najbolje raspoložive tehnike (eng. best techniques available) NVO Nevladina organizacija ODV Okvirna direktiva o vodama OIE Obnovljivi izvori energije PAH Policiklički aromatični ugljikovodici (eng. Polycyclic Aromatic Hydrocarbons) PCB Polihlorirani bifenili (eng. Polychlorinated biphenyls) POPs Postojane organske zagađujuće materije (eng. Persistent Organic Pollutants) PRTR Registar ispuštanja i prijenosa zagađujućih materija (eng. Pollutant Release and Transfer Register) PUO Procjena utjecaja na okoliš PUVP JM Plan upravljanja vodnim područjima SDG Ciljevi održivog razvoja (eng. Sustailable development goals) SEI Štokholmski institut za okoliš Sida Švedska agencija za međunarodni razvoj SOOO Supstance koje oštećuju ozonski omotač SoER Izvještaj o stanju okoliša (eng. Europan Environment – State and Outlook) SPUO Strateška procjena utjecaja na okoliš SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju SUV Strategija upravljanja vodama ŠTI Šumsko-transportna infrastruktura TPH Ukupni naftni ugljovodonici (eng. Total Petroleum Hydrocarbon) UN Ujedinjene nacije UNCBD Konvencija Ujedinjenih nacija o biološkoj raznolikosti UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija (eng. United National Development Programme) UNECE Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu (eng. United Nations Economic Comission for Europe) UNEP Program Ujedinjenih nacija za okoliš UNEP/MAP Mediteranski akcijski plan USAID Američka agencija za međunarodni razvoj (eng. United States Agency for International Development) VIS Vodni infomacijski sistem VT Vodna tijela ZoV Federacije BiH Zakon o vodama Federacije Bosne i Hercegovine Lista tabela Tabela 1: Pregled strateških ciljeva po tematskim oblastima .............................................................................................10 Tabela 2: Prioriteti grupirani po strateškim ciljevima – tematskim oblastima okoliša ..........................................................11 Tabela 3: Bilans površinskih voda za prostor Federacije BiH ...............................................................................................16 Tabela 4: Broj i tipovi/karakter površinskih i podzemnih vodnih tijela u područjima rijeke Save i Jadrana ............................17 Tabela 5: Osnovne karakteristike sektora vodnih usluga u Federaciji BiH ...........................................................................23 Tabela 6: Stanje transpozicije EU direktiva vezanih za vode u propise Federacije BiH ..........................................................25 Tabela 7: Realizacije Planova upravljanja (I ciklus) ............................................................................................................26 Tabela 8: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 1 .................................................................................................................32 Tabela 9: Prioriteti s pripadajućim indikatorima ................................................................................................................33 Tabela 10: Indikatori trenutne situacije u sektoru otpada u Federaciji BiH ..........................................................................43 Tabela 11: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 2 ...............................................................................................................48 Tabela 12: Prioriteti s pripadajućim indikatorima ..............................................................................................................49 Tabela 13: Odnos ukupnog broja vrsta pojedinih grupa organizama i broja ugroženih vrsta u Federaciji BiH .......................56 Tabela 14: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 3 ...............................................................................................................63 Tabela 15: Prioriteti s pripadajućim indikatorima ..............................................................................................................64 Tabela 16: Granične vrijednosti kvaliteta zraka u Federaciji BiH .........................................................................................73 Tabela 17: Emisije iz kućnih ložišta u kantonima koji su uradili registre zagađivanja zraka .................................................75 Tabela 18: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 4 ...............................................................................................................82 Tabela 19: Prioriteti s pripadajućim indikatorima ..............................................................................................................83 Tabela 20: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 5 ............................................................................................................. 101 Tabela 21: Prioriteti s pripadajućim indikatorima ............................................................................................................ 102 Tabela 22: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 6 ............................................................................................................. 125 Tabela 23: Prioriteti s pripadajućim indikatorima ............................................................................................................ 126 Tabela 24: Nadležnosti za prikupljanje podataka o okolišu u Federaciji BiH ...................................................................... 142 Tabela 25: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 7 ............................................................................................................. 147 Tabela 26: Prioriteti s pripadajućim indikatorima ............................................................................................................ 149 Tabela 27: Prikaz relevantnih strateških dokumenata za nivo Federacije BiH ................................................................... 170 Tabela 28: Plan praćenja i izvještavanja u Federaciji BiH ................................................................................................. 176 Lista slika Slika 1: Ekološko stanje VT-a površinskih voda, po monitoringu na vodnom području rijeke Save) .......................................20 Slika 2: Hemijsko stanje vodnih tijela površinskih voda, po monitoringu na vodnom području rijeke Save (2011-2018) ........20 Slika 3: Ukupna ocjena stanja vodnih tijela površinskih voda,po monitoringu na vodnom području rijeke Save (2011-2018) 21 Slika 4: Ekološko stanje prirodnih vodnih tijela površinskih voda po monitoringu na vodnom području Jadranskog mora (2016-2019) (Agencija za vodno područje Jadranskog mora 2021) .....................................................................................21 Slika 5: Ekološki potencijal jako izmijenjenih i umjetnih vodnih tijela površinskih po monitoringu na vodnom području Jadranskog mora (2016-2019) ..........................................................................................................................................21 Slika 6: Emisije zagađujućih materija iz postojećih velikih postrojenja za sagorijevanje u 2014. godini u Federaciji BiH ........76 Slika 7: Trendovi promjena temperature zraka u Federaciji BiH, 1961‒2016. (Sarajevo, Mostar) ........................................77 Slika 8: Trendovi promjena padavina u Federaciji BiH, 1961‒2016. (Sarajevo, Mostar) ......................................................77 Slika 9: Očekivane promjene temperature zraka u BiH prema scenariju RCP8.5 ..................................................................78 Slika 10: Očekivane promjene padavina u BiH prema scenariju RCP8.5 ..............................................................................78 Slika 11: Karta buke za Kanton Sarajevo (2009) .................................................................................................................97 Slika 12: Karta intenziteta saobraćaja na magistralnim cestama Federacije BiH za 2019. godinu ........................................99 Slika 13: Mikrolokaliteti u F BiH na kojima su evidentirane povišene vrijednosti organskih i neorganskih polutanata u tlu . 121 Slika 13: Struktura finansiranja (u %) Federaciji BiH ......................................................................................................... 515 1 1. UVOD Evropsko vijeće je 2003. godine identificiralo Bosnu i Hercegovinu (BiH) kao potencijalnu kandidatkinju za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Pristupni pregovori započeli su u novembru 2005. godine, i od tada je na snagu stupio niz sporazuma između EU i BiH. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji služi kao osnova za implementaciju procesa pristupanja, stupio je na snagu 1. juna 2015. godine. Prema SSP, pridruživanje se trebalo postepeno i u potpunosti realizirati tokom prijelaznog perioda od šest godina. Osim toga, BiH je potpisnica niza međunarodnih sporazuma o zaštiti okoliša. Težnja ka članstvu u EU glavni je pokretač unaprjeđenja i finalizacije strateškog i pravnog okvira zaštite okoliša u zemlji. U cilju provođenja politike i propisa u skladu sa pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša, uzimajući u obzir istovjetne obaveze svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini i zahtjev EU, početkom 2019. godine uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini započete su aktivnosti na izradi sveobuhvatne strategije zaštite okoliša BiH (ESAP BiH 2030+), tj. četverokomponentne strategije koja će se sastojati od strategija za četiri nivoa vlasti (nivo BiH, Federacija BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt) i sadržavati pregled stanja okoliša i sveobuhvatne strateške ciljeve zaštite okoliša, te prioritete i mjere za postizanje utvrđenih ciljeva u narednih deset godina. Priprema strategija, uključujući Federalnu strategiju zaštite okoliša, povjerena je Štokholmskom institutu za okoliš (eng. Stockholm Environment Institute – SEI) u saradnji sa domaćim stručnjacima i predstavnicima svih relevantnih institucija i organizacija u BiH. Obaveza izrade Federalne strategije zaštite okoliša propisana je članom 44. Zakona o zaštiti okoliša Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 15/21). U skladu sa Zakonom, Strategijom se utvrđuju ciljevi i prioriteti zaštite okoliša u Federaciji BiH, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. Članom 24. Zakona o vodama Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 70/06) propisana je izrada Strategije upravljanja vodama Federacije BiH. Istim članom stavom (9) utvrđeno je da je Strategija upravljanja vodama dio Federalne strategije zaštite okoliša. U skladu sa Zakonom o vodama, utvrđeno je da Strategija sadrži ocjenu stanja u području upravljanja vodama, ciljeve i pravce zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda i održivog korištenja voda, prioritete za postizanje ciljeva upravljanja vodama, potrebna sredstava za sprovođenje programa i rokove za postizanje ciljeva, te potrebne aktivnosti za sprovođenje obaveza iz međunarodnih ugovora koji se odnose na upravljanje vodama. Dokument je razvijen za period 2022.‒2032. godina, a uključuje sveobuhvatne strateške ciljeve zaštite okoliša i planove konkretnih akcija za postizanje tih ciljeva u Federaciji BiH. Osim toga, dokument je ključan za pružanje podrške relevantnim institucijama u stvaranju uslova koji vode ka održivosti u narednoj deceniji, kao i poboljšanju zdravlja i dobrobiti građana. Posebne napore usmjerava ka donošenju javnih politika kojima bi se: ublažio i smanjio negativan utjecaj, te povećala otpornost na klimatske promjene, povećala usklađenost djelovanja Federacije BiH s propisima EU i relevantnim međunarodnim sporazumima, te osigurale održivije javne usluge, ali i ojačao okvir za zaštitu okoliša, te olakšala transpozicija pravne stečevine EU. 2 Sadržaj Federalne strategije zaštite okoliša obuhvata širu oblast zaštite okoliša, koja je u skladu sa sedam tematskih oblasti pravne stečevine EU i navedenim skupom strateških aktivnosti, te uključuju: upravljanje vodama; upravljanje otpadom; biodiverzitet i zaštitu prirode; kvalitet zraka, klimatske promjene i energiju; hemijsku sigurnost i buku; održivo upravljanje resursima (uključujući poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i rudarske aktivnosti); i upravljanje okolišem (kao horizontalnu politiku). Prilikom izrade dokumenta poštivana su osnovna načela rada koja su kreirana u skladu s entitetskim zakonima i dokumentima koji se odnose na zaštitu okoliša. Osim toga, uključena je i dodatna komponenta koja se odnosi na međupovezanost okoliša i pitanja ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva. Strategija identificira ključne prioritete djelovanja, usmjeravajući domaća i međunarodna ulaganja ka specifičnim mjerama za poboljšanje stanja okoliša, omogućavajući harmoniziranu provedbu pravne stečevine EU o okolišu i podržavajući koherentnije i djelotvornije upravljanja sektorom okoliša u Federacije BiH. Također, predstavlja jedan od strateških dokumenata koji se uzimaju u obzir prilikom izrade operativnih planova rada odgovornih organa uprave, te dokumenta okvirnog budžeta (DOB) i godišnjeg budžeta. 3 2. METODOLOGIJA IZRADE STRATEGIJE Metodologija izrade Federalne strategije zaštite okoliša je zbog svoje sveobuhvatnosti uključivala mnogobrojne korake, interesne skupine, informacije i podatke. Prije svega, ovaj dokument je izrađen na osnovu analize relevantnih dokumenata, zakona i propisa, ali i mnogobrojnih aktivnosti poduzetih u sklopu izrade dokumenta. Tokom realizacije ovih aktivnosti primijenjen je participativni metodološki pristup, te kreiranje elemenata Strategije po vertikalnom principu u cilju uvažavanja stavova svih uključenih interesnih skupina. Tokom izrade Strategije korištene su različite tehnike prikupljanja i obrade podataka, uz osiguranje transparentnosti u svim fazama izrade i usvajanja ključnih elemenata Strategije. Ključni zakoni i propisi na osnovu kojih je Strategija pripremljena jesu Zakon o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH, br. 32/21) i Uredba o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH, br. 74/19). Sadržaj Strategije je u skladu s odredbama člana 20. navedene uredbe. Kroz ovo, ali i druga poglavlja, bit će podrobnije pojašnjen sam proces izrade te aktivnosti koje su doprinijele izradi dokumenta. Proces izrade Federalne strategije zaštite okoliša Strategija je jedinstven dokument koji uključuje strateške ciljeve s mjerama za njihovo ostvarivanje. Osim što predstavlja ključni element za podršku nadležnim institucijama pri utvrđivanju prioritetnih aktivnosti i usmjeravanju domaćih/međunarodnih investicija i lakše usaglašavanje pravne stečevine EU, očekuje se da će predmetni dokument doprinijeti jačanju kapaciteta organizacija i institucija, te jačanju svijesti o okolišu. Proces izrade Strategije obuhvatio je sljedeće aktivnosti:  definiranje i usaglašavanje sveobuhvatnih strateških ciljeva i ključnih principa koji će biti uključeni u Strategiju;  identificiranje obima rada radnih grupa koje će izraditi mjere koje uključuju sedam tematskih oblasti;  uspostavljanje sedam radnih grupa za nivo Federacije BiH kako bi se osigurao participativni proces;  uspostavljanje Upravljačke grupe za nivo Federacije BiH;  izrada komunikacijske strategije i uspostavljanje komunikacijskih kanala s interesnim stranama i širom javnosti;  održavanje šest ciklusa sastanaka radnih grupa za nivo Federacije BiH (ukupno 42 sastanaka);  održavanje šest ciklusa sastanaka Upravljačke grupe za nivo Federacije BiH;  identifikacija ključnih izazova i polaznog stanja, određivanje prioriteta, očekivanih ishoda za svaku tematsku oblast, u skladu s njihovim nadležnostima, kao i mjere s očekivanim rezultatima te nadležne institucije i vrijeme realizacije;  uključivanje pitanja ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva u sadržaj mjera, te rad na jačanju kapaciteta interesnih strana i povećanju nivoa svijesti šire javnosti o ovim pitanjima;  aktivnosti jačanja kapaciteta interesnih strana, primarno članova radnih grupa;  rješavanje pitanja međupovezanosti između tematskih oblasti;  prioritizacija mjera; 4  finansijska evaluacija mjera;  javna rasprava;  priprema konačne verzije Strategije. Ključna načela i strateški ciljevi Kako bi se pružile dodatne smjernice za buduće odluke u zaštiti okoliša, tokom izrade Strategije korišten je skup ključnih načela1. Kada je riječ o nivou Federacije BiH, to uključuje načela sadržana u Zakonu o zaštiti okoliša Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 15/21 2021), dok su dva dodatna načela (*) predložena u cilju daljnjeg usklađivanja s principima Strategije održivog razvoja EU i Agende 2030 (inkluzivnost, ne izostavljajući nikoga). Vodeća načela Strategije su sljedeća:  načelo održivog razvoja;  načelo opreza i prevencije – mjere predostrožnosti i prevencije u slučajevima kada postoje (naučni) dokazi o opasnosti po okoliš ili zdravlje ljudi, ali su oni neizvjesni i mogu imati znatne utjecaje na okoliš;  načelo zamjene – svaka aktivnost koja može imati štetne uticaje na okoliš treba biti zamijenjena drugom aktivnošću koja predstavlja značajno manji rizik;  načelo integralnog pristupa – sprječavanje ili svođenje na najmanju moguću mjeru rizika štete po okoliš u cijelosti;  načelo saradnje i podjele odgovornosti – saradnja i zajedničko djelovanje svih interesnih strana u cilju zaštite okoliša;  načelo učešća javnosti i pristup informacijama – učešće svih zainteresiranih građana, svaki pojedinac i organizacija moraju imati adekvatan pristup informacijama o okolišu;  načelo „zagađivač plaća“ – zagađivač plaća troškove nadzora i prevencije od zagađenja;  načelo promocije i zaštite osnovnih prava* ‒ kroz perspektivu ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva;  načelo untrašnje i međugeneracijske jednakosti*. Pored ključnih načela, razvijen je i skup strateških ciljeva koji je osigurao platformu za saradnju i dao široki pravac za kreatore i nosioce izrade dokumenta. Strateški ciljevi ove strategije su kako slijedi:  zaštita kvaliteta vode i osiguranje raspoloživosti vodnih resursa i njihove održivosti;  smanjenje količine otpada i povećanje količine ponovno upotrijebljenih materijala;  očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti;  ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka;  očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve;  održivo upravljanje prirodnim resursima;  unaprjeđenje upravljanja okolišem. Participativni proces izrade Strategije U okviru procesa izrade Strategije uspostavljeno je po sedam radnih grupa za svaku pojedinačnu tematsku oblast za nivo Federacije BiH, te formirana upravljačka struktura koju je činila Upravljačka 1 Koja su primijenjena u Strategiji i za ostale nivoe vlasti. 5 grupa za nivo Federacije BiH. Osim toga, šira javnost, uključujući i organizacije civilnog društva, imala je mogućnost biti uključena u proces izrade Strategije kroz organizirane javne rasprave, uz punu podršku švedskih institucija. Upravljački odbor – Federacija BiH (nivo pomoćnika ministara) Članovi Upravljačke grupe za nivo Federacije BiH su bili pomoćnici ministara iz resornih ministarstava i službeno imenovani službenici nadležnih vladinih tijela i institucija, kao i predstavnici NVO sektora/EKO BiH mreže (formirana mreža nevladinih organizacija koje djeluju u okviru zaštite okoliša). Ova grupa je razmatrala prijedloge i mišljenja članova radnih grupa, donosio odluke o aktivnostima i rezultatima iz vlastite nadležnosti, te zajednički usaglašavao stavove o otvorenim pitanjima koja su proizašla kao neodgovorena iz diskusije radnih grupa. Članovi Upravljačke grupe za nivo Federacije BiH bili su predstavnici:  Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT)  Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ)  Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije (FMERI)  Federalnog ministarstva zdravstva (FMZ)  Federalnog ministarstva prostornog uređenja (FMPU)  Federalnog zavoda za programiranje razvoja (FZPZ)  Direkcije za evropske integracije BiH (DEI BiH)  Saveza općina i gradova Federacije BiH  Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo  Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Kantona Tuzla  Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša županije Zapadno hercegovačke  Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko dobojskog kantona  Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona  Ministarstva prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona  Ministarstva prometa, veza i zaštite okoliša Posavskog kantona  Ministarstva graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona 10  Ministarstva za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bosansko-podrinjskog kantona  Agencije za statistiku BiH  Gender centra Federacije BiH (GC Federacije BiH)  EKO BiH mreže (predstavnici nevladinog sektora). Od 27 članova Upravljačke grupe za nivo Federacije BiH, 18 su činile žene, a 9 muškarci. Radne grupe Radne grupe podijeljene su u sedam tematskih oblasti: 6  RG1: Upravljanje vodama  RG2: Upravljanje otpadom  RG3: Biodiverzitet i zaštita prirode  RG4: Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija  RG5: Hemijska sigurnost i buka  RG6: Održivo upravljanje resursima  RG7: Upravljanje okolišem. U procesu izrade Strategije učestvovalo je 436 članova radnih grupa, koje čine predstavnici institucija, naučno-istraživačkih institucija i fakulteta, javnih i privatnih poduzeća, te civilnog sektora. Ovaj ukupni broj činio je 191 muškarac te 245 žena, a što je u skladu i sa principima zastupljenosti propisanih Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH (Sl. glasnik BiH, br. 32/10). Redovnim održavanjem sastanaka radnih grupa, osigurana je razmjena informacija i podataka, ali i mišljenja o izazovima i načinima njihovog prevazilaženja kroz zajednički rad na izradi Strategije. Radne grupe su koncipirale i odredile strateške ciljeve, prioritete, mjere i očekivane rezultate. Okolnosti uzete u obzir prilikom izrade Strategije Transpozicija pravne stečevine EU u oblasti zaštite okoliša Zbog važnosti i uloge koju transpozicija pravne stečevine EU ima u pravilnom pristupu izrade strategija, osim što Strategiju čini sedam tematskih cjelina, čine ju i horizontalna pitanja (kao što su Procjena utjecaja na okoliš, Strateška procjena okoliša, odgovornost, pristup informacijama, izvršenje i sl.). Pri izradi Strategije se također oslanjalo na analizu i preporuke Strategije aproksimacije propisa pravne stečevine EU u oblasti zaštite okoliša BiH (EAS BiH), uzimajući u obzir najnovije stanje pravne stečevine EU u oblasti okoliša, pogotovo u dijelu koji omogućava javnosti veći utjecaj na odluke državnih organa, transparentnost i odgovornost. Korištenjem i uvažavanjem trenutno važećih/prethodnih strateških dokumenata i poštivanjem zakonskih odredbi iz oblasti okoliša, prilikom izrade Strategije vođeno je računa i o njenoj budućoj provodivosti. Osim toga, poštivanjem podjele nadležnosti u oblasti zaštite okoliša po institucijama na svim nivoima vlasti BiH, omogućena je razmjena mišljenja, zajedničko planiranje aktivnosti i stvaranje uslova za koordinirano sprovođenje Strategije na svim nivoima vlasti u najvećoj mogućoj mjeri. Jačanje kapaciteta interesnih strana Uz navedene aktivnosti, u toku razvijanja Strategije aktivno se i paralelno radilo na planu razvoja kapaciteta za podršku implementaciji dokumenta. Ove aktivnosti su sprovedene kako bi se šira javnost i interesne grupe upoznale s različitim modelima unaprjeđenja rada, najbolje prakse i iskustva drugih zemalja. Naučene lekcije o usklađivanju i provedbe zakonodavstva EU, prednostima uspostavljanja ekoloških mreža za zaštitu okoliša, prednostima javnog učešća i izazovima s kojima su se druge zemlje suočavale predstavljene su kroz niz platformi za izgradnju kapaciteta, pri kojima su učesvovali stručnjaci iz mnogobrojnih zemalja iz sedam oblasti upravljanja okolišem, istovjetnim radnim grupama koje su formirane u procesu izrade Strategije. Cilj radionica bio je razvijanje dodatnih kapaciteta članova radnih grupa, ali i svih zainteresiranih strana, a u cilju unaprjeđenja kvaliteta izrade Strategije. 7 Perspektiva ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva Integracija perspektive ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva je odgovor na Agendu UN 2030 kojom se ističe važnost uvažavanja svih društvenih jedinica i omogućavanja jednakih prilika za sve. Ove perspektive su integrirane u sklopu rada radnih grupa, a kasnije i kroz aktivnosti jačanja kapaciteta i sam dokument Strategije. Integracija ovih perspektiva predstavlja način na koji se bolje može razumjeti situacija na terenu i međupovezanosti s okolišem i njegovim problemima, kao i način otvaranja dijaloga o potencijalima njihovog rješavanja. U Strategiji se stoga posebna pažnja obraćala na izdvojene grupe stanovništva koje su najviše ugrožene problemima nedostatka ravnopravnosti spolova (gdje muškarci, žene i djeca nemaju jednaka prava i mogućnosti), ograničene društvene jednakosti (koja uključuje nepravedne ishode za osobe iz različitih društvenih grupa), te problem višedimenzionalnog siromaštva (zbog nedostatka sredstava, nedostatka zastupljenosti u procesima planiranja i donošenja odluka i ljudske sigurnosti). U proces razvijanja strategije bile su uključene različite interesne grupe kao i mehanizam za ravnopravnost spolova Gender centar Federacije BiH, kroz redovnu komunikaciju, razmjenu informacija i održavanje događaja kao što su digitalne radionice (tzv. webinari) i okrugli stolovi. Pandemija COVID-19 Početak procesa izrade Strategije obilježila je i pojava pandemije COVID-19, koja je primorala sve učesnike u izradi da se prilagode tzv. digitalnom način rada, koji je podrazumijevao okupljanje članova Radnih grupa i Upravljačkog odbora putem online platformi. Ipak, proces se nesmetano nastavio nakon što se uspostavio novi način rada, uz manje iznimke održavanja fizičkih sastanaka kada je to bilo moguće (u slučaju Upravljačkog odbora zbog manjeg broja članova koji je u potpunosti bio prilagođen poštivanju propisanih epidemioloških mjera). 8 3. STRATEŠKA PLATFORMA 3.1. Strateško fokusiranje 3.1.1. EU kontekst Izvještaj o stanju okoliša (SoER – eng. State of the Environment Report) pruža uvid u sveobuhvatnu procjenu okoliša te njegovom stanju u Evropi, pogotovo u pogledu ispunjavanja ciljeva politike za 2020. i 2030. godinu, kao i dugoročnih ciljeva za 2050. godinu. Izvještajem je navedeno da je Evropa postigla značajan napredak u ublažavanju klimatskih promjena te ublažavanju emisija stakleničkih plinova u posljednjih 20 godina, ali i u problemima koji se tiču zagađenja vode i zraka, plastičnog otpada i kružne ekonomije. Međutim, u Izvještaju se navodi da je potrebno poduzeti naredne korake za postizanje ovih ciljeva, što uključuje bolju koordinaciju, te poduzimanje radnji koje će doprinijeti modernom načinu života, što uključuje pitanja hrane, energije i mobilnosti. Potrebno je sprovesti i prelazak na održivije tehnologije, poboljšanje proizvodnih procesa i istraživanja. Ove radnje podrazumijevaju prestanak korištenja javnih sredstava za subvencioniranje aktivnosti koje štete okolišu. Izvještaj o stanju okoliša u BiH (UNEP 2012) je usvojen 2014. godine, kao važan segment približavanja i pristupanja BiH Evropskoj uniji. U dokumentu su prikazani ključni podaci o stanju okoliša, trendovi, pritisci i uticaj na okoliš, te identifikacija ključnih pitanja za zaštitu i poboljšanje postojećeg stanja okoliša. Između ostalog, u Izvještaju je kroz zaključke dat poseban osvrt na dosadašnje napore u provođenju reformi u sektoru okoliša; efikasnost funkcioniranja sistema; te raspoloživost podataka i procedure izvještavanja. Naposlijetku, u Izvještaju su dane i određene preporuke koje bi omogućile dugoročnu zaštitu okoliša: jačanje postojećeg pravnog i institucionalnog okvira; unapređenje praćenja stanja okoliša; unapređenje oblasti statistike; unapređenje sistema upravljanja informacijama o okolišu; izradu i usvajanje seta pokazatelja okoliša; unapređenje Registara ispuštanja i prenosa zagađenja (eng. Pollution Release and Transfer Register – PRTR); izvještanje prema Evropskoj mreži za informacije o okolišu i praćenje stanja okoliša (eng. European Environment Information and Observation Network – EIONET), uspostavljanje baze znanja za Anticipativne informacije i usluge; te jačanje obrazovanja o okolišu. 3.1.2. FBiH kontekst Analiza stanja je pokazala najkritičnije izazove koji zahtjevaju strateške intervencije kako bi se oni u narednom period riješili. Ovi izazovi su izuzetno važni za omogućavanje zelenog rasta, dostizanja održivog razvoja, ali i za poboljšanje kvaliteta života građanki i građana Federacije BiH. Strateški fokus 1: Unaprjeđenje okoliša, očuvanje zdravlja ljudi i podizanje kvaliteta života za sve 9 Jedan od najvećih izazova Federacije BiH u narednom periodu jeste sveobuhvatno unaprjeđenje i zaštita okoliša, uz minimiziranje štetnih antropogenih utjecaja, kao što su buka, otpad, zagađenje, u skladu s najboljim praksama iz EU. S tim u vezi, potrebno je fokusirati se na smanjenje emisija i multidisciplinarni i integralni pristup pitanjima kvaliteta zraka, kao i na unaprjeđenje rješenja upravljanja otpadom, vodama, smanjenje utjecaja i prilagođavanje na klimatske promjene. Posebno je važno da se ubrzaju investicije u razvoj infrastrukture kao i stvaranje preduvjeta za energijsku tranziciju i razvoj modela kružne ekonomije i zelenih biznisa. Strateški fokus 2: Unaprjeđenje upravljanja i korištenja prirodnih resursa Rješavanje problema zaštite biološke raznolikosti i prirode je od ključnog značaja za sveukupni kvalitet života građana i građanki u Federaciji BiH. Analiza stanja je pokazala da postoji veliki prostor za poboljšanje korištenja prirodnih resursa i zaštite postojeće biološke raznolikosti. Rješavanje ovog pitanja zahtijeva da se pažnja u narednom periodu usmjeri na uspostavljanje balansa između korištenja prirodnih resursa u funkciju razvoja i njegove zaštite, odnosno održivog korištenja. Od posebnog značaja je zaštita i unaprjeđenje biološke raznolikosti, uključujući raznolikost vrsta, staništa, ekosistema i predjela, s posebnom pažnjom na ugrožene vrste s Crvene liste, kroz povećanje naučnog znanja, poboljšanje okvira politika i povećanje dostupnih ljudskih i finansijskih resursa. Dodatno, neophodno je stremiti ka unaprjeđenju korištenja zemljišta, korištenje prirodnih resursa u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, u cilju poboljšanja njihovih kvaliteta, ali i izbjegavanja dramatične degradacije koja prati pretjeranu eksploataciju. Strateški fokus 3: Unaprjeđenje kvaliteta upravljanja okolišem Sistem upravljanja okolišem je krucijalan faktor koji utječe na to da se prethodne oblasti realiziraju na najbolji način. Upravljanje okolišem ima za cilj poboljšanje donošenja odluka i angažmana učesnika u upravljanju, u skladu s procesom pridruživanja i legislativom Evropske unije. S tim u vezi, buduće akcije bi se trebale fokusirati na primjenu principa dobrog upravljanja u oblasti okoliša, koji će unaprijediti odgovornost, transparentnost i učinkovitost sprovođenja relevantnog okvira, unaprijediti učestvovanje javnosti, kao i integracija pitanja ravnopravnosti spolova, socijalne jednakosti i siromaštva u politike. 3.2. Vizija Vizija predstavlja dugoročno poželjan pravac teritorijalnog razvoja, jasan i privlačan za sve zainteresirane aktere, kako one unutar Federacije BiH, tako i one vanjske aktere. Federacija Bosne i Hercegovine je prosperitetan životni prostor, koji ima za cilj podizanje kvaliteta okoliša i unaprjeđenja kvaliteta života stanovništva na svim nivoima federalne zajednice, uz poštivanje principa dobrog upravljanja i politika jednakih mogućnosti. Vizija je razvijena u skladu s pravcima održivog razvoja za cijelu zemlju, kao i činjenicom da je očuvan okoliš jedan dio strateške orijentacije razvoja Federacije BiH. 10 3.3. Strateški ciljevi Pravna stečevina EU u oblasti okoliša (politike, direktive i uredbe) je pravni okvir koji sadrži politike i pravne procedure EU za postizanje dobrog stanja okoliša, posebno u pogledu kvaliteta zraka i vode, efikasnog upravljanja otpadom, zaštite prirode i kontrole industrijskog zagađenja, hemikalija, buke i ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama, kao i horizontalnih pitanja kao što su upravljanje okolišem i održivo upravljanje resursima. Za potrebe izrade Strategije prepoznato je sedam kategorija pravne stečevine EU o oblasti okoliša koje obuhvataju najvažnije komponente okvira. Ove kategorije (tematske oblasti) su: 1. Upravljanje vodama; 2. Upravljanje otpadom; 3. Biološka raznolikost i zaštita prirode; 4 Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija; 5. Hemijska sigurnost i buka; 6. Održivo upravljanje resursima; 7. Upravljanje okolišem. Za svaku kategoriju definiran je strateški cilj za postizanje dobrog stanja okoliša, usklađenost s propisima i efikasno upravljanje u datoj tematskoj oblasti. Svaka od ovih tematskih oblasti pravnog okvira obuhvata širok spektar posebnih, ali međusobno povezanih tema. Tabela 1: Pregled strateških ciljeva po tematskim oblastima Tematska oblast Strateški cilj Upravljanje vodama Zaštita kvaliteta vode i osiguravanje raspoloživosti vodnih resursa i njihove održivosti Upravljanje otpadom Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Biodiverzitet i zaštita prirode Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija Unaprijediti ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Hemijska sigurnost i buka Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Održivo upravljanje resursima Održivo upravljanje prirodnim resursima Upravljanje okolišem Unaprjeđenje upravljanja okolišem 11 3.5. Prioriteti strateških ciljeva Prioriteti predstavljaju ključna polja i smjerove djelovanja za ostvarenje vizije i strateških ciljeva i kao takvi imaju najveći utjecaj na razvoj, odnosno ostvarenje strateških indikatora. Definirani prioriteti grupirani su po relevantnim strateškim ciljevima, odnosno tematskim oblastima okoliša. Tabela 2: Prioriteti grupirani po strateškim ciljevima – tematskim oblastima okoliša Strateški ciljevi Prioriteti Strateški cilj 1: Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.1.: Spriječiti pogoršanje i unaprijediti status vodnih tijela Prioritet 1.2.: Osigurati uvjete za postizanje održivog korištenja vodnih resursa Prioritet 1.3.: Osiguranje dovoljnih količina vode za piće i njene dostupnosti za potrebe javnog vodosnabdijevanja Prioritet 1.4.: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama uspostavom održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom i prilagođavanja klimatskim promjenama Prioritet 1.5.: Dostići funkcionalan pravni i institucionalni okvir u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda Prioritet 1.6.: Osiguravanje finansijske održivosti sektora voda Strateški cilj 2: Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.1.: Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima Prioritet 2.2.: Unaprijediti sistem evidencije i izvještavanja o otpadu Prioritet 2.3.: Uvesti ekonomske i finansijske instrumente i mehanizme koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada Prioritet 2.4.: Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom Prioritet 2.5.: Unaprijediti sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada Prioritet 2.6.: Sanirati površine pod neadekvatno odloženim otpadom 12 Strateški ciljevi Prioriteti Prioritet 2.7.: Jačati svijest o pravilnom razdvajanju, prikupljanju i odlaganju otpada Strateški cilj 3: Očuvati biološku i pejzažnu raznolikost Prioritet 3.1.: Unaprijediti pravni okvir Federacije BiH za biodiverzitet i očuvanje prirode kroz usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Prioritet 3.2.: Ojačati institucije Federacije BiH nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode Prioritet 3.3.: Uspostaviti koordinaciju, komunikaciju i izvještavanje o biodiverzitetu i očuvanju prirode u Federaciji BiH Prioritet 3.4.: Uspostaviti kapacitete za praćenje in situ stanja i zaštitu biodiverziteta/prirode u Federaciji BiH, po standardima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Prioritet 3.5.: Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou Prioritet 3.6.: Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH Prioritet 3.7.: Unaprijediti međusektorsku saradnju i političku podršku u Federaciji BiH za integraciju zaštite biodiverziteta u sektorske politike i zakonodavstvo Prioritet 3.8.: Jačati naučno utemeljeno odlučivanje o biodiverzitetu/prirodi kroz dijalog naučne zajednice i donosilaca odluka Prioritet 3.9.: Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama Prioritet 3.10.: Mobilizirati domaća i međunarodna finansijska sredstva za biodiverzitet Federacije BiH Strateški cilj 4: Unaprijediti ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.1.: Smanjene zagađivanja zraka zagađujućim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Prioritet 4.2.: Unaprjeđenje sistema upravljanja kvalitetom zraka koji će biti u funkciji podrške donošenju strateških odluka i informiranju građana o kvalitetu zraka Prioritet 4.3.: Smanjen utjecaj Federacije BiH na klimatske promjene smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem ponora ugljika 13 Strateški ciljevi Prioriteti Prioritet 4.4.: Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena Prioritet 4.5.: Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Prioritet 4.6.: Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja (usmjerenog prema građanskoj energiji) Prioritet 4.7.: Smanjenje svjetlosnog zagađenja Strateški cilj 5: Očuvati ljudsko zdravlje, poboljšati dobrobit i kvalitet života za sve Prioritet 5.1.: Unaprijediti regulativu u oblasti hemijske sigurnosti Prioritet 5.2.: Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Prioritet 5.3.: Efikasan rad institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti Prioritet 5.4.: Smanjen nivo učestalosti oboljenja ili smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima Prioritet 5.5.: Uspostaviti zakonodavni okvir i jasne institucionalne nadležnosti kojima se transponira pravna stečevina EU iz oblasti buke u okolišu u zakonodavstvo Federacije BiH Prioritet 5.6.: Unaprijediti strateško planiranje i monitoring buke u oblasti okoliša Prioritet 5.7.: Efikasan rad institucija u oblasti buke u okolišu Prioritet 5.8.: Smanjenje ugroženosti zdravlja stanovništva zbog buke u okolišu Strateški cilj 6: Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.1.: Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Prioritet 6.2.: Unaprijediti strateški, zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje lovnom divljači Prioritet 6.3.: Unaprijediti zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje ribljim fondom 14 Strateški ciljevi Prioriteti Prioritet 6.4.: Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Prioritet 6.5.: Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama Strateški cilj 7: Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.1.: Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune harmonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Prioritet 7.2.: Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Prioritet 7.3.: Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Prioritet 7.4.: Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa Prioritet 7.5.: Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Prioritet 7.6.: Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika Prioritet 7.7.: Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federacije BiH Prioritet 7.8.: Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu 15 4. UPRAVLJANJE VODAMA 4.1. Analiza situacije Poglavlje Upravljanje vodama, kao jedne od sedam tematskih oblasti Strategije, daje osvrt na polazno stanje i ključne izazove u kojem se tretiraju: a) pravni i institucionalni okvir sektora voda u Federaciji BiH, b) raspoloživost i stanje vodnih resursa u Federaciji BiH, c) hidromorfološki pritisci i njihov utjecaj na stanje vodnih tijela d) hidrološki monitoring voda, e) monitoring i ocjena stanja površinskih vodnih tijela (VT), f) monitoring i ocjena stanja VT podzemnih voda, g) karakteristike vodnih usluga u Federaciji BiH, h) uspostava održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom, i) transpozicija vodnog zakonodavstva EU u BiH zakonodavstvo. Pravni i institucionalni okvir sektora voda u Federaciji BiH Upravljanje vodama na području Federacije BiH provodi se na osnovu Zakona o vodama Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 70/06) koji je usvojen i stupio na snagu 2006. godine. Njegovim stupanjem na snagu, uspostavljen je okvir za upravljanje vodama u skladu s pravnim zahtjevima EU, te principima prvenstveno postavljenim u ODV, ali i drugim propisima EU. Kantoni u Federaciji BiH izrađuju sopstvene zakone o vodama koji trebaju biti usklađeni sa federalnim zakonom o vodama kao i podzakonske akte. U Federaciji BiH je izrađeno i na snazi je preko 20 propisa (uredbe, odluke, pravilnici itd.) koji su u službi transpozicije EU direktiva u oblasti voda (Tabela 6), kao i značajan broj ostalih propisa relevantnih za sektor voda. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ) vrši upravne, stručne i druge poslove koji se odnose na nadležnost Federacije BiH u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Poslove upravljanja vodama unutar Ministarstva obavlja „Sektor za vode“. Aktivnosti Ministarstva odnose se na: vodne resurse, razvojne planove, bilanse voda, korištenje voda, zaštitu voda, zaštitu od voda, te druge poslove utvrđene Zakonom o federalnim ministarstvima. Prema Zakonu o vodama, osnovna jedinica za upravljanje vodama je vodno područje (distrikt). Organizacijski su, zbog provođenja zadataka upravljanja vodama, shodno Zakonu o vodama, uspostavljene Agencije za dva vodna područja u Federaciji BiH: Agencija za vodno područje rijeke Save (AVP Sava) i Agencija za vodno područje Jadranskog mora (AVP Jadransko more), sa sjedištima u Sarajevu i Mostaru. Pored agencija za vode, Zakonom je predviđeno osnivanje i područnih ureda, u cilju efikasnijeg izvršavanja zadataka i promoviranja principa približavanja korisnicima voda. Agencija za vodno područje rijeke Save trenutno ima tri područna ureda, u Zenici, Jajcu i Bihaću. Za sektor voda su, po prirodi aktivnosti i nadležnosti, vezane i sljedeće stručne institucije: Federalni hidrometeorološki zavod; Federalni zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalni zavod za statistiku; Federalna uprava civilne zaštite itd. Za poslove upravljanja vodama u kantonima su nadležna kantonalna ministarstva. Nadležnost upravljanja vodama uglavnom su na kantonalnim ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, dok su u nekim slučajevima nadležnosti pri ministarstvima privrede. Opće nadležnosti 16 kantonalnih ministarstava za oblast voda su: (i) zaštita voda, zaštita od voda i uređenje režima; (ii) zaštita od poplava, erozija i bujica; (iii) vodosnabdijevanje stanovništva i korištenje voda za potrebe privrede; (iv) odvođenje voda s poljoprivrednih površina i (v) planiranje razvoja sektora voda. U kantonima djeluju stručne institucije kao: kantonalni zavodi za javno zdravstvo, kantonalne uprave za inspekcijske poslove, kantonalne uprave civilne zaštite i dr. Nadležnost za sektor vodnih usluga u Federaciji BiH je na jedinicama lokalne samouprave ‒ JLS (općine i gradovi) i Javnim komunalnim (vodovodnim) poduzećima u okviru JLS-ova ili kantona. Raspoloživost i stanje vodnih resursa u Federaciji BiH Unutar BiH, čija je površina 51.209,2 km2, razlikuju se dva vodna područja: crnomorsko, koje obuhvata cca. 38.719 km2, i jadransko, koje obuhvata cca. 12.410 km2 (FMPVŠ 2012). Od ukupne površine Federacije BiH (26.127 km2) crnomorskom slivu, odnosno vodnom području rijeke Save, pripada 17.506 km2 (67%)2, a vodnom području Jadranskog mora 8.621 km2,3 (33%) (Sl. novine FBiH, br. 41/07). Vodno područje rijeke Save u FBiH obuhvata dijelove slivova rijeke Une, s Glinom i Koranom, rijeke Vrbas, rijeke Bosne, rijeka Drine i neposredni sliv rijeke Save, a vodno područje Jadranskog mora dijelove slivova rijeke Neretve s Trebišnjicom, rijeke Cetine i rijeke Krke. Od ukupno 10 kantona u Federaciji BiH, vodno područje rijeke Save se prostire na njih 8, a vodno područje Jadranskog mora na njih 6 (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021); (Agencija za vodno područje Jadrana 2021). Za cijeli prostor BiH prosječne godišnje količine padavina iznose 1.250 l/m (FMPVŠ 2012). Bilans površinskih voda za prostor Federacije BiH prikazan je u tabeli 3, ukupni i po vodnim područjima (FMPVŠ 2012). Tabela 3: Bilans površinskih voda za prostor Federacije BiH Slivno područje/podslivno područje Federacije BiH Q sr god. (m3/s) Ukupni bilans Vlastite vode4 Tranzitne vode Vodno područje rijeke Save 692,3 352,9 339,4 Vodno područje Jadranskog mora 354 317 37 Ukupno: 1046 670 376 Postotak od ukupnog: 100 64 36 Izvor: (FMPVŠ 2012) 2 Podaci iz ove odluke razlikuju se od podataka prezentiranih u Planu upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u FBiH 2016‒2021 godine, prema kojem površina vodnog područja rijeke Save u Federacije BiH iznosi 17.315 km2. Podaci o površinama navedeni u Planovima izačunati su zahvaljujući programskim alatima koji su mogli korektnije sračunati „površine slivova“. 3 Podaci iz ove odluke razlikuju se od podataka prezentiranih u Planu upravljanja vodama za vodno područje Jadranskog mora u Federaciji BiH 2016‒2021 godine, prema kojem površina vodnog područja Jadranskog mora u Federaciji BiH iznosi 8,782 km². 4 Vode koje se pojavljuju ‒ formiraju na prostoru Federacije BiH 17 Osnovni podaci o vodnim tijelima (VT) na vodnim područjima rijeke Save i Jadranskog mora dati su u narednoj tabeli 4. Tabela 4: Broj i tipovi/karakter površinskih i podzemnih vodnih tijela u područjima rijeke Save i Jadrana Vodno područje Ukupan broj vodnih tijela (VT) Broj prirodnih vodnih tijela Broj prekogranični h vodnih tijela Broj jako izmijenjenih vodnih tijela (JIVT) Broj vještačkih vodnih tijela Broj grupa vodnih tijela (GVTPV) Broj međuentitets kih vodnih tijela/ državnih vodnih tijela VP rijeka Sava 548 548 9 (BIH/FBiH/RH) 21 (FBiH/RS) 1 (FBiH BD) 133 VIVT + 41 VT „kandidat za JIVT“ 0 20 (5 intergrana sredina + 15 pukotinsko karstna sredina)* * Ukupan broj utvrđenih VTPV je 74 2 FBiH/RS 13 FBiH/Hrvatska 1 FBiH/RS/Srbij a 1 FBiH/RS/BD/H rvatska VP Jadransko more 217 (212 VT tekućica , 4 VT stajaćica , 1 VT priobaln ih voda 154 prirodna VT (152 VT tekućica, 2 VT stajaćice 59 JIVT (58 JIVT tekućica i 1 JIVT stajaćice) 3 VT (2 VT tekućice, 1 VT stajaćice) 44 (37 produktivnih) Produktivna: 8 FBiH/RS 2 RS/FBiH/Hrvat ska 10 FBiH/ Hrvatska Neproduktivn a: 1 FBiH/RS 2 FBiH/Hrvatska Izvor: (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021); (Agencija za vodno područje Jadrana 2021) Prema Planovima upravljanja vodnim područjima za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora (II ciklus), najznačajniji pritisci na kvalitativno stanje površinskih i podzemnih voda koji predstavljaju rizik za nepostizanje okolišnih ciljeva su:  stanovništvo u aglomeracijama, priključeno na sisteme za odvodnju otpadnih voda, te stanovništvo u manjim naseljima koja nisu priključena na sisteme odvodnje otpadnih voda (podaci o stepenu priključenosti stanovnika na kanalizacijske sisteme i uređajima za preradu otpadnih voda dati su u Tabeli 5).  industrijski zagađivači kojih je na vodnom području rijeke Save, kao „značajnih“ registrirano 76, od čega 34 imaju tretman otpadnih voda (AVP Sava 2021). Na riječnom slivu Neretve s Trebišnjicom postoji 51 registrirani industrijski objekat, od kojih 3 imaju ispust u kanalizacijski sistem, dok ostali ispuštaju svoje otpadne vode u površinske vode i indirektno u podzemlje. U slivovima Krke i Cetine nalazi se oko 15 industrijskih objekata (Agencija za vodno područje Jadrana 2021); 18  na vodnom području rijeke Save identificirana je 771 neuređena deponija/odlagalište u 44 općine/grada (koje su dostavile svoje podatke za potrebe izrade navedene studije), od čega je 741 tzv. divlja, 30 lokalnih neuređenih, i jedna sanirana općinska deponija. Na vodnom području Jadranskog mora nalazi se 90 odlagališta, od kojih 72 predstavljaju divlje deponije, dok je 18 uglavnom neuređenih općinskih/regionalnih deponija) (Agencija za vodno područje Jadrana 2021) (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021);  korištenje vodnog potencijala ‒ nepoštivanje odredbi o ispuštanju ekološki prihvatljivog protoka kod MHE;  pored navedenih, značajni su i pritisci uzrokovani korištenjem zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje, ribarstva, te uzgoja stoke. Prema Planovima upravljanja vodnim područjima za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora (II ciklus), pritisci na količinsko stanje podzemnih i površinskih voda uglavnom dolaze od:  zahvatanja voda za potrebe vodosnabdijevanja, pri čemu je jedan od značajnijih problema stepen ukupnih gubitaka u vodovodnim sistemima (Tabela 5).  korištenje vodnih snaga ‒ energetika (derivacijska postrojenja, prevođenje voda iz jednog sliva u drugi, ne osigurava se ekološki prihvatljiv protok iz HE),  potrošnje vode od privrede. Utjecaj hidromorfoloških pritisaka na stanje vodnih tijela Za vodno područje rijeke Save urađene su procjene/studije hidromorfoloških pritisaka i hidromorfološkog stanja5 na osnovu terenskih istražnih radova na 533 vodna tijela. Zaključeno je da su osnovni pokretači hidromorfoloških pritisaka: (i) regulacije, (ii) hidrotehnički objekti, (iii) zaštitni zidovi, i (iv) ostalo. Korištenjem rezultata Studija kojima se definiranju 133 vodna tijela kao „kandidati za JIVT“ (jako izmijenjena vodna tijela), te daljnjim monitoringom po biološkim parametrima, utvrđeno je da se još 41 vodno tijelo smatra „kandidatima za JIVT“, dok se za njih ne provede monitoring i utvrdi njihovo stanje. Na vodnom području rijeke Save registrirano je 60 malih hidroelektrana (MHE) (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021). Do sada su dva puta, tokom izrade PUVP JM, kao i nacrta PUVP JM 2022‒2027, vršene analize hidromorfološkog stanja vodnih tijela na vodnom području Jadranskog mora. Izgradnja hidroenergetskih objekata i njihov način rada na vodnom području Jadranskog mora su glavni razlog za proglašenje JIVT-ova i umjetnih vodnih tijela. Utvrđeno je 59 JIVT-ova ‒ 58 JIVT tekućica i 1 JIVT stajaćica. Na rijeci Neretvi izgrađena su 4 hidroenergetska postrojenja, te još 4 na pritokama i na Trebišnjici. 5 (Studija hidromorfoloških pritisaka i procjena njihovih utjecaja za vodotoke preko 10 km2 površine sliva na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH 2019); (Studija poboljšanja hidromorfoloških karakteristika vodotoka preko 10 km površine sliva na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH 2019); (Studija poboljšanja režima protoka i uspostavljanja ekološki prihvatljivog proticaja na vodotocima preko 10 km površine sliva na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH 2019) 19 Pored njih, pritisak vrše i hidroenergetski sistemi izgrađeni u Republici Srpskoj („Hidrosistem Trebišnjica“, u slivu Trebišnjice) i u Hrvatskoj (HE Dubrovnik na slivu Trebišnjice i HE Orlovac na slivu Cetine u Republici Hrvatskoj). Na vodnom području Jadranskog mora u Federaciji BiH izgrađeno je 11 malih hidroelektrana (MHE), 1 MHE je u fazi izgradnje, dok je u pripremi gradnja još 15 MHE. Hidrološki monitoring voda Za organizaciju monitoringa voda u Federaciji BiH, odgovorne su Agencija za vodno područje rijeke Save (AVPS), Agencija za vodno područje Jadranskog mora (AVPJM) i Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ). Hidrološki monitoring površinskih voda na vodnom području rijeke Save uključuje 83 automatske stanice, te 17 padavinskih stanica. Nivoi podzemnih voda prate se na 25 stanica (od čega 4 stanice služe za praćenje nivoa procjednih voda kroz tijela dvije brane), a na njih 21 prati se i temperatura (Agencija za vodno područje rijeke Save). Na vodnom području Jadranskog mora se hidrološki monitoring obavlja na 17 automatskih hidroloških stanica (Agencija za vodno područje rijeke Save) 2 hidrometeorološke i 18 meteoroloških stanica, a 7 hidroloških stanica opslužuju osmatrači. Agencije osiguravaju online prikupljanje i javnu prezentaciju podataka o nivoima voda s automatskih hidroloških stanica na svojim web-stranicama, kao i hidrološke godišnjake. Federalni hidrometeorološki zavod dostavlja podatke o nivoima voda s vlastitih stanica (oko 13) Agenciji za vodno područje rijeke Save putem VIS-a (Vodni informacioni sistem ‒ VIS), te statistički obrađuje podatke s vlastitih i stanica koje pripadaju Agencijama. FHMZ, u saradnji s agencijama za vode, izrađuje i objavljuje Hidrološke godišnjake od 2001. godine. Oni se izrađuju na osnovu podataka iz AVPS-a, AVPJM-a, FHMZ-a i dostupni su javnosti putem web-stranica FHMZ-a i agencija za vode. Monitoring i ocjena stanja površinskih vodnih tijela (VT)6 Programima mjera prvog ciklusa Planova upravljanja 2016‒2021. godine, planirano je da se ispitaju sva vodna tijela na vodotocima čija je površina sliva veća od 10km2 kako bi se ustanovilo njihovo stanje. Stanje površinskih voda određuje se na bazi ocjene ekološkog i hemijskog stanja vodnih tijela površinskih voda. Na vodnom području rijeke Save je do 2018. godine monitoringom bilo obuhvaćeno 276 vodnih tijela, odnosno 50% od do tada prepoznatih vodnih tijela (533 vodna tijela). Rezultati su pokazali da je 41% vodnih tijela ocijenjen kao loš. Nakon 2018. godine izvršeno je ažuriranje broja vodotoka slivnih površina > 10 km2, kao i broj vodnih tijela, te je utvrđeno da se broj vodnih tijela promijenio s dotadašnjih 533 na 548 vodnih tijela. U 2019. i 2020. godini monitoringom su bila obuhvaćena još 74 nova vodna tijela, te je ukupan broj vodnih tijela na kojima je proveden monitoring povećan na 350 6 (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021); (Agencija za vodno područje Jadrana 2021) 20 44% 50% 5% 1% Visoko Dobro Umjereno Slabo Loše vodnih tijela, odnosno na 64% ukupnog broja vodnih tijela (548 vodnih tijela). U skladu s Pravilnikom o monitoringu u područjima podložnim eutrofikaciji i osjetljivim na nitrate, u 2019. godini proveden je monitoring na ukupno 24 vodna tijela, odnosno 33 mjerna mjesta u područjima koja su proglašena zaštićenim. Na vodnom području Jadranskog mora je do 2019. godine monitoringom bilo obuhvaćeno 99 vodnih tijela, odnosno 46% od ukupnog broja vodnih tijela (217 vodnih tijela). U 2020 godini se povećao broj vodnih tijela obuhvaćenih monitoringom na 119 vodnih tijela, odnosno na 55% od ukupnog broja vodnih tijela. Na 76 vodnih tijela (35%) se ne može provoditi monitoring zbog nepristupačnosti, što znači da su do 2022. godine preostala još 22 (10%) vodna tijela na kojima nije proveden monitoring (Agencija za vodno područje Jadrana 2019b). Slika 1: Ekološko stanje VT-a površinskih voda, po monitoringu na vodnom području rijeke Save) (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021) Slika 2: Hemijsko stanje vodnih tijela površinskih voda, po monitoringu na vodnom području rijeke Save (2011 2018) 58% 42% Visoko Dobro Umjereno Slabo Loše 21 Slika 3: Ukupna ocjena stanja vodnih tijela površinskih voda,po monitoringu na vodnom području rijeke Save (2011-2018) Slika 4: Ekološko stanje prirodnih vodnih tijela površinskih voda po monitoringu na vodnom području Jadranskog mora (2016-2019) (Agencija za vodno područje Jadranskog mora 2021) Slika 5: Ekološki potencijal jako izmijenjenih i umjetnih vodnih tijela površinskih po monitoringu na vodnom području Jadranskog mora (2016-2019) 35% 22% 2% 41% Visoko Dobro Umjereno Slabo Loše 8% 76% 16% Visoko Dobro Umjereno Slabo Loše 75% 25% Visoko Dobro Umjereno Slabo Loše 22 Na vodnom području rijeke Save izvršena je procjena rizika dostizanja okolišnih ciljeva za ona vodna tijela površinskih voda za koja još ne postoje rezultati monitoringa, a na osnovu rezultata analize pritisaka, tereta zagađenja i koncentracija pokazatelja zagađenja. Ovakvih vodnih tijela na vodnom području rijeke Save ima 272. Na vodnom području Jadranskog mora napravljena je analiza antropogenih pritisaka na vodna tijela i procjena njihove značajnosti. Za 118 vodnih tijela, za koje ocjena stanja nije data na osnovu rezultata monitoringa, ukupna ocjena stanja data je na osnovu analize pritisaka, stanja nizvodnih vodnih tijela, te podataka iz prethodnog planskog perioda. Za ovakva vodna tijela je utvrđeno da ih 6 ima visoko stanje, 71 dobro, 7 umjereno, 28 dobar ekološki potencijal i 6 umjeren ekološki potencijal. Monitoring i ocjena stanja vodnih tijela podzemnih voda Podzemne vode su najznačajniji resurs za vodosnabdijevanje stanovništva u Federaciji BiH, jer se preko 80% potreba za vodosnabdijevanjem stanovništva osigurava iz podzemnih voda/izvorišta/vrela. Federalni zavod za geologiju je nosilac izrade katastra podzemnih voda u Federaciji BiH ‒ izvorišta vode za piće, koja je počela 2012. godine, a planirano je da se završi tokom 2021. godine. Katastar osigurava podatke o rezervama podzemne vode, kvalitetu, kapacitetu vodozahvata, količinama koje se crpe, hidrogeološkim parametrima vezanim za određivanje zaštitnih zona, te sadašnjem korištenju podzemnih voda na teritoriji Federacije BiH. Na vodnom području rijeke Save, sistematski monitoring nivoa podzemnih voda i temperature počeo se provoditi 2019. godine na 12 automatskih stanica, tj. tri GVTPV-a (Posavina, Sarajevsko-zeničko polje, Tuzlansko-sprečko polje). Do 2020. godine nije uspostavljena analiza fizičko-hemijskih parametara kvaliteta podzemnih voda na mjernim stanicama. Pritisak na kvantitativno stanje podzemnih voda ocjenjuje se kao značajan ako prelazi granicu od 10% vrijednosti bilansnih rezervi. Kvantitativni pritisci na GVTP ukazuju da se uglavnom ne eksploatira više vode nego što dozvoljavaju bilansne rezerve, a 7 GVTPV-a je pod količinskim pritiskom koji se ocjenjuje kao „značajan“ (26% ukupne površine GVTPV-a). Proračunate koncentracije pokazatelja kvaliteta podzemnih voda, po svim GVTPV-ima, pokazuju da kvalitativno/hemijsko stanje podzemnih voda nije ugroženo. Koncentracije parametara za ocjenu stanja podzemnih voda su niže od graničnih, te se pritisci za GVTPV-e, gdje nije kompletiran monitoring, ocjenjuju sa „vjerovatno nije značajan“. Rezultati provedenog monitoringa za GVTPV-e: gornji sliv Spreče i Gostelje, Tuzlansko-sprečko polje i Posavina ukazuju da je kvalitet ovih podzemnih voda dobar, odnosno pritisak „nije značajan“. Postotak površina GVTPV-a koja ili nisu pod rizikom od nedostizanja okolišnih ciljeva za hemijska stanja, ili vjerovatno nisu pod rizikom, prelazi 80% (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021). Kvantitativni monitoring se na krškom području, koje predstavlja najveći dio vodnog područja Jadranskog mora u Federaciji BiH, provodi mjerenjem protoka na velikim izvorima ili na neposredno 23 pripadajućim nizvodnim vodotocima. Na određenim izvorištima provodi se redovni monitoring količinskog stanja očitavanjem vodomjerne letve, te proračunom količina preko Q/H krivulja. Prema usvojenim kriterijima kvantificiranja pritisaka, s aspekta zahvatanja voda, pritisci su značajni ako zahvatanje iznosi 20% od „raspoloživih zaliha“ u minimumu, te deset postotno smanjenje ukupnih „raspoloživih zaliha“. Prema navedenim kriterijima, pritisci od zahvatanja podzemnih voda na vodnom području Jadranskog mora „nisu značajni“, osim na PVT Hutovo, gdje postoji značajan pritisak radi zahvata od izgrađenog hidroenergetskog sistema „Hidrosistem Trebišnjica“ na slivu Trebišnjice. Prema procjeni pouzdanosti ocjene stanja, Hutovo blato je jedino podzemno vodno tijelo koje je na granici da nema dobro količinsko stanje, dok su ostala tijela podzemnih voda u dobrom količinskom stanju. Na vodnom području Jadranskog mora se od 2011. godine prati hemijsko stanje podzemnih voda, na 20‒33 mjerna mjesta tokom 2019. godine. Utvrđeno je dobro stanje na 32 i loše stanje na jednom mjernom mjestu (Gabela Polje) zbog prisustva hlorida u užem području u vrijeme suša, ali je ukupno stanje vodnih tijela ocijenjeno kao dobro (Agencija za vodno područje Jadrana 2021). Monitoring kvaliteta i kvantiteta podzemnih voda provodi se na lokacijama izvorišta za 22 vodna tijela, a planira se, u periodu Plana upravljanja 2022‒2027. godine, provođenje nadzornog monitoringa 2 puta godišnje na ukupno 35 lokacija/izvorišta (sveukupno 70 analiza) (Agencija za vodno područje Jadrana 2021). Karakteristike vodnih usluga u Federaciji BiH Osnovni pokazatelji kvaliteta vodnih usluga u Federaciji BiH dati su u tabeli 5. Tabela 5: Osnovne karakteristike sektora vodnih usluga u Federaciji BiH Pokrivenost stanovnika vodosnabdijevanjem. Ukupni gubici u javnim sistemima vodosnabdijevanja. Pokrivenost stanovnika javnom kanalizacijom Broj/lokacije/tip tretmana u PPOV VP rijeka Sava oko 70%* 66% Nisu raspoloživi precizni podaci ‒ relevantne institucije nisu dostavile adekvatne podatke 47% (Podatak iz PUV rijeka Sava – prvi ciklus) 1 tercijarni tretman (Bihać); 7 sekundarni tretman (Sarajevo, Trnovo, Žepče, Gradačac, Srebrenik, Odžak, Živinice) VP Jadransko 77,79% 47% 40% 3 tercijarni tretman (Mostar, Čitluk, Konjic) ‒ Mostar u probnom radu; 3 sekundarni tretman (Jablanica, Grude, Ljubuški) ‒ Jablanica – sekundarni tretman na više manjih uređaja koji još uvijek nisu predati na upravljanje, Grude – potrebna rekonstrukcija 24 Pokrivenost stanovnika vodosnabdijevanjem. Ukupni gubici u javnim sistemima vodosnabdijevanja. Pokrivenost stanovnika javnom kanalizacijom Broj/lokacije/tip tretmana u PPOV za sekundarni tretman, u funkciji primarni tretman; Neum (primarni tretman); Trenutno u izgradnji Tomislavgrad, Široki Brijeg, Prozor/Rama; Izvor: (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021); (Agencija za vodno područje Jadrana 2021) Zaključkom Vlade Federacije BiH br. 1786/2016 od 22. 09. 2016. godine, koji je Vlada Federacije BiH donijela na 70. sjednici održanoj 22.09.2016. godine, Federalne agencije za vodna područja i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH zaduženi su da pokrenu aktivnosti na izgradnji Centralnog infomacijskog sistema voda za Federaciju BiH (CISV). Razlog uspostave CISV-a je prikupljanje i obrada finansijskih i parametara za ocjenu uspješnosti – indikatora učinka izvršenja mjera iz Strategije upravljanja vodama (SUV). Pored prikupljanja i obrade podataka, CISV treba omogućiti praćenje provođenja planova po pojedinim vodnim direktivama i praćenje ispunjavanja uslova preuzete pravne stečevine EU. U 2019. godini AVP Sava je organizirala obuke predstavnicima komunalnih poduzeća i općina za unos podataka u razvijeni Modul ISV-a CISV. Uspostava održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom Za Federaciju BiH izrađena je Preliminarna procjena poplavnog rizika, te Mape opasnosti i Mape rizika od poplava, u skladu s odredbama Direktiva o upravljanju poplavnim rizicima. U toku je izrada plana upravljanja poplavnim rizikom u BiH, te izrada karte erozije u Federaciji BiH. Transpozicija vodnog zakonodavstva EU u BiH zakonodavstvo Proces transpozicije EU vodne legislative u Federaciji BiH nije završen, ali se legislativa, kao i strateški i planski dokumenti, postepeno usklađuju s odredbama EU legislative. Zakon o vodama Federacije BiH (ZoV FBiH) (Sl. novine FBiH, br. 70/06 2006) izrađen je i usvojen 2006. godine, u skladu s odredbama Direktive o vodama (Direktiva 2000/60/EC 2000) (ODV). Član 24. ZoV-a nalaže obavezu izrade Strategije upravljanja vodama Federacije BiH. Važeća strategija upravljanja vodama u Federaciji BiH usvojena je 2012. godine za period od 2010. do 2022. godine. Prvi Planovi upravljanja vodama za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora (prvi ciklus) izrađeni su za period 2016‒2021. U skladu sa ZoV FBiH i ODV-om, ovi planovi upravljanja ažurirani su nakon 6 godina, te su Nacrti planova upravljanja za period 2022‒2027. godine izrađeni i u procesu su usvajanja. Ovim dokumentima definirani su pritisci na vode koji mogu spriječiti dostizanje i očuvanje minimalno dobrog statusa vodnih tjela (VT), kao što su onečišćenja iz tačkastih i rasutih izvora zagađenja, hidromorfološke promjene, kao i zahvatanje vode za korištenje odstanovništva, industrija i privrednih djelatnosti. Prema EAS Federacije BiH ‒ Programu aproksimacije/prilagođavanja propisa s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša Federacije BiH (MVTEO BiH 2017) dat je sažeti pregled stanja aproksimacije u Federaciji BiH po direktivama vezanim za vode, u okviru tabele 6. 25 Tabela 6: Stanje transpozicije EU direktiva vezanih za vode u propise Federacije BiH EU direktiva Stanje transpozicije ‒ Federacija BiH EU okvirna direktiva o vodama (ODV) Najvećim dijelom transponirana; neke definicije navedene u članu 2. Okvirne direktive o vodama nisu eksplicitno transponirane; Zakon o vodama nije transponirao odredbu iz člana 7(1) ODV-a Direktiva o kvalitetu pitke vode / namijenjene za ljudsku upotrebu (prije izmjene Direktive od 16. 12. 2020. u novu EU direktivu 2020/2184 Evropskog parlamenta i Vijeća o kvalitetu vode namijenjene za ljudsku potrošnju Najvećim dijelom transponirana; Direktiva o prečišćavanju komunalnih otpadnih voda Najvećim dijelom transponirane definicije, koje su navedene u Direktivi o urbanim otpadnim vodama, transponirane su samo djelimično; Zahtjevi dijela A Aneksa I Direktive o urbanim otpadnim vodama još nisu transponirani Direktiva o procjeni i upravljanju rizicima od poplava Najvećim dijelom transponirana7 Direktiva o zaštiti voda od zagađenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora Djelimično transponirana Direktiva o utvrđivanju tehničkih specifikacija za hemijsku analizu i praćenje stanja voda Značajnim dijelom transponirana Direktiva o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kvaliteta U vrlo ranoj fazi transpozicije Direktiva o kvalitetu vode za kupanje Transponiranje u toku, pripremljen odgovarajući pravilnik Izvor: (MVTEO BiH 2017) Iako Federacija BiH posjeduje značajne količine vodnih resursa, identificirani su brojni izazovi za njihovo očuvanje i unaprjeđenje trenutnog stanja. Postojeći izazovi za upravljanje vodama mogu se grupirati na sljedeći način: a) realizacija Planova upravljanja vodnim područjima rijeke Save i Jadranskog mora u Federaciji BiH, b) provođenje mjera zaštite i proglašenje zaštićenih područja po Zakonu o vodama Federacije BiH, c) unaprijeđenje međusektorske (horizontalne) saradnje sektora voda sa sektorom prostornog planiranja i ostalim razvojnim sektorima, te vodnom inspekcijom i tijelima za koncesije, d) potreba za reformama (pravnim, institucionalnim, operativnim i dr) u sektoru vodnih usluga e) unaprijeđenje prilagođavanja na klimatske promjene i smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama, f) unaprijeđenje finansiranja sektora voda, g) ubrzanje procesa transpozicije, implementacije i provođenja vodnog zakonodavstva EU u vodno zakonodavstvo Federacije BiH, h) jačanje kapaciteta stručnjaka u sektoru voda, i) unaprijeđenje procesa prikupljanja, prijenosa podataka i izvještavanja o podacima u oblasti okoliša (voda). Realizacija Planova upravljanja vodnim područjima rijeke Save i Jadranskog mora u Federaciji BiH Realizacija Planova upravljanja vodnim područjima rijeke Save i Jadranskog mora u Federaciji BiH je nadležnost kako federalnih tako i kantonalnih i općinskih nivoa vlasti u sektoru voda, ali i sektora prostornog planiranja i razvojnih sektora. Njihova realizacija zahtijeva značajan angažman institucionalnih kapaciteta i finansijskih sredstava. Planirana finansijska sredstva za realizaciju Planova upravljanja prvog ciklusa (2016‒2021) bila su raspoloživa samo djelimično. Tokom 7 U okviru dokumenta EAS FBiH iz 2017. godine, stanje transpozicije Direktive o procjeni i upravljanju rizicima od poplava je opisano kao „Do određene mjere transponirana“, ali je u periodu nakon izrade EAS FBiH, transpozicija Direktive značajno unaprijeđena te je u Tabeli 6 ažurirana informacija o transpoziciji ove direktive. 26 posljednjih 10 godina izostala su redovna sredstva finansiranja iz budžeta Vlade Federacije BiH, a sredstva iz pretpristupnih fondova EU bila su veoma ograničena, iako su ona najznačajniji izvori finansiranja za ovu svrhu. Sredstva koja se u sektoru voda prikupljaju putem naknada su daleko od dovoljnih za realizaciju Planova upravljanja. Ljudski kapaciteti i njihova brojnost u sektoru voda, naročito na nižim administrativnim nivoima, nisu na nivou koji je potreban za efikasnu realizaciju Planova upravljanja vodnim područjima. Izvještaji o realizaciji Planova upravljanja vodnim područjima izrađuju se svake dvije godine, te su do sada za prvi ciklus Planova izrađeni izvještaji za period 2016‒2017. i 2018‒2019. godinu. Analiza realizacije Planova upravljanja za perod 2016‒2021. godine (I ciklus), urađena tokom ažuriranja Planova nakon četiri godine realizacije, pokazala je da stepen izvršenja planiranih mjera nije na zadovoljavajućem nivou, kako je prikazano u tabeli 7. Tabela 7: Realizacije Planova upravljanja (I ciklus) Vodno područje rijeke Save Vodno područje Jadranskog mora Ukupan broj planiranih mjera 76 61 Provedeno (broj mjera/postotak od ukupnog broja mjera) 18 (24%) 15 (25%) Djelimično provedeno/provodi se 21 (27%) 31 (52%) Nije provedeno 37 (49%) 14 (23%) Izvor: (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021); (Agencija za vodno područje Jadrana 2021) Analiza i ocjena stepena realizacije Planova i izvještavanje prema Vladi i Parlamentu Federacije BiH je otežano jer nije zakonski regulirana obaveza dostavljanja podataka i informacija o stepenu realizacije Planova od svih institucija koje implementiraju mjere Plana. Zbog nedostavljenih, te nepotpunih i neadekvatnih podataka, izrađeni izvještaji prema Vladi Federacije BiH i Parlamentu nisu na zadovoljavajućem nivou. Okolišni ciljevi su utvrđeni u okviru I ciklusa Planova upravljanja vodama, u skladu s ODV-om. Ovi ciljevi su ostali nepromijenjeni i za II ciklus Planova, ali se ažuriranjem Planova iz I ciklusa došlo do novih saznanja, što je rezultiralo noveliranjem dinamike dostizanja utvrđenih okolišnih ciljeva za površinske i podzemne vode. Poređenje dinamike dostizanja okolišnih ciljeva za površinske vode po Planovima upravljanja 2016‒2021. s rezultatima monitoringa iz perioda 2011‒2019. i analiza pritisaka urađenih za II ciklus (2022‒2027), pokazalo je da su ciljevi za površinske vode bili postavljeni preambiciozno i da dinamika dostizanja okolišnih ciljeva nije išla planiranim tokom. Monitoring površinskih voda kontinuirano je unaprjeđivan tokom realizacije prvog ciklusa Planova i broj vodnih tijela površinskih voda pod monitoringom je rastao. Do sada je monitoring vodnih tijela površinskih voda obavljaen na 50‒65% utvrđenih vodnih tijela u Federaciji BiH, iako je u prvom planskom ciklusu postavljena mjera provođenja monitoringa ekološkog i hemijskog stanja na svim vodnim tijelima površinskih voda predmetnog područja, barem jednom u okviru prvog ciklusa. Nepostojanje ažurnog registra zagađivača je također značajna poteškoća za ocjenu stvarnog stanja površinskih vodnih tijela. 27 Situacija s monitoringom podzemnih voda je još složenija, jer u vodnom području rijeke Save ne postoji dovoljan broj stanica, a na postojećim stanicama se tek 2020. godine krenulo s uspostavljanjem monitoringa kvaliteta. Na vodnom području Jadranskog mora nije uspostavljen količinski monitoring na svim krškim vrelima koja se koriste za vodosnabdijevanje (Agencija za vodno područje rijeke Save 2021); (Agencija za vodno područje Jadrana 2021). Provođenje mjera zaštite i proglašenje zaštićenih područja po Zakonu o vodama Federacije BiH Prema važećem Pravilniku (Sl. novine FBiH, br. 88/12), Odluke o proglašenju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, po osnovu kojih se provode administrativne mjere zaštite izvorišta, se donose na osnovu izrađenih i usvojenih Elaborata, te uključuju izvore i način finansiranja provođenja mjera. Za značajan broj izvorišta/vrela pitke vode u FBiH, nisu izrađeni Elaborati o vodozaštitnim zonama ili su izrađeni po ranijem, sada nevažećem Pravilniku. Prema podacima iz Plana upravljanja vodama (II ciklus), na vodnom području rijeke Save nalazi se nešto više od 200 izvorišta, a za njih oko 17% nisu izrađeni elaborati. Također, većina elaborata nije izrađena prema trenutno važećem Pravilniku, te postoji potreba za inoviranjem zona zaštite prema tom podzakonskom aktu. Za preko 90% izvorišta nisu usvojene Odluke, a za oko 14% izvorišta uopće ne postoje podaci. Prema podacima raspoloživim u AVP Jadran iz 2019. godine i prezeniranim u PUVPJM 2022‒2027, na vodnom području Jadranskog mora u Federaciji BiH se nalazi nešto više od 70 izvorišta uključujući i seoska, koja se koriste za javno vodosnabdijevanje, te oko 10 lokalnih izvorišta i vodovoda (općina Konjic). Za njih oko 48% nisu izrađeni elaborati, a većina izrađenih elaborata nije prema važećem Pravilniku. Za oko 28% izvorišta ne postoje podaci o elaboratima i Odlukama. Provođenje mjera zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite izvorišta često nije u skladu s Odlukama i/ili važećim Pravilnikom zbog neadekvatnog inspekcijskog nadzora. Prema podacima iz Plana upravljanja vodama Jadranskog mora (II ciklus), na području FBiH u Livanjskom polju (riječni bazen/sliv Cetine) , nalaze se slivna područja nekoliko izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu u Republici Hrvatskoj i to: Vukovića vrela, zatim vrela Šilovka, Kosinac i Mala Ruda, te vrela Opačac, kao i druga više udaljena izvorišta bliže obali Jadranskog mora. Takođe su prisutni i slučajevi da se na području Republike Hrvatskee nalaze slivna područja nekoliko izvorišta koja se koriste za vodosnabdijevanje u Unsko – sanskom kantonu u FBiH (sliv rijeke Une) i to izvorišta: Klokot, Ostrovica, Privilica, Toplica – Klisa i Žegar (GEF et al. 2012). Pitanje definiranja njihovih zaštitnih zona nije riješeno spomenutim važećim Pravilnikom. Definiranje vodozaštitnih zona u prekograničnom pojasu temelji se na Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vlade BiH o uređenju vodnoprivrednih odnosa iz 1997. godine. Po tom osnovu je formirana međudržavna Radna grupa čiji je zadatak da napravi prijedlog pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta u graničnom području BiH i Hrvatske. Prema raspoloživim informacijama, spomenuti pravilnik je u završnoj fazi pripreme, međutim, njegovo korištenje ne može početi dok ga ne usvoje nadležna tijela obje države (Agencija za vodno područje Jadrana 2021). Pored zaštite područja namijenjenih zahvatanju vode za piće, prema Zakonu o vodama Federacije BiH, potrebno je ustanoviti još četiri kategorije zaštićenih područja. Do sada je doneseno Rješenje o 28 proglašenju zaštićenih područja podložnih eutrofikaciji i osjetljivih na nitrate u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH, br. 84/18 2018), međutim, još nisu utvrđena područja niti donesene Odluke o proglašenju za preostale tri kategorije zaštićenih područja: Područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta; Površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji, uključujući područja određena za kupanje; Područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta, ili akvatičnih vrsta u kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak ili reprodukciju. Do sada je izrađen prijedlog Pravilnika o kriterijima za određivanje područja namijenjenih rekreaciji/kupanju i prijedlog Nature 2000, ali oni nisu usvojeni. Međusektorska (horizontalna) saradnja sektora voda sa sektorom prostornog planiranja i ostalih razvojnih sektora, te vodnom inspekcijom i tijelima za koncesije Primjena okolišnog zakonodavstva u smislu izrade Strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) za planove, programe i strategije sektora koji imaju utjecaj na vodne resurse je sporadična i često izostaje. Zakon o vodama Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 70/06 2006) propisuje obavezu da sektori koji mogu imati utjecaje na vodne resurse trebaju uključiti sektor voda od početka pripreme njihovih strateških i planskih dokumenata, kao i da uzmu u obzir planske dokumente sektora voda. U praksi se ovo najčešće ne događa, a sektor voda ne posjeduje pravne i institucionalne mehanizme za unaprjeđenje horizontalne saradnje. Ovo predstavlja značajnu otežavajuću okolnost za realizaciju ciljeva sektora voda usmjerenih ka zaštiti i održivom korištenju vodnih resursa. Ova problematika je tretirana kao mjera, u okviru značajnih pitanja Plana upravljanja vodnim područjem Jadranskog mora 2022‒2027. godine, i ona glasi: „Uspostaviti kvalitetniju i bolju međusektorsku saradnju kako unutar FMPViŠ (poljoprivreda i šumarstvo), tako i s drugim sektorima kao što su prostorno planiranje, energetika i sl., a sve u cilju usklađivanja aktivnosti i provođenja mjera na područjima gdje postoje zajednički interesi različitih korisnika voda“. (Agencija za vodno područje Jadrana 2021). Također, i u prijedlogu Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Save jedna od mjera glasi: „Izraditi i usvojiti Pravilnik i Protokol o obavljanju koordinacionih poslova i zadataka u oblasti upravljanja vodnim resursima na nivou Federacije BiH, i na nivou svakog kantona“. Inspekcijski nadzori su neefikasni i ne daju efekte koji su neophodni u cilju zaštite vodnih resursa. O tome govori i izvještaj EC za BiH iz 2021. god, kojim se navodi da se „pravni okvir koji regulra okolišnu inspekciju i njegovo sprovođenje treba poboljšati u skladu sa relevantnim EU pravnom stečevinom (European Commission 2021). Inspektorati pripremaju godišnje programe realizacije i usaglašavaju ih s nadležnim organima uprave sektora voda, ali ovako izrađeni programi ne mogu adekvatno odgovoriti dinamici aktivnosti koje se izvode na terenu, a nepovoljne su po stanje voda. Inspektorati za vode kako na federalnom, a naročito na kantonalnim nivoima su potkapacitirani u smislu broja inspektora, stručnih kapaciteta, te opreme. Postupci dodjele koncesije na vodne resurse nisu jasno i precizno definirani regulativom u oblasti koncesija u BiH i Federaciji BiH, u smislu uslova pod kojim se mogu dodijeliti koncesije na vodne resurse, definiranja faze u kojoj se pribavlja koncesija u odnosu na izdavanje dozvola potrebnih za gradnju, nadzora i kontrole poštivanja ugovornih odredbi vezanih za rad tokom korištenja resursa i dr. Nepostojanje javno objavljenog registra koncesija, te informatičkog uvezivanja podataka o dodijeljenim koncesijama na svim nivoima vlasti značajno doprinosi netransparentnosti i omogućava neprovođenje uslova propisanih vodnim aktima. 29 Sektor vodnih usluga u Federaciji BiH Sektor vodnih usluga suočen je sa stanjem koje ne omogućava njegovu održivost, a razlozi su slabi institucionalni/administrativni aranžmani i zakonodavni okviri sektora vodnih usluga, te finansijski nedostaci. Kantonalni zakoni o komunalnim djelatnostima u Federaciji BiH su neadekvatni za ovu vrstu djelatnosti, jer ne reguliraju institucionalna prava i obaveze, te uloge i odgovornosti između organa nadležnih za vodne usluge Jedinica lokalne samouprave (JLS) i pružalaca usluga – Javnih vodovodnih/komunalnih poduzeća (JVP/JKP) (Una Consulting 2017), niti uspostavlja regulatorni okvir za određivanje vodnih tarifa koje trebaju omogućiti potpunu naknadu troškova. JVP-ovi/JKP-ovi ne ostvaruju dovoljne prihode da budu finansijski samoodrživi, a nerijetko otežano finansiraju i tekuće održavanje. Stepen pokrivenosti stanovništva javnim sistemima vodosnabdijevanja u Federaciji BiH, iako unaprijeđen posljednjih godina, nije na željenom/planiranom nivou. Stanovništvo koje nije priključeno na ove sisteme, snabdijeva se putem lokalnih/seoskih ili individualnih zahvata. Upravljanje lokalnim sistemima neusklađeno je s važećim propisima, te je značajan broj njih bez sistemskog nadzora, što predstavlja ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje. JLS-ovi u svojim strateškim dokumentima nemaju definirane mjere/projekte za poboljšanje upravljanja lokalnih vodovoda i ne planiraju finansijska sredstva za njih. Infrastruktura je u većini sistema veoma dotrajala, te su i ukupni gubici u sistemima visoki. Pokrivenost stanovnika sistemima za odvodnju otpadnih voda, a posebno postrojenjima za prečišćavanje je još mnogo niža od javnog vodosnabdijevanja (Tabela 5). Prije provedbe reforme sektora voda neophodno je osigurati kontinuirano sufinansiranje iz različitih izvora, kao što su lokalni kantonalni i federalni budžeti, te grant sredstva EU i drugih bilateralnih donatora, kako bi se mogle realizirati izuzetno visoke investicije za unaprjeđenje ovog sektora. Prilagođavanje na klimatske promjene i smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama Za sektor voda u Federaciji BiH može se reći da nije počeo provoditi EU politiku o klimatskim promjenama. Prisutan je izostanak integriranja mjera prilagođavanja klimatskim promjenama u strateško-planskim dokumentima u sektoru voda na svim nivoima (UNDP 2013). Samim tim, nije izvjesno povlačenje sredstava iz međunarodnih fondova za rješavanje pitanja prilagođavanja. U cilju smanjenja rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama, nedostaju programi i projektni dokumenti koji planiraju realizaciju mjera prilagođavanja klimatskim promjenama i zaštite od poplava i suša. Potrebna je uspostava i razvoj hidroloških prognoznih modela, a za tu svrhu i unaprjeđenje mreže hidroloških i padavinskih stanica na značajnom broju vodotoka. Horizontalna saradnja sektora voda s ostalim sektorima, naročito sa prostornim planiranjem, te vertikalna saradnja sa sektorom zaštite i spašavanja još uvijek je na nivou koji ne osigurava adekvatno i efikasno upravljanje rizicima od ekstremnih hidroloških pojava. 30 Vodotoci II kategorije u Federaciji BiH, za koje su nadležni niži administrativni nivoi (kantoni), veoma su slabo opremljeni i oskudijevaju s hidrološkim i meteorološkim monitoring stanicama, što predstavlja značajan nedostatak, a posebno u područjima potencijalno značajnog rizika od poplava (AFAS). Stručni kapaciteti na kantonalnim nivoima za upravljanje rizicima od poplava i suša su na nezadovoljavajućem nivou. Finansiranje sektora voda iz domaćih i međunarodnih izvora Finansiranje sektora voda po osnovu vodnih naknada, te izdvajanje sredstva iz budžeta Vlade Federacije BiH, ni blizu ne zadovoljava potrebe sektora voda, naročito u kontekstu preuzetih obaveza po pitanju provedbe EU vodnog zakonodavstva. Institucionalne i investicijske potrebe sektora voda u Federaciji BiH ne mogu se zadovoljiti domaćim izvorima finansiranja, te je potrebno stvoriti uslove za prikupljanje sredstava iz međunarodnih izvora. Nivo osposobljenosti kadrova u sektoru voda za ekonomsko i finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava (posebno ekonomskih i pravnih stručnjaka u sektoru voda) nije zadovoljavajući i predstavlja prepreku za efikasno preuzimanje EU grantova u pretpristupnoj fazi (MVTEO BiH 2017). Transpozicija, implementacija i provođenje vodnog zakonodavstva EU u vodno zakonodavstvo Federacije BiH Proces i rezultati transpozicije vodnog zakonodavstva EU u zakonodavstvo Federacije BiH su spori, neefikasni, te efekti nisu zadovoljavajući. Značajniji uzroci su u postojećem pravnom okviru koji propisuje obavezu transpozicije federalnim i kantonalnim institucijama za vode i okoliš, međutim, propisi nisu u potpunosti usaglašeni, te se javljaju kako preklapanja nadležnosti, tako i propusti u definiranju nadležnosti. Slična je situacija sa transpozicijom EU zakonodavstva i za ostale segmente okoliša te i druge sektore, zbog čega je BiH trenutno u situaciji kršenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), s obzirom na to da je do kraja prelaznog perioda od šest godina od dana stupanja na snagu SSP-a (1. juni 2015. godine), imala rok za postepeno usklađivanje propisa s pravnom stečevinom EU i uspostavu institucionalnog okvira za provođenje zakona usklađenih sa zahtjevima EU. Pored toga, nadležnosti za transpoziciju u Federaciji BiH su izrazito fragmentirane i za njih je nadležno preko 20 organa i institucija svih nivoa, te sektora. Koordinacija koja bi omogućila usklađivanje aktivnosti u procesu transpozicije u Federaciji BiH (horizontalna, naročito s FMOIT-om i FMPU-om), te vertikalna, između federalnog i kantonalnih nivoa, te s MVTEO-om, nije jasno pravno definirana. Efikasna transpozicija izostaje i zbog nedovoljnog broja stručnih ljudskih kapaciteta u institucijama sektora voda na svim administrativnim nivoima za ove aktivnosti. Akcijski planovi provedbe vodnih direktiva (APID), osim Nacrta za direktivu o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima nisu izrađeni još ni za jednu direktivu za sektor voda. BiH preko Neumskog zaljeva izlazi na Jadransko (mediteransko) more. Po ovom osnovu je BiH ugovorna strana Barcelonske konvencije. Imajući u vidu da je i EU ugovorna strana Barcelonske 31 konvencije, te su uvjeti ove Konvencije uključeni i u pravnu stečevinu EU, implementacija odredbi Barcelonske konvencije omogućava BiH da se uskladi i sa određenim zahtjevima za pristupanje u EU. Do sada u BiH nisu poduzete aktivnosti prema transpoziciji EU Okvirne direktive o morskoj strategiji (MSFD ‒ eng. Marine Strategy Framework Direktive). Prema EAS strategiji, BiH treba ovu oblast obuhvatiti posebnim strateškim dokumentima ili je uključiti u prvu reviziju EAS-a BiH. Na nivou BiH još uvjek nije postignut dogovor o transpoziciji ove direktive, iako je Vijeće ministara krajem 2021. godine zadužilo MVTEO da razmotri eventualne daljnje aktivnosti vezane za njenu transpoziciju. Jačanje kapaciteta stručnjaka U sektoru okoliša u Federaciji BiH koji uključuje i sektor voda, prisutan je nedovoljan broj i kapacitiranost stručnjaka, naročito za efikasno provođenje EU okolišnog (vodnog) zakonodavstva, ali i ostalih poslova upravljanja vodama, posebno na nižim administrativnim nivoima (kantoni, JLS-ovi i komunalna ‒ vodovodna poduzeća). Prikupljanja, prijenos podataka i izvještavanje o podacima i statistici u oblasti okoliša (voda) Također je, za cijeli sektor okoliša, pa tako i u sektoru voda u Federaciji BiH, prepoznat nedostatak standardiziranog sistema ili metode prikupljanja, prijenosa podataka i izvještavanja o podacima i statistici u oblasti okoliša (voda). Ova problematika je detaljnije obrađena u segmentu „Upravljanje okolišem“ ove Strategije (Poglavlje 10) te i u odgovarajućem Akcionom planu za upravljanje okolišem (Aneks 8, Poglavlje 13.8.7) 32 4.2. Strateški cilj 1. Strateški cilj 1: Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Strateški cilj obuhvata tematske oblasti kao što su voda za piće, otpadne vode, voda za kupanje, korištenje/potrošnja vode, vodni ekosistem, upravljanje vodnim područjima, odvodnja, upravljanje nutrijentima u poljoprivredi, kao i morska voda. Tabela 8: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 1 Strateški cilj 1 Indikatori utjecaja Polazna vrijednost Ciljna vrijednost (odrediti u prvim godinama implementacije) Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prečišćene vode – ukupno, 000 m3 48.613 (2020.) ... Udio prečišćenih otpadnih voda u ukupnoj količini otpadnih voda (%) 55,8 (2020.) ... Prioriteti za strateški cilj 1 Prioritet 1.1.: Spriječiti pogoršanje i unaprijediti status vodnih tijela, koji će se postići provođenjem Programa mjera Planova upravljanja vodnim područjem u svrhu postizanja okolišnih ciljeva za vodna tijela, te provođenjem inspekcijskih nadzora nad svim aktivnostima koje mogu imati negativan utjecaj na stanje vodnih tijela i primjenom krivičnih odredbi nad zagađivačima ukoliko se to pokaže neophodnim. Prioritet 1.2.: Osiguranje uvjeta za postizanje održivog korištenja vodnih resursa, što će se postići efikasnom saradnjom između vodnog sektora i ostalih sektora čije aktivnosti mogu imati negativan utjecaj na vodne resurse, unaprijeđenim efektima rada inspekcija, pripremom stručnih podloga od sektora voda kao instrumenta za potencijalno ograničavanje korištenja vodnih resursa i zahvata u prostoru zbog dokazanog negativnog utjecaja na količine i stanje vodnih tijela i mjere zaštite od poplava, te transparentnom dodjelom koncesija na vodne resurse. Prioritet 1.3.: Osiguranje dovoljnih količina vode za piće i njene dostupnosti za potrebe javnog vodosnabdijevanja, što će se postići provođenjem reforme sektora vodnih usluga i to: operativno tehničkog i zakonodavno-institucionalnog aspekata u svim JLS-ovima, uključujući pored centralnih sistema vodosnabdijevanja i ruralne/lokalne vodovode. Prioritet 1.4.: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama uspostavom održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom i prilagođavanje na klimatske promjene će se postići realizacijom ciljeva Plana upravljanja rizicima od poplava, kvalitetnim analizama i pouzdanim procjenama u svrhu donošenja odluka u sistemu zaštite od poplava, te programiranje i provođenje mjera prilagođavanja na klimatske promjene u skladu sa izrađenim i usvojenim planskim dokumentima. Prioritet 1.5.: Dostizanje funkcionalnog pravnog i institucionalnog okvira u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda putem izrade i realizacije četvorogodišnjih programa integriranja, prilagođavanem zakonodavnog i institucionalnog okvira efikasnoj aproksimaciji, unaprijeđenjem 33 kapacitiranosti i kompetentnosti zaposlenih u institucijama sektora voda na svim nivoima vlasti u FBiH te planiranjem provođenja i provođenjem svih EU direktiva o vodama. Prioritet 1.6.: Osiguranje finansijske održivosti sektora voda putem provođenja finansijsko ekonomskog segmenta reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima, unaprijeđenog sistema prikupljanja i raspodjele posebnih vodnih naknada, učinkovitog ekonomsko-finansijskog planiranja u svrhu ishodovanja sredstava iz EU i ostalih međunarodnih fondova, te saradnjom sektora voda s MVTEO-om u pripremi planova i projekata za prilagođavanje klimatskim promjenama koje utječu na vodne resurse. Tabela 9: Prioriteti s pripadajućim indikatorima Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prioritet 1.1.: Spriječiti pogoršanje i unaprijediti status vodnih tijela Dostizanje okolišnih ciljeva za vodna tijela definiranih u okviru Planova upravljanja vodnim područjima rijeke Save i Jadranskog mora (II, III ciklus). Za dio utvrđenih vodnih tijela postignuti su okolišni ciljevi postavljeni u okviru I ciklusa planova upravljanja (2016‒2021) za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora. Dostignuti su okolišni ciljevi za sva vodna tijela prema planu u okviru II i III ciklusa Planova upravljanja (2022‒2027) i (2028‒2033). Efikasnost nadzora nad poštivanjem provođenja uvjeta propisanih vodnim aktima za zagađivače i primjena krivičnih odredbi u slučaju neprovođenja. Postojeći pristup provođenju nadzora nije efikasan:  Planovi inspekcijskih nadzora djelimično se baziraju na Planovima upravljanja vodama i vodnim aktima, te informacijama o zaprimljenim prijavama i zahtjevima nadležnih organa iz sektora voda;  Slaba koordinacija pri planiranju između federalnih i kantonalnih inspektorata. Visoka učinkovitost i stepen efikasnosti inspekcijskih nadzora osiguravaju:  Svi zagađivači poštuju i provode uvjete propisane vodnim aktima  Inspekcijskim nadzorima spriječeno/svedeno na minimum nepropisno onečišćenje vodnih tijela. Prioritet 1.2.: Osiguranje uvjeta za postizanje održivog korištenja vodnih resursa Efikasnost saradnje između vodnog sektora i ostalih sektora čije aktivnosti mogu imati negativan utjecaj na upravljanje vodama (prostorno planiranje, energetski sektor, sektor poljoprivrede, šumarstva, inspekcije i dr.). Neefikasna saradnja vodnog sektora s ostalim sektorima  Sporadična razmjena informacija o planiranim sektorskim aktivnostima  Slaba međusektorska koordinacija tokom pripreme sektorskih planova i programa, te podaci iz planova i studija sektora voda nisu integrirani u planove drugih sektora. Efikasna saradnja između vodnog sektora i ostalih sektora čije aktivnosti mogu imati negativan utjecaj na upravljanje vodama:  Svi sektorski planovi integriraju podatke iz planova i studija sektora voda. Efikasnost nadzora nad poštivanjem provođenja uslova propisanih vodnim aktima za korisnika voda i primjena krivičnih odredbi u slučaju Postojeći pristup provođenju nadzora nije efikasan i efektivan. Visoka učinkovitost i stepen efikasnosti inspekcijskih nadzora osiguravaju:  Svi korisnici voda poštuju i provode uvjete propisane 34 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost neprovođenja. vodnim aktima  Inspekcijskim nadzorima spriječeno/svedeno na minimum nepropisno zahvatanje i korištenje voda. Stepen pripremljenosti stručnih podloga od sektora voda kao instrumenta za potencijalno ograničavanje korištenja vodnih resursa i zahvata u prostoru zbog dokazanog negativnog utjecaja na količine i stanje vodnih tijela (onečišćivači, hidromorfološki pritisci,) te na mjere zaštite od poplava. Izrađen je značajan broj planskih i studijskih dokumenta od sektora voda. Nisu izrađene podloge:  o hidroenergetskom potencijalu koje uključuju objašnjenja vezana za izuzetke po članu 7/4 ODV-a, te principe/smjernice/kriterije: prostornog planiranja, dostizanja/održanja najmanje dobrog statusa vodnih tijela i zaštite prirode, te potrebe vodosnabdijevanja stanovnika, poljoprivrede i energetike  o rezervama površinskih i podzemnih voda koje se mogu koristiti za vodosnabdijevanje stanovništva. Izrađene su podloge:  o hidroenergetskom potencijalu,  o rezervama površinskih i podzemnih voda koje se mogu koristiti za vodosnabdijevanje stanovništva. Uspostava preduvjeta za transparentnu i zakonski reguliranu dodjelu koncesija na vodne resurse, uključujući velike i male HE. Nisu osigurani preduvjeti za transparentnu i pravilnu dodjelu koncesija na vodne resurse:  Neažurirani/nepostojeći spiskovi izdatih koncesija na svim administrativnim nivoima;  Nedostaci u pravnom okviru za izdavanje koncesija omogućavaju nepoštivanje propisa o provođenju monitoringa voda i ekološki prihvatljivog protoka od strane korisnika;  Postupak izdavanja potrebnih dozvola, kao osnove za dodjelu koncesija, je vrlo složen i odvija se u brojnim i međusobno zavisnim potpostupcima koji se vode pred različitim institucijama i u nekim slučajevima i na različitim nivoima vlasti. Transparentna i zakonski adekvatno regulirana dodjela koncesija na vodne resurse, uključujući velike i male HE. Prioritet 1.3.: Osiguranje dovoljnih Stepen i faza provedbe tehničko-operativnog Početak faze planiranja za sve JLS ove Proveden u cijelosti tehničko-operativni 35 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost količina vode za piće i njene dostupnosti za potrebe javnog vodosnabdijevanja segmenta reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima  Izrađeno:  „Pregled sektora vodnih usluga u BiH“  Uredba o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH  Prijedlog programa za unaprjeđenje vodnih usluga u Federaciji BiH finansijske i tehničke podrške. segment reforme sektora vodnih usluga u svim JLS ovima. Stepen i faza provedbe zakonodavno institucionalnog segmenta reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima. Početak faze planiranja za sve JLS ove  Izrađeno:  „Pregled sektora vodnih usluga u BiH“  Uredba o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH  Prijedlog programa za unaprjeđenje vodnih usluga u Federaciji BiH finansijske i tehničke podrške. Proveden u cijelosti zakonodavno institucionalni segment reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima Prioritet 1.4.: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama uspostavom održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom i prilagođavanje na klimatske promjene Dostizanje ciljeva definiranih u okviru Planova upravljanja rizicima od poplava vodnih područja rijeke Save i Jadranskog mora (I, II ciklus) i izvještavanjem. Planovi upravljanja rizicima od poplava vodnih područja rijeke Save i Jadranskog mora (I, II ciklus) u procesu izrade. Dostignuti su svi ciljevi u okviru Planova upravljanja rizicima od poplava utvrđeni u prvom i drugom planskom ciklusu (2024‒2029.) i (2030‒ 2035.). Kvalitet analiza i pouzdanost procjena u svrhu donošenja odluka u sistemu zaštite od poplava. Nedovoljan je kvalitet analiza i pouzdanost procjena u svrhu donošenja odluka u sistemu zaštite od poplava.  Nedovoljno je razvijena mreža hidroloških mjernih stanica na svim vodotocima u obuhvatu FBiH ‒ AFAS, kao i padavinskih i meteoroloških mjernih stanica u Federaciji BiH  Nedovoljan stepen funkcionalnosti i operativnosti i hidrološko-hidrauličkih prognoznih modela.  Osigurane su kvalitetne analize i pouzdane procjene u svrhu donošenja odluka u sistemu zaštite od poplava;  Uspostavljena mreža hidroloških mjernih stanica na svim vodotocima u obuhvatu ‒ AFASa u Federaciji BiH  Adekvatna mreža padavinskih i meteoroloških mjernih stanica u Federaciji BiH  Potpuno operativni, funkcionalni i redovno održavani 36 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost hidrološko- hidraulički prognozni modeli. Stepen planiranja i provoođenja mjera prilagođavanja na klimatske promjene u svrhu kvalitetnije prevencije i upravljanja rizicima od poplava. Sporadičnao planiranje i integriracija mjera prilagođavanja na klimatske promjene u planske dokumente na svim administrativnim nivoima u FBiH  Izrađen nacrt Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja BiH za period 2020. 2030.  Izrađen ncrt Plan prilagođavanja na klimatske promjene BiH -NAP Provođenje mjera prilagođavanja na klimatske promjene u skladu sa planovima svih administrativnih nivoa u FBiH u svrhu kvalitetnije prevencije i upravljanja rizicima od poplava. Prioritet 1.5.: Dostizanje funkcionalanog pravnog i institucionalnog okvira u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda Efikasnost i pravovremenost programiranja integriranja u EU vezano za oblast upravljanja vodama. Niska efikasnost i kašnjenje u izradi programa. Efikasna, redovna i pravovremena izrada četverogodišnja programa integriranja. Prilagođenost pravnog okvira, a posljedično i institucionalnog okvira u sektoru voda u F BiH, efikasnoj aproksimaciji EU vodnog zakonodavstva i standarda. Pravni okvir u F BiH nije prilagođen efikasnoj aproksimaciji EU zakonodavstva.  Zakonima su nadležnosti za aproksimaciju delegirane na značajan broj institucija na svim administrativnim nivoima, za što su su neophodni značajni (nedostajući) kapaciteti za horizonatalnu i vertikalnu koordinaciju Zakonodavni i institucionalni okvir prilagođeni su zahtjevima efikasne aproksimacije. Kapacitiranost i kompetentnost zaposlenih u institucijama sektora voda (organima uprave, agencijama, zavodima i dr.) na svim nivoima vlasti u FBiH Nedostatak kapaciteta i nedovoljna obučenost zaposlenih u nadležnim institucijama u sektoru voda na svim nivoima u FBiH za  usklađivanje i provođenje EU acquis  provedbu obaveza iz međunarodnih sporazuma  provedbu zakona i regulative  provedbu strateških i planskih dokumenata sektora voda Kapacitiranost i kompetentnost zaposlenih u institucijama u sektora voda u FBiH prilagođeni  zahtjevima usklađivanja i provođenja EU acquis i provođenju međunarodnih sporazuma iz oblasti voda  potrebama provedbe zakona i regulative, strateških i planskih dokumenata sektora voda Status Planiranja i realizacije Planiranje je u početnoj fazi preko ažuriranja APIDA izrađenih u okviru Izrađeni su Planovi implementacije svih 37 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost implementacije svih EU direktiva relevantnih za razvoj sektora voda. Strategije. direktiva (APID) s realizacijom određenom u dinamičkom planu u okviru APID-a. Prioritet 1.6.: Osiguranje finansijske održivosti sektora voda Stepen i faza provedbe održivog finansijsko ekonomskog segmenta reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima. Početak faze planiranja za sve JLS ove  Izrađeno:  Uredba o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH  „Pregled sektora vodnih usluga u BiH“  Prijedlog programa za unaprjeđenje vodnih usluga u Federaciji BiH finansijske i tehničke podrške. Proveden je u cijelosti finansijsko-ekonomski segment reforme sektora vodnih usluga u svim JLS ovima. Efekti uspostavljenog sistema prikupljanja i raspodjele posebnih vodnih naknada Postojeći sistem prikupljanja i raspodjele posebnih vodnih naknada ne zadovoljava finansijske potrebe sektora voda  Vodne naknade za zahvatanje voda i za ispuštanje otpadnih voda su regulirane  Nije uspostavljen adekvatan mehanizam prinudne naplate dugovanja po osnovu neplaćenih vodnih naknada. Uspostavljen je sistem prikupljanja i raspodjele posebnih vodnih naknada koji zadovoljava finansijske potrebe sektora voda planirane od ove vrste prihoda. Efikasnost finansijsko ekonomskog planiranja u sektoru voda u svrhu ishodovanja sredstava za razvoj sektora iz EU i ostalih međunarodnih finansijskih institucija.  Niska efikasnost  Nedovoljna institucionala kapacitiranost u sektoru voda za finansijsko i ekonomsko planiranje. Efikasno ekonomsko i finansijsko planiranje sektora voda u svrhu ishodovanja sredstava za razvoj sektora iz EU i ostalih međunarodnih finansijskih institucija. Status realizacije preduvjeta za sveobuhvatan i sistematičan pristup rješavanju problema prilagođavanja klimatskim promjenama u Federaciji BiH. Djelimično je ostvaren jedan od preduslova ‒ učestvovanje sektora voda Federacije BiH s MVTEO-om na identifikaciji/pripremi prioriteta i projektnih dokumentata. Visok stepen saradnje sektora voda s MVTEO-om u pripremi planova i projekata u svrhu osiguravanja finansiranja aktivnosti za prilagođavanje klimatskim promjenama koje utječu na vodne resurse. 38 4.2.1. Opis mjera U okviru strateškog cilja Zaštita kvaliteta vode i osiguranje raspoloživosti vodnih resursa i njihove održivosti je planirano planirano je 6 prioriteta i 16 mjera koje su raspoređene unutar definiranih prioriteta na način da čine logičke cjeline u funkciji realizacije strateškog cilja u cjelini. Prioritet 1.1.: Spriječiti pogoršanja i unaprijediti status vodnih tijela Mjera 1.1.1. Provođenje programa mjera Planova upravljanja vodnim područjima u Federaciji BiH i inspekcijskih nadzora nad onećišćavanjem voda Cilj mjere je postizanje najmanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda, uključujući provođenje i ocjenu napretka provođenja programa mjera Planova upravljanja vodnim područjima, unaprjeđenje zakonodavstva i inspekcijskih nadzora nad provođenjem aktivnosti koje mogu imati negativan utjecaj na vodni okoliš. Prioritet 1.2.: Osiguranje uvjeta za postizanje održivog korištenja vodnih resursa Mjera 1.2.1. Intenziviranje saradnje sektora voda s ostalim sektorima u cilju osiguravanja zaštite i održivog korištenja vodnih resursa Cilj ove mjere je, izmjenama i doupunama zakona, doprinijeti da se potrebe i ciljevi sektora voda integriraju u planske dokumente ostalih sektora (prostorno planiranje, energetski sektor, sektor poljoprivrede, šumarstva, vodne inspekcije i dr.), putem podzimanja aktivnosti sektora voda koje mogu utjecati na ograničavanje korištenja voda i zahvata u prostoru u situacijama dokazanih negativnih utjecaja na vode, te intenziviranjem međusektorske saradnje uključujući i vodnu inspekciju. Mjera 1.2.2. Osiguranje transparentnog i zakonom preciziranog postupka dodjele koncesija u oblasti korištenja vodnih resursa Cilj ove mjere je doprinjeti uvođenju preciznih uvjeta pod kojima se mogu dodjeljivati koncesije u oblasti korištenja vodnih resursa u Federaciji BiH, te primjeni kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana u BiH. Prioritet 1.3.: Osiguranje dovoljnih količina vode za piće i njene dostupnosti za potrebe javnog vodosnabdijevanja Mjera 1.3.1. Razvoj sistema vodosnabdijevanja s optimalnim rješenjima za JLS-ove, efikasnom distributivnom mrežom i zdravstveno ispravnom vodom za piće Cilj mjere je izrada Plnova unaprjeđenja i razvoja tehničko-operativnih aspekata usluga vodosnabdijevanja u urbanim i ruralnim dijelovima u Federaciji BiH. Mjera 1.3.2. Unaprijediti postojeći zakonodavni okvir sektora vodnih usluga u Federaciji BiH Cilj mjere je osigurati dosljednu provedbu postojećih propisa i izvršiti njihovo usklađivanje ili donošenje novih u svrhu osiguravanja standarda vodnih usluga u skladu s Direktivom o vodi za 39 ljudsku upotrebu, s posebnim osvrtom na zdravstveno sigurno snabdijevanje vodom ruralnih područja/lokalnih sistema vodosnabdijevanja u Federaciji BiH. Prioritet 1.4.: Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama uspostavom održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom i prilagođavanja klimatskim promjenama Mjera 1.4.1. Izrada i realizacija Planova upravljanja rizicima od poplava u vodnim područjima u Federaciji BiH Cilj ove mjere je smanjiti vjerovatnoću poplava i broj područja pod rizikom od poplava putem dostizanja ciljeva definiranih u Planovima upravljanja rizicima od poplava u vodnim područjima u Federaciji BiH Mjera 1.4.2. Uspostavljanje i rad hidroloških prognoznih sistema u Federaciji BiH uključujući unaprijeđenje mreže hidroloških i meteoroloških i mjernih stanica Cilj mjere je planirati unaprjeđenje razvoja mreže mjernih hidroloških, te meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH kao osnove za uspostavu i rad hirološko-hidrauličkih prognoznih modela. Mjera 1.4.3. Unaprijeđeno planiranje i provedba mjera prilagođavanja klimatskim promjenama koje utječu na vodne resurse Cilj ove mjere je programirati realizaciju mjera za sektor voda, pratiti njihovu realizaciju i izvještavati o progresu realizacije mjera, koje su definirane u Nacrtu nacionalnog plana prilagođavanja klimatskim promjenama (NAP). Prioritet 1.5. Dostići funkcionalan pravni i institucionalni okvir u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda Mjera 1.5.1. Osigurati efikasnu provedbu Programa integriranja u EU vezano za oblast upravljanja vodama (na bazi četverogodišnjih ciklusa) Cilj mjere je intenzivirati saradnju s nadležnim institucijama BiH (DEI I MVTEO) i aktivnosti u pravcu planiranja prioriteta usklađivanja direktiva o vodama i prioriteta za institucionalne mjere za oblast upravljanja vodama, na bazi četverogodišnjih perioda. Mjera 1.5.2. Unaprijediti zakonodavstvo u oblasti voda u svrhu efikasne aproksimacije EU propisa u vodno zakonodavstvo Federacije BiH Cilj ove mjere je unaprjeđenje vodnog zakonodavstva na svim nivoima u Federaciji BiH kao i zakonodavstva organizacije uprave u Federaciji BiH u svrhu efikasne aproksimacije EU propisa u vodno zakonodavstvo Federacije BiH. Prijedlozi i zaključci za unaprijeđenje zakonodavstva biće bazirani na prethodno izrađenoj analizi zakona i propisa u oblasti voda i propisa organizacije uprave u FBiH koja će identificirati preklapanja nadležnosti, propuste u definiranju nadležnosti, te propisane mehanizme koordinacije u procesu aproksimacije EU zakonodavstva. 40 Mjera 1.5.3. Unaprjeđenje postojeće institucionalne strukture jačanjem kapaciteta u institucijama FBiH nadležnim za vode, sa posebnim fokusom na dugoročnu i održivu provedbu EU vodnog zakonodavstva Cilj ove mjere je unaprijediti postojeću FBiH institucionalnu strukturu u institucijama nadležnim za upravljanje vodama, provođenjem detaljne analize institucionalnih kapaciteta za provedbu EU vodnog zakonodavstva i međunarodnih konvencija za vode, dosljednu primjenu zakona i efektivnu realizaciju strategija i planova. Rezultati i preporuke analize će biti osnova za planiranje jačanja kapaciteta ljudskih resursa, razvoj strateškog pristupa novom zapošljavanju i mjera za zadržavanje stručnih osoba. Mjera 1.5.4. Realizacija zacrtanih aktivnosti iz izrađenih i usvojenih APID dokumenata vezanih za EU Direktive o vodama Cilj mjere je intenzivirati i ubrzati implementaciju i provedbu EU direktiva o vodama kroz izrađene, usvojene i implementirane Akcijske Planove provođenja Direktiva (APID) na osnovu usvojenih Planove provođenja Direktive (DSIP) Prioritet 1.6.: Osiguravanje finansijske održivosti sektora voda Mjera 1.6.1. Unaprijediti finansiranje sektora voda redefiniranjem tarifnog sistema i pouzdanim procjenama isplativosti investicija (Studije izvodivosti) Cilj mjere je planirati osiguravanje primjene načela potpunog pokrivanja operativnih i troškova održavanja, te investicijskih troškova za razvoj sistema vodosnabdijevanja usvajanjem i provedbom novih podzakonskih akata/ metodologije, te provedbom programa za unaprjeđenje sektora vodnih usluga. Mjera 1.6.2. Unaprijediti sistem prikupljanja posebnih vodnih naknada Cilj mjere je analizirati opravdanost redefiniranja sistema posebnih vodnih naknada i dati prijedloge unaprjeđenja stepena prikupljenih sredstava po osnovu posebnih vodnih naknada. Mjera 1.6.3. Formiranje i rad specijalističkog tima (timova) u sektoru voda za ekonomsko i finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava Cilj mjere je obučiti tim stručnjaka iz sektora voda za ekonomsko i finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava u svrhu uspješnog ishodovanja sredstava iz EU, ostalih međunarodnih finansijskih fondova i ostalih međunarodnih finansijskih institucija za razvoj sektora voda. Mjera 1.6.4. Osiguravanje finansijskih sredstava za pripremu prioriteta i realizaciju projektnih dokumenta usklađenih s EU klimatskom legislativom i globalnim inicijativama za otpornost i prilagođavanje klimatskim promjenama Cilj mjere je intenzivna i kontinuirana saradnja sektora voda s MVTEO-om u svrhu osiguravanja finansiranja mjera prilagođavanja klimatskim promjenama koje utječu na vodne resurse. 41 4.3. Indikativni finansijski okvir Tematska oblast Upravljanje vodama predstavlja 37% strukture finansiranja ili 4.3 milijarde KM od ukupne procjene Strategije koja iznosi 11.9 milijardi KM. Ova tematska oblast se sastoji od šest prioriteta i 15 mjera. U procesu izrade indikativnog finansijskog okvira procijenjeno je svih 15 mjera u ovoj tematskoj oblasti. Prioritet 1.1. (Spriječiti pogoršanje i unaprijediti status vodnih tijela) predstavlja 63% ili 2.7 milijarde KM ukupne procjene ove tematske grupe. Ovo je ujedno i drugi prioritet po veličini u Strategiji FBiH na koji otpada oko 22% čitave procjene. Slijedi ga prioritet 1.3. (Osiguravanje dovoljnih količina vode za piće i njene dostupnosti za potrebe javnog vodosnabdijevanja) sa 23% ili oko 1 milijarda KM procjene za ovu tematsku oblast. Ukupna finansijska procjena za preostala četiri prioriteta iznosi oko 15% ili 613 miliona KM. Detaljan prikaz podataka procjene indikativnog finansijskog okvira za tematsku oblast Upravljanje vodama kao i općenito za nivo Federacije BiH nalazi se u poglavlju Aneks 9 koje uključuje tabelu i tortni grafikon. 42 5. UPRAVLJANJE OTPADOM 5.1. Analiza situacije S ciljem identifikacije mogućnosti za unaprjeđenje postojećeg sistema upravljanja otpadom, u ovom poglavlju je naizmjenično opisano polazno stanje i ključni izazovi po temama od značaja za upravljanje otpadom s kojima se Federacija BiH suočava. Budući da je zaštita okoliša, odnosno upravljanje otpadom u okviru zaštite okoliša, u nadležnosti dva entiteta i Brčko distrikta BiH, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta BiH odgovorne su za izradu i usvajanje vlastitih propisa, politika i strategija. Još 2003. godine pokrenut je proces harmonizacije zakonskog okvira s onim u EU kroz izradu Zakona o upravljanju otpadom, koji je u godinama iza toga nadograđivan dopunama osnovnog zakona i izradom podzakonskih akata (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09 i 92/17 2017), te strateških dokumenata u koji su prenijeli ključne EU principe i zahtjeve u oblasti upravljanja otpadom u federalne propise. No, i pored toga, nije postignuta potpuna harmonizacija s propisima EU, u kojima su identificirani propisi koji su djelimično preuzeti, poput Okvirne direktive o otpadu, kao i oni koji nisu nikako preuzeti, poput Direktive o odlagalištima ili direktiva koje se tiču nekih posebnih kategorija otpada kao što je plastika za jednokratnu upotrebu. Najveći izazov za BiH i Federaciju BiH u ovom trenutku je uspostavljanje efikasne i efektivne cjelodržavne koordinacije i konzistentnog pristupa usklađivanju propisa i strateškom planiranju u oblasti upravljanja otpadom s pravnom stečevinom EU na svim nivoima vlasti, a zatim i operativni koraci koji bi vodili ka unaprjeđenju svih dijelova sistema upravljanja otpadom koji bi olakšali tranziciju s linearne ka kružnoj ekonomiji. Kako bi sam proces strateškog planiranja bio pouzdaniji i konkretniji, potrebni su cjeloviti i pouzdani podaci o otpadu. Svi strateški dokumenti u sektoru rađeni su na osnovu procjena količine i sastava otpada, što nerijetko donesene odluke čine nerealnima, a investicije neodrživima. Trenutno ne postoji obaveza za komunalna poduzeća da vrše redovne analize količine i sastava prikupljenog komunalnog otpada, što je kao pozitivna praksa uvedeno u zemljama regije. U Federaciji BiH ne postoji laboratorija koja je certificirana za analize otpada, što onemogućava postupak utvrđivanja karakteristika otpada (opasni/neopasni) i njegove kalorične vrijednosti za npr. razmatranja oko potencijala korištenja otpada kao goriva i izgradnju infrastrukture za tretman otpada. Nedostatak kvalitetnih i pouzdanih statističkih podataka otežava i sam proces izvještavanja prema federalnoj i državnoj agenciji za statistiku, kao i generiranje izvještaja za različite potrebe kao što su izvještavanje prema EIONET-u, EUROSTAT-u, te o prekograničnom prometu otpada prema sekretarijatu Bazelske konvencije i drugih konvencija koje imaju iste zahtjeve. Iskorak u procesu prikupljanja podataka o otpadu napravljen je u 2021. godini puštanjem u rad Informacionog sistema upravljanja otpadom Federacije BiH kojim upravlja Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. Informacioni sistem napravljen je za potrebe praćenja svih tokova otpada i propisima je uvedena obaveza izvještavanja o, između ostalog, vrstama i količinama otpada za subjekte upravljanja otpadom, subjekte koji produciraju/imaju otpad i proizvođače, uvoznike i distributere proizvoda koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada koji proizvode i/ili uvoze proizvode u BiH. Trenutni najveći izazov je povećanje broja registriranih korisnika kroz informiranje i edukaciju, ali i propisivanje obaveze izvještavanja kroz obnovljene dozvole za upravljanje otpadom i 43 okolišne dozvole. S povećanjem broja korisnika i različitim analitičkim mogućnostima unutar sistema, biti će omogućena priprema tačnih i pouzdanih izvještaja o upravljanju otpadom u Federaciji BiH, a nakon puštanja u rad informacionog sistema u Republici Srpskoj, i u BiH. Stoga je vrlo vjerovatno za očekivati da će informacioni sistem biti kontinuirano unaprjeđivan u narednom periodu u skladu s različitim potrebama izvještavanja i željama korisnika. Rast i razvoj informacionog sistema morat će pratiti i veća kadrovska opremljenost Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. U Federaciji BiH postoji ograničen broj finansijskih mehanizama koji podržavaju tranziciju ka kružnoj ekonomiji. Među tim mehanizmima su naknade koje se plaćaju za nepostizanje ciljeva recikliranja i ponovne upotrebe za neke posebne kategorije otpada i naknade za plastične kese tregerice. Postojeći finansijski mehanizmi se ne smatraju dovoljnim da utječu na minimiziranje stvaranja otpada, ponovnu upotrebu, reciklažu i smanjenje odlaganja otpada na deponiju koje je trenutno najjeftinija opcija. Jedan od ključnih nedostajućih mehanizama je porez na deponiranje koji je uveden u zemljama EU kako bi obeshrabrio odlaganje otpada na deponije, kao trenutno najzastupljeniji način zbrinjavanja otpada, i pomogao razvoj onog dijela sistema koji se odnosi na smanjenje stvaranja otpada, ponovnu upotrebu i reciklažu. Još jedan važan instrument bi bio uvođenje naplate komunalne usluge po količini proizvedenog otpada. Stoga postoji potreba za revizijom postojećih i uvođenje dodatnih ekonomskih i finansijskih instrumenta i mehanizma koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada. Na osnovu podataka koji su dostupni kroz izvještaje Federalnog zavoda za statistiku i izvještaje međunarodnih organizacija, trenutna situacija u sektoru upravljanja komunalnim otpadom u Federaciji BiH može se opisati koristeći indikatore navedene u narednoj tabeli 10. Tabela 10: Indikatori trenutne situacije u sektoru otpada u Federaciji BiH Indikator Jedinica Vrijednost Ukupna količina prikupljenog komunalnog otpada (Federalni zavod za statistiku 2021a) tona 611.854 Stanovništvo obuhvaćeno uslugom prikupljanja otpada (Ionkova et al. 2018b) % 70% Proizvodnja otpada po glavi stanovnika8 kg dnevno 1,1 Prikupljeni komunalni otpad koji se odloži na deponije (Federalni zavod za statistiku 2021a) % 94 Prikupljeni komunalni otpad koji se odstrani na drugi način ili preradi (Federalni zavod za statistiku 2021a) % 6 Komunalni otpad odbačen na ilegalna odlagališta9 % 30% Regionalne deponije (Ionkova et al. 2018b) Broj 4 Neuređena općinska odlagališta otpada (Ionkova et al. 2018b) Broj 41 Odlagalište za inertni otpad (Ionkova et al. 2018b) Broj 1 Ilegalna odlagališta (FMOIT 2008) Broj 1800 Količina otpada iz proizvodnih djelatnosti (Federalni zavod za statistiku 2019a) tona 9.652.414 8 Proračunato na osnovu ukupne količine prikupljenog komunalnog otpada, % obuhvata i procijenjenog broja stanovnika u 2020. od 2.168.602 prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (Federalni zavod za statistiku 2020d) 9 Procjena, odnosi se na neprikupljenu količinu otpada 44 Otpad dominantno čini organska frakcija koja se kreće u rasponu od 25% (prosjek kantona) do 50% (prosjek općine) (Ionkova et al. 2018b). Suhi reciklažni materijali (plastika, staklo, papir, metali, limenke, PET) čini 24‒38% ukupnog otpada. Sve aktivnosti upravljanja komunalnim otpadom u BiH provode općinska komunalna poduzeća, osim jednog kantonalnog komunalnog poduzeća u slučaju Kantona Sarajevo. Poduzeća su slabo opremljena, imaju uglavnom zastarjelu opremu i najčešće su finansijski nestabilna. Skupljanje otpada uglavnom se vrši u kontejnerima zapremine 1.100 litara. Neke općine koriste i kante od 120/240 litara za skupljanje otpada po principu „od vrata do vrata“ za individualne objekte stanovanja, te industrijske kontejnere od 5 do 8 m³ uglavnom za prikupljanje neopasnog industrijskog otpada. Glavne prihode poduzeća ostvaruju od naknada za prikupljanje, odvoz i odlaganje otpada od domaćinstava i komercijalnog sektora. Naknade podliježu obračunu PDV-a. Prosječna godišnja ponederirana cijena usluge za domaćinstva je 102 KM/domaćinstvo/god. ili 113 KM/tona (s PDV-om) uz pretpostavljenu veličinu domaćinstva od 3,09 osoba (prema popisu iz 2013. godine) i stopu proizvodnje otpada od 0,8 kg/stan./dan ili 0,9 t/domaćinstvo/god. (Ionkova et al. 2018b). Šest komunalnih poduzeća ima instalirane linije za sortiranje otpada (Mostar, Konjic, Sarajevo, Tuzla, Čapljina i Bihać), od kojih većina nije u funkciji zbog problema finansijske održivosti. Ne postoje druge mogućnosti za (prethodnu) obradu komunalnog otpada. Dvije fabrike cementa u BiH koriste RDF/SRF kao alternativno gorivo, dok su i dvije termoelektrane u sastavu Javnog poduzeća „Elektroprivreda BiH“ iskazale interes za suspaljivanje otpada. Od 2020. godine u pogonu je i prva fabrika za proizvodnju i preradu PET-ambalaže i tvrde plastike „Bosna-Plastik“, Goražde koja otkupljuje PET-ambalažu kako od pravnih, tako i od fizičkih lica. Primarni način zbrinjavanja komunalnog, ali i drugih vrsta otpada je odlaganje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH ima ukupno 45 odlagališta (Federalni zavod za statistiku 2021b). Trenutno su u Federaciji BiH izgrađene i rade 4 regionalne deponije i to one u Sarajevu, Livnu, Mostaru i Zenici. One primaju otpad iz 24 općine (Livno iz 3, Mostar 4, Sarajevo 9 i Zenica 8 - od toga sav otpad iz 2, a dio prikupljenog otpada iz 6 općina). Pored toga, još 9 općina trenutno svoj otpad voze na regionalne deponije u Republici Srpskoj (Živinice u Doboj i Zvornik; Sapna i Kalesija u Zvornik; Srebrenik, Lukavac, Doboj Jug, Doboj Istok, Usora u Doboj; Teočak u Bijeljinu). Više od 1/3 općina iz Federacije BiH (koje proizvode preko 50% ukupnog komunalnog čvrstog otpada) trenutno odlažu na regionalne deponije, a ostale još uvijek odlažu svoj otpad na divlja odlagališta ili nesanitarne općinske deponije. Veći broj općina svoj otpad još uvijek odlaže na 41 neuređeno općinsko odlagalište komunalnog otpada. Na području općine Neum nalazi se jedno operativno odlagalište inertnog otpada, dok se na sarajevskoj deponiji u Smiljevićima gradi ploha za odlaganje ovog otpada koja će biti opremljena i mašinom za drobljenje građevinskog otpada. Prema podacima iz stare Federalne strategije upravljanja otpadom 2012‒2017., u Federaciji je prijavljeno oko 1400 ilegalnih odlagališta otpada. Sektor upravljanja komunalnim otpadom zahtijeva reformu. Postoji niz nedostataka u pravnom, institucionalnom i tehničkom smislu koji podržavaju status quo. U analizi koju je radila Svjetska banka u 2019. godini (Ionkova et al. 2018b), prepoznata je potreba unaprjeđenja općinskih odluka o komunalnom redu koje će omogućiti općinama bolje planiranje i organizaciju usluga upravljanja otpadom. Odluke trebaju utvrditi zadatke i obaveze općina, onih koji stvaraju otpad, uključujući i pravnu osnovu za plaćanje i uvođenje kazni, kao i utvrditi okvirne uvjete za planiranje upravljanja otpadom. Štaviše, propisi mogu utvrditi uvjete za uključivanje privatnog sektora. Općinski propisi trebaju biti harmonizirani s federalnim i kantonalnim zakonima o upravljanju otpadom i 45 komunalnim poslovima, naročito u vezi s aspektima utvrđivanja obaveza onih koji stvaraju otpad i javnih obaveza općina za usluge upravljanja otpadom. Na strateškom nivou je potrebno usklađivanje kantonalnih i općinskih planova upravljanja otpadom, kao i njihovo ažuriranje u skladu sa zahtjevima ove strategije i novog federalnog plana upravljanja otpadom koji će biti potrebno izraditi odmah po usvajanju Strategije. Općinski planovi upravljanja otpadom trebaju služiti kao osnova za uspostavljanje regionalnog sistema odvoza/odvajanja otpada. Mogle bi se uraditi smjernice koje bi navele sadržaj tih planova i bile zasnovane na EU formatu. U slučajevima da se regije za odvoz otpada teritorijalno ne poklapaju s kantonalnim granicama, može biti potreban Regionalni plan upravljanja otpadom u svrhu bolje organizacije usluga. Izrada regionalnog plana upravljanja otpadom, koji zakon trenutno ne prepoznaje, trebala bi biti uvedena u Zakon o upravljanju otpadom Federacije BiH. Osim kreiranja zakonskih pretpostavki za održivo upravljanje komunalnim otpadom na općinskom nivou, potrebno je značajno unaprijediti postojeći sistem jačanjem komunalnih poduzeća. Pretpostavlja se da bi ukrupnjavanje poduzeća za prikupljanje i odvoz otpada po regionalnom principu moglo osigurati finansijsku održivost usluga. Uočen je i problem plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV) na komunalne usluge koji je u suprotnosti sa zahtjevima Direktive 2006/112 / EZ o PDV-u koji, između ostalog, nalaže ukidanje ili uvođenje niže stope PDV-a za ovu kategoriju usluge. Ovakva inicijativa mora se sprovesti na državnom nivou, a njena realizacija bi mogla značajno ojačati finansijsku poziciju komunalnih poduzeća. Također je potrebno revidirati postojeći plan izgradnje regionalnih deponija koji je predložen Federalnim planom upravljanja otpadom 2012‒2017. i stvoriti uvjete za izgradnju novih regionalnih ili međuopćinskih deponija, odnosno izgradnju novih ili unaprjeđenje postojećih općinskih deponija koje zbog geografske lociranosti ili drugih prepreka nisu u mogućnosti udružiti se u regionalni/međuopćinski koncept. Međutim, ovakvi planovi trebaju uzeti u obzir potrebu za smanjivanje količine otpada koja se odlaže na deponiju i povećanje iskorištenosti otpada. Pored unaprjeđenja tehničke osposobljenosti komunalnih poduzeća nabavkom opreme za (odvojeno) prikupljanje, odvoz i tretman otpada, potrebne su i akcije koje će biti usmjerene i na smanjenje proizvodnje otpada i preusmjeravanje otpada s odlagališta na druge vrste obrade, uključujući termalnu obradu i energetsko iskorištenje. U Federaciji BiH principi kružne ekonomije još uvijek nisu uvedeni u strateški okvir upravljanja otpadom. I na entitetskom i na lokalnom nivou linearni model ekonomije je dominantniji od kružnog modela. Sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada, koji predstavlja jedan od temelja prelaska s linearne na kružnu ekonomiju, potrebno je značajno unaprijediti. U Federaciji BiH je unazad skoro 10 godina pravno i institucionalno uređeno pitanje upravljanja ambalažnim otpadom, električnim i elektronskim (EE) otpadom i plasman i korištenje plastičnih kesa tregerica. Upravljanje ambalažnim i EE otpadom povjereno je operaterima sistema koji djeluju unutar sistema produžene odgovornosti proizvođača. Dubinska analiza koju je radila Svjetska banka 2018. godine (Ionkova et al. 2018) ukazuje na potrebu unaprjeđenja sistema produžene odgovornosti proizvođača za ambalažni i EE otpad. S formalne tačke gledišta, sistem postiže ciljeve za reciklažu i iskorištenje koji su postavljeni zakonskim propisima. Postignuća u posljednjih nekoliko godina su uglavnom rezultat optimizacije praksi prikupljanja koje su već postojale prije uspostavljanja sheme produžene odgovornosti proizvođača i rezultat potražnje reciklažne industrije za sirovinama. Ključni nedostatak 46 trenutnog sistema je veza s javnim komunalnim sektorom. Iako postoje pojedinačni slučajevi saradnje operatera sistema s općinama, saradnja nije zakonski obavezna. Stoga je komunalni sektor nemotiviran da radi na odvojenom prikupljanju i time se gubi značajan dio ovog otpada koji biva odložen na deponije. Osim toga, postavljeni ciljevi za reciklažu ocjenjeni su kao niski i lako ih je dostići prikupljajući otpad samo od komercijalnog sektora. Stoga se predlaže njihovo značajno povećanje kako bi se operateri sistema okrenuli saradnji s komunalnim sektorom. Od sredine 2021. godine, FMOiT je pravno uredilo i pitanje upravljanja otpadnim vozilima, otpadnim gumama, otpadnim baterijama i akumulatorima i otpadnim uljima. Sistem za ove kategorije uređen je preko Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH. S obzirom na to da se radi o novom pravilniku, potrebno je sačekati neko vrijeme da bi se vidjeli efekti i razlike u odnosu na sistem koji je baziran na operaterima sistema. Trenutni sistem upravljanja industrijskim otpadom u Federaciji BiH podrazumijeva prijenos odgovornosti za upravljanje otpadom s industrijskih generatora otpada na poduzeća koja imaju licencu za prikupljanje i tretiranje opasnog i neopasnog otpada. Aktivnosti industrijskih poduzeća regulirane su kroz proces izdavanja okolišnih dozvola, kako je definirano Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 15/21 2021) i Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH, br. 33/03, 72/09 i 92/17 2017). Industrijski generatori otpada obavezni su pripremiti i provesti Plan upravljanja otpadom i interno nominirati osobu odgovornu za upravljanje otpadom. Nastalim otpadom su obavezni upravljati na okolišno prihvatljiv način koristeći najbolje raspoložive tehnike (NRT) (eng. best available techniques ‒ BAT), obavljati odvojeno sakupljanje i skladištenje, promicati recikliranje i, ako nemaju dozvolu za tretiranje vlastitog otpada, prenijeti tu odgovornost na operatere sheme produžene odgovornosti proizvođača za ambalažu i EE otpad ili privatne firme koje imaju dozvolu za upravljanje posebnim kategorijama otpada, kao što su mulj, baterije, PCB/PCT, otpadna ulja, kontaminirani otpad, medicinski otpad itd. Uprkos relativno dobro uređenom sistemu, u praksi mnoge industrije, prvenstveno mala i srednja poduzeća, ne djeluju u skladu s uvjetima postavljenim u okolišnim dozvolama. Jedan broj poduzeća pokušava ispuniti zahtjeve samo formalno, dok postoji i jedan broj onih koji nisu u potpunosti svjesni zakonskih obaveza. Samo je mali broj onih koji u potpunosti sprovode uvjete iz okolišne dozvole. Proizvodni sistemi se uglavnom zasnivaju na konceptu „generiraj i odloži“ bez implementacije tehnika usmjerenih na smanjenje, ponovnu upotrebu ili recikliranje otpada. Neki ključni izazovi su nedostatak interesa i motivacije među industrijama za resursno efikasnu i čišću proizvodnju, kao i nedostatak znanja o odgovarajućim tehnikama za upravljanje posebnim kategorijama otpada. Tehnička uputstva o najboljim raspoloživim tehnikama za upravljanje otpadom nisu urađene, a ne koriste se ni smjernice iz EU. Industrijama je neophodno jačanje svijesti o obavezama koje proizilaze iz federalnih propisa, kao i znanje i tehnička podrška u identifikaciji odgovarajućih praksi upravljanja otpadom koje se mogu implementirati tokom proizvodnje, uključujući tehnike za skladištenje otpada i (pred)obradu. Kada je u pitanju medicinski otpad, na osnovu analize među zdravstvenim ustanovama koju je radio UNDP 2020. godine10, sve ustanove na području Federacije BiH prate entitetske reguative iz oblasti 10 U okviru projekta „Okolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama (POPs) u industrijskom i sektoru upravljanja opasnim otpadom“, koji finansira Švedska, a provodi UNDP, 2020. 47 upravljanja medicinskim otpadom, te svaka od ustanova posjeduje interni plan upravljanja otpadom izuzev JU Doma Zdravlja Livno koja ima internu proceduru prikupljanja, odvajanja, skladištenja i tretmana infektivnog medicinskog otpada (IMO). Univerzitetski klinički centar Sarajevo i Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ su dvije institucije u Federaciji BiH koje imaju dozvolu za upravljanje IMO-om, te posjeduju opremu za sterilizaciju/dezinfekciju IMO-a. Univerzitetski klinički centar Sarajevo ima dozvolu za tretman vlastitog otpada, dok Opća bolnica „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ ima dozvolu za tretman kako vlastitog, tako i otpada iz drugih ustanova u komercijalne svrhe. Potrebno bi bilo i u drugim velikim zdravstvenim centrima u Federaciji BiH nabaviti opremu za neškodljivo uništavanje infektivnog medicinskog otpada. Ti centri bi ujedno služili kao prihvatilišta infektivnog otpada iz pripadajućih domova zdravlja. Trenutno svi domovi zdravlja imaju ugovorene komercijalne usluge za odvoz i tretman IMO-a. U zavisnosti od ugovora, pojedini operateri i dostavljaju svoju ambalažu za prikupljanje IMO-a. Prema prikupljenim podacima, sve ustanove imaju i redovne obuke uposlenika. Neke od industrija, zbog prirode svojih proizvodnih procesa, proizvode velike količine opasnog i neopasnog otpada koji čuvaju u sklopu vlastitih pogona (npr. Aluminij Mostar, Mittal Zenica, Sisecam Lukavac, TE Kakanj, TE Tuzla). Različite studije i analize koje su rađene u prošlosti ukazuju da bi u BiH moglo biti na stotine takvih industrijskih okolišnih žarišta. Nažalost, sveobuhvatno mapiranje ovih lokacija nikada nije izvršeno. Neki od ovih lokaliteta su naslijeđe iz doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i nerijetko nemaju vlasnika, poput HAK Tuzla, KTK Visoko, napuštena rudnička jalovišta u Varešu, itd. Pored napuštenih industrijskih lokaliteta, BiH ima značajan broj napuštenih historijskih vojnih lokacija s podzemnim skladištima koja sadrže staru EE opremu (elektro transformatori, kondenzatori, ventilacijski sistem i dr.). Ključni izazov je izvršiti mapiranje svih ovih lokaliteta i iznaći finansijska sredstva i tehničku podršku za adekvatno zbrinjavanje zaostalog otpada. Opća svijest o upravljanju otpadom je niska. Građani uglavnom nisu informirani i svjesni šta se dešava s otpadom nakon što ga odlože u kontejnere. To dijelom dovodi i do toga da stanovništvo nije spremno platiti veću naknadu koja bi omogućila poboljšanje sistema. Postoji i zabluda da se samo nabavkom opreme ili sofisticiranim tehničkim rješenjima mogu riješiti nagomilani problemi u komunalnoj privredi i da bi uključivanje privatnog sektora moglo donijeti napredak. Također je evidentno da ne postoji razumijevanje veze između lošeg upravljanja otpadom i time prouzrokovane okolišne i ekonomske štete, kako lokalno, tako i na nivou entiteta i BiH. Postoji jasna potreba za boljom i usmjerenijom komunikacijom kako sa stanovništvom, tako i s privrednicima, posebno onima koji su obavezani na bolje upravljanje otpadom bilo kroz okolišnu dozvolu, bilo kroz sheme produžene odgovornosti proizvođača. Bez podrške javnosti i privrednika, te volje za pozitivnim djelovanjem, poboljšanje tehničkih i operativnih kapaciteta neće biti dovoljno za potpuni preokret i prelazak s linerarne na kružnu ekonomiju. 48 5.2. Strateški cilj 2. Strateški cilj 2: Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Strateški cilj 2 obuhvata tematske oblasti kao što su otpad iz domaćinstava, biootpad, industrijski otpad, elektronski otpad, nuklearni otpad, razdvajanje otpada, prikupljanje otpada, zbrinjavanje otpada, deponije, spaljivanje otpada, te kružna ekonomija u kojoj se ostaci proizvoda i proizvodnje ponovno koriste i recikliraju u druge materijale i proizvode. Tabela 11: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 2 Strateški cilj 2 Indikatori utjecaja Polazna vrijednost Ciljna vrijednost (odrediti u prvim godinama implementacije) Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Ukupno odloženo otpada (t) 577.685 (2020.) ... Ukupan broj evidentiranih odlagališta otpada 45 (2020.) ... 5.2.1. Prioriteti za strateški cilj 2. Prioritet 2.1.: Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima, što će se postići usklađivanjem federalnih propisa, politika i planskih/strateških dokumenata s obavezama koje proističu iz Direktiva i smjernica EU za oblast upravljanja otpadom, kao i iz zahtjeva Bazelske konvencije o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju. Prioritet 2.2.: Unaprijediti sistem evidencije i izvještavanja o otpadu, što će se postići uvođenjem obaveze određivanja sastava i količina otpada, uspostavljanjem ovlaštene laboratorije za analizu otpada, te jačanjem informacionog sistema upravljanja otpadom, sve s ciljem dobijanja pouzdanih podataka o otpadu koji će omogućiti i bolje i održivije strateško planiranje i investiranje u oblasti upravljanja otpadom. Prioritet 2.3.: Uvesti ekonomske i finansijske instrumente i mehanizme koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada, što će se postići kroz analizu mogućnosti i definiranje preporuka za reviziju postojećih i uvođenje dodatnih ekonomskih i finansijskih instrumenta i mehanizma, poput pravnih mehanizama i tehničkih preporuka, koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada, te konačno pokretanje inicijative za usvajanje preporuka i uvođenje novih instrumenata u saradnji s drugim nadležnim ministarstvima. Prioritet 2.4.: Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom, što će se postići kroz reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom, nabavku opreme i izgradnju infrastrukture za upravljanje komunalnim otpadom, te ulaganja u programe usmjerene na smanjenje količine komunalnog otpada koji se odlaže na deponije. Prioritet 2.5.: Unaprijediti sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada, što će se postići kroz jačanje sheme produžene odgovornosti proizvođača za ambalažni i EE otpad i stvaranje uvjeta za adekvatno prikupljanje i zbrinjavanje, kako te dvije kategorije, tako i ostalih posebnih kategorija otpada, kao što su otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, otpadna ulja, otpadna vozila, 49 građevinski otpad, otpadni mulj, otpad životinjskog porijekla i medicinski otpad. Pod ovim prioritetom će se raditi i na jačanju tržišta otpada namijenjenog recikliranju i uključivanju neformalnih sakupljača u sistem reciklaže. Prioritet 2.6.: Sanirati površine pod neadekvatno odloženim otpadom, što će se postići sveobuhvatnim evidentiranjem postojećih službenih deponija komunalnog otpada i napuštenih industrijskih odlagališta, te iznalaženjem sredstava za njihovo uklanjanje i sanaciju. Prioritet 2.7.: Jačati svijest o pravilnom razdvajanju, prikupljanju i odlaganju otpada, što će se postići provođenjem savremenih edukativno-informativnih, rodno osjetljivih i inkluzivnih kampanja jačanja svijesti na svim nivoima (federalni, kantonalni, općinski). Tabela 12: Prioriteti s pripadajućim indikatorima Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prioritet 2.1.: Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima Ocjena usklađenosti propisa i planova iz oblasti upravljanja otpadom s obavezama koje proističu iz pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Pravni i strateški okvir za upravljanje otpadom u Federaciji BiH je:  Djelimično usklađen s 9 direktiva;  Nije usklađen s 2 direktive;  Djelimično usklađen sa zahtjevima Bazelske konvencije (2021.) Pravni i strateški okvir za upravljanje otpadom u Federaciji BiH je potpuno usklađen s 11 EU direktiva i Bazelskom konvencijom (2025.) Prioritet 2.2.: Unaprijediti sistem evidencije i izvještavanja o otpadu Pouzdanost podataka o otpadu koji se dobijaju iz sistema evidencije i izvještavanja Sistem evidencije i izvještavanja ne daje pouzdane podatke o otpadu:  Ne postoji obaveza određivanja količine i sastava otpada;  Ne postoji federalna laboratorija za analizu otpada;  informacioni sistem upravljanja otpadom je tek uspostavljen. (2021.) Sistem evidencije i izvještavanja daje pouzdane podatke o otpadu:  Uvedena je zakonska obaveza određivanja količine i sastava otpada za komunalna poduzeća (2023.);  Uspostavljena je laboratorija za analizu otpada (2024.);  Postignuta je potpuna funkcionalnost i efikasnost informacionog sistema upravljanja otpadom (do 2027.) Prioritet 2.3.: Uvesti ekonomske i finansijske instrumente i mehanizme koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada Broj finansijskih instrumenata za održivo upravljanje čvrstim otpadom koji podržavaju tranziciju ka kružnoj ekonomiji 2 (naknade koje se plaćaju za nepostizanje ciljeva recikliranja i ponovne upotrebe za neke posebne kategorije otpada i naknade za plastične kese tregerice) Minimalno 3 (2032.) 50 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost (2021.) Prioritet 2.4.: Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom Finansijska i operativna održivost komunalnog sektora Pretežno mala finansijska i operativna održivost poduzeća u komunalnom sektoru (2021.) Povećana finansijska i operativna održivost poduzeća u komunalnom sektoru u odnosu na polazno stanje (2032.) Troškovi za zaštitu okoliša ‒ otpad Iznos investicija u upravljanju otpadom – Ulaganja Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH 1,4 miliona KM (2021.) Povećane investicije u upravljanje otpadom u odnosu na baznu godinu (2032.) Prikupljeni i odloženi komunalni otpad Prikupljeni otpad: 611.854 t/g (2020.) Odloženi otpad: 577.685 t/g (2020.) (94% prikupljenog otpada se odlaže) Preusmjeravanje otpada s odlagališta na druge vrste obrade s konačnim ciljem odlaganja manje od 60% mase proizvedenog komunalnog otpada na odlagališta u odnosu na baznu godinu (2032.) Prioritet 2.5.: Unaprijediti sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada Količina zbrinutog otpada po postupcima prerade R ‒ posebne kategorije otpada Podatak je dostupan samo za BiH nivo i iznosi 225.993 t/g (2020.) Povećanje količine otpada koji se zbrinjava postupcima prerade R za 50% u odnosu na baznu godinu (2032.) Prioritet 2.6.: Sanirati površine pod neadekvatno odloženim otpadom Troškovi za zaštitu okoliša – sanacija deponija 0 Godišnje povećanje iznosa u odnosu na baznu godinu (2032.) Prioritet 2.7.: Jačati svijest o pravilnom razdvajanju, prikupljanju i odlaganju otpada Sredstva uložena u programe podizanja javne svijesti o otpadu Nije dostupan indikator (2021.) Godišnje povećanje iznosa u donosu na baznu godinu (2032.) 5.2.2. Opis mjera U okviru strateškog cilja 2, definirano je ukupno 10 mjera koje su logički povezane s prioritetima. Prioritet 2.1.: Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima Mjera 2.1.1. Usklađivanje propisa, politika i planskih dokumenata iz oblasti upravljanja otpadom s obavezama koje proističu iz pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Cilj ove mjere je da se izvrši potpuno usklađivanje federalnih propisa, politika i planskih dokumenata s obavezama koje proističu iz Direktiva i smjernica EU za oblast upravljanja otpadom, kao i zahtjeva Bazelske konvencije o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju. Okvirna područja djelovanja odnose se na unaprjeđenje postojećeg Zakona o upravljanju otpadom, unaprjeđenje starih, odnosno donošenje novih podzakonskih akata za upravljanje otpadom i unaprjeđenje procesa strateškog planiranja. 51 Prioritet 2.2.: Unaprijediti sistem evidencije i izvještavanja o otpadu Mjera 2.2.1. Jačanje sistema evidencije i izvještavanja o otpadu Cilj ove mjere je da se poboljša sistem evidencije i izvještavanja o otpadu kako bi se dobili pouzdani podaci, unaprijedilo strateško planiranje na svim nivoima, što će ujedno buduće investicije u sistem upravljanja otpadom učiniti održivim. Okvirna područja djelovanja odnose se na donošenje propisa o obaveznom određivanju količine i sastava otpada, uspostavljanje ovlaštene laboratorije za analizu otpada i jačanje informacionog sistema upravljanja otpadom. Prioritet 2.3.: Uvesti ekonomske i finansijske instrumente i mehanizme koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada Mjera 2.3.1. Revizija postojećih i uvođenje dodatnih ekonomskih i finansijskih instrumenta i mehanizma u oblasti upravljanja otpadom Cilj ove mjere je da se kroz finansijske instrumente podrži tranzicija ka kružnoj ekonomiji. Okvirno područje djelovanja usmjereno je na analizu mogućnosti i definiranje preporuka za reviziju postojećih i uvođenje dodatnih ekonomskih i finansijskih instrumenta i mehanizma koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada, poput uvođenja poreza na deponiranje, ukidanja poreza za komunalne usluge, te stvaranje mehanizama za ponovno iskorištenje otpada s industrijskih deponija. Na osnovu preporuka će se pokrenuti odgovarajuće inicijative i raditi na usvajanju novih instrumenata podrške. Prioritet 2.4.: Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom Mjera 2.4.1. Reforma sektora upravljanja komunalnim otpadom Cilj ove mjere je da se stvori okruženje u kojem će se podstaknuti reforma sektora upravljanja komunalnim otpadom, što će poboljšati finansijsku i operativnu održivost komunalnih poduzeća i omogućiti daljnji razvoj sistema i unaprjeđenje komunalne usluge. Okvirno područje djelovanja fokusirano je na uspostavu radnog tijela za upravljanje komunalnim otpadom koje će zajednički raditi na prijedlozima i implementaciji reforme sektora upravljanja komunalnim otpadom, pripremi smjernica za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom, podršci u implementaciji reforme sektora u skladu sa smjernicama, te kontinuirano jačanje stručnih kapaciteta organizacija koje se bave upravljanjem otpadom na nivou kantona, općina i komunalnih poduzeća. Mjera 2.4.2. Nabavka opreme i izgradnja infrastrukture za upravljanje komunalnim otpadom Cilj ove mjere je da se izgradi nova i unaprijedi postojeća infrastruktura za upravljanje komunalnim otpadom, čime će se unaprijediti usluge prikupljanja, sortiranja, obrade i deponiranja komunalnog otpada. 52 Okvirna područja djelovanja fokusirana su na nabavku opreme za prikupljanje i odvoz komunalnog otpada, nabavku opreme za odvojeno prikupljanje i sortiranje otpada, izgradnju kapaciteta za preradu i zbrinjavanje otpada, te izgradnju novih regionalnih/međuopćinskih/općinskih centara za upravljanje otpadom. Mjera 2.4.3. Program smanjenja količine komunalnog otpada koji se odlaže na deponije Cilj ove mjere je da se usmjerenim akcijama djeluje na smanjenje ukupne količine komunalnog otpada koja se odlaže na deponiju. Okvirna područja djelovanja fokusirana su na smanjenje nastanka otpada u domaćinstvima, promociju odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada koji je sastavni dio komunalnog otpada, te energetsko iskorištavanje otpada. Prioritet 2.5.: Unaprijediti sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada Mjera 2.5.1. Stvaranje uvjeta za adekvatno prikupljanje i zbrinjavanje posebnih kategorija otpada Cilj ove mjere je da se usmjerenim akcijama djeluje na unaprjeđenja sistema prikupljanja i zbrinjavanja posebnih kategorija otpada. Okvirna područja djelovanja su: a) Unaprjeđenje sistema produžene odgovornosti proizvođača za ambalažu, ambalažni otpad i EE otpad; b) Unaprjeđenje sistema prikupljanja baterija i akumulatora, otpadnih guma i otpadnih ulja i otpadnih vozila; c) Unaprjeđenje sistema prikupljanja i ponovnog korištenja građevinskog otpada; d) Unaprjeđenje sistema prikupljanja i zbrinjavanja opasnog otpada; e) Stvaranje uvjeta za adekvatno zbrinjavanje otpadnog mulja koji ne može biti korišten u druge svrhe; f) Stvaranje uvjeta za adekvatno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla; g) Stvaranje uvjeta za siguran tretman svih vrsta medicinskog otpada. Mjera 2.5.2. Jačanje tržišta otpada namijenjenog recikliranju Cilj ove mjere je da se usmjerenim akcijama djeluje na jačanje tržišta otpada sa svrhom efikasnog iskorištavanja sekundarnih sirovina, te postizanja optimizacije upravljanja otpadom. U okviru ove mjere predviđena su tri područja djelovanja: pokretanje berze otpada, pružanje finansijske podrške reciklažnoj industriji i uključivanje neformalnih sakupljača u sistem reciklaže. Prioritet 2.6.: Sanirati površine pod neadekvatno odloženim otpadom Mjera 2.6.1. Ukloniti i sanirati napuštena odlagališta Cilj ove mjere je da se uklone i saniraju površine pod neadekvatno odloženim otpadom, uključujući postojeće službene deponije koje su u nadležnosti kantona, općina i gradova i komunalnih poduzeća, 53 te sanacija tzv. „crnih tačaka”, odnosno napuštenih industrijskih odlagališta koja nerijetko nemaju ni vlasnika, pri čemu Federacija BiH treba preuzeti odgovornost za njihovu sanaciju. U okviru ove mjere predviđena su sljedeća područja djelovanja: a. Ažuriranje liste i izrada kataloga žarišnih tačaka (eng. hot spots), uključujući odlagališta komunalnog i industrijskog otpada; b. Izrada studija izvodljivosti sanacije napuštenih odlagališta i saniranje napuštenih odlagališta. Ova mjera ne obuhvata divlje deponije s obzirom na to da komunalna poduzeća i kantoni, općine i gradovi, te komunalna poduzeća u okviru svojih redovnih aktivnosti i nadležnosti trebaju kontinuirano raditi na uklanjanju divljih deponija komunalnog otpada i sanaciji očišćenih površina. Prioritet 2.7.: Jačati svijest o pravilnom razdvajanju, prikupljanju i odlaganju otpada Mjera 2.7.1. Provođenje savremenih edukativno-informativnih, rodno osjetljivih i inkluzivnih kampanja jačanja svijesti na svim nivoima (federalni, kantonalni, općinski) Cilj ove mjere je razviti svijest, ne samo na građana već i privrednika o pravilnom upravljanju otpadom, ciljajući najviše na sprječavanje nastanka otpada i reciklažu, ali i razumijevanje funkcioniranja sistema prikupljanja i odlaganja otpada. U okviru mjere planirano je provođenje različitih programa obuka i podizanja javne svijesti, uključujući programe o održivoj proizvodnji i potrošnji, zabrani korištenja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, popravci i reciklaži različitih vrsta proizvoda, kampanje za građane o načinu i značaju pravilnog razvrstavanja otpada, značaju smanjenja, ponovne upotrebe, reciklaže otpada i kompostiranja i sl., programe za privredne subjekte o ispravnom postupanju s i upravljanju posebnim kategorijama otpada, te uključivanje obuke o upravljanju otpadom u nastavne programe u osnovnim i srednjim školama i kurikulume na univerzitetima. 54 5.3. Indikativni finansijski okvir Tematska oblast Upravljanje otpadom obuhvata 6% ili 659 miliona KM od ukupne procjene Strategije koja iznosi 11.9 milijardi KM. Tematska oblast Upravljanje otpadom se sastoji od sedam prioriteta i deset mjera. Ovo je tematska oblast sa najmanjim brojem mjera u Strategiji za Federaciju BiH. U procesu izrade indikativnog finansijskog okvira za ovu tematsku oblast izračunate su procjene troška za sve mjere. Prioritet 2.4. (Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom) iznosi 81% ili 532 miliona KM. Slijede ga prioriteti 2.5. (Unaprijediti sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada) sa 16% ili 102 miliona KM i 2.6. (Sanirati površine pod neadekvatno odloženim otpadom) sa 3% ili 20 miliona. Preostali prioriteti u ovoj tematskoj oblasti obuhvataju ispod 1% iznosa od ukupne procjene. Detaljan prikaz podataka procjene indikativnog finansijskog okvira za tematsku oblast Upravljanje otpadom kao i općenito za nivo Federacije BiH nalazi se u poglavlju Aneks 9 koji uključuje tabelu i tortni grafikon. 55 6. BIODIVERZITET I ZAŠTITA PRIRODE 6.1. Analiza situacije Priroda Federacije BiH se karakterizira izrazitom raznolikošću i vrijednostima. S obzirom na to da Federacija BiH zahvata sve biogeografske oblasti BiH, može se pretpostaviti da je većina ukupnog broja vrsta i tipova ekosistema BiH zastupljena i na području Federacije. Kako je ranije istaknuto, izdvojeni podaci o biodiverzitetu Federacije BiH skoro i ne postoje. Međutim, o visokim vrijednostima biodiverziteta govori npr. činjenica da oko 30% endemične flore Balkana, odnosno oko 1.800 endemičnih vrsta i podvrsta živi na području BiH, a ukupan broj biljnih taksona prelazi 5100. Prema procjenama Prvog izvještaja BiH za Konvenciju o biološkoj raznovrsnosti (Redžić, S.,Barudanović, S., Radević, M. (ed) 2009), raznovrsnost faune BiH čini 119 vrsta riba, 20 vrsta vodozemaca, 38 vrsta gmizavaca, 326 vrsta ptica, 85 vrsta sisara, te izuzetno raznolike grupe beskičmenjaka, naročito među beskičmenjacima kraških izvora, planinskih gorskih tokova i kanjona. Novija istraživanja diverziteta ptica u BiH ukazuju da u BiH stanište nalaze 344 vrste ptica (Kotrošan, D. and Topić., G. 2017), dok je, u skladu s novom nomenklaturom, identificirano 213 vrsta riba, od čega u moru živi 76 vrsta, 26 vrsta su dijadromne, a 111 vrsta su slatkovodne vrste (FAO 2015b). I na procjenama raznolikosti gljiva u Federaciji BiH se tek radi. Mnoge vrste gljiva, za koje postoji procjena broja vrsta, imaju visoke ekonomske potencijale i vrijednosti. Raznovrsnost ekosistema Federacije BiH je također izražena. Na osnovu literaturnih referenci o dosadašnjim vegetacijskim istraživanjima, na području BiH opisano je preko 250 različitih biljnih zajednica (UNECE 2018), što govori o raznovrsnosti osnovnih ekoloških uvjeta na području naše zemlje (Redžić, S.,Barudanović, S., Radević, M. (ed) 2009). S obzirom na geografski položaj i biogeografiju Federacije BiH, s pravom se može pretpostaviti da većina od 250 tipova ekosistema BiH, ima stanište na području Federacije BiH. Do danas ne postoji potpuno usaglašeno naučno mišljenje o klasifikaciji ekosistema BiH (Barudanović et al. 2015) ali ranije provedena istraživanja pružaju dobru osnovu za njihovo poznavanje. Također se može smatrati da su na području Federacije BiH zastupljene sve kategorije CORINE nomenklature (31), identificirane za područje BiH. Stanje u zaštiti biodiverziteta/prirode Ukupna površina zaštićenih područja u Federaciji BiH je niska u odnosu na izuzetno visoke vrijednosti prirode. Dok je globalni cilj svjetske zajednice u prethodnom desetogodišnjem periodu iznosio 17% kopnenog i 10% akvatičnog teritorija svake zemlje pod zaštićenim područjima, ta površina u Federaciji BiH isnosi 3,98%. U Federaciji BiH su zaštićenim područjima proglašeni: jedan nacionalni park (36.629,08 ha) (Sl. novine FBiH 92/14 2014) četiri spomenika prirode (9,207 ha), dva parka prirode (43.624,07 ha) i pet zaštićenih pejzaža (14.415,59 ha). To čini 12 zaštićenih područja ukupne površine 103.875,74 ha (FMOIT 2020). Posljednje proglašeno područje je Zaštićeni pejzaž/krajolik Vjetrenica ‒ Popovo Polje, površine 4.712,19 ha (Skupština HNK 2021). S aspekta zaštite specijske raznolikosti, brojne vrste biljaka, životinja i gljiva su, zbog određenog stepena ugroženosti, stavljene na entitetsku Crvenu listu. Na Crvenoj listi Federacije BiH nalazi se 658 biljnih vrsta, 27 vrsta sisara, 40 vrsta ptica, 6 vrsta gmizavaca, 4 vrste vodozemca, 36 vrsta riba, te veliki broj različitih grupa beskičmenjaka (Sl. novine FBiH, br. 7/14 2014) tabela 13. Iz poređenja ukupnog broja vrsta u pojedinim grupama organizama na području cijele BiH, pod pretpostavkom da 56 je većina vrsta rasprostranjena u Federaciji BiH, može se uočiti da se skoro petina vrsta nalazi pod određenom prijetnjom ugroženosti. Nakon proglašavanja Crvene liste vrsta, Federacija BiH je donijela i Pravilnik o mjerama zaštite za strogo zaštićene i zaštićene vrste i podvrste (Sl. novine FBiH 21/20 2020). Implementacija ovog pravilnika, kao i uspostava novih zaštićenih područja predstavljaju realne izazove za Federaciju BiH, kako s aspekta finansiranja mjera zaštite, tako i s aspekta raspoloživih ljudskih i tehničkih kapaciteta. Tabela 13: Odnos ukupnog broja vrsta pojedinih grupa organizama i broja ugroženih vrsta u Federaciji BiH Grupa organizama Ukupan broj vrsta u BiH (Redžić, S.,Barudanović, S., Radević, M. (ed) 2009) Broj vrsta na Crvenoj listi Federacije BiH Mahovine 565 658 Paprati 61 Sjemenjače 3256 Ribe 119 36 Vodozemci 20 4 Gmizavci 38 6 Ptice 326 40 Sisari 85 27 U cilju očuvanja visokih prirodnih vrijednosti i očuvanja izvornih materijalnih, nematerijalnih i regulatornih koristi od prirodno funkcionalnih područja, neophodno je povećanje površine zaštićenih područja u Federaciji BiH u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode. Realizacijom IPA projekta „Podrška implementaciji Direktiva o pticama i staništima u BiH (2012– 2015)“, za područje BiH urađena je analiza distribucije tipova staništa i vrsta navedenih u datim direktivama. Ukupno je evidentirano 70 različitih tipova staništa i 208 vrsta, od kojih su 109 ptice. U okviru projekta također je izrađena baza podataka u standardnim formatima (eng. United Nations Economic Commission for Europe ‒ UNECE 2018). Pripremljen je prijedlog plana ekološke mreže Natura 2000 u BiH. Predložena su ukupno 122 područja koja čine ekološku mrežu ukupne površine 956.776,59 ha (oko 20% ukupne državne teritorije (Milanović and Golob 2015). Realizacija ovog projekta predstavlja jedan u nizu koraka prema uspostavi ekološke mreže Federacije BiH. U cilju prilagođavanja standardima EU u zaštiti prirode, neophodno je uključivanje zaštićenih područja i drugih ekološki značajnih područja u zajedničku ekološku mrežu, koja je propisana Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH (Sl. novine FBiH 66/13 2013). U cilju uspostave ekološke mreže na području Federacije BiH, neophodno je provesti kompleksan postupak koji obuhvata: (a) uspostavu ranije planiranih zaštićenih područja, (b) terensku provjeru podataka o rasprostranjenju i stanju vrsta i staništa unesenih u Natura bazu podataka, (c) konsultativne procese u lokalnim zajednicama u cilju postizanja saglasnosti za uključivanje u ekološku mrežu. Saglasnost lokalnih zajednica postiže se kroz prethodnu intenzivnu promociju i kampanju o koristima od ekološke mreže. Uz usklađivanje sektorskih propisa s pravnom stečevinom 57 EU, neophodna je i identifikacija drugih ekološki značajnih područja (vodozaštitne zone, lovna i ribolovna područja itd.) i njihovo uključivanje u ekološku mrežu Federacije BiH. Analiza postojećeg stanja i izazova U vezi s činjenicama o stepenu zaštite prirode u Federaciji BiH, tokom pripreme Strategije urađena je iscrpna analiza uzroka postojećeg stanja, te se identificirani izazovi mogu grupirati na sljedeći način: (a) stanje pravnog okvira za održivo upravljanje biodiverzitetom i očuvanje prirode, (b) stanje institucionalnog okvira, (c) stanje institucionalnih kapaciteta, d) stanje podataka o biodiverzitetu, e) međusektorska saradnja za očuvanje prirode, f) uloga naučnih znanja u donošenju odluka, g) uloga ekološke svijesti u akcijama očuvanja prirode, h) finansiranje mjera za dostizanje strateškog cilja u oblasti biodiverziteta i očuvanja prirode. Stanje pravnog okvira za održivo upravljanje biodiverzitetom i očuvanje prirode S obzirom na nadležnosti, pravni okvir za biodiverzitet i očuvanje prirode Federacije BiH čini set okolišnih zakona, te različiti sektorski zakoni u oblasti šumarstva, veterinаrstva, lovstva, poljoprivrede, vodoprivrede i drugi. U skladu s prihvaćenim međunarodnim obavezama (Sl. novine BiH 10/08 2008), jedna od nadležnosti Federacije BiH je prilagođavanje okolišnog zakonodavstva pravnoj stečevini EU, a prije svega Direktivi o staništima (Direktiva 92/43/EZ 1992), Direktivi o zaštiti divljih vrsta ptica (Direktiva 2009/147/EZ), te uredbama koje reguliraju materiju međunarodnih sporazuma u kojima je EU članica. Osnovni propis iz ove oblasti u Federaciji BiH je Zakon o zaštiti prirode (Sl. novine FBiH 66/13 2013), koji se temelji na odredbama ratificiranih međunarodnih ugovora u oblasti zaštite biološke raznolikosti i to: Konvenciji o biološkoj raznolikosti, Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka, Konvenciji o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, Konvenciji o migratornim vrstama divljih životinja, te odredbama spomenutih EU direktiva. S obzirom na postojeći nedostatak finansijskih, tehničkih i ljudskih kapaciteta u oblasti očuvanja biodiverziteta i zaštite prirode, implementacija Zakona predstavlja značajan izazov za Federaciju BiH. Nadalje, potpuno usklađivanje Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH, kao i usklađivanje svih drugih zakona s pravnom stečevinom EU predstavlja izuzetno zahtjevan proces, u kojem je bitno razlikovati horizontalni (međusektorski) i vertikalni (koordiniran s drugim administrativnim nivoima) pravac usklađivanja propisa. U horizontalnom pravcu, usklađivanje domaće legislative za zaštitu/očuvanje prirode s pravnom stečevinom EU spada u nadležnost velikog broja institucija na federalnom i kantonalnim nivoima, čija saradnja zahtijeva pravno definirane i međusobno usklađene mehanizme. U vertikalnom pravcu, usklađivanje s pravnom stečevinom EU, u oblasti zaštite/očuvanja prirode u Federaciji BiH zahtijeva:  Razvijene smjernice za usklađivanje i implementaciju međunarodnih sporazuma za biodiverzitet u kojima je BiH zemlja članica;  Razvijenu efikasnu pravnu podlogu za saradnju u oblasti zaštite/očuvanja prirode s Republikom Srpskom i Brčko distriktom BiH;  Razvijenu efikasnu pravnu podlogu za koordinaciju u razvoju i implementaciji sektorskih propisa za očuvanje/zaštitu prirode u kantonima Federacije BiH. Pored složenosti ovih procesa, kao osnovnog izazova u uspostavi kvalitetnog pravnog okvira, problem za biodiverzitet Federacije BiH predstavlja i činjenica da BiH nije zemlja članica u određenim 58 protokolima i sporazumima (Nagoja, AEWA), koji su važni za upravljanje biodiverzitetom. To za posljedicu ima da ni na nivou Federacije BiH nisu doneseni odgovarajući propisi. U cilju prevazilaženja ovih izazova neophodan je, prije svega, sinhronizirani razvoj pravnog okvira Federacije BiH s pravnim okvirom na nivou BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko. Potrebno je istaknuti da Federalno ministarstvo okoliša i turizma predstavlja ključnu kontakt-tačku za Konvenciju o biodiverzitetu za BiH, te u tom smislu predvodi i procese vezane za pripremu Strategije za zaštitu biološke raznolikosti BiH i drugih strateških dokumenata vezanih za oblast biodiverziteta. Stanje institucionalnog okvira Federalno ministarstvo okoliša i turizma obavlja upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti Federacije BiH koji se odnose na prirodu, izradu strategije i politike zaštite okoliša, realizaciju projekata, standarde kvaliteta prirode i ekološko praćenje prirode (DEI, 2018). Ministarstvo je organizirano u različite sektore koji su podijeljeni na odsjeke. U Odsjeku za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti i prirodnih vrijednosti razrađuju se i poduzimaju mjere u cilju cjelovite zaštite biološke i pejzažne raznolikosti, očuvanje prirodnih dobara od posebnog interesa i održivog korištenja biološke raznolikosti. U Odsjeku za očuvanje prirodnih vrijednosti i ekoturizam razrađuju se i poduzimaju mjere u cilju cjelovite zaštite i očuvanja prirodnih dobara od posebnog interesa za Federaciju BiH/BiH, kao i zaštićenih područja iz nadležnosti Federacije BiH (kategorije I i II). U Odsjeku za procjenu utjecaja na okoliš se, između ostalih poslova u postupku procjene, bavi i pitanjima biološke raznolikosti. U Sektoru za realizaciju projekata formiran je odsjek koji se, između ostalih poslova, bavi i upravljanjem zaštićenim dijelovima prirode (Vijeće ministara BiH 2018). Kako Zavod za zaštitu prirode, predviđen Zakonom, još uvijek nije uspostavljen, u narednom periodu je neophodan postepeni razvoj odgovarajuće institucije koja će obavljati stručne poslove zaštite prirode u Federaciji BiH. Ostale najrelevantnije federalne institucije koje čine institucionalni okvir za zaštitu prirode su: (a) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (koje obavlja upravne, stručne i druge poslove iz nadležnosti Federacije BiH koji se, između ostalog, odnose na poslove: zaštite voda, unaprjeđenja proizvodnje u šumarstvu, te uzgoja, zaštite, uređivanja i unaprjeđivanja šuma, stanja drvnog fonda, eksploatacije šuma, pošumljavanja degradiranih i izdanačkih šuma, goleti i krša, lovstvo i lovnu privredu), (b) Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH (odgovoran za prikupljanje namjenskih sredstava, poticanje i finansiranje pripreme, provedbe i razvoj programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unaprjeđenja stanja okoliša, uz dodatno povjerene poslove stručne institucije do uspostave Zavoda) i (c) Federalna uprava za inspekcijske poslove (gdje se među tri inspektorata nalazi i Federalna inspekcija zaštite prirode (Vijeće ministara BiH 2018). Kako su okolišna politika i korištenje prirodnih resursa zajedničke nadležnosti Federacije i kantona, na ovim područjima, ovlasti Federacije i kantona mogu se vršiti „zajednički ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od strane Federalne vlade“ (član III.3.1, Ustav FBiH) (Delegacija EU u BiH 2005). U tom smislu, na području kantona, zaštitu prirode u svojoj nadležnosti vrše (d) resorna kantonalna ministarstva, dok u nekim kantonima djeluju ili se planiraju stručne instititucije. Institucionalni okvir zaštite biodiverziteta i očuvanja prirode u Federaciji BiH nije dovoljno i ujednačeno razvijen na relevantnim administrativnim nivoima. Generalno, kako ni u cijeloj BiH, tako ni u FBiH nisu određene nadležne institucije, tj. institucije odgovorne za određivanje i uspostavljanje Područja pod posebnom zaštitom, te uspostavljanje snažnog sistema za monitoring stanja 59 biodiverziteta (MVTEO BiH 2017). Za razliku od drugih komponenti, kojima se potpuno ili djelimično upravlja kroz sektor okoliša (zrak, zemljište, vode, otpad itd.), priroda nema razvijenu institucionalnu infrastrukturu. Najveći izazov za kvalitetan institucionalni okvir za zaštitu biodiverziteta i očuvanje prirode predstavlja činjеnica da do danas nije uspostavljena Zakonom (Sl. novine FBiH, br. 66/13 2013) propisana institucija/agencija za obavljanje stručnih poslova u ovoj oblasti. Stručni poslovi za zaštitu prirode, implementaciju pravne stečevine EU i multilateralnih okolišnih sporazuma u ovoj oblasti, do uspostave Zavoda za zaštitu prirode, povjereni su Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH. U kantonima Federacije BiH primijenjeni su različiti modeli institucionalne organizacije za zaštitu prirode, što direktno utječe na mogućnost koordinacije u svrhu protoka podataka o biodiverzitetu/prirodi. Stanje institucionalnih kapaciteta Institucionalni kapaciteti za zaštitu biodiverziteta i očuvanje prirode, uključujući kapacitete za izvještavanje po zahtjevima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma, nisu dovoljno razvijeni na nivou Federacije BiH. Prema EAS BiH (MVTEO BiH 2017), u BiH nisu osigurani kapaciteti nadležnih institucija za adekvatno vršenje poslova planiranja, zaštite i upravljanja područjem, što govori o nedostatku institucionalnih kapaciteta za biodiverzitet u cijeloj vertikalnoj strukturi upravljanja, uključujući Federaciju BiH i kantone. Kako je prethodno već istaknut nedostatak stručne institucije kao centralnog dijela institucionalnog okvira, jasno je da ne postoje tehnički i ljudski kapaciteti za zaštitu, praćenje stanja, prikupljanje podataka i izvještavanja po zahtjevima pravne stečevine EU i multilateralnih okolišnih sporazuma vezanih za biodiverzitet. Poseban izazov predstavlja koordinacija federalnih i kantonalnih aktivnosti po pitanju tehničkih, ljudskih i finansijskih kapaciteta za provođenje mjera očuvanja prirode (uključujući monitoring, protok i organizaciju podataka u svrhu izvještavanja), te provođenje nadzora u zaštićenim područjima i izvan njih. Neophodno je istaknuti da resorno federalno ministarstvo ulaže stalne napore u jačanje vlastitih kapaciteta za zaštitu biodiverziteta i očuvanje prirode, a nedostajuće kapacitete nalazi kroz saradnju s drugim stručnim i naučnim institucijama. Uslijed nedostatka funkcionalnog sistema protoka informacija i podataka s nivoa entiteta, postojeći izvještaji se ne temelje u dovoljnoj mjeri na indikatorima. Postojeći kapaciteti za efikasno upravljanje zaštićenim područjima nisu dovoljni, kao ni kapaciteti za inspekcijski nadzor. Zbog nedostatka kapaciteta za upravljanje, monitoring i nadzor, pažnju u narednom periodu treba posvetiti: (a) uspostavi i razvoju kapaciteta federalne stručne institucije za zaštitu biodiverziteta i očuvanje prirode, (b) razvoju kapaciteta za koordiniranu saradnju s kantonalnim institucijama, (c) razvoju kapaciteta za monitoring okvir, (d) razvoju kapaciteta za institucionalnu saradnju s naučnom zajednicom i nevladinim sektorom. Stanje podataka o biodiverzitetu Iako postoje rezultati brojnih istraživanja na osnovu kojih se procjenjuje (Redžić, S.,Barudanović, S., Radević, M. (ed) 2009) da BiH spada među zemlje s najvećim stepenom biološke raznolikosti u Evropi, egzaktni izdvojeni podaci o raznolikosti na specijskom i ekosistemskom nivou za Federaciju BiH skoro ne postoje. Značajan napredak u razvoju efikasnog sistema prikupljanja podataka o biološkoj raznolikosti ostvaren je kroz uspostavu informacionog sistema za zaštitu prirode Federacije 60 BiH (Fond za zaštitu okoliša FBiH 2018), koji treba nadograđivati u narednom periodu. Za razvoj informacionog sistema, do uspostave stručne institucije, zadužen je Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. Sistemsko prikupljanje podataka o stanju biodiverziteta u Federaciji BiH za sada nije uspostavljeno, a postojeći podaci su rasuti. Podaci o ekosistemskom, specijskom (biljke, životinje, gljive) i genetičkom diverzitetu u Federaciji BiH nisu sistematizirani, a često nisu ni dostupni. Potrebno je istaknuti sljedeće bitne momente za stanje podataka o biodiverzitu Federacije BiH:  Unutar naučne zajednice još uvijek nije dovoljno prepoznata potreba (niti postoji zahtjev upućen naučnoj zajednici) o provođenju zasebnih naučnih istraživanja biodiverziteta/prirode na području Federacije BiH;  Nije uspostavljeno ciljano finansiranje naučnih istraživanja u pravcu inventarizacije ukupnog diverziteta biljaka, životinja, gljiva, ekosistema/staništa i genetičke raznolikosti u Federaciji BiH. Iako postoji određena finansijska podrška za istraživanja biodiverziteta, ona nisu proporcionalna potrebama, niti organizirana sistemski, u smislu kompletiranja podataka za Federaciju BiH;  Nije definirana (niti postoji zahtjev upućen naučnoj zajednici) grupa vrsta, ekosistema/staništa i dijelova genetičkog diverziteta nad kojim se treba vršiti stalni monitoring, u svrhu procjene stanja cjelokupnog biodiverziteta Federacije BiH;  Nije utvrđen institucionalni okvir za monitoring biodiverziteta, tj. put podataka o terenskom stanju grupa vrsta, ekosistema/staništa i dijelova genetičkog diverziteta u svrhu pripreme stručnih izvještaja o njegovom stanju;  Ne postoje finansijski, ljudski i tehnički kapaciteti namijenjeni za monitoring biodiverziteta. Karta staništa Federacije BiH, kao osnovni alat u identifikaciji Područja pod posebnom zaštitom i u postupku proglašavanja ekološke mreže Federacije BiH za sada ne postoji. Također ne postoji ni službeni dokument s popisom područja važnih za migratorne vrste ptica. S obzirom na činjenicu da su priprema studija inventarizacije flore, faune i fungije, kao i priprema karte staništa veoma značajni naučno-stručni zadaci za Federaciju BiH, u narednom periodu je neophodno pripremiti i implementirati efikasan plan za njihovu realizaciju. U cilju pripreme efikasnog plana neophodna je saradnja između ministarstva, Fonda za zaštitu okoliša i naučne zajednice, a njegova implementacija treba biti osigurana kroz podršku Vlade Federacije BiH. Međusektorska saradnja Stanje biološke raznolikosti i prirode u Federaciji BiH uveliko zavisi od djelovanja drugih sektora kao što su šumarstvo, poljoprivreda, vodoprivreda, energetika, industrija, saobraćaj, turizam i drugi (MVTEO 2019). Zaštita prirode je često prepoznata u sektorskim strateškim dokumentima, ali nije dovoljno i ravnomjerno uključena u sektorske programe, kao ni u propise koji reguliraju njihov rad (MVTEO 2019). Zato predstoji obaveza ravnomjerne integracije u druge sektorske politike i propise (poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, vodoprivreda, energetika, turizam i dr.), ističući i poštujući u svim aktivnosti principe ravnopravnosti spolova. Posebno treba istaknuti snažan direktan pritisak klimatskih promjena na stanje prirode, što nameće potrebu međusektorske saradnje u cilju mjera prilagođavanja i mjera ublažavanja klimatskih promjena. Važan aspekt međusektorske saradnje 61 predstavlja sistemski osmišljen program ruralnog razvoja i zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima, uz očuvanje tradicionalnih praksi i znanja o korištenju biodiverziteta. Treba istaknuti da pravna stečevina EU potencira zaštitu biodiverziteta upravo kroz djelovanje sektora, što zahtijeva detaljno horizontalno usklađivanje propisa na nivou svake administrativne jedinice i njihovu efikasnu implementaciju. Uzroci slabe integracije biološke raznovrsnosti su raznoliki, od nedovoljno razvijene ekološke svijesti, slabog poznavanja različitih tipova koristi od očuvane prirode, preovladavanja kratkoročnih interesa nad dugoročnim, slabe informiranosti o posljedicama itd., što vodi degradaciji prirodnih staništa i gubitku biodiverziteta. Priprema uputstava za integraciju biodiverziteta u određenu sektorsku politiku može doprinijeti progresu međusektorske saradnje. Uloga naučnih znanja u donošenju odluka Naučni rezultati nisu dovoljno iskorišteni, a ni dostupni donosiocima odluka u smislu njihove lake primjene u praksi (PSP 2020). S tim u vezi, odluke o korištenju prostora i koristi (ekosistemskih usluga) iz prirodnih, poljoprivrednih i urbanih ekosistema često nisu naučno bazirane, niti usklađene s trendovima stanja biodiverziteta. Potreba za boljim korištenjem domaćih naučnih znanja postoji u cijeloj Federaciji BiH. Slično dostupnosti podataka o biološkoj raznolikosti, znanja o koristima od prirode su također rasuta i teško dostupna donosiocima odluka. Neophodno je unaprijediti razmjenu informacija između naučne zajednice i donosilaca odluka, koja podrazumijeva kako korištenje argumentiranih, ali i lako razumljivih naučnih informacija, tako i postavljanje društveno relevantnih zadataka pred naučnu zajednicu. Jedan od poželjnih vidova stalne razmjene informacija je redovna godišnja aktivnost okupljanja predstavnika naučne zajednice i donosilaca odluka. Uloga ekološke svijesti u akcijama očuvanja prirode Stanje ekološke svijesti stanovništva Federacije BiH je u korelaciji s kvalitetom obrazovanja, nivoom ulaganja u istraživanja i promotivne aktivnosti, te stepenom primjene participativnog pristupa u odlučivanju. Razvoj ekološke svijesti pojedinca počinje u sistemu obrazovanja. U vezi s tim, neophodno je stalno podizanje kvaliteta obrazovanja i njegovo upotpunjavanje s najnovijim znanjima o stanju prirode u Federaciji BiH. Razvoj ekološke svijesti kroz školski sistem ne treba biti prepušten isključivo entuzijazmu pojedinaca, nego treba biti sistemski potpomognut koordiniranom i ciljanom podrškom za usavršavanje nastavnog kadra. U razvoju ekološke svijesti nevladin sektor ima ogroman značaj i nezamjenjivu ulogu. Danas, iako opstaje u uslovima nesigurnog finansiranja, nevladin sektor sve snažnije djeluje i po pitanjima promocije, zaštite i monitoringa biološke raznolikosti u Federaciji BiH. U cilju jačanja aktivizma nevladinog sektora, neophodno je umrežavanje organizacija i planski razvoj aktivnosti. S druge strane, u okviru nevladinih organizacija u Federaciji BiH danas djeluje i veći broj kvalificiranih stručnjaka i naučnika. Podrška učešću nevladinih organizacija u domaćim i međunarodnim projektima nije osigurana. S obzirom na manjak institucionalnih kapaciteta s jedne strane, jedan od izazova predstavlja efikasno kapacitiranje i korištenje potencijala nevladinog sektora u Federaciji BiH. U narednom desetogodišnjem periodu, nevladinim organizacijama se, između ostalog, trebaju 62 povjeriti zadaci vezani za: (a) monitoring specifičnih grupa organizama i tipova staništa, (b) promociju uspostave ekološke mreže u Federaciji BiH, (c) efikasan razvoj participatornog pristupa u donošenju odluka koje utječu na stanje prirode, i (d) saradnju s lokalnim zajednicama. Uprkos činjenici da biodiverzitet (posebno u zaštićenim područjima) doprinosi egzistenciji i boljem životu ruralnog stanovništva, još uvijek postoji jak otpor prema uspostavljanju novih zaštićenih područja. Ovaj otpor od lokalnih zajednica je u osnovi zbog nedostatka svijesti o vrijednostima zaštićenih područja i uslugama koje pruža ekosistem. Rad nevladinog sektora u cilju jačanja svijesti o potrebi i koristima od zaštite daje veće šanse za kvalitativni iskorak u očuvanju biodiverziteta Federacije BiH. Finansiranje mjera za dostizanje strateškog cilja Iako je u Federaciji BiH uspostavljena finansijska institucija za zaštitu okoliša, postojeća sredstva nisu dovoljna za efikasno upravljanje i povećanje zaštićenih područja. Zaštita biološke raznolikosti, koja primjenjuje pravnu stečevinu EU i teži ispunjenju globalnih ciljeva za biodiverzitet, zahtijeva snažan razvoj i usklađivanje pravnog i institucionalnog okvira za uspostavu ekoloških mreža, te snažnu primjenu drugih postojećih i još uvijek nepostojećih alata za zaštitu biodiverziteta i održivu upotrebu svih koristi od prirode. U Federaciji BiH trenutno postoje skromni resursi i kapaciteti za razvoj ekoloških mreža, za generiranje i upotrebu znanja u donošenju održivih odluka, te za povećanje ekološke svijesti kod svih stanovnika BiH. Dostizanje ovog strateškog cilja podrazumijeva jaku mobilizaciju kako domaćih, tako i inostranih fondova, kako bi sadašnja raspoloživa sredstva bila mnogostruko uvećana. Kad se radi o domaćim sredstvima namijenjenim za istraživanja i kompletnu infrastrukturu zaštite biodiverziteta/prirode, neophodno je, kao izazove, istaknuti kako visinu, tako i način raspodjele sredstava izdvojenih za ove namjene. Mobilizacija sredstava zahtijeva primjenu inovativnih mehanizama, ali i promjenu fiskalnih politika kojima će se bolje odgovoriti na potrebe zaštite prirode i s tim povezanog kvaliteta življenja u Federaciji BiH. Kao prioritet se nameće potreba finansiranja više naučnih istraživanja i znanja o stanju biodiverziteta kod nas, kao i finansijska podrška upravljačima zaštićenih područja. Poseban aspekt finansijske podrške predstavlja šansa u korištenju međunarodnih fondova. U posljednje vrijeme mnogo projekata zaštite prirode i biodiverziteta finansirano je i implementirano sredstvima MAVA fondacije, Evropske unije (EU), Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA), Globalnog fonda za okoliš (GEF), Federalnog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), Federalnog ministarstva za okoliš, očuvanje prirode i nuklearnu sigurnost Savezne Republike Njemačke, Njemačke razvojne agencije (GIZ) i Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). Efekti provedenih projekata često nisu prepoznati u široj društvenoj zajednici, a generalno se može konstatirati još uvijek nedovoljan broj projekata koji se odnose na zaštitu biodiverziteta. 63 6.2. Strateški cilj 3. Strateški cilj 3: Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Strateški cilj 3 obuhvata tematske oblasti kao što su uspostavljanje mreže zaštićenih područja Natura 2000 od značaja za Evropu, izrada planova upravljanja ovim područjima i vrstama koje su zaštićene prema Direktivi o pticama i Direktivi o staništima. Tabela 14: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 3 Strateški cilj 3 Indikatori utjecaja Polazna vrijednost Ciljna vrijednost (odrediti u prvim godinama implementacije) Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Broj zaštićenih područja prirode s kategorijama zaštite Podaci iz 2020. godine: Nacionalni parkovi: 1 Spomenici prirode: 4 Parkovi prirode: 2 Zaštićeni pejzaži: 5 ... 6.2.1. Prioriteti za strateški cilj 3. Prioritet 3.1.: Unaprijediti pravni okvir Federacije BiH za biodiverzitet i očuvanje prirode kroz usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima, što će se postići daljnjim usaglašavanjem propisa s EU regulativom i odredbama ratificiranih i novih međunarodnih sporazuma za biodiverzitet. Prioritet 3.2.: Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode, što će se postići uspostavom i postepenim razvojem stručne institucije za zaštitu prirode na federalnom nivou, kao i daljnjim jačanjem kantonalnih stručnih institucija. Prioritet 3.3.: Uspostaviti koordinaciju, komunikaciju i izvještavanje o biodiverzitetu i očuvanju prirode u Federaciji BiH, što će se postići definiranjem puta institucionalnog protoka podataka o monitorngu biodiverziteta u svrhu razmjene informacija i izvještavanja. Prioritet 3.4.: Uspostaviti kapacitete za praćenje in situ stanja i zaštitu biodiverziteta/prirode u Federaciji BiH, po standardima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma, što će se postići procjenom postojećih i gradnjom nedostajućih stručnih i tehničkih potreba za obavljanje monitoringa i provođenje mjera zaštite in situ. Prioritet 3.5.: Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou, što će se postići pripremom i postepenom realizacijom Plana za inventarizaciju biljaka, životinja, gljiva, migratornih vrsta ptica i invazivnih vrsta, te identifikaciju i mapiranje staništa. Prioritet 3.6.: Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH, što će se postići kroz promociju, saglasnost lokalnih zajednica i interesnih grupa i proglašenje ekološke mreže. Prioritet 3.7.: Unaprijediti međusektorsku saradnju i političku podršku u Federaciji BiH za integraciju zaštite biodiverziteta u sektorske politike i zakonodavstvo, što će se postići pripremom 64 jasnih uputstava za integraciju i podrškom sektorskim programima i projektima koji doprinose zaštiti prirode. Prioritet 3.8.: Jačati naučno utemeljeno odlučivanje o biodiverzitetu/prirodi kroz dijalog naučne zajednice i donosilaca odluka, što će se postići uspostavom platforme za stalnu razmjenu informacija i olakšanim korištenjem naučnih informacija o biodiverzitetu. Prioritet 3.9.: Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama, što će se postići jačanjem kapaciteta nevladinog sektora i kapaciteta sektora obrazovanja. Prioritet 3.10.: Mobilizirati domaća i međunarodna finansijska sredstva za biodiverzitet Federacije BiH, što će se postići analizom i revizijom domaćih mehanizama finansiranja zaštite prirode i jačanjem kapaciteta za efikasno sticanje i korištenje međunarodnih sredstava. Tabela 15: Prioriteti s pripadajućim indikatorima Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prioritet 3.1.: Unaprijediti pravni okvir Federacije BiH za biodiverzitet i očuvanje prirode kroz usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Stepen usklađenosti pravnog okvira za očuvanje biodiverziteta i zaštitu prirode s pravnom stečevinom EU Nedovoljno usklađen pravni okvir (2022.) Značajno usklađen pravni okvir (2025.) Prioritet 3.2.: Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode Stepen razvoja kapaciteta stručnih institucija za zaštitu prirode Stručna institucija ne postoji (2022.) Stručna institucija efikasno obavlja poslove zaštite prirode (2030.) Prioritet 3.3.: Uspostaviti koordinaciju, komunikaciju i izvještavanje o biodiverzitetu i očuvanju prirode u Federaciji BiH Kompletnost podataka za izvještavanje o biodiverzitetu iz svih kantona u BiH Institucionalni put za protok i objedinjavanje podataka o biodiverzitetu Federacije BiH ne postoji (2022.) Uspostavljen je efikasan institucionalni put za protok podataka o biodiverzitetu Federacije BiH (2030.) Prioritet 3.4.: Uspostaviti kapacitete za praćenje in situ stanja i zaštitu biodiverziteta/prirode u Federaciji BiH, po standardima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Funkcionalnost sistema za redovno praćenje stanja vrsta, staništa i zaštićenih područja Sistem redovnog praćenja stanja vrsta, staništa i zaštićenih područja nije uspostavljen (2022.) Funkcionalan sistem redovnog praćenja stanja vrsta, staništa i zaštićenih područja (2029.) Stepen razvijenosti tehničkih i ljudskih kapaciteta za obavljanje stručnih poslova monitoringa i zaštite prirode Tehnički i stručni kapaciteti za monitoring i zaštitu prirode su minimalni (2022.) Tehnički i stručni kapaciteti za monitoring i zaštitu prirode su usklađeni s potrebama (2029.) 65 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prioritet 3.5.: Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou Stepen inventarizacije biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou Inventura biljaka, životinja, gljiva, migratornih ptica, invazivnih vrsta, ekosistema/staništa i genetskog diverziteta Federacije BiH nije urađena (2022.) Studije inventure biljaka, životinja, gljiva, migratornih ptica, invazivnih vrsta, ekosistema/staništa i genetskog diverziteta Federacije BiH kompletirane (2029.) Prioritet 3.6.: Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH Stepen povezanosti ekološki značajnih područja Ekološki značajna područja nisu povezana u ekološku mrežu Federacije BiH (2022.) Uspostavljeni su ekološki koridori koji povezuju ekološki značajna područja FBiH (2030.+) Prioritet 3.7.: Unaprijediti međusektorsku saradnju i političku podršku u Federaciji BiH za integraciju zaštite biodiverziteta u sektorske politike i zakonodavstvo Broj sektorskih programa i projekata s komponentom aktivne zaštite prirode Broj sektorskih programa s komponentom aktivne zaštite prirode nije zadovoljavajući (2022.) Zaštita prirode izvan zaštićenih podučja odvija se kroz sektorske programe i projekte (2030.) Stepen integracije zaštite prirode u sektorske propise Zaštita prirode nije dovoljno integrirana u sektorske propise (2022.) Prioritet 3.8.: Jačati naučno utemeljeno odlučivanje o biodiverzitetu/prirodi kroz dijalog naučne zajednice i donosilaca odluka Stepen korištenja multidisciplinarnih analiza i scenarija u procesu donošenja odluka Naučne informacije se ne koriste dovoljno u procesu donošenja odluka (2022.) Naučne informacije, analize i scenariji su temelj za donošenje odluka Broj organiziranih događaja za razmjenu informacija između akademske zajednice i kreatora politika Platforma za razmjenu informacija između akademske zajednice i kreatora politika ne postoji (2022.) Kontinuirani dijalog između akademske zajednice i kreatora politika (2030.) Prioritet 3.9.: Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama Stepen ekološke svijesti stanovništva Federacije BiH Ekološka svijest je niska (2022.) Visoka ekološka svijest (2030.) Nivo promocije vrijednosti i koristi od lokalnog biodiverziteta Promocija vrijednosti i koristi od lokalnog biodiverziteta/prirode je niska (2022.) Stanovništvo prepoznaje vrijednosti i koristi od lokalnog biodiverziteta/prirode (2030.) Prioritet 3.10.: Mobilizirati domaća i međunarodna finansijska sredstva za biodiverzitet Federacije BiH Visina osiguranih finansijskih sredstava namijenjenih za zaštitu biodiverziteta/prirode Finansijska sredstva za zaštitu biodiverziteta/prirode su niska (2022.) Finansijska sredstva za zaštitu biodiverziteta/prirode su višestruko povećana (2030.) 6.2.2. Opis mjera U okviru ovog strateškog cilja planirano je 10 prioriteta i 24 mjere koje su raspoređene unutar definiranih prioriteta na način da čine logičke cjeline u funkciji realizacije planiranih prioriteta, odnosno strateškog cilja u cjelini. 66 Prioritet 3.1.: Unaprijediti pravni okvir Federacije BiH za biodiverzitet i očuvanje prirode kroz usklađivanje zakonodavstva s pravnom stekovinom EU i međunarodnim sporazumima Mjera 3.1.1. Usklađivati i harmonizirati propise za očuvanje i održivu upotrebu biodiverziteta i zaštitu prirode s pravnom stekovinom EU i međunarodnim sporazumima za biodiverzitet Cilj ove mjere je kreirati adekvatan i harmoniziran pravni osnov za primjenu odredbi pravne stečevine EU i ratificiranih međunarodnih sporazuma za biodiverzitet, u pripadajućim administracijama i u relevantnim sektorima na području Federacije BiH. U okviru mjere, predviđene su aktivnosti u sljedećim pravcima:  Unaprjeđenje pravnog okvira za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federacije BiH kroz značajno usklađivanje Zakona o zaštiti prirode s Direktivom o konzervaciji prirodnih staništa i divlje faune i flore (92/43/EEZ), Direktivom o očuvanju divljih ptica (2009/147/EZ), Uredbom 338/97 o zaštiti vrsta divlje faune i flore putem regulacije trgovine istima i odredbama CITES konvencije, Konvencijom o zaštiti migratornih vrsta divljih životina (CMS) i AEWA sporazumom, te kroz razvoj propisa za implementaciju Nagoya protokola u Federaciji BiH i dodatnog Kuala Lumpur protokola;  Unaprjeđenje procesa vertikalnog uklađivanja pravnog okvira za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federacije BiH kroz harmonizaciju pravnog okvira za zaštitu prirode Federacije BiH sa zakonodavstvom BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH s jedne, a koordinaciju unaprjeđenja pravnog okvira za zaštitu prirode u kantonima s druge strane;  Unaprjeđenje procesa horizontalnog uklađivanja pravnog okvira za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federacije BiH kroz usklađivanje Zakona o veterinartsvu Federacije BiH i Zakona o lovstvu Federacije BiH sa pravnom stečevinom EU;  Unaprjeđenje implementacije propisa Federacije BiH za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federacije BiH kroz donošenje nedostajućih provedbenih propisa i osiguravanje uvjeta za implementaciju NBSAP-a u skladu s Globalnim okvirom za biodiverzitet. Prioritet 3.2. Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode Mjera 3.2.1. Uspostava stručne institucije za zaštitu prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH Cilj ove mjere je postizanje saglasnosti za donošenje društvene odluke o uspostavi stručne institucije u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH. Poslovi i zadaci stručne institucije propisani su Zakonom, te njeno nepostojanje direktno rezultira nemogućnošću provođenja propisa. Mjera 3.2.2. Osigurati početne finansijske, ljudske i tehničke kapacitete za rad stručne institucije za zaštitu prirode Federacije BiH i kantonalnih zavoda/stručnih institucija za zaštitu prirode Cilj ove mjere je inicijalni razvoj stručnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta za provođenje poslova očuvanja biodiverziteta i zaštite prirode, propisanih Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH. Cilj posebnog izdvajanja ove mjere je ostvarivanje praktičnog, formalnog i vremenski adekvatnog preduvjeta za poduzimanje drugih mjera u okviru različitih prioriteta u ranoj fazi implementacije Strategije za nivo Federacije BiH. Mjera 3.2.3. Osigurati pune finansijske, ljudske i tehničke kapacitete za rad stručne institucije za zaštitu prirode Federacije BiH i kantonalnih zavoda/stručnih institucija za zaštitu prirode 67 Cilj ove mjere je puni razvoj stručnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta za provođenje poslova očuvanja biodiverziteta i zaštite prirode, propisanih Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH. Cilj posebnog izdvajanja ove mjere je daljnji razvoj do svih neophodnih kapaciteta za obavljanje Zakonom propisanih poslova u toku trajanja implementacije Strategije za nivo Federacije BiH. Prioritet 3.3. Uspostaviti koordinaciju, komunikaciju i izvještavanje o biodiverzitetu i očuvanju prirode u Federaciji BiH Mjera 3.3.1. U okviru stručne institucije za zaštitu prirode formirati Odsjek za koordinaciju stručnih poslova na zaštiti i monitoringu prirode u Federaciji BiH Cilj ove mjere je koordinirani razvoj mjera zaštite prirode u svim administracijama i stručnim institucijama na području Federacije BiH. Posebna potreba za koordinacijom postoji u prikupljanju i obradi podataka po osnovu monitoringa vrsta i staništa na području svih kantona u Federaciji BiH. Mjera 3.3.2. Uspostaviti i učiniti dostupnom bazu podataka s rezultatima realiziranih, tekućih i budućih projekata o biološkoj raznolikosti Federacije BiH Cilj ove mjere je transparentan pristup rezultatima realiziranih projekata za očuvanje biodiverziteta i zaštitu prirode u Federaciji BiH. Pripremom javno dostupne baze bi se stvorile osnove za procjenu nedostajućih znanja i podataka o biodiverzitetu Federacije BiH, i pravilno usmjeravanje sredstva na popunjavanje nedostataka. Mjera 3.3.3. U skladu s INSPIRE direktivom, kroz informacioni sistem za zaštitu prirode Federacije BiH, osigurati uvid u informacije o stanju zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i područja, te vrsta i staništa od interesa za Zajednicu Cilj ove mjere je osigurati transparentan uvid u stanje biodiverziteta kroz informacioni sistem za zaštitu prirode Federacije BiH. Javnost informacija o stanju biodiverziteta određenog područja predstavlja osnovu za procese okolišnog planiranja i upravljanja. Prioritet 3.4. Uspostaviti kapacitete za praćenje „in situ“ stanja i zaštitu biodiverziteta/prirode u Federaciji BiH, po standardima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Mjera 3.4.1. Kroz rad stručnih i naučnih institucija uspostaviti sistem monitoringa vrsta s Crvene liste, vrsta i staništa od interesa za Zajednicu u Federaciji BiH i specifičnih ekosistema Federacije BiH (kanjoni, gorski, visokoplaninski, močvarni i kraški ekosistemi) Cilj ove mjere je razvoj stručnih i naučnih kapaciteta za sistem ciljanog, standardiziranog i redovnog monitoringa seta vrsta, staništa i područja, te kapaciteta za pripremu, protok i obradu bioloških i ekoloških informacija. Mjera 3.4.2. Osigurati materijalnu podršku nevladinim organizacijama registriranim za praćenje stanja biološke raznolikosti u Federaciji BiH Cilj ove mjere je osigurati rad naučnih i stručnih kapaciteta, organiziran kroz nevladin sekor, na ciljanom monitoringu vrsta, staništa i područja iz mjere 3.4.1. Mjera 3.4.3. U skladu s NBSAP-om, razviti pune tehničke i ljudske kapacitete za provođenje mjera zaštite prirode u zaštićenim i drugim područjima ekološke mreže, te za 50% povećati administrativne kapacitete u institucijama za zaštitu prirode 68 Cilj ove mjere je razvoj tehničkih i ljudskih kapaciteta u zaštićenim područjima, drugim područjima koja provode efikasne mjere zaštite, kao što su lovna područja, sjemenske sastojine, ribolovna područja itd., a također i kapacitete u ustanovama za zaštitu prirode. Mjera 3.4.4. Unaprijediti službu za inspekcijski nadzor u provođenju Zakona za zaštitu prirode Federacije BiH i drugih zakona koji propisuju mjere zaštite biodiverziteta Cilj ove mjere je razvoj kapaciteta za nadzor u provođenju propisa o zaštiti prirode Federacije BiH. S obzirom na sadašnje kapacitete i potrebu primjene pravne stečevine EU, inspekcijski nadzor u provođenju relevantnih propisa nije provodiv. Prioritet 3.5. Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou Mjera 3.5.1. Izvršiti inventarizaciju flore, faune, fungije i genetskog diverziteta Federacije BiH Cilj ove mjere je priprema i realizacija plana i finansijskog programa za inventarizaciju biljnog i životinskog svijeta, te gljiva, uz pripadajući genetski diverzitet ovih grupa organizama na području Federacije BiH. Mjera 3.5.2. Revidirati i organizirati listu invazivnih vrsta Cilj ove mjere je redovna revizija prve liste invazivnih vrsta u Federaciji BiH, te implementacija planova za njihovo suzbijanje i sprječavanje širenja. Planovi će se implementirati u okviru NBSAP ciljeva u BiH. Mjera 3.5.3. Pripremiti kartu staništa Federacije BiH Cilj ove mjere je priprema realizacija prve inventure staništa na području Federacije BiH. Lista staništa rasprostranjenih na području Federacije BiH treba biti naučno usaglašena s tipovima staništa u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Mapa staništa treba biti geokodirana i prezentirana kroz IZZP Federacije BiH, kao informacija neophodna u procesima ekološkog planiranja i upravljanja. Prioritet 3.6. Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH Mjera 3.6.1. Provesti javnu kampanju za promociju ekološke mreže (mreže područja od interesa za Zajednicu) Cilj ove mjere je podizanje javne svijesti o koristima od ekološke mreže Federacije BiH. Sadašnje stanje javne svijesti o potrebi očuvanja biodiverziteta u povoljnom stanju ne garantira saglasnost interesnih strana za uspostavu ekološke mreže, te je neophodno uložiti sredstva u njenu promociju. Mjera 3.6.2. Provesti konsultativni proces sa zajednicama lokalne samouprave i interesnim stranama u svim područjima Plana za ekološku mrežu Federacije BiH Cilj ove mjere je postizanje saglasnosti lokalnih zajednica i interesnih strana za uključivanje područja u ekološku mrežu Federacije BiH. Konsultativni proces treba uključiti sve interesne strane na pojedinim područjima, te osigurati zajedničko razumijevanje, dugoročnu brigu o stanju i provođenje mjera zaštite biodiverziteta na svakom području ekološke mreže. 69 Mjera 3.6.3. Uspostavljati nova zaštićena područja i identificirati područja pod drugim efikasnim mjerama zaštite u Federaciji BiH Cilj ove mjere je očuvanje i zaštita najmanje 50% staništa vrsta s Crvene liste Federacije BiH u skladu s važećim prostornim planom/planovima kantona, pravnom stečevinom EU, međunarodnim sporazumima i Globalnim okvirom za biodiverzitet. Mjera podrazumijeva provođenje postupaka za nova zaštićena područja I identifikaciju drugih područjima na kojima se provode efikasne mjere zaštite, kao što su lovna i ribolovna područja, sjemenske sastojine, vodozaštitne zone itd. Mjera 3.6.4. Uspostaviti ekološku mrežu Federacije BiH Cilj ove mjere je donošenje akta o području ekološke mreže Federacije BiH i primjena mjera zaštite, što predstavlja propis nakon terenske validacije nultog stanja biodiverziteta od interesa za zaštitu i nakon postignute saglasnosti lokalnih zajednica o uključivanju pojedinih područja. Prioritet 3.7. Unaprijediti međusektorsku saradnju i političku podršku u Federaciji BiH za integraciju zaštite biodiverziteta u sektorske politike i zakonodavstvo Mjera 3.7.1. Osigurati međusektorsku podršku za implementaciju novih NBSAP ciljeva na području Federacije BiH Cilj ove mjere je dugoročno očuvanje i održiva upotreba biodiverziteta kao rezultat sektorskih politika. S obzirom na to da je važnost posljednjeg NBSAP-a istekla 2020. godine, revidirani NBSAP će biti pripremljen tokom ranog perioda implementacije Strategije za nivo Federacije BiH. Implementacija revidiranog NBSAP-a je, između ostalog, i u nadležnosti Federacije BiH. U skladu s globalnim ciljevima za biodiverzitet, revidirani NBSAP će nastojati integrirati zaštitu biodiverziteta u sektorske politike u najboljoj mogućoj mjeri. Mjera 3.7.2. Zaštitu i održivu upotrebu biodiverziteta u potpunosti integrirati u sektorske propise Cilj ove mjere je integracija mjera za očuvanje i održivu upotrebu biodiverziteta u sektorske propise. Kako bi bila osigurana dugoročna zaštita biodiverziteta, potrebno je, u skladu s pravnom stečevinom EU pripremiti detaljna uputstva za uspješnu integraciju očuvanja biodiverziteta u pojedine sektore. Prioritet 3.8. Jačati naučno utemeljeno odlučivanje o biodiverzitetu/prirodi kroz stalni dijalog naučne zajednice i donosilaca odluka Mjera 3.8.1. Koristiti zaključke, poruke, scenarije multidisciplinarnih analiza i najnovije naučne podatke u donošenju odluka koje utječu na stanje biodiverziteta/prirode Federacije BiH Cilj ove mjere je širenje prakse primjene naučnih analiza u donošenju odluka koje utječu na stanje biodiverziteta. Kako bi praksa bila utemeljena, trenutno je u pripremi procjena naučnih znanja o stanju i upravljanju prirodom, koja će sadržavati analizu postojećih naučnih rezultata o biodiverzitetu u BiH. Analiza će sadržavati lako razumljive zaključke, poruke i scenarije za biodiverzitet koji trebaju poslužiti informiranom donošenju odluka. Mjera 3.8.2. U saradnji s institucijama BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH organizirati razmjenu informacija između akademske zajednice i kreatora onih politika koje utječu na stanje biodiverziteta/prirode BiH Cilj ove mjere je provođenje stalne (godišnje) aktivnosti razmjene informacija u organiziranom dijalogu između akademske zajednice i kreatora politika. Poželjno je da u toku implementacije 70 Strategije, pod koordinacijom MVTEO-a, Federacija BiH organizira tri godišnja skupa/dijaloga, a da ostale godišnje skupove za redovnu razmjenu informacija između naučne zajednice i donosilaca odluka organiziraju Republika Srpska i Brčko distrikt BiH. Prioritet 3.9. Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama Mjera 3.9.1. Razviti efikasnu mrežu nevladinih organizacija za praćenje stanja biodiverziteta/prirode, aktivno učešće u donošenju odluka i promociji održivog razvoja Cilj ove mjere je jačanje kapaciteta i uloge nevladinog sektora kao aktivne komponente okvira za očuvanje biodiverziteta/prirode. Pored toga, mjera predviđa aktivnosti razvoja saradnje između vladinih institucija i nevladinog sektora. Mjera 3.9.2. Jačanje podrške za edukaciju nastavnog kadra na svim nivoima obrazovanja u oblasti zaštite biološke raznolikosti i održivog upravljanja koristima od prirode u Federaciji BiH Cilj ove mjere je jačanje kapaciteta za inoviranje sadržaja obrazovnog procesa kroz upoznavanje vrijednosti lokalnog biodiverziteta/prirode. Mjera predviđa i aktivnosti razvoja saradnje između sektora okoliša i sektora obrazovanja u Federaciji BiH. Prioritet 3.10. Mobilizirati domaća i međunarodna finansijska sredstva za biodiverzitet Federacije BiH Mjera 3.10.1. Osigurati sredstva za: (a) razvoj kapaciteta institucionalnog okvira u skladu s unaprijeđenim pravnim okvirom za biodiverzitet/prirodu Federacije BiH (b) inventuru područja ipripremu karte staništa, (c) inventuru i praćenje stanja flore, faune, fungije i genetskih resursa, (d) efikasnu implementaciju globalnih ciljeva za biodiverzitet i implementaciju obaveza po međunarodnim sporazumima BiH, uključujući proces uspostave ekološke mreže, (e) razvoj stalnog naučno-političkog dijaloga, (f) povećanje ekološke svijesti Cilj ove mjere je razvoj kapaciteta i osiguravanje neophodnih uvjeta za provođenje mjera, u cilju dostizanja prioriteta i generalnog strateškog cilja za biodiverzitet i očuvanje prirode. 71 6.3. Indikativni finansijski okvir Finansijska procjena troška za tematsku oblast Biodiverzitet i zaštita prirode iznosi 53 miliona KM ili 0.5% od ukupne sume Strategije koja iznosi 11.9 milijardi KM. Deset prioriteta i 25 mjera sačinjavaju ovu tematsku oblast. Ovo je ujedno i tematska oblast koja je imala najveći broj prioriteta Strategiji za Federaciju BiH. Za sve mjere ove tematske oblasti su dobile finansijsku procjenu torška. Tri prioriteta sa najvećim troškom su 3.5. (Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou) sa 45%, 3.2. (Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode) sa 18% i 3.6. (Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH) sa 13%. Ukupna finansijska procjena ova tri prioriteta iznosi 76% ili 40.9 miliona KM. Preostali prioriteti u ovoj tematskoj oblasti obuhvataju 24% ili 12.5 miliona KM. Detaljan prikaz podataka procjene indikativnog finansijskog okvira za tematsku oblast Biodiverzitet i zaštita prirode kao i općenito za nivo Federacije BiH nalazi se u poglavlju Aneks 9 koje uključuje tabelu i tortni grafikon. 72 7. KVALITET ZRAKA, KLIMATSKE PROMJENE I ENERGIJA 7.1. Analiza situacije Problemi vezani za kvalitet zraka, klimatske promjene i energiju već dugo utječu na razvoj Federacije BiH. Kako bi se adekvatno reagiralo, neophodna je pravilna identifikacija polaznog stanja, koje je u ovom poglavlju opisano prema sljedećim tematskim cjelinama: a) kvalitet zraka, b) klimatske promjene, c) energija. Na kraju poglavlja dat je pregled ključnih izazova u navedenim oblastima. Kvalitet zraka Zagađenost zraka u većini većih gradova u Federaciji BiH je visoka, naročito u toku zimskih mjeseci. Najveći uzrok tome je korištenje uglja i ogrijevnog drveta u kućnim ložištima i emisije iz saobraćaja, a u industrijskim centrima dodatni uzrok su emisije iz industrijskih postrojenja. Većina urbanih sredina u Federaciji BiH suočava se s visokim ambijentalnim koncentracijama po zdravlje štetnih sitnih čestica. Prema rezultatima mjerenja kvaliteta zraka, Sarajevo, Tuzla i Zenica su među najzagađenijim gradovima u Evropi. Pored antropogenih utjecaja, na kvalitet zraka utječe i geografski položaj gradova u kotlinskim prostorima i slabija cirkulacija vjetra u zimskim mjesecima. Mediji u BiH ukazuju na nezadovoljstvo sveopće javnosti zbog postojeće zagađenosti zraka, zbog čega su u više gradova održani protesti građana. Poseban segment nezadovoljstva jeste i nedostatak lako dostupnih zvaničnih informacija o kvalitetu zraka, utjecaju zagađenog zraka na zdravlje, kao i mjerama koje poduzimaju nadležne institucije kako bi se tokom cijele godine osigurao zadovoljavajući kvalitet zraka. U 2016. godini, među deset najvećih evropskih zagađivača bile su tri termoelektrane iz BiH (Kakanj, Tuzla i Ugljevik)(N1 2020). Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, BiH se nalazi na 5, odnosno 6. mjestu, koje dijeli s Armenijom, po broju umrlih na 100.000 stanovnika od posljedica izazvanih zagađenim zrakom (Radio Slobodna Evropa 2016). U BiH od posljedica izloženosti zagađenom ambijentalnom zraku s PM2.5, svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi. Danak smrti je više nego dvostruko veći od smrtnosti vezane za zagađenost ambijentalnog zraka u Sjevernoj Makedoniji (1.600 slučajeva smrti) i više nego četvorostruko veći od smrtnosti vezane za zagađenost ambijentalnog zraka na Kosovu (760 slučajeva smrti). Ova analiza pokazuje da se 9% ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može pripisati zagađenosti zraka (Svjetska banka 2019). Federacija BiH je usvojila legislativni okvir za upravljanje kvalitetom zraka. Međutim, njegova primjena je još uvijek ograničena, a osnovni nedostatak sistema upravljanja kvalitetom zraka je nedostatak intersektorskog pristupa. U tabeli 16 dat je prikaz graničnih vrijednosti kvaliteta zraka koje su definirane Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH, br. 01/12 2012). U Federaciji BiH monitoring kvaliteta zraka obavlja veći broj operatera u okviru Federalne mreže stanica (kojom upravlja Federalni hidrometeorološki zavod ‒ FHMZ) i lokalnih mreža stanica kojima upravljaju kantoni i općine. Posljednjih godina se povećava broj mjernih mjesta, tako da je ukupan broj mjernih mjesta s kojih FHMZ prikuplja i obrađuje podatke u 2020. godini iznosio 21, a ukupni 73 broj stanica u istoj godini je 24. Raspored mjernih mjesta je neravnomjeran, ali s razvojem mreže stanica, ta se neravnomjernost polako gubi. Najveći broj mjernih mjesta smješten je u prostoru Sarajeva, dolini Bosne i Tuzlanskog kantona, što je logično imajući u vidu da je to najgušće naseljen dio Federacije BiH, ali i prostor s najugroženijim kvalitetom zraka. Tokom 2020. godine urađen je Priručnik za kontrolu i osiguravanje kvaliteta pri vršenju mjerenja kvaliteta zraka koji predstavlja smjernice i procedure za rad operatera koji se bave monitoringom kvaliteta zraka. Tabela 16: Granične vrijednosti kvaliteta zraka u Federaciji BiH Polutant Vrijeme prosječenja Granična vrijednost Minimalna raspoloživost podataka SO2 Jedan sat 35011 µg/m3 75% SO2 Jedan dan 12512 µg/m3 90% SO2 Godina 50 µg/m3 90% NO2 Jedan sat 20013 µg/m3 75% NO2 Jedan dan 85 µg/m3 90% NO2 Godina 40 µg/m3 90% CO Osmosatno 10 mg/m3 75% CO Jedan dan 5 mg/m3 75% CO Godina 3 mg/m3 90% PM10 Jedan dan 5014 µg/m3 75% PM10 Godina 40 µg/m3 90% PM2.5 Godina 25 µg/m3 90% O3 Osmosatno 12015 µg/m3 75% Benzen Godina 5 µg/m3 90% Prema Pravilniku o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH, br. 01/12 2012), kvalitet zraka se prati mjerenjem koncentracija za sumpor-dioksid, azotne okside, lebdeće čestice PM10 i PM2.5, olovo, benzen, ugljen-monoksid, arsen, kadmij, živu, nikal, benzo-a-piren, instrumentima za automatsko mjerenje ili analizom uzoraka. Postojeći uvjeti u Federaciji BiH ne omogućavaju redovan monitoring svih navedenih parametara, a pojedini parametri se ne mjere (benzen, benzo-a-piren) ili se mjere samo povremeno (metali u lebdećim česticama). U Federaciji BiH monitoring kvaliteta zraka obavlja veći broj operatera u okviru Federalne mreže stanica (kojom upravlja Federalni hidrometeorološki zavod) i lokalnih mreža stanica na nivou kantona i općina. Mjerenje koncentracije sumpor-dioksida u zraku u 2019. godini vršilo se na ukupno 20 stanica. Prema rezultatima mjerenja u 2019. godini, koncentracije sumpor-dioksida u Zenici, Živinicama su iznad propisanih graničnih vrijednosti na godišnjem, dnevnom i satnom nivou. Srednje 11 Vrijednost je propisana za jednosatne srednje vrijednosti i ne smije se prekoračiti više od 24 puta u jednoj kalendarskoj godini za SO2 12 Vrijednosti su propisane za jednodnevne prosjeke, i ne smiju biti prekoračene više od 3 puta u jednoj kalendarskoj godini 13 Vrijednost je propisana za jednosatne srednje vrijednosti i ne smije se prekoračiti više od 18 puta u jednoj kalendarskoj godini za NO2 14 Vrijednosti propisane za dnevne srednje vrijednosti, i ne smije se prekoračiti više od 35 puta u toku godine za PM10 15 Granična vrijednost je prema važećem pravilniku data kao dugoročni cilj izražena kao maksimalna dnevna osmosatna vrijednost 74 godišnje koncentracije sumpor-dioksida na mjernim mjestima Zenica Centar, Zenica Radakovo, Zenica Tetovo, Zenica Vranduk i Živinice prelazi dozvoljenu graničnu vrijednost od 50 µg/m3. Mjerenje koncentracije azotnog dioksida u zraku se u 2019. godini vršilo na ukupno 17 stanica u Federaciji BiH. Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije azotnog dioksida nije prekoračena niti na jednom mjernom mjestu. Srednje godišnje koncentracije na svim mjernim mjestima bile su ispod granične vrijednosti od 40 µg/m3. Broj prekoračenja dnevne granične koncentracije NO2 (> 85 µg/m3) je relativno nizak i uglavnom u Sarajevu. Mjerenje koncentracije prizemnog ozona u zraku se u 2019. vršilo na ukupno 18 stanica u Federaciji BiH. Broj dozvoljenih prekoračenja dostignut je na stanicama Zenica Centar, Tetovo, Kakanj Doboj, Sarajevo Bjelave i Jajce. Dakle, uglavnom je riječ o stanicama koje se nalaze na nadmorskim visinama iznad 300 metara i koje su blago povišene iznad grada, odnosno izvora emisije prekursora ozona. Mjerenje koncentracije lebdećih čestica u zraku se u 2019. vršilo na ukupno 18 stanica u Federaciji BiH koje su dostavile podatke u FHMZ. Lebdeće čestice PM10 mjerene su na 14 mjernih mjesta. Lebdeće čestice PM2,5 mjerene su na 7 mjernih mjesta. Na tri stanice istovremeno su mjerene čestice i jednog i drugog navedenog promjera. Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije lebdećih čestica PM10 (40 µg/m3) je prekoračena na svim stanicama, osim Doboja, Kaknja i Jajca. Granična vrijednost srednje godišnje koncentracije lebdećih čestica PM2,5 (25 µg/m3) je prekoračena na stanicama Tuzla Skver i Lukavac. Ugljen-monoksid se mjeri na 12 stanica u Federaciji BiH. Srednje godišnje koncentracije su daleko ispod propisanih graničnih vrijednosti (> 3 mg/m3), a prekoračenja satnih i osmosatnih prosjeka nisu zabilježena u 2019. godini. Ugljen-monoksid vrlo rijetko narušava kvalitet zraka u Federaciji BiH i koncentracije ostaju u okviru zakonski propisanih vrijednosti (Bijedić et al. 2020). U 2019. godini počela je s radom automatska stanica u Visokom. Ova stanica, smještena u blizini gimnazije u središtu grada, opremljena je i uređajem za praćenje sumpor-vodika (H2S) zbog specifičnih emisija iz obližnjeg postrojenja za obradu kože. Pored toga, mjeri i koncentracije sumpor dioksida i PM10. Ovo je prva stanica u Federaciji BiH koja mjeri koncentracije sumpor-vodika. Prva mjerenja pokazala su redovno prekoračivanje graničnih, dnevnih i satnih vrijednosti koncentracije ovog polutanta. Dnevna granična vrijednost iznosi 5 µg/m3, a satna 7 µg/m3. Devet puta su izmjerene koncentracije iznad 150 µg/m3. Modeliranje kvaliteta zraka se nedovoljno koristi u sistemu menadžmenta kvaliteta zraka. Jedino je za Kanton Sarajevo urađena kategorizacija kvaliteta zraka pomoću matematičkog modela za rasprostiranje zagađujućih materija. Postojeći registar postrojenja i zagađivača koji vodi FMOiT ne osigurava dovoljan broj podataka za proračun emisije zagađujućih materija, čime bi se mogla uraditi kontrola rezultata dobijenih mjerenjima ili obračunati emisije za one zagađivače koji nemaju uređen sistem ili obavezu mjerenja emisija. Nedovoljan broj podataka je najvećim dijelom posljedica nedovoljnog broja laboratorija, nedovoljnog broja stručnih lica u operaterima i institucijama čija je obaveza osiguravanje podataka za registar i provođenje inspekcijskog nadzora. Kantoni su obavezni da urade registar zagađivanja na svom području. Do sada su registre uradila tri kantona: Kanton Sarajevo, Tuzlanski i Zeničko-dobojski 75 kanton. Nepostojanje registara u svim kantonima otežava procjenu utjecaja novih izvora na kvalitet zraka i procjenu utjecaja emisija iz kućnih ložišta na ambijentalne koncentracije zagađujućih materija. Prikaz emisija sumpor-dioksida i čvrstih čestica iz kućnih ložišta u kantonima koji su uradili registre zagađivanja zraka dat je u sljedećoj tabeli. Tabela 17: Emisije iz kućnih ložišta u kantonima koji su uradili registre zagađivanja zraka Zagađujuća materija SO2 PM10 PM2.5 Kanton t/a t/a t/a Kanton Sarajevo 1.264 1.162 1.046 Tuzlanski kanton 10.682 2.145 1.910 Zeničko-dobojski kanton 7.542 3.837 3.692 Ukupno 19.488 7.144 6.648 *Napomena: emisije u Kantonu Sarajevo odnose se na 2013. godinu, a u ostala dva kantona na 2016. godinu. Emisije PM2.5 u Kantonu Sarajevo procijenje su na osnovu udjela PM2.5 u PM10 u ostala dva kantona. Procjena je da emisije iz kantona navedenih u prethodnoj tabeli predstavljaju preko 80% ukupnih emisija iz kućnih ložišta u Federaciji BiH. Iako su emisije sumpor-dioksida iz kućnih ložišta oko sedam puta manje od emisija iz velikih postrojenja, njihov utjecaj na zagađenost zraka je znatno veći zbog niže visine emitiranja i zbog pojave emisija u toku nekoliko mjeseci. Emisije čvrstih čestica iz kućnih ložišta su preko tri puta veće od emisija iz velikih postrojenja. Uzevši u obzir visinu i senzonalnost emitiranja utjecaja kućnih ložišta na ambijentalne koncentracije čvrstih čestica su značajno veće od utjecaja velikih postrojenja. Uspostavljen je registar obveznika plaćanja naknade za zagađivače zraka u Fondu za zaštitu okoliša (FZO FBiH) vezan za Uredbu o naknadama za zagađivače zraka u okviru kojeg se na godišnjoj osnovi prijavljuju emisije u zrak (SO2, NO2 i čvrste čestice), te su svi veliki zagađivači zraka uvedeni u sistem plaćanja. Uredbom je propisano plaćanje posebnih naknada za okoliš prilikom registracije motornih vozila. Sredstva prikuplja FZO FBiH. U nacionalni plan smanjenja emisija (NERP) iz Federacije BiH uključene su dvije termoelektrane sa sedam blokova i jedna industrijska kogenerativna elektrana s tri velika postrojenja za sagorijevanje s toplotnom snagom ložišta većom od 50 MW. Emisija sumpor-dioksida iz tih postrojenja u 2014. godini iznosila je 142.550 tona, emisija azotnih oksida bila je 14.514 tona, a čvrstih čestica 2.253 tone (USAID 2015). Prema podacima za 2018. godinu, emisije čvrstih čestica i azotnih oksida su smanjene, dok je emisija sumpor-dioksida znatno iznad vrijednosti iz NERP-a. 76 Slika 6: Emisije zagađujućih materija iz postojećih velikih postrojenja za sagorijevanje u 2014. godini u Federaciji BiH Izvor: (USAID 2015) Najznačajnije zagađujuće materije iz cestovnog saobraćaja su čvrste čestice i azotni oksidi. U 2016. godini, direktne emisije PM10 iznosile su 839,3 tone, a PM2.5 731,2 tone. U istoj godini emisija azotnih oksida iznosila je 10.003 tone. Emisije čvrstih čestica u 2016. godini su manje za oko 9% u odnosu na 2014. godinu. U istom periodu se bilježi na rast emisije azotnih oksida za 5% (FHMZ 2018). Klimatske promjene Izvještajem FHMZ-a obuhvaćen je samo jedan dio emisije ugljen-dioksida (FHMZ 2017). Ne postoji inventar emisija GHG za Federaciju BiH (u pripremi je pravilnik o izradi inventara). Ukupna emisija GHG u Federaciji BiH može se procijeniti na osnovu ukupne emisije za BiH i emisije u Republici Srpskoj (s obzirom da na to da Republika Srpska ima inventar), a emisije za Brčko distrikt BiH mogu se procijeniti na osnovu broja stanovnika i činjenice da u Brčko distriktu BiH ne postoje velika postrojenja za proizvodnju električne energije. Na taj način procijenjena emisija GHG-a za Federaciju BiH za 2016. godinu iznosi 19.670 Gg CO2ekv, što je oko 66,3% od emisije BiH. Najveći izvor emisija stakleničkih plinova je sektor elektroenergetike s udjelom od oko 30%. Emisija ugljen-dioksida iz cestovnog saobraćaja u 2016. godini iznosila je 2.091 Gg (FHMZ 2018), što je udio od oko 10,5% u ukupnim emisijama. U odnosu na 2014. godinu, emisija je porasla za skoro 10%. Podaci o emisijama stakleničkih plinova za ostale sektore nisu dostupni. Dosadašnje klimatske promjene u BiH najveći pritisak vrše na poljoprivredu i vodne resurse. Međutim, sve je izraženiji utjecaj na sektor energetike, turizma, javnog zdravlja, šumarstva, stanovanja, te osjetljive biljne i životinjske vrste (Trbić et al. 2018); (Cupać et al. 2020). Evidentna je potreba integriranja klimatskih promjena u strateške i planske dokumente, koja će uvjetovati i određene izmjene i dopune postojeće zakonske legislative i regulative. Temperatura zraka znatno je porasla u BiH u posljednjih nekoliko decenija (Trbić et al. 2017); (Trbić et al. 2018); (Gnjato et al. 2019). Analize trendova srednjih, maksimalnih i minimalnih temperatura zraka pokazuju da je na cijeloj teritoriji BiH prisutno zagrijavanje klimatskog sistema. Trendovi godišnje temperature su pozitivni i statistički značajni na cijeloj teritoriji BiH (Trbić et al. 2017). Na najvećem broju stanica zabilježen je porast srednje godišnje temperature u rasponu 0,3‒0,4°C po deceniji. Rastući trendovi srednje temperature zraka registrirani su na cijeloj teritoriji BiH u svim godišnjim sezonama. U sezoni ljeto, temperatura je značajno porasla od 0,3°C po deceniji na Ivan Sedlu, do 0,6°C po deceniji u Bugojnu. Značajni pozitivni trendovi utvrđeni su i u sezonama zima (0,2‒0,5°C po deceniji) i proljeće (0,2‒0,4°C po deceniji) u većini područja BiH, osim na Bjelašnici (i Ivan Sedlu u sezoni proljeće), gdje je zabilježeni neznatni porast temperature bio mali. U sezoni jesen, temperatura je neznatno porasla širom BiH, a statistički značajni trendovi zabilježeni su u samo nekoliko područja. U vegetacijskom periodu, statistički značajni pozitivni trendovi, u rasponu od 0,2‒0,5°C po deceniji, utvrđeni su na cijeloj teritoriji. 77 Slika 7: Trendovi promjena temperature zraka u Federaciji BiH, 1961‒2016. (Sarajevo, Mostar) Izvor: (Federalni hidrometeorološki zavod, FHMZ BiH) U periodu 1961–2016. godine, veći dio teritorije Federacije BiH karakteriziralo je neznatno povećanje količine padavina na godišnjem nivou. Linearni trendovi za višegodišnji period 1961‒2016. godine upućuju na stagnaciju ili neznatan porast količine padavina na prostoru cijele BiH. Promjene u visini padavina izraženije su po sezonama nego na godišnjem nivou. Iako nisu zabilježene signifikantne promjene količine padavina, u velikoj mjeri je poremećen pluviometrijski režim, odnosno godišnja raspodjela. Slika 8: Trendovi promjena padavina u Federaciji BiH, 1961‒2016. (Sarajevo, Mostar) (Izvor: Federalni hidrometeorološki zavod, FHMZ BiH) Zbog povećanog intenziteta padavina i njegove veće promjenjivosti, kao i zbog povećanog udjela jakih kiša u ukupnoj visini kiša, povećan je rizik od poplava, naročito u sjevernom dijelu BiH, gdje su tokom maja 2014. godine zabilježene katastrofalne poplave (Gnjato et al. 2019). Prema najekstremnijem klimatskom scenariju (RCP8.5), do 2035. godine prosječna temperatura na području Federacije BiH će biti veća za +0,5 do +1,5 °C. Najekstremnije povećanje može se očekivati do kraja XXI vijeka, kada bi srednje godišnje temperature mogle porasti za 5 oC. Ovakav porast se očekuje u slučaju da se emisije stakleničkih plinova ne budu smanjivale. Navedene promjene 0 500 1000 1500 2000 2500 3000 Mostar, 1961‒2016. 0 200 400 600 800 1000 1200 1400 Sarajevo, 1961‒2016. 78 uzrokovat će povećanje rizika od ekstremnih vremenskih pojava kao što su jaki toplotni valovi, suše, požari i dr. (Trbić et al., 2022). Slika 9: Očekivane promjene temperature zraka u BiH prema scenariju RCP8.5 Prema klimatskom scenariju RCP8.5, u BiH se očekuje značajna promjena distribucije padavina u toku godine. Prema kraju XXI vijeka može se očekivati veliki deficit padavina, naročito u ljetnom periodu. Međutim, promjena padavina će se manifestirati i u pojačanju intenziteta padavina koji će uvjetovati bujične i urbane poplave (Đurđević et al., 2019). Slika 10: Očekivane promjene padavina u BiH prema scenariju RCP8.5 Očekivane klimatske promjene uzrokovat će povećanje mnogih rizika i hazarda od ekstremnih vremenskih pojava. Evidentna je potreba integriranja klimatskih promjena u strateške i planske dokumente, koja će uvjetovati i određene izmjene i dopune postojeće zakonske legislative i regulative. Energija Bruto proizvodnja električne energije u Federaciji BiH u 2019. godini iznosila je 9.664 GWh, od čega je u termoelektranama proizvedeno 5.070 GWh ili 52,5%, u hidroelektranama 4.060 GWh ili 42,0%, u industrijskim energanama 347 GWh ili 3,6%, proizvodnja u vjetroelektranama iznosi 166 GWh ili 1,7%, dok proizvodnja solarne energije iznosi 21 GWh ili 0,2%. U finalnoj potrošnji električne energije, domaćinstva učestvuju s 41,8%, industrijski sektor učestvuje s 33,9%, a ostali potrošači, uključujući građevinarstvo, prijevoz i poljoprivredu, učestvuju s 24,3% (Federalni zavod za statistiku 2020a). Ukupna proizvodnja toplotne energije u daljinskim sistemima grijanja u 2019. godini je 4.054 TJ, od čega je 2.042 TJ ili 50,4% proizvedeno u toplanama, 1.430 TJ ili 35,3% u termoelektranama na ugalj, a 582 TJ ili 14,3% u industrijskim energanama. U finalnoj potrošnji toplotne energije u 2019. godini 79 najveće učešće imaju domaćinstva sa 75,6%, a industrija i ostali potrošači učestvuju s 24,4% (Federalni zavod za statistiku 2020a). Učešće daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini zgrada je oko 8% (GIZ 2018). Referentna vrijednost primarne potrošnje energije u 2021. godini iznosi 4.345,97 ktoe. Cilj smanjenja potrošnje primarne energije za 2021. godinu je 3,33%, ili 144.79 ktoe. Cilj smanjenja potrošnje finalne energije za 2021. je 5,16%, ili 146,31 ktoe. U 2018. godini postignute su uštede u odnosu na referentnu potrošnju u iznosu 8,243 PJ ili 9% (Vlada FBiH 2020). Najveći dio ušteda ostvaren je u stambenom sektoru, a najmanji u saobraćaju. Prema Akcijskom planu Federacije BiH za korištenje obnovljivih izvora energije, udio OIE-a u bruto finalnoj potrošnji u 2013. godini iznosio je 37%, dok je udio OIE-a u finalnoj potrošnji električne energije iznosio 39%. Prema istom dokumentu, cilj je da se u 2020. godini postigne udio OIE-a u bruto finalnoj energiji od 41% i udio OIE-a u potrošnji električne energije od 44% (FMERI 2014). Još uvijek ne postoje dostupni podaci o ispunjenju navedenog cilja. Sve potrebe za tečnim gorivima i prirodnim plinom, Federacija BiH pokriva uvozom. Ukupan uvoz prirodnog plina u Federaciji BiH u 2019. godini iznosio je 178.316.000 Sm3. U finalnoj potrošnji, koja iznosi 117.140.000 Sm3, najveće učešće imaju domaćinstva s 38,6%, zatim industrijski sektor s 37,3%, dok je učešće ostalih sektora 24,1% (Federalni zavod za statistiku 2020c). Ukupan uvoz naftnih derivata u Federaciji BiH u 2019. godini iznosio je 1.282.414 t. U ukupnoj finalnoj potrošnji, koja u 2019. godini iznosi 1.102.512 tona naftnih derivata najveći udio ima prijevoz s 88,1% (Federalni zavod za statistiku 2020b). U oblasti energijske efikasnosti do sada se najviše uradilo u javnim objektima. Jedna od značajnih mjera je uspostava informacionog sistema energijske efikasnosti Federacije BiH, kojeg je uspostavio i vodi FZOFBiH. Osnovna svrha Informacionog sistema je da kroz prikupljanje i obradu podataka osigura centralnu bazu podataka sa sveobuhvatnim informacijama o potrošnji energije na nivou kako pojedinog objekta, tako i resora i više (npr. potrošnja energije u obrazovnim objektima ili na nivou kantona/općine i sl.), o stanju objekata i pripadajućih tehničkih sistema, te o potencijalima za ostvarenje ušteda. U informacionom sistemu će se na jednom mjestu moći naći svi zakonski i strateški dokumenti iz ove oblasti, podaci o potrošnji energije i vode u svim javnim objektima, podaci o ostvarenim uštedama nakon primjene mjera povećanja energijske efikasnosti, registar izdatih energijskih certifikata zgrada, registar obavljenih pregleda tehničkih sistema (sistema grijanja i klimatizacije), a istovremeno će služiti za verifikaciju ostvarenih ušteda, te izvještavanje u skladu s propisanim obavezama. U skladu s prethodno definiranim podtematskim cjelinama za opis polaznog stanja u oblasti kvaliteta zraka, klimatskih promjena i energije, identificirani su ključni izazovi. Najveći izazov u aktivnostima na poboljšanju kvaliteta zraka u Federaciji BiH je smanjenje emisija, naročito iz kućnih ložišta. Kućna ložišta su identificirana kao značajan, a u nekim sredinama i ključni, uzročnik lošeg kvaliteta zraka. Osnovni uzroci prekomjernog zagađivanja zraka iz kućnih ložišta su velike toplotne potrebe objekata (niska energijska efikasnost) i niska primanja jednog dijela domaćinstava, zbog čega se većina domaćinstava grije na najjeftinija goriva, ugalj i ogrijevno drvo. Uz to, tržište čvrstih goriva je, s aspekta njihovog kvaliteta, neregulirano. Jedino je u Kantonu Sarajevo ograničeno korištenje uglja u zavisnosti od masenog sadržaja sumpora. Tržište peći i kotlova, također nije regulirano, pa se na tržištu mogu naći necertificirane peći i kotlovi. Rezultat svih ovih faktora su 80 prekomjerne emisije čvrstih čestica i sumpor-dioksida iz kućnih ložišta. Prirodni plin za domaćinstva dostupan je samo u Kantonu Sarajevo i urbanom dijelu Visokog. Međutim, zbog energetskog siromaštva, mnoga domaćinstva koja su priključena na prirodni plin koriste čvrsta goriva. Kako bi se smanjile emisije iz kućnih ložišta, potrebno je podsticati povećanje energijske efikasnosti u zgradarstvu uz reguliranje kvaliteta čvrstih goriva i peći i kotlova. Posebno je velik izazov reguliranje kvaliteta čvrstih goriva s obzirom na to da to može dovesti do povećanja troškova grijanja (bez mjera energijske efikasnosti). Na ovo su posebno osjetljiva socijalno ugrožena domaćinstva. Nadzor nad provođenjem mjera koje se odnose na čvrsta goriva je također veliki izazov. Povećanje udjela daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini je dio rješenja za problem zagađivanja zraka iz kućnih ložišta. Međutim, pored osiguravanja finansijskih sredstava, tu se javlja i problem konkurentnosti usluge daljinskog grijanja s grijanjem na čvrsta goriva, čiji jedan dio dolazi s crnog tržišta. S aspekta smanjenja emisija, u sektoru saobraćaja glavni je izazov smanjenje prosječne starosti vozila i smanjenje korištenja putničkih automobila uz razvoj javnog saobraćaja. Zabrane ili destimulacija korištenja starijih vozila bi najviše pogodila socijalno ugrožene građane koji ne mogu sebi priuštiti novije vozilo. Stoga, reforma sistema oporezivanja i podsticanja nabavke malozagađujućih vozila mora biti vođena na socijalno osjetljiv način. Industrijska postrojenja imaju značajan utjecaj na kvalitet zraka, posebno u Tuzlanskom i Zeničko dobojskom kantonu. Potrebno je njihovo usklađivanje s najboljim raspoloživim tehnikama ne dovodeći u pitanje njihov rad i nivo zaposlenosti. Evidentan je nedostatak kapaciteta inspekcije, kao i nedovoljnih mehanizama u smislu provođenja mjera. Kaznena politika je do sada bila nedovoljno oštra i nije bila dobar instrument za smanjenje emisija u zrak. Novi Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH stvorio je uslove da se provođenje kaznene politike unaprijedi i da se zagađivači stimuliraju na smanjenje emisija. Unatoč značajnom povećanju broja mjernih mjesta, sistem upravljanja kvalitetom zraka još uvijek nije dovoljno razvijen. Osiguranje kvaliteta mjerenja i potrebnih sredstava za rad i održavanje mjerne opreme je osnovni problem. Sistem informiranja građana o kvalitetu zraka, kako u realnom, tako i u integriranom vremenu je nedovoljno razvijen. Nacrt zakona o zaštiti zraka predviđa poboljšanja u oba ova segmenta. Sistem prikupljanja podataka o emisijama je nedovoljno razvijen. U tom kontekstu, neophodno je jačanje kapaciteta FHMZ-a i obveznika dostavljanja podataka o emisijama. Imajući u vidu nadležnosti i kapacitete, uspostavljanje sistema izvještavanja međunarodnih institucija o emisijama i kvalitetu zraka je veliki izazov. Multidisciplinarni i integralni pristup pitanjima kvaliteta zraka veliki je izazov prilikom prostornog planiranja, posebno na lokalnom nivou. Posljednjih godina bilježi se određeni napredak u ovoj oblasti. Provođenje mjera smanjenja emisija iz postrojenja uključenih u NERP kasni. Pogotovo se to odnosi na smanjenje emisije sumpor-dioksida. Osiguravanje sredstava za implementaciju mjera je ključni problem uzevši u obzir već nisku konkurentnost termoelektrana na ugalj. Treba imati u vidu da se radi o postrojenjima koja su puštena u rad, u prosjeku, prije 40 godina i čija je efikasnost niska. Pored dodatnih troškova, mjere smanjenja emisija će dodatno smanjiti energijsku efikasnost i povećati specifičnu emisiju ugljen-dioksida. 81 Veliki udio fosilnih goriva u proizvodnji energije (posebno uglja za električnu energiju) predstavlja veliki potencijal za smanjenje emisije GHG-a. Zamjena uglja s OIE je ključna za smanjenje emisije stakleničkih plinova i podrazumijeva nove mogućnosti i izazove. U prvom redu, doći će do značajnog poboljšanja kvaliteta zraka, što će dovesti do smanjenja troškova zdravstvenih usluga povezanih sa zagađenošću zraka. Prestanak korištenja uglja također može doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, ne samo u sektoru OIE-a, nego i u procesu čišćenja, sanacije i transformacije starih rudničkih lokacija i elektrana. Međutim, postepeni prestanak korištenja uglja nosi i izazove. Oko 10.000 radnika u Federaciji BiH direktno zavisi od eksploatacije uglja i proizvodnje energije iz uglja. Najvažniji izazov bit će provedba efikasnih strategija s ciljem sprječavanja porasta nezaposlenosti i siromaštva u rudničkim područjima. Ključni mehanizam za dekarbonizaciju je sistem trgovanja emisijama, čije je uvođenje planirano od 2026. godine. Do tada je potrebno uspostaviti sveobuhvatan sistem prikupljanja podataka relevantnih za emisije stakleničkih plinova na nivoima postrojenja obveznika sistema trgovanja emisijama. Za rad sistema trgovanja emisijama potrebno je uspostaviti sistem izvještavanja s nižih nivoa do izvještavanja međunarodnih institucija. Uvođenje sistema trgovanja emisijama može dovesti u pitanje konkurentnost rada termoelektrana na ugalj i značajan rast cijena električne energije. Sredstva prikupljena kroz sistem trgovanja emisijama moraju se namjenski koristiti za podsticanje obnovljivih izvora emisije. U mnogim lokalnim sredinama razvoj daljinskih grijanja vidi se kao mjera za poboljšanje kvaliteta zraka. Osnovna prepreka za razvoj projekata daljinskog grijanja je stara infrastruktura ili potpuno odsustvo infrastrukture i prekid snabdijevanja toplotnom energijom iz termoenergetskih postrojenja koja su uglavnom iz industrije prerade drveta (kao što su npr. Olovo i Kladanj). Postoji potreba investiranja u daljinska grijanja ulaganjem u rekonstrukciju, revitalizaciju i modernizaciju postojećih daljinskih grijanja i uspostave novih održivih sistema, koristeći lokalne izvore energije i povećavajući udio obnovljivih izvora energije. Međutim, općine i gradovi nemaju mogućnost finansiranja takvih projekata zbog nedovoljnih i nerazvijenih kapaciteta za pripremu i provedbu takvih projekata. U oblasti korištenja energije najveći izazov je smanjenje energijske intenzivnosti, tj. potrošnje energije po jedinici BDP-a. U tom smislu, potreban je zaokret od podsticanja potrošnje energije ka podsticanju energijske efikasnosti. Neefikasno korištenje energije prisutno je u mnogim industrijskim postrojenjima. Ranije je naglašen problem niske efikasnosti stambenih objekata. Reforma postojećeg sistema podsticaja za OIE, zasnovan na podsticajnim i garantiranim tarifama, je veliki izazov. Za podsticanje projekata građanske energije, uz veću transparentnost dodjele poticaja, potrebni su znatno veći kapaciteti nadležnih institucija. Poticaje je neophodno proširiti i na grijanje iz OIE-a. U oblasti prilagođavanja klimatskim promjenama najveći izazovi su uspostavljanje sistema ranog upozoravanja na ekstremne vremenske događaje i uspostavljanje održivih izvora finansiranja mjera prilagođavanja klimatskim promjenama. Preduvjet za napredak u ovoj oblasti je integracija pitanja klimatskih promjena u sektorske politike i izgradnja kapaciteta za koordinaciju i za izradu projektnih prijedloga. 82 7.2. Strateški cilj 4. Strateški cilj 4: Unaprijediti ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Strateški cilj 4 (Unapređenje ublažavanja i prilagođavanja klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka) obuhvata standarde kvaliteta ambijentalnog zraka kao i ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama s tim u vezi. Posljednja oblast, s druge strane, obuhvata ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova iz različitih sektora, kao i institucionalna i pravna rješenja koja su neophodna za realizaciju cilja. Tabela 18: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 4 Strateški cilj 4 Indikatori utjecaja Polazna vrijednost Ciljna vrijednost (odrediti u prvim godinama implementacije) Unaprijediti ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Ukupne emisije stakleničkih plinova, isključujući ponore (Gg CO2-eq1)) 19.670 (2016) 16.228 (2030) Emisije stakleničkih plinova po USD 1 BDP-a 1,75 kgCO2ekv/1USD BDP* ... Zagađenost zraka: zagađenost zraka s PM10, srednja godišnja vrijednost (mikrogrami po kubnom metru) 47 µg/m3 40 µg/m3 7.2.1. Prioriteti za strateški cilj 4. Prioritet 4.1.: Smanjenje zagađivanja zraka zagađujućim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje, što će se postići smanjenjem emisija iz velikih postrojenja za sagorijevanje, usklađivanjem industrijskih postrojenja s najbolje raspoloživim tehnikama, smanjenjem emisija iz kućnih ložišta i uslužnih djelatnosti, povećanjem udjela daljinskih grijanja u ukupnom grijanju i smanjenjem emisije zagađujućih materija iz transporta. Prioritet 4.2.: Uspostava sveobuhvatnog sistema upravljanja kvalitetom zraka koji podržava donošenje strateških odluka i informira građane o kvalitetu zraka i emisijama, što će se postići daljnjim razvojem mreže stanica za monitoring, unaprjeđenjem postojećeg sistema informiranja građana u realnom i integriranom vremenu o kvalitetu zraka i emisijama i razvojem sistema izvještavanja prema međunarodnim institucijama o emisijama i kvalitetu zraka. Prioritet 4.3.: Smanjenje utjecaja Federacije BiH na klimatske promjene, što će se postići smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem ponora ugljika. Prioritet 4.4.: Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena, što će se postići povećanjem kapaciteta institucija i infrastrukture, te strateškog i legislativnog okvira. Prioritet 4.5.: Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima, što će se postići kreiranjem povoljnog ambijenta unaprjeđenjem zakonodavnog okvira, smanjenjem potrošnje 83 energije u stambenim i nestambenim zgradama, povećanjem energijske efikasnosti u industriji i smanjenjem potrošnje primarne energije. Prioritet 4.6.: Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja, što će se postići povećanjem udjela OIE-a u finalnoj potrošnji energije, u proizvodnji električne energije i u transportu. Prioritet 4.7.: Smanjenje svjetlosnog zagađenja, što će se postići usvajanjem i provedbom zakonodavnog okvira za reguliranje svjetlosnog zagađenja. Tabela 19: Prioriteti s pripadajućim indikatorima Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prioritet 4.1.: Smanjenje zagađivanja zraka zagađujućim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Iznos emisija zagađujućih materija iz velikih postrojenja U 2014. Godini je iznosila: 142.550 tona SO2, 14.514 tona NOx, 2.253 tona čvrstih čestica do 1. 1. 2028. na: 6.702 tona sumpor-dioksida, 4.964 tona azotnih oksida, 496 tona čvrstih čestica. Stepen usklađenosti postrojena s NRT-om Nizak stepen usklađenosti postrojenja s NRT-om Usklađivanje svih industrijskih postrojenja s najbolje raspoloživim tehnikama do 2032. godine Postotak smanjenja emisija zagađujućih materija iz kućnih ložišta i uslužnih djelatnosti Velike emisije i utjecaj na kvalitet zraka kućnih ložišta i emisija iz uslužnih djelatnosti Smanjenje emisija iz kućnih ložišta i uslužnih djelatnosti za 50% do 2032. u odnosu na baznu godinu Postotak daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini u zgradarstvu Udio daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini u zgradarstvu oko 8% Povećanje udjela daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini u zgradarstvu na 15% do 2030. godine Postotak smanjenja emisija zagađujućih materija iz transporta Nerazvijen je javni i nemotorizirani transport, velika prosječna starost vozila, emisija lebdećih čestica u 2016. Godini je 1.101,8 tona Smanjenje emisije zagađujućih materija iz transporta za 30% do 2030. godine (uključujući i podizanje prašine s cesta) u odnosu na 2016. godinu Prioritet 4.2.: Unaprjeđenje sistema upravljanja kvalitetom zraka koji će biti u funkciji podrške donošenju strateških odluka i informiranju građana o kvalitetu zraka i emisijama Stepen informiranosti građana o kvalitetu zraka i emisijama Nedovoljno je razvijen sistem informiranja građana o kvalitetu zraka i emisijama zagađujućih materija u zrak Uspostavljen je sistem informiranja građana u realnom i integriranom vremenu o kvalitetu zraka i emisijama od 2023. godine Funkcionalnost sistema izvještavanja Ne postoji cjelovit sistem izvještavanja o emisijama zagađujućih materija i stakleničkih plinova i kvalitetu zraka prema međunarodnim institucijama Razvijen je sistem izvještavanja prema međunarodnim institucijama o emisijama i kvalitetu zraka do 2025. godine Stepen pokrivenosti teritorije Federacije BiH mrežom mjernih stanica 22 stanice za mjerenje KZ-a u 2019. u 10 gradova/općina, na nekim dijelovima Federacije BiH nema mjernih stanica Pokrivenost cijele teritorije Federacije BiH mrežom stanica do 2025. godine 84 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prioritet 4.3.: Smanjen utjecaj Federacije BiH na klimatske promjene smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem ponora ugljika Postotak smanjenja emisija stakleničkih plinova Emisije procijenjene na oko 18.323 Gg u 2014. godinu, ne postoji inventar emisija GHG; Smanjenje emisije GHG za 17,5% do 2030. u odnosu na 2014. godinu (strateški cilj iz NDC-a BiH koji je usvojen u martu 2021. godine) Postotak smanjenja emisija stakleničkih plinova iz velikih postrojenja Emisije iz velikih postrojenja oko 40% od ukupnih emisija Smanjenje emisije iz velikih postrojenja (ekvivalent EU ETS) za 28,7% do 2030. u odnosu na 2014. godinu Postotak povećanja ponora Ponori su procijenjeni na oko 3.697 Gg u 2014. godini Povećanje ponora GHG za 10% do 2030. u odnosu na 2014. godinu Prioritet 4.4.: Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena Uspostavljenost funkcionalnog i cjelovitog sistema evidencija šteta Ne postoji sistem evidencije šteta Uspostavljen sistem evidencije šteta do 2025. Nivo primjene principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta Navodnjava se 6.862 ha, planirano značajno povećanje navodnjavanih površina Primjena principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta Stepen izgrađenosti kapaciteta Nizak nivo kapaciteta za ranu detekciju i gašenje požara Visok nivo izgrađenosti kapaciteta za ranu detekciju i gašenje požara Stepen izgrađenosti kapaciteta Nizak nivo kapaciteta za zaštitu od požara Visok nivo izgrađenosti kapaciteta za zaštitu od poplava Uspostavljenost funkcionalnog sistema za koordinaciju ranog upozoravanja Ne postoji sistem koordinacije Uspostavljen sistem koordinacije ranog upozoravanja do 2025. Uspostavljenost funkcionalnog sistema za koordinaciju i praćenje provedbe mjera adaptacije na KP Ne postoji sistem za koordinaciju i praćenje provedbe mjera Uspostavljen sistem za koordinaciju i praćenje provedbe mjera do 2025. Prioritet 4.5.: Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Status usvajanja unaprijeđenog zakonodavnog okvira Postojeći zakonodavni okvir nije dovoljan za značajnije unaprjeđenje stanja Usvojen unaprijeđen zakonodavni okvir do 2023. godine Postotak smanjenja potrošnje energije TFEC u stambenim zgradama u 2020. godini iznosio je 1.035 ktoe Smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama za 22% do 2030. u odnosu na 2018. Iznos ušteda finalne energije Nizak nivo efikasnosti javnih zgrada, potrošnja energije u javnom sektoru i uslugama 285 ktoe u 2020. godini Kumulativna ušteda finalne energije do 2030. godine 19,28 ktoe (ukupno obnovljeni fond zgrada je 18,4%) Postotak smanjenja potrošnje finalne energije u industriji Potrošnja TFEC-a u industriji je 384 ktoe u 2020. godini Smanjenje potrošnje finalne energije u industriji za 3,3% do 2030. u odnosu na 2020. Postotak smanjenja Projicirana potrošnja Smanjenje potrošnje 85 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost potrošnje primarne energije primarne energije je 4.294 ktoe u 2020. godini primarne energije za 11% do 2030. godine u odnosu na 2020. godinu Prioritet 4.6.: Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja (usmjerenog prema građanskoj energiji) Postotak udjela OIE-a u TFEC-u Udio OIE-a u 2018. godini je 49,3% Učešće OIE-a u TFEC-u je 60% do 2030. godine postotak udjela OIE-a u proizvodnji električne energije Udio OIE-a u proizvodnji električne energije u 2018. godini je 39%, udio u 2019. godini je 49% Učešće OIE-a u proizvodnji električne energije je 50% do 2030. godine Postotak udjela OIE-a u transportu Udio OIE-a u 2018. je ispod 1% Učešće OIE-a u transportu je 9% do 2030. Prioritet 4.7.: Smanjenje svjetlosnog zagađenja Status usvajanja zakonodavnog okvira Nepostojanje zakonodavnog okvira o svjetlosnom zagađenju Usvojen je zakonodavni okvir 7.2.2. Mjere U okviru strateškog cilja Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka planirano je 7 prioriteta i 13 mjera koje su raspoređene unutar definiranih prioriteta na način da čine logičke cjeline u funkciji realizacije strateškog cilja u cjelini. Prioritet 4.1.: Smanjenje zagađivanja zraka zagađujućim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Mjera 4.1.1. Smanjenje emisija iz velikih postrojenja za sagorijevanje i usklađivanje svih industrijskih postrojenja s najboljim raspoloživim tehnikama Cilj ove mjere je izrada programa finansiranja implementacije NERP-a kako bi se identificirali izvori finansiranja u skladu s dinamikom iz NERP-a i izrada referentnih dokumenata za najbolje raspoložive tehnike za sve relevantne industrijske procese. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Izrada programa finansiranja implementacije NERP-a i njegova realizacija;  Izrada referentnih dokumenata za najbolje raspoložive tehnike za sve industrijske procese;  Izdavanje okolišnih dozvola u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama;  Uvođenje elektronskog i centraliziranog izvještavanja o provedenim mjerenjima, posebno iz kontinuiranog monitoringa u realnom vremenu;  Jačanje kapaciteta nadležnih institucija za izdavanje (ministarstava) i praćenje provođenja okolišnih dozvola (inspekcijskih tijela);  Izmjene Uredbe o naknadama za zagađivače zraka. Mjera 4.1.2. Smanjenje zagađivanja zraka iz lokalnih izvora Cilj ove mjere je smanjenje zagađivanja zraka iz lokalnih izvora, tj. iz kućnih ložišta, uslužnih djelatnosti i transporta uređenjem tržišta peći/kotlova i energenata, podsticanjem nabavke efikasnih i malozagađujućih peći/kotlova, širenjem daljinskih grijanja, jačanjem infrastrukture za nemotorizirani i malozagađujući saobraćaj i unaprjeđenjem legislativnog okvira s ciljem podsticanja razvoja javnog prijevoza i malozagađujućih vozila. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja: 86  Zakonska zabrana maloprodaje uglja s udjelom ukupnog sumpora iznad 1%, zakonsko definiranje kvaliteta ogrijevnog drveta koje se prodaje (udio vlage) i peleta (u skladu s važećim bh. standardima) uz zabranu prodaje necertificiranih peći/kotlova;  Izrada modela podsticanja zamjene peći/kotlova na čvrsta goriva s certificiranim uređajima za grijanje (na pelet, toplotne pumpe, kondenzacijski bojleri/kotlovi na prirodni plin, priključenje na daljinsko grijanje);  Omogućavanje inspekcijskog pregleda kućnih ložišta i pojačan inspekcijski pregled tržišta energenata;  Provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš planskih dokumenata;  Usvajanje zakona o toplinarstvu Federacije BiH (između ostalog definirati obavezu priključenja na daljinsko grijanje za nove zgrade u obuhvatu mreže, izvore i kriterije za subvencioniranje daljinskih grijanja na obnovljive izvore energije itd.);  Izrada (i implementacija) strategije povećanja udjela daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini;  Izgradnja infrastrukture i podsticanje nemotoriziranog prijevoza (posebno u urbanim sredinama);  Usvajanje mehanizama i izvora finansiranja za povećanje udjela javnog prijevoza (elektrificiranog i niskoemisijskog) u ukupnim putničkim kilometrima;  Reformiranje sistema oporezivanja putničkih automobila s ciljem destimulacije korištenja starih automobila, a podsticanja nabavke automobila s manjom emisijom (manja potrošnja, električna i hibridna, LPG, CNG);  Redovno održavanje čistoće ulica s ciljem smanjenja podizanja prašine (posebno nakon zime);  Izrada i implementacija koncepta pametnih gradova u većim gradovima (urbana naselja iznad 50.000 stanovnika);  Planska nabavka električnih i/ili hibridnih vozila za institucije Federacije BiH. Prioritet 4.2.: Unaprjeđenje sistema upravljanja kvalitetom zraka koji će biti u funkciji podrške donošenju strateških odluka i informiranju građana o kvalitetu zraka i emisijama Mjera 4.2.1. Unaprjeđenje sistema monitoringa kvaliteta zraka Cilj ove mjere je pokrivanje cijele teritorije Federacije BiH mrežom mjernih stanica uz jačanje kapaciteta Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH (FHMZ) s aspekta upravljanja mrežom stanica i izvještavanja o izmjerenim vrijednostima kako bi se dobijeni rezultati više koristili za prostorno planiranje i izradu sanacijskih planova. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Izrada studije (plana) mreže mjernih stanica (uključujući uspostavljanje sistema procjene KZ-a, teritorijalna podjela na zone upravljanja KZ-a) i koje zagađujuće materije mjeri;  Nabavka, instaliranje i održavanja dodatnih mjernih stanica uz osiguravanje pouzdanosti mjerenja;  Jačanje kapaciteta FHMZ i kantonalnih (ljudskih i materijalnih). Mjera 4.2.2. Razvoj sistema izvještavanja prema međunarodnim institucijama i koordinacija unaprjeđenja sistema informiranja građana o kvalitetu zraka i emisijama 87 Cilj ove mjere je uspostavljanje cjelovitog sistema izvještavanja o emisijama zagađujućih materija i stakleničkih plinova i kvalitetu zraka prema međunarodnim institucijama (u saradnji s državnim institucijama) i unaprjeđenje sistema informiranja građana o kvalitetu zraka i emisijama zagađujućih materija u realnom i integriranom vremenu. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Izrada programa informiranja građana o kvalitetu zraka i emisijama zagađujućih materija (usklađen način i sadržaj informiranja na cijeloj teritoriji Federacije BiH);  Izrada i provođenje programa jačanja kapaciteta organizacija nadležnih za kvalitet zraka (nivo Federacije BiH i kantona);  Podjela Federacije BiH na zone i aglomeracije s aspekta kvaliteta (eventualno ažuriranje na bazi mjerenja na cijeloj teritoriji Federacije BiH);  Izrada planova sanacije kvaliteta zraka za sva područja u kojima je kvalitet zraka kategorije II ili III uz integriranje pitanja kvaliteta zraka u prostorno planiranje;  Uspostava informacionog sistema za kvalitet zraka;  Imenovanje referentnih laboratorija za mjerenje emisija i kvaliteta zraka;  Unaprjeđenje izvještavanja o emisijama kroz uvođenje uniformnog elektronskog izvještavanja o mjerenju emisija i generalno podataka o emisijama uz uvođenje sankcija za nedostavljanje podataka;  Propisivanje načina i rokova za dostavljanje podataka o emisijama za potrebe informacionog sistema;  Jačanje kapaciteta za provjeru rezultata mjerenja emisija zagađujućih materija;  Propisivanje načina proračuna emisija uz izradu nacionalnih emisijskih faktora;  Donošenje kantonalnih zakona o zaštiti zraka;  Izrada inventara zagađivanja i registara operatera (kantonalni);  Izrada baznog disperzijskog modela za potrebe monitoringa zraka i za potrebe prostornog planiranja i njegova implementacija (nivo kantona);  Definiranje načina izvještavanja o emisijama i kvalitetu zraka prema državnom nivou. Prioritet 4.3.: Djelimična dekarbonizacija na putu postizanja klimatske neutralnosti Mjera 4.3.1. Smanjenje utjecaja Federacije BiH na klimatske promjene Cilj ove mjere je smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje ponora ugljika, što će dovesti do djelimične dekarbonizacije i dugoročno do postizanja klimatske neutralnosti. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Uspostavljanje Odbora za dekarbonizaciju;  Izrada i usvajanje pravilnika o izradi invenatara GHG-a;  Jačanje kapaciteta FHMZ-a za izradu inventara;  Izrada zakona o klimi kojim bi se uveli, između ostalog, mehanizmi dekarbonizacije;  Usvajanje uredbe o mehanizmu monitoringa i izvještavanja;  Učešće u izradi integriranog plana za klimu i energiju (NECP) svakih pet godina;  Izrada i sprovođenje SECAP-a za sve općine i gradove;  Izrada akcijskog programa za postepeni prestanak korištenja uglja; 88  Izrada planova za pravednu tranziciju rudarskih područja uz mehanizme i izvore finansiranja tranzicije;  Izrada prijedloga implementacije EU ETS direktive;  Imenovanje institucije za uspostavu sistema trgovanja emisijama;  Jačanje kapaciteta imenovane institucije za uspostavu sistema trgovanja emisijama;  Učešće u izradi državne strategije povećanja ponora ugljika;  Podsticanje uzgoja brzorastućih energetskih usjeva na degradiranim zemljištima. Prioritet 4.4.: Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena Mjera 4.4.1. Izgradnja institucionalnih kapaciteta i znanja za jačanje otpornosti na klimatske promjene Cilj ove mjere je izgradnja kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promjenama kroz koordinaciju povećanja kapaciteta institucija i izgradnju strateškog i legislativnog okvira. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Unaprjeđenje znanja i izrada baza podataka prijetnji, mjera, šteta i gubitaka zbog procjene ranjivosti;  Imenovanje tijelа za uspostavu i vođenje sistema evidencije šteta;  Jačanje kapaciteta za prognoziranje opasnih meteoroloških i hidroloških pojava i dostavljanje pravovremenih upozorenja kao podrška smanjenju opasnosti od katastrofa;  Unaprjeđenje i koordinacija saradnje među institucijama nadležnim za procjenu, prevenciju i odgovor na katastrofe i velike nesreće povezanih s klimatskim promjenama (FHMZ, civilna zaštita itd.);  Kvartalno vršenje procjene rizika od ekstremnih klimatskih promjena;  Izrada i usvajanje akcijskog plana za prilagođavanje klimatskim promjenama na bazi Strategije (i ažurirati ga svakih pet godina);  Uspostava sistema koordinacije i praćenja sprovođenja mjera prilagođavanja između nadležnih institucija i stalno jačanje njenih kapaciteta;  Definiranje načina prikupljanja i korištenja sredstava za mjere za prilagođavanje klimatskim promjenama u skladu sa Strategijom finansiranja NAP-a koji je u fazi izrade. Mjera 4.4.2. Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta za jačanje otpornosti na klimatske promjene Cilj ove mjere je izgradnja infrastrukturnih kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promjenama u sektorima koji su najranjiviji na klimatske promjene. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Izrada programa jačanja infrastrukture za navodnjavanje  Primjena principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje i osnivanje savjetovališta za poljoprivrednike  Poštivanje ekoloških principa prilikom izgradnje višenamjenskih akumulacija  Izrada studije potreba za opremom i ljudstvom za ranu detekciju i gašenje požara  Nabavka opreme i zapošljavanje potrebnog ljudstva za sistem za ranu detekciju i gašenje požara 89  Izrada studije potrebne infrastrukture za gašenje požara (npr. akumulacije vode, požarni putevi itd.)  Jačanje kapaciteta za zaštitu od poplava Prioritet 4.5.: Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Mjera 4.5.1. Kreiranje povoljnog ambijenta za energijsku efikasnost Cilj ove mjere je kreiranje povoljnog ambijenta za energijsku efikasnost unaprjeđenjem zakonodavnog i strateškog okvira u ovoj oblasti. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Osnivanje savjetovališta za energiju;  Uvođenje zelenih nabavki ‒ izmjene Zakona o javnim nabavkama  Uvođenje obligacijskih shema za snabdjevače električnom energijom, prirodnim plinom i toplotom;  Izrada modela povećanja energijske efikasnosti javne rasvjete;  Dopune i izmjene Zakona o energijskoj efikasnosti i usvajanje svih podzakonskih akata (ESCO, označavanje proizvoda, finansijska politika za EE ‒ porezni krediti, fiskalna politika, određivanja praga potrošnje za velike potrošače energije i dr.);  Usvajanje i provedba strategije energijske obnove zgrada;  Daljnja izgradnja informacionog sistema energijske efikasnosti. Mjera 4.5.2. Smanjenje potrošnje finalne energije Cilj ove mjere je smanjenje potrošnje finalne energije kroz povećanje energijske efikasnosti u stambenim i nestambenim zgradama i industriji. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Provođenje Energy Labelling standarda za kućanske aparate;  Izrada modela podsticanja energijske efikasnosti u stambenim zgradama;  Uvođenje strožih zahtjeva za energijsku efikasnost novih zgrada i zgrada koje se rekonstruiraju (uključiti i potrebe za hlađenje i PTV);  Izrada modela finansiranja obnove javnih zgrada;  Razvoj tržišta ESCO-a;  Implementacija obaveze provođenja energijskog audita u industrijskim postrojenjima sa značajnom potrošnjom energije uz uvođenje mehanizma sufinansiranja audita i povoljnog finansiranja mjera;  Uspostavljanje mreže za energijsku efikasnost industrijskih poduzeća (eng. benchmarking) i njeno uključivanje u EU mrežu kroz državnu mrežu;  Imenovanje energijskih menadžera u postrojenjima koja troše preko definirane količine energije. Mjera 4.5.3. Smanjenje potrošnje primarne energije Cilj ove mjere je smanjenje potrošnje primarne energije kroz jačanje legislativnog i strateškog okvira usmjerenog na smanjenje gubitaka u proizvodnji energije. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja: 90  Uvođenje standarda EcoDesign za peći/kotlove;  Uvođenje podsticaja za nabavku efikasnih uređaja za grijanje i hlađenje;  Smanjenje gubitaka u distribuciji toplotne i električne energije;  Uvođenje subvencija za energiju iz visokoefikasne kogeneracije. Prioritet 4.6.: Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja (usmjereni prema građanskoj energiji) Mjera 4.6.1. Kreiranje povoljnog ambijenta za obnovljive izvore energije Cilj ove mjere je kreiranje povoljnog ambijenta za obnovljive izvore energije unaprjeđenjem zakonodavnog i strateškog okvira u ovoj oblasti. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Redovno izrađivanje integriranog plana za klimu i energiju (u okviru državnog);  Uvođenje shema podsticaja za korištenje OIE-a za grijanje i hlađenje;  Uvođenje sistema dokazivanja porijekla energije. Mjera 4.6.2. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije i u transportu Cilj ove mjere je povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije i u transportu kroz unaprjeđenje strateškog okvira i sistema podsticaja i jačanje infrastrukture za djelimičnu dekarbonizaciju transporta. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Uvođenje shema podsticaja za projekte građanske energije i aukcije (postepeno ukidati garantirane tarife, uvesti neto mjerenje ili neto obračun, definiranje prosumera);  Usvajanje i redovno ažuriranje kataloga okolišnih kriterija za izgradnju svih obnovljivih izvora energije (u sistemu procjene utjecaja);  Uvođenje podsticaja za solarne elektrane i kolektore na krovovima novih zgrada;  Izrada studije o izgradnji potrebne infrastrukture za električna i plug-in hibridna vozila  Podsticanje nabavke i korištenja hibridnih, električnih i plug-in putničkih vozila (subvencije za nabavku, pravo ulaska u „zelena“ gradska područja, jeftiniji/free parking itd.), javna vozila;  Izgradnja infrastrukture za hibridna, električna i plug-in putnička vozila (punjači, zbrinjavanje potrošenih dijelova i sl.);  Izgradnja biciklističkih staza i parkirališta za bicikle, izgradnja pješačkih staza. Prioritet 4.7.: Smanjenje svjetlosnog zagađenja Mjera 4.7.1. Usvajanje zakonodavnog okvira za reguliranje svjetlosnog zagađenja Cilj ove mjere je usvajanje zakonodavnog okvira i izgradnja kapaciteta za reguliranje svjetlosnog zagađenja. Cilj će se postići kroz sljedeća područja djelovanja:  Izrada i usvajanje pravilnika o svjetlosnom zagađenju u Federaciji BiH (zone rasvijetljenosti, dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, načini upravljanja rasvjetnim sistemima, inspekcijski nadzor itd.);  Jačanje kapaciteta nadležnih institucija (za prostorno planiranje, inspekcije itd.) 91 7.3. Indikativni finansijski okvir Nakon Upravljanja vodama i Održivog upravljanja resursima, ova tematska oblast je treća po veličini procjene. Tematska oblast Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija obuhvata 28% ili 3.3 milijarde KM od ukupnog troška Strategije koji iznosi 11.9 milijardi KM. Ova tematska oblast ima sedam prioriteta koji se sastoje od 13 mjera. U procesu izrade indikativnog finansijskog okvira za tematsku oblast Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija sve mjere su dobile finansijsku procjenu. Najveći prioritet ove tematske oblasti je prioritet 4.5. (Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima) koji iznosi 62% ili oko 2 milijarde KM. Slijede ga prioriteti 4.4. (Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena) sa 18% ili 597 miliona KM i 4.1. (Smanjenje zagađivanja zraka zagađujućim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje) sa 10% ili 324 miliona KM. Ukupna finansijska procjena za četiri proestala prioriteta je oko 10% ili 354 miliona KM. Detaljan prikaz podataka procjene indikativnog finansijskog okvira za tematsku oblast Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija kao i općenito za nivo Federacije BiH nalazi se u poglavlju Aneks 9 koje uključuje tabelu i tortni grafikon. 92 8. HEMIJSKA SIGURNOST I BUKA 8.1. Analiza situacije Kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i okoliš, potrebno je omogućiti sigurnu upotrebu hemikalija i smanjiti nivo emitirane buke. Upravo zbog toga, ovo poglavlje analizira polazno stanje i ključne izazove s ciljem adekvatnog određivanja narednih ciljeva, prioriteta i mjera u oblasti hemijske sigurnosti i buke. Hemikalije, koje mogu biti prirodnog ili vještačkog porijekla (proizvedene), su pored industrijske djelatnosti dio svakodnevnog života zbog njihovog općeg prisustva i stalnog izlaganja njihovom djelovanju. Ljudi su svakodnevno izloženi raznim opasnim hemikalijama koje koriste u domaćinstvu, a kojima mogu biti izložene ranjive grupe društva, kao što su djeca i trudnice. Različite grupe stanovništva (žene, muškarci ili siromašni) su na različit način izložene hemikalijama, zbog podjele rada, društvenih normi i mjesta na kojem žive. Također, postoje razlike u osjetljivosti na štetnost hemikalija između, na primjer, žena, muškaraca i djece. Stoga se i utjecaj upotrebe hemikalija razlikuje između ovih grupa. Poboljšanje životnog standarda marginalizovane populacije, rješavanje problema siromaštva i isticanjem grupa u nepovoljnom položaju su ključne mjere koje mogu pomoći u smanjenju njihove izloženosti štetnim hemikalijama pa i buci (Strambo et al. 2021). Neke hemikalije, kao što su postojane organske zagađujuće materije (eng. Persistent Organic Pollutants ‒ POPs) i živa se zadržavaju dugo u okolišu, te imaju dugoročne negativne utjecaje na okoliš i zdravlje ljudi. Hemijska sigurnost podrazumijeva poduzimanje svih aktivnosti koje uključuju hemikalije na način da se osigura zdravlje ljudi i sačuva okoliš, te su potrebna posebna institucionalna rješenja i zakonski propisi u oblasti hemijske sigurnosti. Hemijska sigurnost podrazumijeva da je svaka hemikalija u upotrebi sigurna za ljudsko zdravlje i okoliš, što nameće potrebu za definiranjem posebnih institucionalnih rješenja i zakonodavstva u području hemijske sigurnosti. Upravljanje hemikalijama u BiH je u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta BiH, osim u oblasti izvještavanja prema EU institucijama (u skladu s obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju), sekretarijatima potpisanih konvencija i carinske politike, uključujući kontrolu i sprječavanje ulaska zabranjenih dobara i supstanci na teritoriju BiH. Nadležnosti u Federaciji BIH podijeljene su prema oblastima okoliša i zdravstva, kako je opisano u nastavku teksta. BiH je ratificirala sljedeće konvencije u oblasti hemijske sigurnosti: Bečka konvencija, Montrealski protokol, s pripadajućim amandmanima (Kopenhaški, Montrealski, Pekinški i Kigali) o zaštiti ozonskog omotača; Štokholmska konvencija o postojanim organskim zagađujućim materijama; Roterdamska konvencija o postupku davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini. Federalno ministarstvo okoliša i turizma nadležno je za kontrolu i praćenje potrošnje supstanci koje oštećuju ozonski omotač, a prikupljene podatke dostavlja Ozonskoj jedinici BiH koja funkcionira u sklopu MVTEO-a. Svi uvoznici/izvoznici SOOO-a dužni su nadležnim vlastima podnijeti godišnje 93 izvještaje o uvozu/ponovnom izvozu, distribuciji/prodaji na tržištu Republike Srpske i količinama SOOO-a i zamjenskim supstancama na zalihama na dan 31. decembra prethodne godine. Izvještaji se dostavljaju najkasnije do 31. januara sljedeće godine, u formatima propisanim Odlukom Vijeća ministara BiH. Odlukom o zabrani, odnosno ograničenju uvoza, proizvodnje, prometa i upotrebe određenih opasnih industrijskih hemikalija u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH, br. 52/16, 47/19 2016) obavezuje se Federalno ministarstvo zdravstva da sarađuje s Upravom BiH za zaštitu zdravlja bilja kao imenovanim državnim tijelom na nivou BiH za koordinaciju implementacije Roterdamske konvencije, a u skladu s odredbama Roterdamske konvencije, i to u dijelu postupanja i izvještavanja o budućem uvozu hemikalija iz tačke I ove odluke. Ova obaveza je potvrđena i članom 39. Zakona o hemikalijama (Sl. novine FBIH, br. 77/20 2020). U oktobru 2020. godine usvojen je Zakon o hemikalijama (Sl. novine FBIH, br. 77/20 2020) kojim se, između ostalog, Federacija BiH usklađuje s propisima EU kojima se regulira oblast hemikalija (Uredba o o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) Uredba (Uredba (EU) br. 1907/2006: 2006), Uredba o o klasifikaciji, obilježavanju i pakovanju supstanci i mješavina (CLP) Uredba (Uredba (EU) br. 1272/2008 2008), Uredba o živi (Uredba (EU) br. 2017/852; 2017), Uredbe o deterdžentima (Uredba (EU) br. 648/2004; 2004), Uredbe o izvozu i uvozu opasnih hemikalija (Uredba (EU) br. 649/2012; 2012) i Uredbe o POPs hemikalijama (Uredba (EU) br. 2019/1021; 2019), Uredbe o primjeni principa dobre laboratorijske prakse (Direktiva 2004/10/EZ 2004), Štokholmske i Roterdamske konvencije. Nadležni organ u pogledu ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva. U okviru ovog ministarstva formiran je Sektor za farmaciju i hemikalije/kemikalije, u kojem je na poslovima upravljanja hemikalijama i biocidima uposlena jedna osoba, što je nedovoljno za provođenje svih zahtjeva koji proizilaze iz postojeće zakonske legislative i one koja se treba izraditi do 2022. godine. FMZ nema kapaciteta za izradu i implementaciju zakonskih propisa koji proizilaze iz postojećeg Zakona o hemikalijama, što je prepoznato kao jedan od ključnih izazova. Nadzor nad njegovom primjenom i primjenom propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove putem federalnih sanitarnih inspektora za nadzor nad otrovima. Kada je u pitanju provođenje konvencija koje tretiraju zaštitu radnika od štetnog djelovanja hemikalija, nadležno je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (MVTEO 2015). Pored kapaciteta, u svim spomenutim institucijama nedostaju i potrebna znanja i kompetencije. Osim toga, nedostaje saradnje i sinergijskog pristupa nadležnih institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravstva. Za unaprijeđenje zakonodavnog okvira upravljanja hemikalijama u skladu sa potpisanim međunarodnim ugovorima te EU acquis iz oblasti hemijske bezbjednosti evidentan je nedostatak tehničkih i ljudskih kapaciteta za potpunu implementaciju zakonskih propisa u oblasti upravljanja hemikalijama što je i potvrđeno najnovijom procjenom nacionalnog kapaciteta i spremnosti za implementaciju i primjenu REACH, CLP, BPR, POPs i ePIC u BiH urađenu za potrebe Evropske agencije za hemikalije (ECHA) (European Chemicals Agency 2022). Nisu doneseni podzakonski akti predviđeni Zakonom o hemikalijama, te je transpozicija spomenutog EU zakonodavstva i konvencija na niskom nivou, što je prepoznato kao najveći izazov institucija Federacije BiH u ovoj oblasti. U skladu s EU zahtjevima (Uredba (EU) br. 1272/2008 2008), formiran je Centar za kontrolu trovanja kao javnozdravstvena informativna služba u sklopu Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo, a čija je osnovna uloga pružanje stručne pomoći u liječenju i 94 prevenciji akutnog i hroničnog trovanja, putem 24-satne telefonske informativne službe. Nije poznat način imenovanja Centra, nadležnosti, niti način saradnje s nadležnim organima za upravljanje hemikalijama u čijoj je nadležnosti i implementacija spomenute regulative. Potrebno je naglasiti da je ovaj centar osnovan prije stupanja na snagu Zakona o hemikalijama, kojim se predviđa njegovo postojanje. Do danas nije izvršeno zvanično imenovanje centara za kontrolu trovanja u Federaciji BIH. S obzirom na nedostatak podzakonskih akata u oblasti upravljanja hemikalijama, nije uspostavljen sistem registracije hemikalija, uvoznika hemikalija, što privrednike dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na privrednike iz Republike Srpske, u kojoj je upravljanje hemikalijama i biocidima već duže vremena dobro regulirano. Ne postoji ustanovljen inspekcijski nadzor u oblasti upravljanja hemikalijama, te se stoga i ne raspolaže podacima o broju prekršajnih naloga u oblasti upravljanja hemikalijama u Federaciji BiH. Nije propisan plan i program obuke savjetnika za hemikalije, niti uslovi za njihovo imenovanje i rad. Nije uspostavljen help-desk za pomoć privrednicima prilikom prijave hemikalija, što je zahtjevano REACH uredbom. Po uspostavljanju podzakonskih akata potrebnih za implementaciju Zakona o hemikalijama, bit će potrebno uspostaviti i informacijski sistem koji će omogućiti upravljanje inventarom hemikalija i spiskom biocida. Informacijski sistem bi trebao biti takav da se osigura i razmjena podataka, te uspostavljanje Integralnog inventara hemikalija i biocida na nivou BiH. Stvoren je zakonski osnov za transpoziciju SEVESO III direktive (Direktiva 2012/18/EU 2012) u Zakonu o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 15/21 2021), čime je direktiva u dobroj mjeri transponirana. Međutim, potrebno je donijeti i propis kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera. Ne postoji registar nesreća većih razmjera zahtjevan SEVESO III direktivom. Nema zakonskog osnova za transpoziciju Uredbe o prometu i upotrebi biocidnih proizvoda. Nema zakonodavnog okvira koji regulira upravljanja živom i proizvodima od žive. Transpozicija uredbe o živi (Uredba (EU) br. 2017/852; 2017) nije počela. Minamatska konvencija nije ratificirana, te nije stvoren pravni osnov za njenu implementaciju na entitetskom nivou. Postoji regulativa za zbrinjavanje azbestnog otpada. Međutim, nedostaje legislativa koja bi zabranila uvoz i korištenje proizvoda koji sadržavaju azbest, kao i drugih opasnih materija kako je preporučeno prilogom 17 REACH direktive. Kada je u pitanju azbest, legislativa će se odraziti i na onu koja propisuje sastav građevinskih proizvoda, a čije je provođenje u nadležnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Nedostaje zakonodavni okvir koji tretira problematiku emisije azbesta u zrak i vodu industrija za proizvodnju azbestnog cementa i azbestnog papira, te je stoga nizak nivo transpozicije Direktive o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša azbestom (Direktiva 87/217/EEZ 1987). Zbrinjavanje građevinskog otpada već je regulirano Pravilnikom o građevinskom otpadu (Sl. novine FBiH, br. 93/19 2019). Ne postoji uspostavljen registar servisnih radionica i vlasnika opreme (operatera) rashladne i KGH opreme (klimatizacija, grijanje, hlađenje). Ne postoji uspostavljen plan obuke servisera, kako je to zahtijevano spomenutim EU uredbama. Nisu propisani kriteriji za osnivanje edukacijskog centra koji će izvoditi obuke servisera. Nisu imenovani edukacijski centri. Sve navedeno regulira se postojećim Nacrtom zakona o zaštiti zraka (FMOIT 2019), koji stvara zakonski osnov za transponiranje Uredbe o 95 tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Uredba (EU) br. 1005/2009 2009) i Uredbe o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima (Uredba EZ 517/ 2014), te time i zahtjeva Montrealskog protokola i Kigali amandmana. Nacrt zakona je trenutno u postupku usvajanja. Otežano upravljanje zalihama hemikalija, odnosno otpadom nastalog tokom životnog ciklusa hemikalija je također identificiran izazov, međutim, u direktnoj je vezi s tematskom oblašću upravljanja otpadom, te će biti obrađeno u dijelu Strategije i Akcijskog plana za otpad. U godišnjacima Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) se ne prati učestalost oboljenja ili smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima. Međutim, od 2019. godine ZZJZ raspolaže detaljnim podacima o trovanjima, razvrstanim prema spolu i starosnoj grupi, ali se ovi podaci ne objavljuju. Podaci su grupirani po navedenim šiframa: Trovanje drogama i biološkim supstancama (T36‒T50), Toksični efekti supstanci koje uglavnom ne služe u medicinske svrhe (T51‒ T65), Drugi i neoznačeni efekti vanjskih uzroka (T33‒T35, T66‒T73, T75‒T78). Iako postoji sistem prikupljanja i obrade podataka, iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo ukazano je na upitan postupak upisa podataka, odnosno da li su svi javni i privatni domovi zdravlja revnosni u prijavi trovanja. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH raspolaže i podacima mortalitetne statistike, po navedenim šiframa, ali se ti podaci preuzimaju od Federalnog zavoda za statistiku. Kampanje o obavještavanju javnosti putem medija o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija, zbog zaštite zdravlja ljudi i okoliša, su rijetke i provode se samo u sklopu pojedinačnih projekata, a ne u sklopu redovnog rada institucija. Fond za zaštitu okoliša Federacije BIH redovno raspisuje javne pozive na temu implementacije mjera iz Strategije zaštite okoliša. Kako hemijska sigurnost do sada nije bila zastupljena tematika u okviru Strategije zaštite okoliša, tako ova tema nije bila zastupljena u spomenutim javnim pozivima. Potrebno je predvidjeti način finansiranja ovakvih poziva, s obzirom na to da nisu predviđene naknade kojima bi se osigurale finansijske pretpostavke. Nisu zabilježene aktivnosti NVO-a i udruženja potrošača usmjerene na podizanje javne svijesti o hemikalijama. Ne postoji zvaničan sistem izvještavanja i koordinacije između inspekcijskih službi entiteta i Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti. Buka u okolišu Buka je dio svakodnevnog života stanovnika i radnika različitog spektra djelatnosti, te predstavlja neizbježnu posljedicu modernog društva, gustine razvoja, intenziteta aktivnosti. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2011. godine, buka koju proizvode prijevozna sredstva se smatra drugim najznačajnim uzročnikom zdravstvenih problema povezanih s okolišem, odmah nakon zagađenja zraka. Osim što remeti san, stalna izložnost buci može uzrokovati kardiovaskularne bolesti, štetiti psihofizičkim funkcijama ljudskog organizma i dovesti do promjene u društvenom ponašanju (World Health Organization 2011). Buka iz okoliša, prema članu 3. Direktive o buci u okolišu (Direktiva 2002/49/EZ 2019), znači neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskom prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju prijevozna sredstva, cestovni saobraćaj, željeznički saobraćaj, zračni saobraćaj, te buka iz područja s industrijskim djelatnostima. Prema članu 2, ista direktiva ne pokriva buku koju izaziva sama izložena osoba, buku od svakodnevnih kućanskih aktivnosti, buku iz stambenih prostora, buku na radnome mjestu, buku unutar prijevoznih sredstava ili buku od vojnih 96 aktivnosti u vojnim područjima. Isti koncept će se primijeniti prilikom situacijske i strateške analize buke u okviru ove tematske cjeline. Oblast upravljanja bukom je u evropskim zemljama podijeljena između institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravlja, a posljedično su, kroz provođenje akcijskih planova, involvirane i institucije koje upravljaju transportom i prostorom. Stoga transpozicija direktive i implementacija zahtijeva sinergijski pristup različitih sektora. Postoji samo jedan propis koji regulira buku u okolišu na nivou Federacije BiH. To je Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, br. 110/12 2012). Zakon ne slijedi strukturu Direktive o buci u okolišu (Direktiva 2002/49/EZ 2019)i ne daje dobar pravni okvir za njeno transponiranje u pravni sistem Federacije BiH. Zakonom su propisani dozvoljeni nivoi buke od vanjskih izvora, a u prostorijama prema namjeni, dozvoljeni nivo vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke i buka u radnim prostorima od vanjskih izvora. Također, zakon propisuje ovlaštenje i metodu za mjerenje i vrednovanje buke na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Zakon predviđa da buka treba biti dio Studija utjecaja na okoliš u slučaju postrojenja koja mogu proizvesti određeni nivo buke. Zakon nije postavio obavezu razvoja i usvajanja Planova prevencije buke, iako to Direktiva zahtijeva. Dodatno, zakon ne osigurava učešće javnosti u razvoju instrumenata za smanjenje i prevenciju buke (MVTEO BiH 2017). Zakon o zaštiti od buke je usvojen i na kantonalnom nivou u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom kantonu, Zeničko-dobojskom kantonu, Srednjobosanskom kantonu, Bosansko podrinjskom kantonu, Unsko-sanskom kantonu i Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Zakonom je predviđeno da Federacija BiH, kantonalni, gradski i općinski organi uprave nadležni za poslove prostornog planiranja u okviru svoje nadležnosti osiguraju izradu karata buke za predviđanje, bilježenje i praćenje nivoa buke. Karta buke treba biti grafički prikaz postojećih i planiranih nivoa buke i sastavni je dio planova prostornog uređenja. Pregledom prostornih planova Federacije i kantona, nije ustanovljeno prisustvo izrađenih karata buke. Zakon nije postavio obavezu razvoja i usvajanja akcijskih planova prevencije buke, iako to Direktiva zahtijeva. Osim toga, zakonom se ne tretira potreba izrade strateških karata buke i akcijskih planova kojima će se na duži period predvidjeti aktivnosti preveniranja/ukidanja izvora buke. Ne postoje propisi o nivou buke koju stvaraju uređaji za upotrebu na otvorenom. Tokom 2016. godine u Kantonu Sarajevo usvojen je novi Zakon o zaštiti od buke Kantona Sarajevo (Sl. novine FBiH, br. 23/16 2016), koji je usklađen i sa zahtjevima evropske pravne regulative. Zakon precizira najviše dozvoljene nivoe buke i njeno mjerenje, utvrđuje mjere zaštite od buke i vrijeme njihovog provođenja, te obaveznu izradu karata buke. S tim u vezi, utvrđena je nadležnost svih nivoa vlasti od federalnih do općinskih organa uprave. Novim zakonom se preciznije definiraju uvjeti i mjere zaštite od buke koje treba zadovoljiti prilikom otpočinjanja pojedinih djelatnosti, te, za razliku od federalnog propisa, konkretizira način izrade karata buke, uvodi indikatore i strateške karte buke kao i akcijske planove, kako je to propisano Direktivom koja zahtijeva proces pridruživanja Evropskoj uniji. Karta buke je izrađena u Kantonu Sarajevo 2009. godine (slika 11), te je o mjerenjima izrađen izvještaj s preporukama poboljšanja. Međutim, zbog činjenice da prostorni planovi ne sadrže segment zaštite od buke, nije bilo moguće pravovremeno i adekvatno planiranje zaštite, odnosno 97 zoniranje u skladu sa zaštitom od buke. Prema Direktivi 2002/49/EZ, karte buke trebaju se izraditi za sva naseljena područja veća od 100.000 stanovnika. Prema spomenutom kriteriju, karte buke i akcijski planovi zaštite od buke trebale bi se izraditi za gradove Sarajevo, Mostar, Zenicu i Tuzlu. Slika 11: Karta buke za Kanton Sarajevo (2009) Izvor: (Zvanična internet-stranica Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša, Karta buke, 2009) Osim toga, karte buke se po Direktivi izrađuju i za željezničke pruge s preko 30.000 prolaza vozova godišnje, ceste s više od 3 miliona prijelaza godišnje, te aerodroma s više od 50 000 operacija (slijetanja i uzlijetanja). U 2019. godini na četiri međunarodna aerodroma u BiH ukupno je ostvareno 20.900 operacija, što je značajno ispod zahtjeva izrade strateške karte buke i akcijskog plana zaštite od buke. Autocestama i brzim cestama u Federaciji BiH upravlja Javno poduzeće „Autoceste Federacije BiH“, čija je obaveza također prikupljanje i objavljivanje podataka o saobraćaju, po dionicama. Nažalost, Javno poduzeće „Autoceste Federacije BiH“ ne objavljuje podatke o saobraćaju po dionicama, ali po dostupnim podacima iz urađenih studija, vrijednosti PGDS-a su preko 10 hiljada vozila na svim dionicama autoceste A1 između Lašve i Sarajeva (uključujući sarajevsku zaobilaznicu). Na osnovu okolišne dozvole za projekat „Autocesta“ u koridoru Vc dionica: LOT 2 – dionica Doboj Jug (Karuše) – Sarajevo (jug) – Tarčin, Javno poduzeće „Autoceste Federacije BiH“ je, 2012. godine, naručilo izradu dokumenta pod nazivom „Utvrđivanje nivoa buke, izrade karata buke i akcijskog plana ublažavanja 98 posljedica od buke nastale saobraćajem motornih vozila na Autocesti A1 – dionica Jošanica-Kakanj“. Izvršena su mjerenja buke, modeliranje buke, izrada karata buke i akcijskog plana za dionice autoceste u Federaciji BiH, uvažavajući ne samo tada važeću lokalnu legislativu, već i odredbe izvorne Direktive 2002/49/EZ (Direktiva 2002/49/EZ 2019). Isto poduzeće je 2014. godine naručilo izradu dokumenta s istim nazivom i sadržajem za dionicu autoceste Bilješevo ‒ Kakanj. Projekti zaštite od buke su sastavni dio glavnih projekata autocesta i brzih cesta u Federaciji BiH, a akustične barijere izgrađene su duž autoceste A1, a najviše na tzv. „sarajevskoj obilaznici“. Akustične barijere su izgrađene i duž pojedinih gradskih saobraćajnica u Kantonu Sarajevo (na pr. duž tzv. „A“ transverzale). Magistralnim cestama u Federaciji BiH upravlja Javno poduzeće „Ceste Federacije BiH“, čija je obaveza, između ostalog, prikupljanje i objavljivanje podataka o saobraćaju po dionicama. Prema publikaciji Javnog poduzeća „Ceste Federacije BIH“ (JP Ceste Federacije BIH 2021), od ukupno 101 brojačkog lokaliteta na magistralnim cestama Federacije BiH u 2019. godini, na 49,51% lokaliteta prosječni godišnji dnevni saobraćaj (PGDS) manji je od 6.000 voz/dan, na 37,62% lokaliteta PGDS se nalazi u granicama između 6.000 i 15.000 voz/dan i 12,87% preko 15.000 voz/dan. Kada su u pitanju autoceste u Federaciji BiH, za sve su već izrađene karte buke, u okviru projektne dokumentacije. Ipak, prilikom izrade strateške karte buke za BiH i ove podatke je potrebno i revidirati uzevši u obzir postojeće stanje o broju vozila u saobraćaju i ostalim kategorijama koje ulaze u proračun opterećenja bukom. Pregledom saobraćaja na posmatranim dionicama, izdvojene su dionice cesta s PGDS-om višim od 10.000 vozila dnevno, a to su: M 1.8 (Srebrenik ‒ Šićki Brod), M 4 (Teslić (Barići) ‒ Karuše; Doboj ‒ Donja Orahovica; Donja Orahovica ‒ Šićki Brod; Šićki Brod 1 ‒ Simin Han 1; Simin Han 1 ‒ Šićki Brod 1 (V); Simin Han 1 ‒ Donje Caparde), M 5 Granica BiH/HR (Izačić) ‒ Bihać ; Turbe ‒ Nević Polje; Azize Šaćirbegović – Korija; Nević Polje ‒ Kaonik; Gromiljak – Blažuj), M 6.1 (Gnojnice – Nevesinje), M 16.4 (Bugojno ‒ Nević Polje), M 17 (Ozimica – Nemila; Stup 3 – Blažuj; Blažuj – Tarčin, Konjic – Jablanica 1; Potoci ‒ Mostar (centar), Gnojnice ‒ Buna), M 18 (Stup 1 ‒ Trnovo 1, Semizovac ‒ Sarajevo (Malta), Šićki Brod 3 ‒ Živinice 1, Živinice 1 ‒ Vitalj). Na slici 12 predstavljena je karta saobraćaja magistralnim cestama Federacije BiH. Sve dionice s preko 8,220 vozila dnevno (3 miliona godišnje) potrebno je razmatrati prilikom izrade karte buke za magistralne ceste u Federaciji BiH. 99 Slika 12: Karta intenziteta saobraćaja na magistralnim cestama Federacije BiH za 2019. godinu Izvor: (JP „Ceste Federacije BiH“, Brojanje saobraćaja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2019. godini, 2021. godini) Željeznicama u Federaciji BiH upravlja Javno poduzeće „Željeznice Federacije BiH“, čija je obaveza, između ostalog, prikupljanje i objavljivanje podataka o godišnjem saobraćaju vozova. Po dostupnim podacima iz nedavno urađenih studija, dnevni broj prolazaka vozova po dionicama željezničkih pruga u Federaciji BiH iznosi, u prosjeku, oko 5.000, a ni na jednoj dionici ne dostiže tri miliona prolazaka godišnje. Zemlje Evrope strateške karte buke izrađuju svakih pet godina, te bi sljedeći krug izrade mapa buke bio 2027. godina, odnosno 2032. Akcijski planovi zaštite od buke izrađuju se dvije godine poslije 100 izrade karata buke. Za potrebe usklađivanja s aktivnostima koje provode EU zemlje u oblasti buke, u okviru ESAP 2030+ planskog perioda, Federacija BiH bi do 2027. godine trebala uskladiti zakonodavstvo i ojačati kapacitete u pravcu strateškog planiranja buke u okolišu. Trenutno, niti jednim aktom nisu imenovana tijela odgovorna za provedbu Direktive, uključujući tijela nadležna za izradu i, prema potrebi, odobravanje karata buke i akcijskih planova u Federaciji BiH, kako je to zahtijevano članom 4. Direktive 2002/49/EZ (Direktiva 2002/49/EZ 2019). U BiH postoje firme opremljene opremom i znanjem za provođenje takve vrste posla, međutim, ne postoje zakonodavne niti institucionalne pretpostavke. Prema postojećem Zakonu o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH, br. 110/12 2012), nadležnosti nisu jasno precizirane, kao ni podzakonskim aktima. Ne postoji sistematski monitoring buke u cilju ažuriranja strateških karata i akcijskih planova buke. Federacija BiH ne raspolaže informacijama o izloženosti buci prema razredima buke, po dobnim grupama i rodnoj pripadnosti. Ne postoji sistem informiranja javnosti o utjecaju i stepenu izloženosti građana buci u okolišu na područjima s povećanim nivoima buke. Ne postoje mehanizmi za obavještavanje javnosti o nivoima i štetnostima buke u okolišu, izuzev dokumentacije vezane za izdavanja okolišnih dozvola privrednim subjektima i studija utjecaja koje se u postupku izdavanja. Nedostaju softverska rješenja koja će omogućiti izradu strateških karata buke i njihovu jednostavnu prezentaciju javnosti. Kako do sada nisu izrađene strateške karte buke, tako javnost nije imala ni priliku učestvovati u tom procesu. Prema Direktivi 2002/49/EZ, Strateške karte buke mogu se predstaviti javnosti kao: grafički prikazi, brojčani podaci u tabelama, brojčani podaci u elektronskom obliku. Ne postoje propisi o nivou buke koju stvaraju uređaji za upotrebu na otvorenom koje je potrebno izaditi na osnovu (Direktiva 2000/14/EZ; 2000)o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom. Trenutno postoje veoma skromna iskustva u upravljanju bukom, te su tako ljudski i tehnički kapaciteti institucija na veoma niskom nivou za provođenje zahtjeva EU zakonodavstva kada je u pitanju buka i zaštita od buke. Institucije Federacije BiH nemaju nadležnosti u transpoziciji/primjeni i sprovođenju direktiva iz oblasti transporta, kao što su direktive kojima se reguliraju nivoi buke za motorna vozila (buka iz drumskog saobraćaja), avione (buka iz zračnog saobraćaja) i vozove (buka iz želјezničkog saobraćaja), a koje su djelimično transponirane u zakonodavstvo BiH. 101 8.2. Strateški cilj 5. Strateški cilj 5: Očuvati ljudsko zdravlje, poboljšati dobrobit i kvalitet života za sve Strateški cilj 5 obuhvata popis i sigurno korištenje hemikalija, uključujući hemikalije za zaštitu bilja, standarde ambijentalne buke i izlaganje ljudi i životinja buci u urbanim i ruralnim sredinama. Tabela 20: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 5 Strateški cilj 5 Indikatori utjecaja Polazna vrijednost (odrediti u prvim godinama implementacije) Ciljna vrijednost (odrediti u prvim godinama implementacije) Očuvati ljudsko zdravlje, poboljšati dobrobit i kvalitet života za sve Nivo učestalosti oboljenja ili smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima ND ND Postotak stanovnika izloženih buci, prema razredima buke i starosnim grupama ND ND 8.2.1. Prioriteti za strateški cilj 5. Prioritet 5.1.: Unaprijeđena regulativa u oblasti hemijske sigurnosti, čime se postiže usklađivanje legislative BiH sa zahtjevima međunarodnih ugovora Minamata konvencija, Štokholmska konvencija, Montrealski sporazum s Kigali amandmanom, pravne stečevine EU kojim se osigurava provođenje navedenih konvencija. Prioritet 5.2.: Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti, na način da se implementiraju svi propisani zahtjevi postojećeg Zakona o hemikalijama Federacije BiH („Sl. novine Federacije BiH“, „Sl. novine Federacije BiH“, broj 77/20), Zakona o biocidima koji se tek treba izraditi, legislative kojom se implementira SEVESO III direktiva (Zakon o zaštiti okoliša, „Sl. novine“, broj 18/2021 i podzakonskih akata vezanih za prevenciju nesreća većih razmjera uzrokovanih upravljanjem opasnim materijama), kao i podzakonskih akata Zakona o zaštiti zraka (u formi nacrta, u postupku usvajanja Vlade Federacije BiH, 2021) u vezi s upravljanjem supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Prioritet 5.3.: Efikasan rad institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti, koji se postiže jačanjem ljudskih i tehničkih kapaciteta institucija, unaprijeđenom koordinacijom, saradnjom i sinergijskim pristupom nadležnih institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravstva. Institucionalnim jačanjem osigurava se i veći stepen transpozicije pravne stečevine EU, međunarodnih ugovora i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti i upravljanja hemikalijama. Rad institucija je potrebno unaprijediti i u pogledu adekvatnog praćenja broja oboljelih ili smrtno stradalih osoba zbog nenamjernog trovanja, razvrstano po spolu i starosti, kako bi se ubuduće mogle planirati konkretne akcije prevencije. 102 Prioritet 5.4.: Unaprijeđena znanja korisnika hemikalija i opće javnosti u oblasti upravljanja hemikalijama, što se postiže kontinuiranim izvještavanjem i edukativnim aktivnostima usmjerenima ka unaprjeđenju znanja stanovništva o rizicima koji proiziaze iz neadekvatnog korištenja hemikalija. Prioritet 5.5.: Uspostaviti zakonodavni okvir i jasne institucionalne nadležnosti kojima se transponira pravna stečevina EU iz oblasti buke u okolišu u zakonodavstvo Federacije BiH. Postizanje ovog prioriteta planirano je kroz ažuriranje postojeće, te izradu i usvajanje nove legislative kojom će se omogućiti strateško planiranje upravljanja bukom u okolišu i izradu akcijskog plana zaštite od buke. Pored toga, buka uzrokovana opremom koja se koristi na otvorenom je također dio pravne stečevine EU koju je potrebno transponirati u zakonodavstvo Federacije BiH i započeti s implementacijom. Prioritet 5.6.: Unaprijediti strateško planiranje i monitoring buke u oblasti okoliša, što je planirano kroz izradu strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke za naseljena mjesta, cestovne i željezničke saobraćajnice, industrijske izvore, a sve prema metodologiji Direktive 2002/49/EZ. Kao najvažniji dio strateškog mapiranja buke, planirano je izdvojiti područja sa stanovništvom naročito izožena buci, razvrstana po spolu i starosnim grupama, što će biti podloga za izradu akcijskog plana zaštite od buke. Prioritet 5.7. Efikasan rad institucija u oblasti buke u okolišu koji se postiže jačanjem kapaciteta nadležnih institucija, kao i kompetencija i znanja u oblasti buke u okolišu, u cilju implementacije propisa u oblasti upravljanja bukom. Pored ljudskih, potrebno je ojačati i tehničke kapacitete kako bi se podaci o buci u okolišu jednostavno prezentirali javnosti, ali i iskoristili prilikom izvještavanja prema EU institucijama po potrebi. Prioritet 5.8.: Smanjenje ugroženosti zdravlja stanovništva zbog buke u okolišu, što se postiže kontinuiranim izvještavanjem i edukativnim aktivnostima usmjerenima ka unaprjeđenju znanja stanovništva o rizicima izloženosti buci. Podizanje javne svijesti čini najvažniju komponentu planiranih aktivnosti, s obzirom na izuzetno nizak nivo znanja stanovništva o negativnim utjecajima buke po zdravlje. Tabela 21: Prioriteti s pripadajućim indikatorima Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prioritet 5.1.: Unaprijediti regulativu u oblasti hemijske sigurnosti Nivo transpozicije pravne stečevine EU i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti (Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH), Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP uredba), Uredbe (EZ) br. 648/2004 o deterdžentima, Uredbe (EU) br. 649/2012, o izvozu i uvozu opasnih hemikalija, Uredbe (EU) 2019/1021 o POPs hemikalijama, Direktive 2004/10/EZ o primjeni principa dobre laboratorijske prakse, Nizak nivo transpozicije pravne stečevine EU i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti Djelimična transpozicija pravne stečevine EU i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti (Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH), Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP uredba), Uredbe (EZ) br. 648/2004 o deterdžentima, Uredbe (EU) br. 649/2012, o izvozu i uvozu opasnih hemikalija, Uredbe (EU) 2019/1021 o POPs hemikalijama, Direktive 2004/10/EZ o primjeni principa dobre 103 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Roterdamske i Štokholmske konvencije laboratorijske prakse, Roterdamske i Štokholmske konvencije (2024.) Nivo transpozicije SEVESO III direktive u zakonodavstvo Federacije BiH Stvoren je zakonski osnov za transpoziciju SEVESO III direktive u Zakonu o zaštiti okoliša, međutim, potrebno je donijeti i propis kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera. Postojeći Pravilnik o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije izrađen je 2005. i potrebno ga je ažurirati s novim zahtjevima. Djelimična transpozicija SEVESO III direktive u zakonodavstvo Federacije BiH (2028.) Nivo transpozicije Uredbe (EU) br. 528/2012 o upravljanju biocidima Nije usvojen zakon o biocidima Uspostavljen je zakonodavni okvir upravljanja biocidima i djelimična transpozicija Uredbe (EU) br. 528/2012 (2025.) Nivo usklađenosti zakonodavnog okvira sa zahtjevima Minamata konvencije i nivo transpozicije Uredbe (EU) 2017/852 o živi Nema zakonodavnog okvira upravljanja živom i proizvodima od žive. Traspozicija Uredbe (EU) 2017/852 o živi nije počela. Minamata konvencija nije ratificirana, te nema pravnog osnova za njenu implementaciju na entitetskom nivou. Uspostavljen je zakonodavni okvir upravljanja živom i proizvodima od žive i djelimična transpozicija Uredbe (EU) 2017/852 o živi, te Minamata konvencije do 2024. godine Nivo transpozicije EU direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine azbestom Nedostatak zakonodavnog okvira koji tretira problematiku emisije azbesta u zrak i vodu industrija za proizvodnju azbestnog cementa i azbestnog papira, te je stoga nizak nivo transpozicije EU direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine Uspostavljen je zakonodavni okvir i djelimična transpozicija EU direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine azbestom do 2024. 104 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost azbestom. Prilikom transpozicije dirtektive trebaju se uzeti u obzir i pravilnici kojima se propisuju tehnička svojstva cementa, kao i drugih građevinskih materijala koji mogu sadržavati azbest, a čije je provođenje u nadležnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Nivo usklađenosti zakonodavnog okvira sa zahtjevima Montrealsnkog protokola, Kigali amandmana i pravne stečevine EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač Postojeći Nacrt zakona o zaštiti zraka stvara zakonski osnov za transponiranje Uredbe (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i Uredbe EZ 517/2014 E o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima, te Montrealsnkog protokola i Kigali amandmama. Nacrt zakona je trenutno u postupku usvajanja. Uskladiti/izraditi podzakonske akte kako bi se omogućila djelimična transpozicija Uredbe (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i Uredbe EZ 517/2014 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima, kao i Kigali amandmana do 2023. Prioritet 5.2.: Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Nivo implementacije propisa pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Podzakonski akti u oblasti upravljanja hemikalijama nisu izrađeni, te je nizak nivo implementacije propisa. Visok nivo implementacije propisa pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti (2026.) Nivo implementacije Seveso III direktive Ne postoji Registar nesreća većih razmjera zahtijevan SEVESO III direktivom. Visok nivo implementacije Seveso III direktive (2026.) Status izvještavanja po pitanju registracije i servisa rashladne opreme i KGH uređaja u skladu s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač Ne postoji uspostavljen registar servisnih radionica i vlasnika opreme (operatera) rashladne i KGH-opreme. Ne postoji uspostavljen plan obuke servisera, kako je to zahtijevano pravnom stečevinom EU. Nisu propisani kriteriji za osnivanje edukacijskog centra koji će izvoditi obuke servisera. Nisu imenovani edukacijski centri za osposobljavanje servisera KGH-uređaja. Uspostavljeni su sistemi izvještavanja po pitanju registracije i servisa rashladne opreme i KGH uređaja u skladu s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač (2028.) Prioritet 5.3.: Efikasan rad institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti Stanje i adekvatnost ljudskih i tehničkih kapaciteta javnih službi u Kapaciteti nadležnih institucija za provođenje legislative upravljanja Unaprijeđeni su ljudski i tehnički kapaciteti i kompetencije javnih službi 105 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost oblasti hemijske sigurnosti hemikalijama su na izrazito niskom nivou. Nije formalno imenovano pravno lice za kontrolu trovanja koje bi bilo nadležno za sprovođenje preventivnih mjera i liječenja naročito u hitnim slučajevima. Nije uspostavljen helpdesk za pomoć privrednicima prilikom prijave hemikalija, što je zahtijevano REACH direktivom u oblasti hemijske sigurnosti (2026.) Nivo saradnje i sinergijskog pristupa nadležnih institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravstva u cilju bolje implementacije propisa u oblasti hemijske sigurnosti Ne postoji zvaničan sistem izvještavanja i koordinacije između inspekcijskih službi entiteta i Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti Visok nivo saradnje i sinergijskog pristupa nadležnih institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravstva u cilju bolje implementacije propisa u oblasti hemijske sigurnosti (2026.) Efikasnost i pouzdanost sistema za prikupljanje podataka o trovanju stanovništva uslijed neadekvatnog korištenja hemikalija i hemijskih prozvoda U godišnjacima Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH ne prati se učestalost oboljenja ili smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima. Međutim, od 2019. godine ZZJZ raspolaže detaljnim podacima o trovanjima, razvrstanima prema spolu i starosnoj grupi. Iako postoji sistem prikupljanja i obrade podataka, upitan je postupak upisa podataka, odnosno da li su svi javni i privatni domovi zdravlja revnosni u prijavi trovanja, s obzirom na to da ne postoji jasna metodologija i uputstva za prijavu. Uspostavljena je efikasna i pouzdana metodologija prikupljanja podataka o trovanju stanovništva uslijed neadekvatnog korištenja hemikalija i hemijskih prozvoda, čiji rezultati će se pravovremeno izvještavati u Zdravstveno-statističkom godišnjaku Federacije BiH Prioritet 5.4.: Unaprijeđena znanja korisnika hemikalija i opće javnosti u oblasti upravljanja hemikalijama Nivo informiranosti i edukacije šire javnosti i korisnika hemikalija u oblasti upravljanja hemikalijama Edukativne aktivnosti i kampanje po pitanju štetnog utjecaja opasnih hemikalija su veoma rijetke i provode se nesistematski u okviru pojedinačnih projekata Visok nivo informiranosti i edukacije šire javnosti i korisnika hemikalija u oblasti upravljanja hemikalijama (2030.) Prioritet 5.5.: Uspostaviti zakonodavni okvir i jasne Nivo transpozicija pravne stečevine EU u oblasti buke Postojeći zakon nije postavio obavezu razvoja i Djelimična transpozicija pravne stečevine EU u 106 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost institucionalne nadležnosti kojim se transponira pravna stečevina EU iz oblasti buke u okolišu u zakonodavstvo Federacije BIH u okolišu (Direktiva 2002/49/EZ) usvajanja Planova prevencije buke, iako to Direktiva zahtijeva. Osim toga, zakonom se ne tretira potreba izrade strateških karata buke i akcijskih planova kojima će se na duži period predvidjeti aktivnosti preveniranja/ukidanja izvora buke. oblasti buke u okolišu (Direktiva 2002/49/EZ (2026.) Nivo transpozicija pravne stečevine EU u oblasti buke uzrokovane opremom za upotrebom na otvorenom, prema zahtjevima Direktive 2000/14/EZ Transpozicija nije započela Djelimična transpozicija pravne stečevine EU u oblasti buke uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom, prema zahtjevima Direktive 2000/14/EZ (2031.) Prioritet 5.6.: Unaprijediti strateško planiranje i monitoring buke u oblasti okoliša Status strateške karte buke za Federaciju BiH Nije izrađena strateška karta buke Izrada strateške karte buke u skladu s aktivnostima u EU (svakih 5 godina) (2027.) Status akcijskog plana zaštite od buke za Federaciju BiH Nije izrađen akcijski plan zaštite od buke Izrada akcijskog plana zaštite od buke (2029.) Prioritet 5.7.: Efikasan rad institucija u oblasti buke u okolišu Stanje i adekvatnost ljudskih i tehničkih kapaciteta javnih službi u oblasti buke u okolišu Loše stanje po pitanju ljudskih i tehničkih kapaciteta, s obzirom na to da je i legislativa neadekvatna i ne provodi se. Unaprijeđeni su tehnički i ljudski kapaciteti i kompetencije nadležnh institucija (2028.) Prioritet 5.8.: Smanjenje ugroženosti zdravlja stanovništva zbog buke u okolišu Nivo informiranja javnosti o buci i njenim učincima naročito u zonama s povećanim nivoima buke Nisu prisutni mehanizmi informiranja javnosti o buci i njenim učincima na zdravlje, niti su ustanovljene zone koje su naročito izložene buci Visok nivo informiranja javnosti o buci i njenim učincima, naročito u zonama s povećanim nivoima buke (2030.) 8.2.2. Mjere Prioritet 5.1.: Unaprijediti regulativu u oblasti hemijske sigurnosti Mjera 5.1.1. Djelimična transpozicija EU zakonodavstva i međunarodnih ugovora/konvencija u oblasti hemijske sigurnosti Ovom mjerom se postiže usklađivanje legislative Federacije BiH sa zahtjevima međunarodnih ugovora i EU zakonodavstva u oblasti hemijske sigurnosti:  Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH);  Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP uredba); 107  Uredbe (EZ) br. 648/2004 o deterdžentima;  Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih hemikalija i Roterdamske konvencije  Uredbe (EU) 2019/1021 o POPs hemikalijama i Štokholmske konvencije;  Direktive 2004/10/EZ o primjeni principa dobre laboratorijske prakse;  Uredba (EU) br. 528/2012 o stavljanju na raspolaganje na tržištu i upotrebi biocidnih proizvoda;  EU Direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine azbestom;  Uredbe (EU) 2017/852 o živi, te Minamata konvencije. Okvirna područja djelovanja su: a) Izrada i usvajanje svih podzakonskih akata propisanih Zakonom o hemikalijama. Pored onih navedenih u članu 58. Zakona o hemikalijama, jasno definirati uvjete za obavljanje poslova savjetnika za hemikalije; b) Formalno imenovanje Centra za kontrolu trovanja (CKT) za Federaciju BiH ili sklapanje ugovora o saradnji i izvještavanju s postojećim CKT-om u regiji (npr. VMA ‒ Beograd, Srbija; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb); c) Izrada i usvajanje Zakona o biocidima; d) Izrada i usvajanje podzakonskih akata u oblasti upravljanja biocidima; e) Usvajanje podzakonskog akta kojim će se osigurati zabrana upotreba žive i ograničiti stavljanje na tržište proizvoda koje sadrže živu i jedinjenja žive; f) Usvajanje podzakonskog akta kojim će se zabraniti proizvodnja, stavljanje na tržište i upotreba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna, te osigurati posebni uvjeti obilježavanja proizvoda koji sadrže azbest. Mjera 5.1.2. Djelimična transpozicija SEVESO III direktive u zakonodavstvo Federacije BiH Ovom mjerom se postiže usklađivanje legislative Federacije BiH sa zahtjevima SEVESO III direktive (2012/18/EU), u cilju prevencije nesreća većih razmjera i planova intervencija od neadekvatnog rukovanja hemikalijama. Okvirna područja djelovanja su: a) Izrada i usvajanje propisa kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera; b) Ažuriranje ili izrada novog pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije. Mjera 5.1.3. Uskladiti/izraditi podzakonske akte kako bi se omogućila implementacija Montrealskog protokola, Kigali amandmana, kao i EU zakonodavstva kojim se omogućava njihova zakonska provedba u zemljama članicama EU Ovom mjerom se postiže usklađivanje legislative Federacije BiH sa zahtjevima Montrealskog sporazuma, Kigali amandmana, te EU zakonodavstva kojim se ovi međunarodni ugovori implementirani u članicama EU, naročito: 108  Uredbe (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj;  Uredbe EZ 517/2014 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima. Okvirna područja djelovanja su: a) Izvršenje izrade i usvajanja Pravilnika o upravljanju supstancama koje oštećuju ozonski omotač; b) Izrada i usvajanje propisa kojim će se omogućiti obrazovanje servisera u skladu s programima obuke usklađenim s EU zakonodavstvom. Prioritet 5.2.: Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Mjera 5.2.1. Efikasna implementacija propisa djelimično transponiranog EU zakonodavstva i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti Ovom mjerom se postiže implementacija propisa Federacije BiH koji su usklađeni sa zahtjevima EU zakonodavstva i međunarodnih ugovora kako slijedi:  Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH);  Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP uredba);  Uredbe (EZ) br. 648/2004 o deterdžentima;  Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih hemikalija i Roterdamske konvencije;  Uredbe (EU) 2019/1021 o POPs hemikalijama i Štokholmske konvencije;  Direktive 2004/10/EZ o primjeni principa dobre laboratorijske prakse;  Uredbe (EU) br. 528/2012 o stavljanju na raspolaganje na tržištu i upotrebi biocidnih proizvoda;  EU Direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine azbestom;  Uredbe (EU) 2017/852 o živi, te Minamata konvencije. Okvirna područja djelovanja su: a) Efikasno provođenje zahtjeva Zakona o hemikalijama i propisa koji iz njega proizilaze (prijava, evaluacija i davanje odobrenja); b) Efikasno provođenje zahtjeva Zakona o biocidima i propisa koji iz njega proizilaze (prijava, evaluacija i davanje odobrenja); c) Uspostavljanje helpdeska (za pomoć privrednicima u ispunjavanju zakonskih obaveza prijave hemikalija; d) Uspostavljen informacioni alat za efikasno vođenje Inventara hemikalija i Spiska biocida koji će omogućiti statističku obradu podataka; e) Uspostavljanje inspekcijskog nadzora u oblasti hemijske sigurnosti. Mjera 5.2.2. Visok nivo implementacije SEVESO III direktive Ovom mjerom se postiže efikasna implementacija propisa kojima se regulira transpozicija SEVESO III direktive i postiže bolja zaštita stanovništva od nesreća većih razmjera uslijed skladištenja, rukovanja hemikalijama i korištenja hemikalija. Okvirna područja djelovanja su: 109 a. Izrada Registra nesreća većih razmjera; b. Izvršenje prijave opasnih tvari, uvjeta skladištenja, te ostalih informacija zahtijevanih zakonskom legislativom implementacije direktive SEVESO III. Mjera 5.2.3. Uspostavljen sistem izvještavanja po pitanju registracije i servisa rashladne opreme i KGH-uređaja u skladu s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač i obuke servisera KGH-uređaja Ovom mjerom se postiže visok stepen izvještavanja po pitanju registracije i servisa rashladne opreme i KGH-uređaja u skladu s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Okvirna područja djelovanja su: a. Postignuti tehnički uvjeti za postojanje i unos podataka u bazu podataka o servisnim radionicama, rashladne opreme, KGH-uređaja; b. Izvršena registracija najmanje 30% operatera/vlasnika uređaja i KGH-uređaja i 100% servisnih radionica; c. Izrada plana i programa za obuku servisera rashladnih i KGH-uređaja. Prioritet 5.3.: Efikasan rad institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti Mjera 5.3.1. Unaprijediti ljudske i tehničke kapacitete i kompetencije javnih službi u oblasti hemijske sigurnosti Ovom mjerom se postiže jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta institucija nadležnih za efikasno provođenje propisa u oblasti hemijske sigurnosti. Okvirna područja djelovanja su: a. Izvršavanje analize ljudskih i tehničkih kapaciteta nadležnih institucija nakon usvajanja legislative predviđene ovim planom; b. Izvršavanje prijema i obuke novih radnika u javnim službama u oblasti hemijske sigurnosti, te izvršavanje nabavke opreme, shodno zahtjevima novih propisa i prethodno izvršenoj analizi; c. Napravljen plan i program godišnje obuke javnih službenika u oblasti hemijske sigurnosti i kontinuirano vršenje obuke. Izvršiti analizu ljudskih i tehničkih kapaciteta i finansijskih potreba za uspostavljanje Centra za kontrolu trovanja Federacije BiH i donesena odluka o odabiru/imenovanju pravnih lica nadležnih za kontrolu trovanja. Mjera 5.3.2. Unaprijeđena koordinacija, saradnja i sinergijski pristup nadležnih institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravstva Ovom mjerom se unaprjeđuje koordinacija, saradnja i sinergijski pristup institucija u oblasti efikasne implementacije propisa u oblasti hemijske sigurnosti. Okvirna područja djelovanja su: 110 a. Formiranje tima/mehanizma za saradnju Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske i Federalne uprave za inspekcijske poslove kao i Inspektorata Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti; b. Učestvovanje Federalnog ministarstva zdravlja i CKT-a na sastanku (jednom godišnje) organiziranom od strane MCP-a BiH u cilju razmjene iskustava i planiranja budućih aktivnosti na prevenciji, suzbijanju, liječenju i izvještavanju na temu trovanja prema institucijama u BiH i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji; c. Formiranje tima za informacione tehnologije koji će uvezati i rukovoditi bazama podataka kojima raspolažu nadležna ministarstva za upravljanje hemikalijama. Mjera 5.3.3 Unaprijeđen sistem evidencije oboljelih i umrlih osoba zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima Ovom mjerom se unaprjeđuje način evidencije oboljelih i umrlih osoba od trovanja zbog neadekvatnog rukovanja hemikalija i hemijskim proizvodima. Okvirna područja djelovanja su: a. Uspostavljena nova metodologija prikupljanja rutinske statistike u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, a koja uključuje podatke o morbiditetu zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podijeljene po rodnim i starosnim grupama; b. Uspostavljen i javno dostupan statistički godišnjak Federalnog zavoda za javno zdravstvo koji će uključiti podatke o slučajevima smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podijeljene po rodnim i starosnim grupama. Prioritet 5.4.: Unaprijeđena znanja korisnika hemikalija i opće javnosti u oblasti upravljanja hemikalijama Mjera 5.4.1. Podizanje javne svijesti o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija Ovom mjerom se unaprjeđuju informiranost i znanja korisnika o štetnosti hemikalija, te zahtjevima koji proizilaze iz usvojenih propisa u oblasti hemijske sigurnosti. Okvirna područja djelovanja su: a. Kontinuirano provođenje promotivne i edukativne aktivnosti u oblasti upravljanja hemikalijama nadležnih institucija (FMZ, FMOIT), uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva, kao i utjecaja na okoliš; b. Prepoznavanje oblasti hemijske sigurnosti u okviru postojećih javnih poziva za podizanje javne svijesti, istraživačke i edukacijske u oblasti okoliša, koje raspisuje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH; c. Usklađivanje kontinuirane edukacije savjetnika za hemikalije s podacima Federalne uprave za inspekcijske poslove u oblasti zdravstvene inspekcije o najčešćim nepravilnostima na terenu i s podacima iz FMZ-a, CKT-a, kao i s pitanjima rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva u hemijskoj sigurnosti; 111 d. Priprema i sprovođenje zajedničke kampanje nadležnih entitetskih ministarstava i inspektorata Brčko distrikta BiH u oblasti zdravstva o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija, zbog zaštite zdravlja ljudi, uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva i okoliša; e. Organizacija i izvođenje obuke servisera KGH-opreme i uručenje uvjerenja/certifikata. Prioritet 5.5.: Uspostaviti zakonodavni okvir i jasne institucionalne nadležnosti kojima se transponira pravna stečevina EU iz oblasti buke u okolišu u zakonodavstvo Federacije BiH Mjera 5.5.1. Uspostavljen zakonodavni okvir i institucionalna nadležnost o procjeni i upravljanju bukom, emisiji buke u okoliš uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom, prema zahtjevima direktiva 2002/49/EZ i 2000/14/EZ Ovom mjerom se postiže djelimična transpozicija EU direktiva i uspostavljanje institucionalnog okvira u oblasti upravljanja i zaštitom od buke. Okvirna područja djelovanja su: a. Ažuriranje postojećeg Zakona o buci, s jasno istaknutim institucionalnim nadležnostima; b. Izrada podzakonskih akata koji proizilaze iz Zakona o buci, a kojima se regulira izrada strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke u skladu sa zahtjevima Direktive 2002/49/EZ; c. Uspostavljanje jasne institucionalne nadležnosti i obaveze u oblasti buke koju stvaraju uređaji za upotrebu na otvorenom zakonom ili podzakonskim aktima. Prioritet 5.6.: Unaprijediti strateško planiranje i monitoring buke u oblasti okoliša Mjera 5.6.1. Izrada strateške karte buke i akcijskog plana zaštite od buke Ovom mjerom se vrši implementacija propisa u oblasti upravljanja bukom i zaštite od buke. Okvirna područja djelovanja su: a. Analiza cestovnog, željezničkog i aerodromskog saobraćaja u Federaciji BiH, u svrhu definiranja „glavnih cesta“, „glavnih željezničkih pruga“ i „glavnih aerodroma“ po preporukama Direktive 2002/49/EZ; b. Izrada karata buke za prethodno definirana „naseljena područja“, „glavne ceste“, „glavne željezničke pruge“ i „glavne aerodrome“ korištenjem propisanih modela; c. Izvršavanje procjene broja stanovnika izloženih buci, prema razredima buke i starosnim grupama; d. Izrada akcijskih planova upravljanja bukom za petogodišnji period; e. Uspostavljanje sistema monitoringa buke, kojim će se na odabranim mjestima izvršiti provjera buke ustanovljene modelom za predviđanje, kao i provjera uspješnosti implementacije mjera iz akcijskog plana. Prioritet 5.7.: Efikasan rad institucija u oblasti buke u okolišu Mjera 5.7.1. Unaprijediti kapacitete i kompetencije javnih službenika u oblasti upravljanja bukom 112 Ovom mjerom se jačaju tehnički i ljudski kapaciteti nadležnih u cilju implementacije propisa u oblasti upravljanja bukom. Okvirna područja djelovanja su: a. Izvršavanje analize kapaciteta javnih službenika u nadležnim institucijama nakon usvajanja legislative predviđene ovim planom; b. Izvršavanje prijema i obuke novih radnika u javnim službama (federalnim, kantonalnim) u oblasti buke u okolišu, shodno zahtjevima novih propisa i prethodno izvršenoj analizi; c. Napravljen plan i program godišnje obuke javnih službenika u oblasti buke u okolišu i izvršena prva obuka do 2024; d. Sprovođenje pilot-projekta strateškog mapiranja buke u nekim od gradova ili dijelovima grada, kao i uz neku od glavnih saobraćajnica zbog sticanja stručnih i tehničkih kompetencija i utvrđivanja polaznih parametara; e. Unaprjeđivanje postojećeg informacionog sistema Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH koji će omogućiti izradu i prezentiranje strateških karata buke u Federaciji BiH; f. Uspostavljanje inspekcijskog nadzora u oblasti buke u okolišu. Prioritet 5.8.: Smanjenje ugroženosti zdravlja stanovništva zbog buke u okolišu Mjera 5.8.1. Unaprijediti informiranost i znanja javnosti o negativnim utjecajima buke, te njihovoj ulozi u postupku odlučivanja Ovom mjerom se unaprjeđuju informiranost i znanja korisnika o štetnosti buke u smislu utjecaja na zdravlje ljudi, te zahtjevima koji proizilaze iz usvojenih propisa u oblasti zaštite od buke. Okvirna područja djelovanja su: a. Uspostava jedinstvenog informatičkog sistema koji će pored grafičkog (GIS zasnovanog) prikaza karata buke sadržavati podatke o izloženosti stanovništva buci, po određenim razredima i dobnim grupama stanovništva; b. Provođenje minimalno jedne kampanje u pet godina o štetnosti buke na zdravlje stanovništva (uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva) i okoliša, te njihovoj ulozi u postupku odlučivanja od nadležnih institucija; c. Izvršavanje globalne procjene utjecaja za zdravlje stanovništva (uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva) u zonama koje su izložene buci; d. Prepoznavanje oblasti buke u okolišu u okviru postojećih javnih poziva za podizanje javne svijesti, istraživačke i edukacijske u oblasti okoliša, koje raspisuje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH; e. Provođenje kontinuiranih promotivnih i edukativnih aktivnosti na nivou zdravstvenih institucija o rizicima utjecaja buke na zdravlje, kao i preventivnom mjerama koje se mogu implementirati; f. Postavljanje displeja uz saobraćajnice u većim gradskim područjima za trenutno mjerenje i prikazivanje nivoa buke. 113 8.3. Indikativni finansijski okvir Tematska oblast Hemijska sigurnost i buka predstavlja 0.2% ili 7.6 miliona KM od ukupne procjene Strategije koja iznosi 11.9 milijardi KM. Ova tematska oblast se sastoji od osam prioriteta i 14 mjera. Proces izrade indikativnog finansijskog okvira za ovu tematsku oblast je obuhvatio je kvantifikaciju svih mjera. Tri najveća prioriteta ove tematske oblasti su 5.3. (Efikasan rad institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti) sa 30%, 5.2. (Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti) sa 19% i 5.7. (Efikasan rad institucija u oblasti buke u okolišu) sa 18%. Ukupna finansijska procjena za ova tri prioriteta je 5.1 milion KM. Pet preostalih prioriteta tematske oblasti Hemijska sigurnost i buka obuhvataju 33% ili 2.5 miliona KM. Detaljan prikaz podataka procjene indikativnog finansijskog okvira za tematsku oblast Hemijska sigurnost i buka kao i općenito za nivo Federacije BiH nalazi se u poglavlju Aneks 9 koje uključuje tabelu i tortni grafikon. 114 9. ODRŽIVO UPRAVLJANJE RESURSIMA 9.1. Analiza situacije Iako je Federacija BiH bogata prirodnim resursima, neodrživo upravljanje može dovesti do njihovog nestanka. S ciljem kasnije identifikacije strateških i tematskih ciljeva, kao i odgovarajućih mjera, u nastavku je opisano polazno stanje u oblasti održivog upravljanja resursima u Federaciji BiH. Prema podacima iz Informacije o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2020. godini, šume i šumska zemljišta u Federaciji BiH zauzimaju površinu od oko 1.510.937,5 ha, od toga su u državnom vlasništvu 1.233.807,5 ha ili 82%, a u privatnom vlasništvu i vlasništvu drugih pravnih lica oko 277.130,0 ha ili 18%. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu, od toga visokih šuma s prirodnom obnovom ima 493.479,1 ha, što je oko 40%, visokih degradiranih šuma 14.898,8 ha ili 1,2%, šumskih zasada-kultura 60.517,5 ha ili oko 5%, izdanačkih šuma 257.879,6 ha ili 21%, obrasle neproduktivne površine 17.809,3 ha ili 1,4%, produktivnih goleti pogodne za pošumljavanje 159.913,5 ha, odnosno 13%. Izvori statističkih podataka o šumskim resursima sadrže dva centralna elementa: statističke podatke na osnovu podataka korisnika državnih šuma i Zavoda za statistiku i Državne inventure šuma. Statistika šumarstva prati, analizira i objavljuje podatke o najvažnijim pojavama u šumarstvu. Statistika šumarstva ima ukupno 8 istraživanja, a periodika je mjesečna ili godišnja. Na mjesečnom nivou prikupljaju se podaci o proizvodnji (sječi), prodaji, zalihama i vrijednosti šumskih sortimenata iz državnih šuma. Na godišnjem nivou prikupljaju se podaci o ukupno posječenoj drvnoj masi za državne i privatne šume, o podizanju i gajenju šuma za državne i privatne šume, o štetama u državnim i privatnim šumama, o požarima u državnim i privatnim šumama i podaci o saobraćajnicama, prijevoznim sredstvima i mehanizaciji za poduzeća šumarstva s većinskim državnim vlasništvom. Izvještajne jedinice za ova istraživanja su poslovni subjekti registrirani u oblasti šumarstva kojima su šume date na upravljanje i gospodarenje i nadležni organi uprave koji upravljaju privatnim šumama. Posljednji zvanično objavljeni podaci inventure za BiH potiču još iz perioda 1964‒1968. godine. Druga državna inventura šuma provedena je od 2006. do 2009. godine, ali do danas nisu objavljeni zvanični rezultati i podaci (FAO 2015a). U Federaciji BiH započele su aktivnosti na uspostavljanju informacijskog sistema u šumarstvu (UNEP 2018). Pored proizvodnje drveta, šume Federacije BiH daju i niz drugih proizvoda (gljive, aromatične i ljekovite biljke, šumsko voće i plodovi itd.), koji su u prethodnom periodu relativno malo korišteni. Bez obzira na njihovo obilje i nesporne socijalne, ekonomske i ekološke vrijednosti, ovi proizvodi do danas nisu adekvatno vrednovani niti se njima održivo gospodarilo. Šumarska struka treba snažnije promovirati multifunkcionalni karakter resursa kojima gospodari, te potrajno koristiti sve njegove proizvode i usluge. Komercijalno korištenje aromatičnog, jestivog i ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva može biti važan dio finansiranja održivog gospodarenja šumama. Trenutno se najveći broj biljaka i gljiva sakuplja za ličnu, a rjeđe za komercijalnu upotrebu. Težište bi trebalo biti na poticanju i promoviranju intenzivnijeg i održivog korištenja aromatičnog, jestivog i ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva, u smislu njihovog potencijala za razvoj ruralnih područja. Pored toga, korištenje nedrvnih šumskih proizvoda i usluga otvara mogućnost razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Šume Federacije BiH, bogate su i lovnom divljači od koje se nekoliko vrsta nalazi na Crvenoj listi faune Federacije BiH. Divokoza se smatra ugroženom vrstom, vuk i ris se smatraju rijetkom vrstom, a bosanski mrki medvjed se smatra ugroženom i rijetkom vrstom. U odnosu na stepen zaštite, za neke 115 vrste je lov potpuno zabranjen, dok se za neke propisuje period lovostaja. Prema podacima iz Četvrtog dopunjenog i revidiranog sistematskog pregleda ptica u BiH (Drocić et al. 2012), u BiH je zabilježeno 338 vrsta, od čega je 230 vrsta registrirano kao gnjezdarice, a od kojih je 20-ak prestalo gnijezditi u BiH u posljednjih stotinu godina (Kotrošan and Papes 2007). Crvena lista u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH, br. 7/14) sadrži 198 gnjezdarica i 62 vrste koje su selice, zimovalice ili negnjezdarice. U Zakonu o lovstvu Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 04/06, 08/10, 81/14) kao „divljač“ je označeno 119 vrsta ptica (član 13). Veliki tetrijeb, buljina ili velika ušara, i orao zmijar smatraju se rizičnom vrstom, te za njih vrijedi zabrana lova. Od ukupne površine Federacije BiH, 1.335.878 ha otpada na šumsko zemljište, a 1.183.015 ha je poljoprivredno zemljište (Federalni zavod za statistiku 2019b). U strukturi ukupnog poljoprivrednog zemljišta Federacije BiH, obradivo zemljište učestvuje sa 60,0% a pašnjaci, ribnjaci, trstici i bare s 40,0%. Oko 45% poljoprivrednog zemljišta je brdovito zemljište (300‒700 m nmv). U Federaciji BiH je preko 80% površina s nagibom preko 130. Planinska područja (iznad 700 m nmv) zauzimaju daljnjih 35% poljoprivrednog zemljišta. Površine pod najboljim bonitetnim kategorijama (I“III) su rijetke, odnosno iznose svega 14%. Podaci o ribljem fondu prikazani u Strategiji i Akcijskom plan za zaštitu biološke raznolikosti u BiH (2015‒2022) pokazuju da slatke vode BiH naseljava ukupno 113 vrsta i podvrsta slatkovodnih riba (Osteicthyes) i 5 vrsta Agnatha iz 70 rodova i 27 familija. Od spomenutog broja vrsta, 105 (89%) su autohtone, a 13 (11%) predstavljaju introducirane vrste, od kojih polovina njih pokazuje invazivan karakter. U ihtiofauni BiH značajno mjesto zauzimaju endemske vrste, među kojima većina ima vrlo usko područje rasprostranjenosti. Do sada je zabilježeno 40 endemskih vrsta, od kojih je čak 35 rasprostranjeno u jadranskom slivu. Što se tiče morske ihtiofaune, BiH se također odlikuje visokom specijskom biološkom raznolikošću; smatra se da dio zaljeva Neum ‒ Klek naseljavaju 193 vrste riba iz 111 rodova i 55 familija. Od slatkovodnih vrsta značajnih za privredni i sportsko-rekreativni ribolov izdvaja se njih približno 50 (oko 43% ukupne slatkovodne ihtiofaune), kako nativnih, tako i introduciranih, s tim da je većina atraktivna sportskim ribolovcima, dok privredni značaj pokazuje manji broj vrsta (oko 10). Kao ekonomski najvažnije vrste u smislu komercijalnog ribolova mogu se izdvojiti: šaran, som, smuđ, štuka, deverika, jež, plotica i babuška. Podaci o uzgoju slatkovodnih ribljih vrsta pokazuju da su uzgojni kapaciteti u stalnom padu u posljednjih 10 godina, uzgoj pastrmke, npr., opao je s 20900 t/god. u 2010. na 1722 tone u 2019. godini. Prema podacima iz Strategije razvoja industrije građevinskog materijala Federacije BiH za period 2016‒2025 (FMERI i Privredna komora FBiH 2018) u Federaciji BiH evidentirano je 38 različitih nemetalnih mineralnih sirovina, od toga 19 njih ili 50% evidentirane su kao pojave, dok je drugih 50% istraženo i otvoreno za eksploataciju (220 ležišta). Trenutno je geološki istraženo (a većina ih se i eksploatira) ukupno 16 različitih industrijskih mineralnih sirovina i 11 različitih mineralnih sirovina koje se koriste kao tehničko-građevinski kamen. Prema podacima iz Izvještaja o stanju okoliša 2012, Federacija BiH ima značajna nalazišta metaličnih mineralnih sirovina (olovo, cink, barit, mangan, željezo), ali je njihova eksploatacija obustavljena. Rudnici metala, uglavnom uništeni u ratu, nisu bili predmet interesa domaćih i stranih investitora, zbog čega je većina njih van funkcije. Mnogi nisu adekvatno zatvoreni, pa je neophodan popis inventara napuštenih rudnika metala kako bi se definirala žarišta, opasnosti po okoliš ̌ i rizici, kao i set prioriteta za sanaciju. Prema dokumentu „Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH“ iz 2009. godine, Federacija BiH ima ukupne bilansne rezerve uglja od 1.946,8 miliona tona, od kojih je dominirao lignit s 1.051,9 116 miliona tona. Budućnost eksploatacije uglja direktno je povezana s proizvodnjom energije i strategijom energetskog sektora (Okvirna energetska strategija Federacije BiH do 2035.) (FMERI 2018), koja uključuje značajno povećanje udjela proizvedene energije iz obnovljivih izvora. U Federaciji BiH postoje brojni izazovi u oblasti održivog upravljanja resursima, koji se mogu grupirati prema sljedećim podtematskih cjelinama: (a) šume, (b) lovna divljač, (c) ljekovito, jestivo i aromatično bilje i nedrvni šumski proizvodi, (d) zemljište, (e) riblji fond, (f) mineralni resursi. Šume Zakon o šumama (Sl. novine Federacije BiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04 2002), bio je na snazi sve do 27.11.2009. godine, kada ga je Ustavni sud Federacije BiH stavio van snage Presudom broj U-26/08 od 14.04.2009. godine. Od tada do danas ova oblast je zakonski neuređena. Vlada Federacije BiH na 110. sjednici održanoj 07.07.2017. godine, nakon razmatranja Nacrta zakona o šumama utvrdila je i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog zakona o šumama. Taj prijedlog do danas nije razmatran ni na jednom od domova Parlamenta Federacije BiH. U međuvremenu, kao posljedica nedonošenja federalnog propisa za oblast šumarstva, devet kantona donijelo je svoje propise za ovu oblast. Donošenjem kantonalnih zakona o šumama, Federaciji BiH se uskraćuju nadležnosti propisane Ustavom Federacije BiH, na različite načine je uređeno upravljanje i gospodarenje šumama, pitanje vlasništva, kao i izdvajanje finansijskih sredstava za korištenje, zaštitu i unaprjeđenje šuma. Na 111. sjednici održanoj 13.07.2017. godine Vlada Federacije BiH prihvatila je Opći dio Šumarskog programa Federacije BiH (kojim će biti definirana dugoročna politika i strategija razvoja šumarstva i lovstva) i uputila ga Parlamentu Federacije BiH na usvajanje. Usvajanje Šumarskog programa Federacije BiH odgođeno je do donošenja Zakona o šumama. Obaveza gospodarenja šumama na principu trajnosti, polifunkcionalnosti i ekonomičnosti, te definiranje pojma i principa ustanovljavanja šumsko-privrednog područja trenutno nije zakonom utvrđena kategorija na nivou Federacije BiH zbog nepostojanja zakona o šumama. Ciljevi gospodarenja samo su deklarativno usklađeni sa savremenim principima gospodarenja šumama, ali bez definiranih indikatora i uspostavljenog redovnog monitoringa ciljeva za provjeru usklađenosti stvarnog gospodarenja na principima trajnosti, polifunkcionalnosti i ekonomičnosti, što nije u skladu s trenutnim procesima na panevropskom nivou (eng. Forest Europe). Šumskoprivredna osnova je osnovni planski okvir za gazdovanje šumama na principu potrajnosti proizvodnje i prihoda uz očuvanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih općekorisnih funkcija šuma. Šumskoprivredna osnova za državne šume donosi se za period od deset godina i sadrži: uvodni dio s razlozima za donošenje i popisom svih katastarskih parcela po katastarskim općinama koje ulaze u šumsko privredno područje; stanje šuma u doba uređivanja; analizu i ocjenu dosadašnjeg gospodarenja šumama; planove gospodarenja i razvoja šuma u skladu s klasifikacijom šuma i šumskog zemljišta za naredni uređajni period; količinu i dinamiku sječa po vrstama drveća u krupnom drvetu i strukturu sortimenata; obim i vrstu šumsko-uzgojnih radova i radova na zaštiti šuma; površine za biološku reprodukciju šuma; mjere za održavanje i poboljšanje biodiverziteta i ostalih ekoloških i socijalnih funkcija šuma; investicije za izgradnju šumskih puteva, deminiranje i druga ulaganja; korištenje sekundarnih šumskih proizvoda i ekonomsko-finansijsku analizu gospodarenja šumama u narednom uređajnom periodu. Ovo je propisano Odlukom o izradi, sadržaju i primjeni šumskoprivrednih osnova (Sl. novine Federacije BiH, broj 41/2021 2021) 117 U visokim degradiranim šumama došlo je do narušavanja strukture i kvaliteta, što se odražava i na njihovu stabilnost. Štetan antropogeni utjecaj manifestira se kroz neispunjavanje planova utvrđenih u šumskoprivrednim osnovama i ima za posljedicu daljnje stvaranje tipičnih degradiranih visokih šuma koje su najčešće prorijeđene, zakorovljene, bez prirodnog podmlatka, sa stablima oštećenim patogenima, kao i zaostalim (nakon sječe) starim i tehnički bezvrijednim stablima. Visok udio izdanačkih šuma u ukupnom šumskom fondu Federacije BiH ukazuje na važnost provođenja privrednih mjera u cilju njihovog boljeg korištenja, s aspekta povećanja proizvodnosti i unaprjeđenja ostalih općekorisnih funkcija (Šumarski program Federacije BiH). Značajne površine šumskih goleti podesnih za pošumljavanje ukazuju na hitnost provođenja meliorativnih zahvata u cilju njihovog privođenja šumskim kulturama. Pošumljavanje se ne provodi u dovoljnoj mjeri i to zbog neplanskog pristupa podizanju novih šumskih kultura i zbog prevelike ovisnosti o raspoloživim finansijskim sredstvima. Prema Izvještaju o stanju šuma za 2020. godinu na području Hercegovačko-neretvanskog kantona velike štete pričinio je štetnik Euproctis chrysorrhoea – žutotrba ili zlatokraj, koji je stalno prisutan u području hrastovih šuma. S obzirom na to da je štetnik napao veliko područje od cca. 8.000,00 ha, te da je intezitet napada izrazito jak, procijenjeno je da će gradacija ovog štetnika potrajati i u narednim godinama, da će se napadnuta površina znatno proširiti. Opasan štetnik ‒ kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus) pojavila se u šumama Federacije BiH tokom 2014. godine, dok je napad širih razmjera zabilježen u proljeće 2015. godine, kao i u 2016. godini na prostoru šuma pitomog kestena Unsko–sanskog kantona. U pogledu zaštite šuma od biljnih bolesti i drugih patogenih organizama koji ugrožavaju šumu i šumske komplekse vršeno je kontinuirano praćenje stanja iz domena blagovremenog uočavanja i identifikacije pojave biljnih bolesti i izvještavanje mjesno nadležnih šumarija o pojavi biljnih bolesti i lokalitetima na kojima se pojavljuju. Uglavnom se provode aktivnosti na zaštiti sastojina četinjača od napada potkornjaka, a mjere po navedenom osnovu provode kantonalna šumskoprivredna društva. Prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, od 2015. – do 2019. godine u Federaciji BiH zabilježeno je 1.765 požara, a ukupna opožarena površina bila je 43.753 ha, što je 3,54% od ukupne površine državnih šuma u Federaciji BiH. Najugroženija područja od požara u BiH su područje Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona 10. U navedenom periodu (2015‒2019), procijenjene direktne ekonomske štete iznosile su 29.482.151 KM, što je 13,40 KM po glavi stanovnika Federacije BiH. Indirektne štete po šumske ekosisteme od požara su daleko (i 10 puta) veće od direktnih. Šume Federacije BiH nisu dovoljno prohodne za brzi pristup požarištu, šumske uprave nisu opremljene kako za osmatranje za rano uočavanje požara, tako ni za brzi pristup i gašenje požara. Sanacija opožarenih površina ne provodi se u predviđenom roku, koji je, prema bivšoj zakonskoj regulativi, iznosio dvije godine. Problemi šumskih ekosistema na kršu se posebno ogledaju u kontinuiranoj degradaciji, smanjenju površina pod šumom i izloženošću šumskih ekosistema utjecaju biotskih i abiotskih agenasa u uvjetima izmijenjenih klimatskih prilika. Poseban problem predstavlja sistem finansiranja šumarstva na kršu. Skoro po pravilu, prihodi od prodaje drveta i nedrvnih proizvoda poduzeća šumarstva na kršu, su nedovoljni za pokrivanje minimalnih troškova gospodarenja. Trenutna otvorenost šuma u Federaciji BiH je daleko ispod evropskih standarda. Analize pokazuju da su do sada uglavnom otvarane visoke šume i njihova otvorenost se kreće u granici minimalno 118 potrebne otvorenosti (15 m/ha). Otvorenost ostalih kategorija šuma je daleko ispod minimuma i predstavlja primarno ograničenje za provođenje bilo kakvih ozbiljnih planskih mjera u gospodarenju šumskim resursima. Planiranje, projektiranje, gradnja i održavanje šumsko-transportne infrastrukture (ŠTI) je problematika koja se regulira šumarskom legislativom, te uslijed prestanka primjene Zakona o šumama Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH, br. 20/02, 29/03 i 37/04 2002), trenutno ne postoji zakonski okvir na nivou Federacije BiH, koji uređuje pitanja vezana za ŠTI. Za razliku od međunarodnih sporazuma i rezolucija, u Federaciji BiH ne postoje propisi niti odluke koje detaljnije reguliraju problematiku međusektorske usklađenosti u oblasti šuma i voda, odnosno koje definiraju mjere za poboljšanje usklađivanja gospodarenja šumama i vodama. Sektor šumarstva nema uređene podatke o zaštitnim šumama u kontekstu zaštite zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnim eroziji, bujicama, klizištima, te zaštite naselja, privrednih i drugih objekata. To praktično znači da u Federaciji BiH do sada nisu izdvojena šumska područja od izuzetne važnosti za zaštitu od poplava i erozije zemljišta, što ima za posljedicu da u šumsko privrednim osnovama nema posebnih ograničenja za gospodarenja šumama u Federaciji BiH, kada su u pitanju poplavne šume i šume za zaštitu od erozije. Šumskoprivredne osnove i planovi upravljanja vodnim područjima nisu međusobno usklađeni, iako je to predviđeno. U postojećoj legislativi, bilo da se radi o vodnoj ili šumarskoj, nema izričitog spomena nadoknade korisnika voda sektoru šumarstva u Federaciji BiH. Spore su ili nedovoljne reakcije nadležnih institucija na postavljene zadatke i preuzete obaveze, definirane dokumentima Ministarskih konferencija o zaštiti šuma u Evropi (MCPFE), o poduzimanju aktivnih mjera u borbi s klimatskim promjenama. Ovdje se misli na osiguravanje sredstava za istraživanja različitih aspekata po trajnosti gospodarenja šumskim resursima, realizaciju projekata proširene reprodukcije šuma (konverziju postojećih niskoproduktivnih u visoke šume, pošumljavanje goleti i sl.), kao i korištenje šumske biomase kao obnovljivog izvora za proizvodnju energije. Kapaciteti javnih i naučno-istraživačkih institucija koje se bave monitoringom i procjenom utjecaja klimatskih promjena, i generalno problematikom uloge i važnosti šuma u borbi s klimatskim promjenama u Federaciji BiH, su skromni. Posljedica je niska konkurentnost institucija i istraživača iz Federacije BiH u okvirima međunarodne naučno-istraživačke zajednice i nemogućnost dobijanja projekata usmjerenih ka ovoj oblasti. Lovna divljač U periodu poslije 1995. godine promijenjene su dotadašnje granice lovišta u BiH, čime su ona, kao prirodne cjeline, znatno degradirana. Shodno administrativno-političkom uređenju, lovstvo je organizirano prema entitetskim zakonima. Propisana je mogućnost ustanovljenja posebnih lovišta, ali su, zbog entitetskih i knatonalnih granica, neka posebna lovišta izgubila teritorijalni kontinuitet i svoju prirodnu cjelovitost. Postojeće stanje populacija divljači u Federaciji BiH je nezadovoljavajuće, što je posljedica neprincipijelnog i nepotpunog određivanja države prema pitanju vlasništva nad divljači, neriješenim imovinsko-pravnim pitanjima iz prava gospodarenja nad divljači i prava vlasništva na površinama na kojima divljač obitava, kao i neodgovarajućeg definiranja lovstva kao privredne djelatnosti i lovstva kao načina zadovoljenja specifičnih socijalnih funkcija društva. 119 Gospodarenje lovištima u Federaciji BiH je povjereno šumsko privrednim društvima i lovačkim udruženjima. Federalni zakon o lovstvu iz 2006. godine nije u potpunosti implementiran, zbog čega je pravni aspekt gospodarenja lovištima upitan. Nedostatak političke volje za pokretanje procesa potpisivanja međunarodnih sporazuma, rezultirao je time da BiH nije potpisala nekoliko, za razvoj lovstva, važnih međunarodnih konvencija (Bernska i CITES), u okviru kojih nije izrazila odgovarajuća izuzeća za pojedine vrste divljači, iako je u procesu ratifikacije za to imala mogućnost. Nadalje, izostalo je usklađivanje propisa s EU direktivama: Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva 92/43/EZ 1992), Direktiva o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (Direktiva 387/97/EEZ 1996), Direktiva o zaštiti divljih ptica (Direktiva 79/409/EEZ 1979). Implementacija Federalnog zakona o lovstvu iz 2006. godine naišla je na niz uzročno-posljedičnih problema koji su ograničili njegovu potpunu implementaciju. Ovo se, prije svega, odnosi na nedosljednost i neusklađenost pojedinih članova Zakona i podzakonskih akata, te na neprovođenje kategorizacije, ustanovljenja i zakonske dodjele lovišta na korištenje. Višegodišnji zastoj u provedbi zakonskih i privrednih mjera neophodnih za potpuno funkcioniranje sektora lovstva rezultirao je time da trenutno ne postoji kontinuitet utvrđivanja i praćenja stanja divljači. Pored toga, ne vrši se adekvatno planiranje u lovstvu i ne postoji efikasan sistem pravne i fizičke zaštite divljači i lovišta. Nije uspostavljena Federalna, a ni kantonalne/županijske sektorske baze podataka. Rad Federalne i županijskih/kantonalnih lovnih inspekcija je ograničen i neučinkovit. Razvoj lovnog turizma je u dugogodišnjem zastoju, što za posljedicu ima nepostojanje jedinstvenog modela ponude i ograničena ulaganja zbog neriješenog pravnog statusa korisnika lovišta. Kontrolirani uzgoj divljači je u znatnoj recesiji i odvija se spontano, te bez dugoročnih planskih ciljeva. Sistem obrazovanja u oblasti lovstva nije adekvatan, što se odražava u nedovoljnim praktičnim znanjima stečenim tokom školovanja, nedovoljnom poznavanju lovnog zakonodavstva, organizacije, planiranja i poslovnog rukovođenja, kao i ograničene primjene informatičkih tehnologija i nedovoljno poznavanje stranih jezika. Ne postoji uspostavljen sistem usavršavanja i licenciranja lovačkih kadrova, shodno potrebama i razvojnim pravcima lovstva. Ljekovito, jestivo i aromatično bilje i nedrvni šumski proizvodi Relevantni strateški i pravni okvir koji tretira problematiku ostalih proizvoda šuma i šumskih zemljišta u Federaciji BiH ne postoji ili je neadekvatan, te stoga ne osigurava ekonomsku korist za vlasnika, lokalnu zajednicu i korisnika šuma. Iako regulirano podzakonskim aktima donesenim na osnovu kantonalnih zakona o šumama, nije uspostavljen adekvatan sistem upravljanja, praćenja stanja i kontrole sakupljanja i prometa nedrvnih šumskih proizvoda. Nije uspostavljen adekvatan sistem izdavanja dozvola i naplate nedrvnih šumskih proizvoda (licenciranje). Samim time, nije osigurana transparentnost u sakupljanju i prometu nedrvnih šumskih proizvoda, niti je omogućena sljedljivost dokumentacije. Sakupljači nemaju potrebna znanja (neadekvatan sistem certificiranja). 120 Vlasnik i korisnik šume najčešće nema nikakve ekonomske koristi od nedrvnih šumskih proizvoda. Postojeća regulativa ne osigurava ekonomsku korist za lokalno stanovništvo. Ne postoje udruženja sakupljača nedrvnih šumskih proizvoda i registar sakupljača, što za posljedicu ima probleme u definiranju premija i drugih poticajnih mjera za sakupljače. Nema razvijenih centraliziranih i institucionaliziranih marketinških aktivnosti, pri čemu veletrgovci i prerađivači vode samostalne marketinške aktivnosti. Tržište nedrvnih šumskih proizvoda je neorganizirano, što se održava u pojavama „crnog tržišta“ i ilegalnoj trgovini zaštićenim i ugroženim vrstama. Izvozi se najčešće sirovina, a uvozi finalni proizvod. Federacija BiH nema vlastitu shemu certificiranja, a nisu u primjeni ni međunarodno priznate sheme certifikacije nedrvnih šumskih proizvoda. Zemljište Nivo zagađenosti zemljišta se u Federaciji BiH ne prati sistemski. Federalni zavod za agropedologiju, Sarajevo je proveo monitoring zemljišta od 2008. - 2011. u Federaciji BiH i obuhvaćeno je 260 tačaka gdje je svaka tačka od druge udaljena oko 10 km. Konstatovano je da od ukupno 260 lokacija njih 26 ili 10% ispitanih područja ima utvrđen sadržaj teških metala kao što su olovo (Pb), kadmij (Cd), cink (Zn), bakar (Cu), nikal (Ni), hrom (Cr), kobalt (Co) i mangan (Mn) čije vrijednosti prelaze nivoe graničnih vrijednosti i koje se mogu okarakterisati kao onečiščena područja. Dodatnim istraživanjima ustanovljeno je da značajan dio ovih zagađenja je litološkog porjekla. U 2012. godini provedena su dodatna istraživanja na 26 lokaliteta sa ciljem da se utvrde uzroci povećane kontaminiranosti zemljišta teškim metalima u matičnom supstratu: olovo (Pb), kadmij (Cd), cink (Zn), bakar (Cu), nikal (Ni), hrom (Cr), kobalt (Co), mangan (Mn). Na ovih 26 lokaliteta otvoreni su pedološki profili tla i uzeti uzorci matičnog supstrata i uzorci iz pojedinih horizonata ili slojeva profila. Analizama uzoraka matičnog supstrata pokazala se veza između povećanih vrijednosti teških metala u zemljištu (površinskom sloju zemljišta) i njihovog prisustva u stijenama (matičnom supstratu). Na karti u nastavku su označena mjesta u FBiH po Općinama gdje su rađena istraživanja na mikrolokalitetima na sadržaj organskih i neorganskih polutanata u poljoprivrednom tlu prema Federalnom zavodu za agropedologiju (FZzAP). 121 Slika 13: Mikrolokaliteti u F BiH na kojima su evidentirane povišene vrijednosti organskih i neorganskih polutanata u tlu Na području Općine Zenica, Federalni zavod za agropedologiju (FZzAP) provodi monitoring na 12 lokacija svake tri godine. Zabilježena je prekogranična vrijednosti pojedinih teških metala i to u mjestima: Tetovo i Pehare (Pb,Cd,Ni,Mn,Zn); Stranjani (Cd,Ni,Mn); Janjića Vrh (Ni,Fe); Šerići (Mg); Orahovica (Cu,Ni,Co,Mn); Gradišće (Pb,Cd,Zn, Ni); Arnauti (Ni,Cr); Brce (Ni,Mn); Gornji Čajdraš (Ni); Novo Selo (Ni,Cr,Mn). Posebna istraživanja na 26 lokaliteta provedena su 2012. godine sa ciljem da se utvrde uzroci povećane kontaminiranosti zemljišta teškim metalima u matičnom supstratu: olovo (Pb), kadmij (Cd), cink (Zn), bakar (Cu), nikal (Ni), hrom (Cr), kobalt (Co), mangan (Mn). Na području općine Srebrenik u mjestu Tinja zabiljezena je prekogranična vrijednost Cd, Ni,Cr i Mn. Dodatnim istraživanjima ustanovljeno je da su Cd i Ni iz matičnog supstrata a Cr i Mn antropogenog porijekla. Općina Lukavac u Donjoj Brijesnici zabilježena je prekogranična vrijednost Cd,Ni,Cr,Co i Mn porijeklom iz matičnog supstrata. Na području općine Banovići u mjestu Treštenica zabilježena je prekogranična vrijednost Cd, Ni ,Cr, Co i Mn. Ustanovljeno je da su Cd, Ni i Cr iz matičnog supstrata a Co i Mn antropogenog porijekla. Na području općine Zenica u mjestu Topčić polje zabilježena je prekogranična vrijednost Cu, Pb, Cd, Zn Ni, i Mn. dodatnim istraživanjima ustanovljeno je da su Pb, Cd,Zn i Mg iz matičnog supstrata a Cu antropogenog porijekla. Na području općine Zavidovići u mjestu Kamenica i Vozuća zabiljezena je prekogranična vrijednost Ni,Cr,Co i Mn porijeklom iz matičnog supstrata. Na području općine Travnik u mjestu Đelilovac i Maline zabilježena je prekogranična vrijednost Cu, Pb, Cd, Ni, i Mn. Ustanovljeno je da su Pb i Cd iz matičnog supstrata a Cu a, Ni i Mn antropogenog porijekla. Na području općine Olovo u mjestu Careva ćuprija I i II zabilježena je prekogranična vrijednost Cd, Ni,Cr,Co i Mn porijeklom iz matičnog supstrata. U Mjestu Dolovi zabilježena je prekogranična vrijednost teških metala Pb,Cd i Mn antropogenog porijekla. Na području općine Vareš u mjestu Dragovići zabilježena je prekogranična vrijednost Pb, Cd, Zn i Mn. Ustanovljeno je da su Pb, Cd iZn i iz matičnog supstrata a Mg antropogenog porijekla. Na području općine Donji Vakuf u mjestu Prusac I zabiljezena je prekogranična vrijednost Cu, Pb, Cd, Zn i Ni. Dodatnim istraživanjima ustanovljeno je da su Pb, Cd,Zn i Ni iz matičnog supstrata a Cu antropogenog porijekla. Na području općine Bugojno u mjestu Potočani zabiljezena je prekogranična vrijednost Cu, Cd i Ni, gdje Cd i Ni iz matičnog supstrata a Cu antropogenog porijekla. Na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje u mjestu Bistrica, Uzričje i Prnjavor zabiljezena je prekogranična vrijednost Cd, Cd, ZN i Ni porijeklom iz matičnog supstrata. Izuzev u mjestu Uzričje Ni i Mn su antropogenog porijekla. Na području općine Hadžići u mjestu Dub zabilježena je prekogranična vrijednost Pb,Cd,Ni i Mn porijeklom iz matičnog supstrata. Na području općine Trnovo u mjestu Presjenica zabilježena je prekogranična vrijednost Pb, Cd, Zn, Ni i Mn. Ustanovljeno je da su Pb,Cd i Ni iz matičnog supstrata a Cr i Mn antropogenog porijekla. Na području Grada Mostara u mjestu Bogodol, Goranci, Kokarine i Selišta zabilježena je prekogranična vrijednost Pb, Cd, Ni i Mn. Ustanovljeno je da su Pb i Cd iz matičnog supstrata a Ni i Mn antropogenog porijekla. Na području općine Čitluk u mjestu Čalići zabiljezena je prekogranična vrijednost Cu, Cd, Ni i Mn dodatnim istraživanjima ustanovljeno je da su Cd, Ni i Mn iz matičnog supstrata a Cu antropogenog porijekla. Na području općine Neum u mjestu Donje Hrasno i Neum zabilježena je prekogranična vrijednost Cd, Ni, Cr i Mn. Ustanovljeno je da su Cd i Ni iz matičnog supstrata a Cr i Mn antropogenog porijekla. 122 Poplavna područja u FBiH 2014. godine FZzAP je proveo istraživanja na svim poplavljenim poljoprivrednim područjima uz tokove rijeka. Zabilježena su neznatno povišene vrijednosti organskih i neorganskih polutanata uz rijeke Vrbas, Bosnu, Miljacki, Spreču, Usoru a dodatna istraživanja nisu provedena.FZzAP porovodi i monitoring donjeg toka rijeke Spreče (Lukavca, Gračanica i Doboj Istok) od 2014. Godine na osam (8) lokacija. Uzorci tla se uzimaju svake godine dva puta sa poljoprivrednih površina. Zabilježene vrijednosti organskih i neorganskih polutanata (PAH, Cd, Cr,Hg i Ni) su u mjestu Dobošnica, Miričina i Orahovica. Na području Trebevića koji je pod zaštitom, općina Stari Grad, Sarajevo FZzAP provodi monitoring svake godine i zabiljezena je prekogranična vrijednost arsena (As). Istraživanje provedeno 2005. godine, u okviru EU FP6 istraživačkog projekta Assessment of the selected POPs in the atmosphere and water ecosystems from the waste materials generated by warfare in area of former Yugoslavia (APOPSBAL Project), urađene su analize zemljišta i riječnog sedimenta na prostoru zemalja bivše Jugoslavije. Povod ovom istraživanju je pretpostavka o zagađenosti PCB-em, zbog velikog broja transformatorskih i relejnih stanica koje su oštećene u ratu. Istraživanja su potvrdila visoke koncentracije PCB-a i u zemljištu i u riječnom sedimentu na prostoru Federacije BiH, a posebno ugroženo je područje Tuzlanskog kantona. Autori Marković, M., i Lukač, Z. (2009) u radu pod nazivom Causes of soil damages in Bosnia and Herzegovina and soil protection measures (Marković and Lukač, 2009) navode da do destrukcije zemljišta dolazi uslijed niza faktora poput površinske eksploatacije ruda, deponija, izgradnje naselja i infrastrukture, industrijskih zona, akumulacija vode, te erozije i klizišta. Procjena je da godišnje, uslijed površinske eksploatacije destrukcijom bude obuhvaćeno oko 900 ha, a izgradnjom naselja 600 ha. Procjene za ostale aktivnosti su 300 ha/godišnje. Oko 20.000 ha prekriveno je različitim otpadnim materijalom stvarajući tehnogene pustinje. Unatoč naporima na deminiranju, problem miniranosti poljoprivrednog i šumskog zemljišta je još uvijek prisutan. Dosta je prisutna sječa šume, što pogoduje erozivnim procesima. Na cijelom prostoru Federacije BiH prisutno je trajno gubljenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe. Godišnje se trajno izgubi oko 3.000 ha uglavnom najproduktivnijih obradivih površina. Riblji fond Kao glavni pritisci u smislu diverziteta morskih i slatkovodnih resursa u okviru kojih se prvenstveno eksploatiraju ribe, u Strategiji i akcijskom planu za zaštitu biološke raznolikosti BiH (2015‒2022) izdvojeno je sljedeće:  Prekomjeran i nekontroliran ribolov;  Nelegalan ribolov (krivolov);  Korištenje nedozvoljenih sredstava za ribolov;  Neadekvatno poribljavanje;  Nepostojanje i zastarjelost ribolovnih osnova (strateški dokumenti – programi unaprjeđenja ribljeg fonda);  Odsustvo redovnog monitoringa ribljih resursa;  Neprimjenjivanje postojećih zakonskih odredbi iz oblasti slatkovodnog ribarstva. 123 Strategija, kao najugroženije vrste u slatkovodnim ekosistemima, izdvaja jesetarske i salmonidne vrste riba. Dominantni faktori koji negativno utječu na prvu grupu riba odnose se na:  pregrađivanje riječnih tokova, čime se onemogućava njihova reprodukcija (osim u slučaju kečige, sve ostale vrste su anadromne i migriraju u slatke vode zbog mrijesta);  veliki pritisak od ribolovaca (radi se o ekonomski veoma cijenjenim vrstama riba, kako zbog mesa, tako i zbog ikre). Federacija BiH još nije uspostavila informacijski sistem o ribarstvu. U okviru Zajedničke ribarske politike EU, države članice su u obavezi da prikupljaju biološke, ekološke, tehničke i socio-ekonomske podatke potrebne za upravljanje ribarstvom, upravljaju tim podacima i učine ih dostupnima krajnjim korisnicima (Article 25, Regulation (EU) No 1380/2013 of the European Parliament and of the Council of 11 December 20137). Pravila o prikupljanju i upotrebi ovih podataka na nivou Evropske unije propisana su regulativom (EU) br. 2017/1004. Kad je u pitanju razvoj ribarstva, uskoro ističe važenje strategije razvoja. Naime, Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH donesena je za period 2015‒2019, a Zaključkom Vlade Federacije BiH produženo je njezino važenje do kraja 2021. godine. Mineralni resursi Federacija BiH nema cjeloviti pristup upravljanju mineralnim sirovinama. Upotreba mineralnih sirovina tretira se kroz sektorske strategije (građevinski materijali, energetika). Ne postoji strategija upravljanja mineralnim sirovinama Federacije BiH. Postojeće strategije, kao npr. Strategija razvoja industrije građevinskog materijala Federacije BiH 2016‒2025 (FMERI i Privredna komora FBiH 2018), ne razmatraju konkretne aktivnosti osiguranja mineralnih sirovina kroz povrat i reciklažu tih sirovina iz gotovih proizvoda, čija je upotreba prestala (reciklaža betona, cigle ili povrat rijetkih metala iz elektronske opreme i sl.). Pored nedostatka konkretnih mjera, treba navesti i nedostatak standarda za građevinske materijale proizvedene iz recikliranih materijala, što predstavlja ograničenje za plasman ovakvih proizvoda. Također, niti jedna rudarska kompanija se ne bavi ekstrakcijom sekundarnih mineralnih sirovina s jalovišta rudnika, šljačišta termoelektrana i željezara, odlagališta crvenog mulja. Implementacija mjera predloženih u Izvještaju o stanju okoliša još 2012, a koja se odnosi na: i) Identifikaciju svih lokacija na kojima se stvara otpad u rudnicima, ii) pravljenje liste s vrstama i količinom proizvedenog otpada shodno katalogu i šiframa otpada, iii) procjenu mogućnosti za ponovnu upotrebu otpada i/ili recikliranje nije urađena. Prema Zakonu o rudarstvu Federacije BiH, član 59, poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine, privredno društvo mora izvršiti konačnu sanaciju zemljišta i rekultivaciju okoliša i otkloniti posljedice nastale pri izvođenju rudarskih radova, a na osnovu projekta sanacije i rekultivacije. Međutim, realno stanje je da na prostoru Federacije BiH postoji značajan broj rudnika na kojima, nakon prestanka eksploatacije, površine nisu sanirane i rekultivirane, te ukupna površina tla koje je degradirano zbog eksploatacije rude u površinskim kopovima iznosi oko 15.000 ha. Ove štete su vidljive na području pojedinih mjesta (Tuzla, Ugljevik, Kakanj, Gacko) u kojima se velika područja obradivog zemljišta ne koriste. U rudnicima metala na području Vareša (Veovača ‒ olovo, cink, barit i rudnik željeza), eksploatacija je obustavljena, a rudnici nisu adekvatno zatvoreni. Nužan je popis inventara napuštenih rudnika metala kako bi se definirala 124 žarišta, opasnosti za okoliš i rizici, kao i set prioriteta za sanaciju. Problem je i nedefiniranost sljednika imovine rudnika, jer kompanije koje su upravljale rudnicima više ne postoje. Zakon o zaštiti okoliša Federacije BiH, obavezuje rudarske kompanije na primjenu najboljih raspoloživih tehnika ‒ NRT za upravljanje rudničkim otpadom. Federacija BiH je usvojila Tehnička uputstva za primjenu najboljih raspoloživih tehnika za prehrambenu industriju, ali za rudarstvo još uvijek nije. U skladu s obavezama po Zakonu o zaštiti okoliša i obavezi transpozicije Direktive o rudničkom otpadu, neophodno je izraditi tehnička uputstva za BiH usklađene s evropskim uputstvima o najboljim raspoloživim tehnikama za ovu oblast (eng. Management of Waste from Extractive Industries in accordance with Directive 2006/21/EC). 125 9.2. Strateški cilj 6. Strateški cilj 6: Održivo upravljanje prirodnim resursima Strateški cilj 6 (održivo upravljanje prirodnim resursima) obuhvata tematske oblasti kao što su korištenje zemljišta i održivo korištenje prirodnih resursa u poljoprivredi (tlo), šumarstvu i ribarstvu, kao i vađenje minerala i bioekonomiju. Tabela 22: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 6 Strateški cilj 6 Indikatori utjecaja Polazna vrijednost (N/D odrediti u prvim godinama implementacije) Ciljna vrijednost (N/D odrediti u prvim godinama implementacije) Osigurati održivo korištenje prirodnih resursa Pregled šumskih površina, Federacija BiH – ukupno (ha) 1.510.938 (2020.) N/D Površina degradiranog zemljišta (ha) N/D Federacija BiH nema egzaktno utvrđenu površinu degradiranog zemljišta Dostignut je nulti stepen degradacije zemljišta 9.2.1. Prioriteti za strateški cilj 6. Prioritet 6.1.: Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike i klimatskih promjena Prioritet podrazumijeva donošenje zakona i podzakonskih akata na nivou Federacije BiH usklađene s EU direktivama i međunarodnim sporazumima, kao i stvaranje pravnog i institucionalnog okvira za potpunu implementaciju savremenih principa gospodarenja šumama, uspostavu indikatora i redovnog praćenja stanja šuma. Prioritet 6.2.: Unaprijediti strateški, zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje lovnom divljači Prioritet podrazumijeva uspostavu regulatornog okvira za upravljanje populacijom i planski uzgoj divljači usklađen s EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta, kao i institucionalno kapacitiranje i uspostavu institucionalnog okvira za upravljanje lovištima i planski uzgoj divljači. Prioritet 6.3.: Unaprijediti zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje ribljim fondom Prioritet podrazumijeva usaglašavanje regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU i međunarodnim konvencijama, kao i donošenje zakona za privredno ribarstvo na moru. Planski uzgoj i izlov ribe zahtijevaju postojanje informacionog sistema o ribarstvu, kao i postojanje strateškog okvira za održivi razvoj ribarskog sektora. Prioritet 6.4.: Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima 126 Prioritet podrazumijeva razvoj zakonskog i strateškog okvira za cjelovitu zaštitu zemljišta kao i metoda, imenovanje institucije u čijoj nadležnosti će biti integralno i održivo upravljanje zemljištem, kao mjerenja i pokazatelja za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa. U sklopu prioriteta planirane su mjere sanacije degradiranih površina i deminiranje. Prioritet 6.5.: Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama Prioritet se fokusira na uspostavu strateškog okvira za održivu upotrebu i eksploataciju mineralnih sirovina na principima reciklaže i kružne ekonomije, kao i razvoj programa i planova za efikasniju eksploataciju mineralnih sirovina. Tabela 23: Prioriteti s pripadajućim indikatorima Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prioritet 6.1.: Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Postojanje zakona i strateškog okvira za održivo upravljanje šumama Federacija BiH nema zakonski i strateški okvir za održivo upravljanje šumama Do 2025. godine Federacija BiH je usvojila strateški i zakonski okvir kojima se utvrđuju principi i kriteriji održivog upravljanja šumama, standardna metodologija za izradu šumsko-privrednih osnova, na principima multifunkcionalnosti i zaštite biodiverziteta šumskih ekosistema za privatne i državne šume, obuhvat i metodologija monitoringa zdravstvenog stanja šuma, praćenje indikatora održivog korištenja šuma i izvještavanje, izdavanje licenci za sakupljače nedrvnih šumskih proizvoda, upravljanje privatnim šumama Postojanje sistematskog okvira za registraciju i kontrolu sakupljanja ljekovitog jestivog i aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda Federacija BiH nema zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje ljekovitim jestivim i aromatičnim biljem i nedrvnim šumskim proizvodima Do kraja 2025. uspostavljen je sistem kontrole sakupljanja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda Postojanje redovnog monitoringa zdravstvenog stanja šuma U Federaciji BiH ne postoje metode za usklađeno uzorkovanje, te procjenu i praćenje stanja šuma, prema prethodno utvrđenim indikatorima. Nije uspostavljena mreža monitoring tačaka. Kantonalne uprave za Do kraja 2025. u funkciji je redovan monitoring zdravstvenog stanja šuma koji obuhvata praćenje promjena u šumskim ekosistemima u smislu stanja diverziteta vrsta, promjena površina, zdravstvenog stanja i 127 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost šumarstvo i korisnici šuma imaju nedostatak kapaciteta za vršenje monitoringa. drugih biotskih i abiotskih faktora. Postojanje kapaciteta i tehničkih uvjeta za sprječavanije šumskih požara Šume Federacije BiH nisu dovoljno prohodne za brzi pristup požarištu, korisnici šuma nisu opremljeni kako za osmatranje i rano uočavanje požara, tako ni za brzi pristup i gašenje požara. Do 2027. korisnici šuma kapacitirani su za rano oktrivanje i sprječavanje požara Površina produktivnih goleti pogodnih za pošumljavanje Površina produktivnih goleti pogodnih za pošumljavanje iznosi 159.913,5 ha Pošumljavanje 15.991 ha sadašnje teritorije krša i goleti Površine izdanačkih šuma Površina izdanačkih šuma iznosi 257.879,6 ha Smanjiti površine izdanačkih šuma na 50.000 ha sadašnje površine izdanačkih šuma i šikara u viši uzgojni oblik Prioritet 6.2.: Unaprijediti strateški, zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje lovnom divljači Postojanje regulatornog okvira za upravljanje populacijom i planski uzgoj divljači usklađen s EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta Zakon o lovstvu Federacije BiH nije usklađen s relevatnim EU direktivama i međunarodnim sporazumima Do 2023. uskladiti i usvojiti Zakon o lovstvu s relevatnim EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta, i usvojiti set novih pozakonskih akata, sukladno novom zakonu Postojanje institucionalnog okvira za upravljanje lovištima i planski uzgoj divljači U Federaciji BiH nije izvršena potpuna kategorizacija, ustanovljenje i dodjela lovišta na korištenje. Lovišta nemaju uspostavljene stručne službe za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera. Do 2025. uspostaviti institucionalni okvir za upravljanje lovištima i planski uzgoj divljači Postojanje planskog okvira za upravljanje populacijom i planski uzgoj divljači usklađen s EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta U Federaciji BiH nisu doneseni planovi upravljanja populacijom vuka, medvjeda i risa, kao ni lovne osnove za sva privredno-lovna područja koja uvažavaju principe zaštite vrsta, u skladu s konvencijama Do 2027. uspostavljen je planski okvir upravljanja lovištima i populacijom divljači Postojanje informacionog sistema o divljači U Federaciji BiH ne postoji informacioni sistem o divljači Do 2027. uspostavljen je informacioni sistem o divljači Prioritet 6.3.: Unaprijediti zakonski, strateški i Postojanje usaglašenog regulatornog okvira s Zakon o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH Do 2023. usaglašen je zakon i izrađeni su 128 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost institucionalni okvir za održivo upravljanje ribljim fondom nom stečevinom EU i međunarodnim konvencijama nije u potpunosti usaglašen s pravnom stečevinom EU i međunarodnim konvencijama, kao ni s federalnim propisima o vodama podzakonski propisi o slatkovodnom ribarstvu Postojanje zakona za privredno ribarstvo na moru Federacija BiH nema zakon za privredno ribarstvo na moru Do 2023. donesen je zakon i podzakonski akti za privredno ribarstvo na moru usaglašeni sa zajedničkom ribarskom politikom, obavezama iz EU direktiva i međunarodnih sporazuma Postojanje informacionog sistema o ribarstvu Federacija BiH još nije uspostavila informacioni sistem o ribarstvu Do 2030. Uspostavljen je informacioni sistem o ribarstvu Postojanje strateškog okvira za održivi razvoj ribarskog sektora Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH 2015‒2019, bila je važeća do kraja 2021. godine Do 2022. usvojiti strateški okvir za održivi razvoj ribarskog sektora Prioritet 6.4.: Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Postojanje zakonskog i strateškog okvira za cjelovitu zaštitu zemljišta U Federaciji BiH zemljište se štiti različitim propisima u ovisnosti o vrsti zemljišta: kroz zakone iz oblasti poljoprivrede, šumarstva, prostornog uređenja i građenja. Cjeloviti zakonski okvir kojim se uređuje zaštita zemljišta u cjelini ne postoji. Do 2025. donesen je zakon o zaštiti zemljišta i podzakonski akti, te strategija održivog upravljanja zemljišta Postojanje metoda, mjerenja i pokazatelja za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa U Federaciji BiH ne postoji okvir za praćenje održivosti upravljanja zemljištem Do 2025. usvojene su metode, mjerenja i pokazatelji za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa Postojanje monitoringa zemljišta Federacija BiH ima djelimično uspostavljen monitoring kvaliteta poljoprivrednog zemljišta Do 2027. uspostavljen je potpuni okvir za monitoring zemljišta Površina obnovljenog degradiranog zemljišta (ha) Federacija BiH nije imala značajnije planske programe obnove degradiranog zemljišta, osim projekata rekultivacije u rudarstvu i TE. U svrhu ove Strategije će se kao polazna vrijednost uzeti 0 ha Izvršena obnova degradiranih zemljišnih površina (cca. 3500 ha) Miniranost zemljišta U Federaciji BiH u 2020. godini utvrđeno je 966 km2 Izvršiti 100% deminiranje zemljišta do 2030. godine 129 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost pod minama Prioritet 6.5.: Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama Postojanje strateškog okvira za održivu upotrebu i eksploataciju mineralnih sirovina Federacija BiH nema integralni okvir za upravljanje mineralnim sirovinama koji uključuje povrat sekundarnih sirovina iz proizvoda, proizvodnje ili građevinarstva, pa je eksploatacija i uvoz sirovina trenutno jedino rješenje Do 2026. usvojena je strategija za ekonomično, socijalno i okolišno prihvatljivo upravljanje mineralnim sirovinama, koja uključuje povrat mineralnih i metalskih sirovina iz otpada (urbano rudarenje, kružna ekonomija) Postojanje programa i planova za efikasniju eksploataciju mineralnih sirovina Trenutni nivo tehnološke opremljenosti u Federaciji BiH onemogućava efikasnu eksploataciju sirovina Do 2029. doneseni su programi i planovi uvođenja savremenih tehnologija u rudnike u vlasništvu Federacije BiH u cilju osiguravanja uvjeta za povećanu efikasnost u eksploataciji i korištenju mineralnih sirovina i sprječavanju nastanka otpada 9.2.2. Mjere Prioritet 6.1.: Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Mjera 6.1.1. Uspostavljanje strateškog i pravnog okvira za održivo upravljanje šumskim resursima Cilj mjere je kreirati strateški i pravni okvir za održivo upravljanje šumskim resursima na principima multifunkcionalnosti i zaštite biodiverziteta šumskih ekosistema za privatne i državne šume. Postizanje ovog cilja obuhvata niz zakonskih, planskih i institucionalnih mjera:  Usvajanje Prijedloga zakona o šumama ‒ koji se nalazi u parlamentarnoj proceduri;  Izrada i usvajanje amandmana na Zakon o šumama sa ciljem daljeg usklađivanja Zakona sa međunarodnim konvencijama i EU direktivama  Donošenje podzakonskih akata kojima se propisuje sadržaj i način izrade šumskoprivrednih osnova za privatne i državne šume, obuhvat i metodologija praćenja zdravstvenog stanja šuma, praćenje indikatora održivog korištenja šuma i izvještavanje, izdavanje licenci za sakupljače nedrvnih šumskih proizvoda;  Utvrđivanje principa i kriterija održivog upravljanja, a koji će biti osjetljivi na pitanja društvene nejednakosti, slijedom Strategije EU za šume (COM(2021)572), kao evropskog referentnog okvira za razvoj sektorskih politika koje utječu na šume, te Evropskog zelenog plana, mape puta. Kriterije i principe treba uskladiti na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH;  Usvajanje Šumarskog programa Federacije BiH i donošenje Izvedbenog dijela; 130  Definiranje standardne metodologije za izradu šumskoprivrednih osnova, uvažavajući planiranje po ostalim šumskim funkcijama, planiranje korištenja biomase i nedrvnih šumskih proizvoda, kao i zaštitne uloge šuma;  Održavanje obuke zaposlenika za primjenu nove metodologije izrade šumskoprivrednihosnova, te njihovu primjenu i i praćenje izvršavanja planiranih radova gospodarenja šumama;  Demonstriranje primjene nove metodologije na najmanje 2 šumska pilot-područja;  Sukcesivno izrađivanje ŠPO-a prema novoj standardnoj metodologiji za sva šumska područja;  Razvijanje modela izmjere i uređivanja privatnih šuma, ali i provedbe gospodarenja privatnim šumama;  Izvršavanje obuke privatnih šumoposjednika o novim načinima upravljanja šumama;  Izrada planova gospodarenja privatnim šumama. Mjera 6.1.2. Uspostavljanje sistema kontrole sakupljanja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda Ova mjera ima za cilj uspostaviti sistemski okvir za postizanje održivosti sakupljanja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda. Mjera podrazumijeva aktivnosti koje se fokusiraju na uvođenje sistema certifikacije:  Izrada akcijskog plana uvođenja sistema certifikacije u sektor korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda;  Uspostavljanje sistema certifikacije u sektoru korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda na fer i inkluzivnoj osnovi. Uvođenje sistema certifikacije je mjera koja je planirana da se provede u koordinaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te nadležnog ministarstva Republike Srpske i Vlade Brčko distrikta BiH. Preduvjet za započinjanje implementacije mjere je donošenje Zakona o šumama i podzakonskog akta kojim će se propisati uvjeti za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda, koje je planirano u okviru mjere 6.1.1. Mjera 6.1.3. Uspostavljanje redovnog praćenja zdravstvenog stanja šuma Ova mjera ima za cilj uspostaviti redovno praćenje zdravstvenog stanja šuma koje obuhvata praćenje promjena u šumskim ekosistemima u smislu stanja diverziteta vrsta, promjena površina, zdravstvenog stanja i drugih biotskih i abiotskih faktora. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Izrada metode za usklađeno uzorkovanje, procjenu i praćenje stanja šuma, prema prethodno utvrđenim indikatorima;  Usvajanje pravilnika kojim se određuje način praćenja zdravstvenog stanja šuma, način obavljanja zdravstvene zaštite šuma i način izvještavanja;  Određivanje mreže monitoring tačaka;  Obuka i kapacitiranje korisnika šuma i kantonalnih uprava za šumarstvo za vršenje praćenja stanja šuma prema utvrđenom programu. 131 Mjera 6.1.4. Povećanje prohodnosti šuma i kapacitiranje korisnika šuma za rano otkrivanje i sprječavanje požara Mjera ima za cilj ostvariti uvjete za rano otkrivanje i sprječavanje šumskih požara i obuhvata tehničke, mjere nabavke opreme, te mjere osposobljavanja zaposlenika korisnika šuma. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Izrada planova za izgradnju protupožarnih prosjeka;  Nabavka vozila i odgovarajuće tehnike i alata za sječu stabala i izradu protupožarnih prosjeka za potrebe korisnika šuma;  Izgradnja prosjeka s elementima šumskih cesta;  Nabavka i postavljanje informativnih panoa i oznake upozorenja za sprječavanje požara;  Nabavljanje opreme za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu;  Obuka zaposlenika za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu. Oprema za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu obuhvata ne samo opremu za rano otkrivanje požara nego i opremu za praćenje zdravstvenog stanja šuma (mjera 6.1.3) (optički senzori i kamere, bespilotne letjelice, pametni uređaji za evidenciju stanja i fotografiranje s prijenosom podataka u GIS). Mjera 6.1.5. Pošumljavanje goleti i prevođenje izdanačkih šuma u visoke šume Mjera ima za cilj povećati ukupne šumske površine u Federaciji BiH i time doprinijeti sprječavanju klimatskih promjena. Mjera se fokusira na pošumljavanje goleti i prevođenje izdanačkih šuma u visoke šume:  Donošenje pravilnika kojim će se ustanoviti regije provenijencija, te propisati način, postupak i uvjeti vrednovanja i priznavanja polaznog materijala šumskog drveća;  Povećanje površine visokih šuma prevođenjem min. 20% sadašnje površine izdanačkih šuma i šikara u viši uzgojni oblik, na površinama gdje je to moguće;  Izrada rodno osjetljivog plana pošumljavanja krša i goleti Federacije BiH;  Pošumljavanje na 10% sadašnje teritorije krša i goleti. Mjera 6.1.6. Uspostavljanje informacijskog sistema o šumama Cilj uspostave informacijskog sistema o šumama (ISŠ) je stvoriti informacijske pretpostavke za održivo upravljanje šumskim resursima. ISŠ treba sadržavati prioritetne teme za podatke i informacije o šumama poput: osnovnih podataka o šumama, prirode i biološke raznolikosti, šuma i klimatskih promjena (utjecaji, prilagođavanje i ublažavanje), zdravlja i otpornosti šuma (prirodni poremećaji, požari i štetnici) i (šuma) bioekonomije. Dio informacijskog sistema je već razvijen, ali treba nastaviti rad i usklađivanje strukture sa Šumarskim informacijskim sistemom EU (FISE). Ovoj aktivnosti treba prethoditi hitno usvajanje i stavljanje podataka u javnost II inventure šuma. 132 Prioritet 6.2.: Unaprijediti strateški, zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje lovnom divljači Mjera 6.2.1. Uspostaviti usklađen regulatorni okvir za uspostavu lovišta, upravljanje populacijom i planski uzgoj divljači Cilj ove mjere je usklađivanje propisa o lovstvu s relevantnim EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta. Mjera podrazumijeva:  Donošenje novog, usklađenog Zakona o lovstvu;  Donošenje seta novih pozakonskih akata, sukladno novom zakonu. Mjera 6.2.2. Unaprijediti sistem planiranja i upravljanja lovnom divljači, kao i upravljanje populacijom divljači Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Mjera ima za cilj uspostaviti pretpostavke za efikasno planiranje upravljanja divljači, uvažavajući administrativne granice, ali na način da one ne predstavljaju prepreku. Za realizaciju mjere potrebno je:  Izvršiti kategorizaciju, ustanovljenje i dodjelu lovišta na korištenje u skladu s odredbama novog Zakona (mjera 6.2.1);  U svim lovištima uspostaviti stručnu službu za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera;  Izraditi i usvojiti planove za upravljanje populacijom divljači vuka, medvjeda i risa, usklađene s istim planovima za Republiku Srpsku;  Izraditi lovne osnove za sva privredno-lovna područja koja uvažavaju principe zaštite vrsta, u skladu s konvencijama;  Uspostaviti modul lovstva unutar informacijskog sistema šumarstva. Prioritet 6.3.: Unaprijediti zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje ribljim fondom Mjera 6.3.1. Usaglašavanje regulatornog okvira za ribarstvo s pravnom stečevinom EU i međunarodnim konvencijama Cilj mjere je usaglasiti zakonske propise iz oblasti ribarstva s pravnom stečevinom EU i urediti privredno ribarstvo na moru, te izvršiti usaglašavanje propisa iz oblasti ribarstva s propisima iz oblasti voda. Obuhvaćene su sljedeće aktivnosti:  Donošenje zakona i podzakonskih akata za privredno ribarstvo na moru usaglašeno sa zajedničkom ribarskom politikom i obavezama iz EU direktiva i međunarodnih sporazuma;  Usaglašavanje Zakona o slatkovodnom ribarstvu sa zakonom iz oblasti voda i zahtjevima iz međunarodnih konvencija i EU direktiva iz oblasti ribarstva i biodiverziteta; 133  Usvajanje Strategije razvoja poljoprivrednog sektora za period 2022‒2028. usklađenu sa zajedničkom strategijom za ribarstvo i akvakluturu EU;  Sukcesivno izrađivanje ribolovnih osnova u skladu s novim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. Mjera 6.3.2. Uspostavljanje informacijskog sistema o ribarstvu i statističkog praćenja uzgoja ribe Cilj mjere je uspostaviti informacijski sistem o ribarstvu i statističko praćenje uzgoja ribe. Poseban napredak se očekuje u oblasti morsko-privrednog ribarstva i marikulture. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Izrađivanje registra plovila i dozvola za morsko privredno ribarstvo i marikulturu;  Uspostavljanje sistema izdavanja dozvola;  Uspostavljanje sistema za bilježenje i izvještavanje o ribolovnim aktivnostima i iskrcaju ulova;  Uspostavljanje modela statističkog praćenja gazdinstava s uzgojem morske i slatkovodne ribe prema usvojenoj metodologiji za BiH. Prioritet 6.4.: Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Mjera 6.4.1. Stvoriti zakonski i strateški okvir za cjelovitu zaštitu zemljišta Cilj mjere je stvoriti okvir za integralnu zaštitu svih tipova zemljišta. Mjera podrazumijeva donošenje zakonskog propisa i strategije o zaštiti zemljišta, kao i usaglašavanje propisa iz oblasti kojima se reguliraju pojedini načini korištenja zemljišta (rudarstvo, građenje, poljoprivreda). Planirane su sljedeće aktivnosti za realizaciju mjere:  Donošenje Zakona o zaštiti zemljišta i podzakonskih akata;  Izrada i usvajanje Strategija održivog upravljanja zemljištem;  Usklađivanje zakona: o uređenju prostora i građenju Federacije BiH i kantona u Federaciji BiH, u odnosu na Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH, tj. u Zakon o uređenju prostora i građenju Federacije BiH unijeti obavezu jedinica lokalne samouprave da prije donošenja prostornog plana imaju urađenu Osnovu zaštite, uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljišta;  Dopuna Zakona o rudarstvu Federacije BiH u odnosu na sanaciju rudarskih površina, proširivanjem opcija sanacije koja podrazumijevaju i prenamjenu, te u odnosu na finansijsku odgovornost i garancije za sanaciju napuštenih rudarskih površina. Mjera 6.4.2. Uspostava monitoringa zemljišta Mjera ima za cilj unaprijediti i nadograditi postojeći monitoring kvaliteta minitoringom svih tipova zemljišta. Mjera podrazumijeva sljedeće aktivnosti:  Izrada, usaglašavanje i usvajanje metode mjerenja i pokazatelja za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa;  Usvajanje plana monitoringa zemljišta;  Uspostavljanje mreže monitoring mjesta i vršenje monitoringa. 134 Prikupljeni podaci se integriraju u informacijski sistem za zemljište. Mjera 6.4.3. Sanacija degradiranih površina Cilj mjere je smanjiti površinu degradiranog zemljišta. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Uspostavljanje katastra degradiranih površina;  Izrada akcijskog programa sanacije degradiranih površina koji obuhvata procedure i metode sanacije degradiranih površina, kriterije za prioritetizaciju izbora lokacija za sanaciju na bazi okolišnih i socijalnih kriterija (broj ugroženih ljudi, žena i djece, siromašnih...);  Obnavljanje degradiranih zemljišnih površina (cca. 3500 ha) s fokusom na sljedeća područja: Banovići, Lukavac, Tuzla, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Zenica, Breza, Kakanj, Novi Travnik, Donji Vakuf itd.;  Izvršavanje revitalizacije zemljišta u posebno osjetljivim i napuštenim područjima, s fokusom na područja dinarskog krša i visokih planina: Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton, područje visokih planina Centralne Bosne. Mjera 6.4.4. Sprječavanje degradacije zemljišta neplanskom gradnjom Cilj mjere je spriječiti daljnju degradaciju zemljišta nelegalnom gradnjom. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Donošenje novih zakona o legalizaciji koji bi bili usklađeni s Bečkom deklaracijom o nacionalnim i regionalnim politikama i programima u vezi s neformalnim naseljima u jugoistočnoj Evropi;  Evidentiranje nelegalnih objekata;  Izrada operativnih planova za prevenciju neplanske gradnje, te donošenje programa uklanjanja nelegalnih objekata;  Kontinuirana izrada i usvajanje nove prostorno- planske dokumentacije bazirane na kontroliranom razvoju gradova i sprječavanje korištenja kvalitetnih kategorija zemljišta za gradnju;  Ograničavanje korištenja kvalitetnih zemljišta (i agrozone) za izgradnju stanova, industrije i drugih objekata posebnim odlukama. Mjera 6.4.5. Deminiranje zemljišta Cilj mjere je izvršiti potpuno deminiranje zemljišta, 100% do 2030. godine. Deminiranje se vrši na osnovi godišnjih planova deminiranja. Prioritet 6.5.: Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama Mjera 6.5.1. Uspostavljanje okvira za održivu upotrebu i eksploataciju mineralnih sirovina Mjera ima za cilj osigurati cjeloviti pristup osiguranju mineralnih sirovina za potrebe razvoja industrije u Federaciji BiH i obuhvata: 135  Izradu strategije za ekonomično, socijalno i okolišno prihvatljivo upravljanje mineralnim sirovinama, koje uključuje povrat mineralnih i metalskih sirovina iz otpada (urbano rudarenje, kružna ekonomija); Izradu programa i planove uvođenja savremenih tehnologija u rudnike u vlasništvu Federacije BiH u cilju osiguravanja uvjeta za povećanu efikasnost u eksploataciji i korištenju mineralnih sirovina i sprječavanju nastanka otpada. 136 9.3. Indikativni finansijski okvir Sa finansijskom procjenom od nešto preko 29% ili 3.4 milijarde KM tematska oblast Održivo upravljanje resursima je druga oblast po veličini troška u Strategiji za Federaciju BiH koja iznosi 11.9 milijardi KM. Tematska oblast Održivo upravljanje resursima se sastoji od pet prioriteta i 16 mjera. Ovo je tematska oblast sa najmanjim brojem prioriteta u Strategiji za Federaciju BiH. Prioritet 6.4. (Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima) obuhvata 96% ili 3.3 milijarde KM. Ovo je ujedno i prioritet sa najvećim troškom u čitavoj Strategiji za Federaciju BiH sa 27% iznosa od ukupne procjene. Svi preostali prioriteti u tematskoj oblasti Održivo upravljanje resursima iznose 4% ili 144 miliona KM torška za ovu tematsku oblast. Detaljan prikaz podataka procjene indikativnog finansijskog okvira za tematsku oblast Održivo upravljanje resursima kao i općenito za nivo Federacije BiH nalazi se u poglavlju Aneks 9 koje uključuje tabelu i tortni grafikon. 137 10. UPRAVLJANJE OKOLIŠEM 10.1. Analiza situacije Kada je riječ o upravljanju okolišem u Federaciji BiH, urađena je analiza polaznog stanja i ključnih izazova grupirana prema sljedećim podtematskim oblastima: (a) strateško planiranje i usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima u oblasti okoliša, (b) provedba usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih sporazuma, (c) kapaciteti i koordinacija institucija, (d) učešće javnosti, (e) monitoring i izvještavanje, (f) integracija okolišnih zahtjeva u sektorske politike, (g) ekonomski instrumenti zaštite okoliša, (h) obrazovanje, istraživanje i razvoj, (i) integracija principa ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i pitanja siromaštva u sektoru okoliša. Strateško planiranje i usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima u oblasti okoliša U Federaciji BiH su u prethodnom periodu napravljeni određeni pomaci po pitanju uspostave pravnog okvira kojim se reguliraju horizontalna pitanja upravljanja okoliša. Ipak, potrebno je i dalje raditi na rješavanju problema identificiranih u ovom izvještaju. Ključni izazovi povezani sa strateškim planiranjem i legislativom u oblasti okoliša obuhvaćaju: nedostatak i/ili neadekvatnost regulative, te neusklađenost pravnog okvira u oblasti upravljanja okolišem (unutar BiH i odnosu na međunarodne obaveze). Proces harmonizacije zakonskog okvira u Federaciji BiH s onim u EU započeo je još 2003. godine kroz izradu i usvajanje Zakona u zaštiti okoliša. Ovaj zakon je, u godinama iza toga, nadograđivan dopunama osnovnog zakona i izradom podzakonskih akata, te strateških dokumenata koji su u prenijeli ključne EU principe i zahtjeve u oblasti upravljanja okolišem u propise Federacije BiH. No, i pored toga, nije postignuta potpuna harmonizacija s propisima EU, pri čemu su identificirani propisi koji su djelimično preneseni, kao i oni koji nisu nikako preneseni u okolišno zakonodavstvo Federacije BiH. Novi Zakon o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 15/21 2021), usvojen je 28.01.2021. godine i osigurava visok stepen usklađenosti pravnog okvira u Federaciji BiH s:  Direktivom o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (2001/42/EC);  Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš (2014/52/EU);  Direktivom 2003/4/EC o javnom pristupu informacijama o okolišu;  Direktivom 2003/35/EC o osiguravanju učestvovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš;  Direktivom 2012/18/EU o kontroli opasnosti od velikih nesreća;  Uredbom (EZ) br. 1221/2009 o sistemu ekooznačavanja i sistemu okolišnog upravljanja i nezavisnog ocjenjivanja. Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (eng. Industrial Emissions Directive ‒ IED) je djelimično prenesena u zakonodavstvo Federacije BiH. Kroz novi Zakon o zaštiti okoliša prenesen je dio koji pokriva kontrolu i sprječavanje zagađenja – ex IPPC direktiva (dio nove IED). 138 Usvajanjem Zakona o infrastrukturi prostornih podataka Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH, br. 55/21 2021) napravljen je veliki korak ka transponiranju Direktive 2007/2/EC o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Evropskoj zajednici (INSPIRE), a usvajanje Strategije o uspostavi i održavanju infrastrukture prostornih podataka Federacije BiH je u skladu s Direktivom INSPIRE i trendovima u EU i predstavlja presudan korak u konceptu prikupljanja i upravljanja podacima. Transpozicija Direktive 2004/35/EC o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu i Direktive 2008/99/EC o zaštiti okoliša putem krivičnog prava još uvijek nije započela. U Federaciji BiH u decembru 2016. usvojen je Program aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša koji obuhvata osam podsektora pravne stečevine EU o okolišu: horizontalna pitanja, upravljanje vodom, upravljanje otpadom, kvalitet zraka i klimatske promjene, industrijsko zagađenje, hemikalije, zaštita prirode i buka iz okoliša. Program aproksimacije je specifičniji od Strategije usklađivanja propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša BiH u opisivanju stvarnog stanja i potrebnih promjena u zakonskom okviru u Federaciji BiH za prijenos pravne stečevine EU o okolišu. Programom je predviđena izrada Akcijskih planova za provedbu direktiva (APID-i), kao provedbenih dokumenata Planova implementacije direktiva (DSIP-i), za sve horizontalne direktive u oblasti upravljanja okolišem navedene u Programu aproksimacije, te usvajanje od strane nadležnih institucija za provedbu direktiva. Na osnovu navedenog, potrebno je raditi na unaprjeđenju pravnog okvira za upravljanje okolišem u Federaciji BiH, posebno na harmonizaciji s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima, u cilju osiguravanja ravnomjernog, usklađenog i dosljednog cjelodržavnog pristupa u strateškom planiranju i usklađivanju s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša na svim nivoima vlasti. Provedba usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih sporazuma Drugi ključni izazov odnosi se na neefikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih sporazuma. U BiH još uvijek nisu uspostavljeni učinkoviti institucionalni mehanizmi za nadzor i koordinaciju provedbe obaveza proizašlih iz međunarodnih sporazuma o okolišu. Trenutno, aranžmani za provedbu međunarodnih sporazuma definiraju se od slučaja do slučaja, što je omogućilo progres u provedbi nekih sporazuma (ozon, klimatske promjene, bioraznolikost), ali ne osigurava efikasan odgovor za sve. Osim toga, još uvijek postoje okolišni sporazumi čija je BiH stranka, a koji nemaju imenovane focal points (npr. Bernska konvencija, Konvencija o dalekosežnom prekograničnom zagađivanju zraka (CLRTAP (UN 1979)), Evropski program za praćenje i evaluaciju (EMEP)16, itd.). Iako su ovo načelne obaveze države BiH, odgovornosti za međunarodnu saradnju u području zaštite okoliša, u smislu obaveza institucija koje djeluju kao focal point kod provedbe određenih ugovora o okolišu, raspodijeljene su između institucija na državnom nivou17, te nadležnih institucija u entitetima. U Federaciji BiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je focal point za 16 The co-operative programme for monitoring and evaluation of the long-range transmission of air pollutants in Europe (neslužbeno European Monitoring and Evaluation Programme ‒ EMEP) 17 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine 139 UN-ovu konvenciju o biološkoj raznolikosti (UNCBD) i za Aarhusku konvenciju o pristupu informacijama, učestvovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Nadalje, značajni segmenti provedbe međunarodnih standarda i obaveza odnose se na primjenu strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO), efikasnost izdavanja dozvola i primjenu najboljih raspoloživih tehnika (NRT). Iako je od januara 2021. godine na snazi novi Zakon o zaštiti okoliša koji je uveo poboljšanja u reguliranju procesa provedbe SPUO-a, upotreba instrumenta SPUO u Federaciji BiH je ograničena. Definirana je osnova za provedbu SPUO-a, projekti i programi za koje se obavezno provodi SPUO (kao i oni koji ne poliježu SPUO-u), faze u postupku procjene, uključujući učestvovanje javnosti, nadležnost za provedbu SPUO-a, te način provedbe SPUO-a. Ipak, utvrđivanje obima, sadržaja i ocjene strateške studije tek će biti detaljno regulirano posebnim podzakonskim aktom koji treba biti donesen u roku od godine dana od dana stupanja zakona na snagu. Integrirane dozvole, na način kako je regulirano Direktivom EU 2010/75/EU o industrijskim emisijama, još se ne izdaju u Federaciji BiH. Sadašnja zakonska rješenja izdavanja dozvola obuhvataju vođenje više postupaka, pa se tako vode odvojeni postupci za izdavanje vodnih akata i okolišnih akata. Ove individualne dozvole izdaju različita ministarstva. Federalno ministarstvo okoliša i turizma i kantonalna ministarstva izdaju okolišne dozvole u okviru svojih nadležnosti, a agencije za vodna područja i kantonalna ministarstva izdaju vodne akte u okviru svojih nadležnosti. Uredba kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu (Sl. novine Federacije BiH, br. 51/21 2021) iz juna 2021. godine propisuje novu formu zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole. Zakon o zaštiti okoliša nalaže primjenu najboljih raspoloživih tehnika za djelatnosti za koje se posebnim propisom utvrđuju najbolje raspoložive tehnike, ali praktična provedba je ograničena. Tehnička uputstva o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) i referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama (BREFs) nisu prevedeni na službene jezike u BiH. Prema članu 100, stav (5) Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 15/21 2021) za djelatnosti za koje posebnim propisom nisu definirane najbolje raspoložive tehnike, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike EU. U Federaciji BiH su u periodu od jula 2007. do jula 2008. godine, u okviru LIFE projekta „Jačanje kapaciteta za implementaciju integralne prevencije i kontrole zagađivanja u BiH (IPPC-BiH)“ pripremljena Tehnička uputstva o NRT-ima za sljedeće sektore prehrambene industrije i poljoprivrede: klaonice krupne stoke, prerada mesa, uzgoj i prerada ribe, prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda, prerada voća i povrća i proizvodnja piva. Ova uputstva su rješenjem Federalnog ministarstva okoliša i turizma usvojena 2009. godine. Naknadno su, u okviru projekta „Pomoć u sprovođenju IPPC direktive (EuropAid/126648/C/SER/BA)“ pripremljena Tehnička uputstva za sljedeće sektore: ekstrakcija kamena, velika ložišta, površinska zaštita metala i plastike i presvlačenje rastopljenim metalom i za monitoring. Ova uputstva, međutim, još uvijek nisu usvojena. U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Pravilnikom o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se postižu standardi kvaliteta okoliša (Sl. novine Federacije BiH, br. 92/07 2007) i djelatnosti za koje je potrebno, po prioritetima, pripremiti tehnička uputstva su: klaonice peradi i prerada, proizvodnja bezalkoholnh pića, proizvodnja vina, proizvodnja pekarskih i slastičarskih proizvoda, uzgoj krupne stoke, uzgoj peradi, uzgoj poljoprivrednih kultura, predobrada ili bojenje vlakana ili tekstila, štavljenje krupne i sitne kože, proizvodnja celuloze iz drveta ili sličnih vlaknastih materijala, proizvodnja papira i kartona, postrojenja za preradu celuloze, prerada drveta i gotovih proizvoda od drveta, proizvodnja deterdženata, proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida, proizvodnja 140 keramičkih proizvoda pečenjem, postizanje energijske efikasnosti u industriji i zgradarstvu i spaljivanje otpada. Na osnovu navedenog, potrebno je poboljšati kapacitete i koordinaciju između institucija zbog efikasnog sprovođenja usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza. Kapaciteti i koordinacija institucija Kao ključni razlozi za nepotpunu provedbu zakona, identificirani su nedovoljni kapaciteti institucija odgovornih za pitanja okoliša i nedostatak vertikalne i horizontalne koordinacije između institucija po svim segmentima zaštite okoliša, uključujući i nedostatak koordinacije u domenu ravnopravnosti spolova. U nadležnim institucijama nedovoljni su ljudski resursi u smislu malog broja zaposlenih u odnosu na obim posla, te u domenu nedostatka stručnosti. U ključnim institucijama18, poput Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, osim što nisu popunjena sva radna mjesta predviđena unutrašnjom organizacijom i sistematizacijom poslova19, obim posla je velik i postojeća organizacija predstavlja ograničenje za adekvatne učinke. U smislu posjedovanja vještina, zaposleni dobro poznaju problematiku okoliša, ali nedostaje stručnost za upravljanje projektima. Specijalizirani timovi za pripremu i realizaciju projekata postoje u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ali ne u svim institucijama. U Federaciji BiH nedostaje vertikalna koordinacija i komunikacija između kantona/općina i Federacije, ali također i horizontalna koordinacija (međuentitetska ‒ između Federacije, Republike Srpske i Brčko distrikta, kao i međukantonalna i međuopćinska). Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH (Sl. glasnik BiH, br. 72/16 i 35/18 2016) utvrđeni su institucionalni i operativni sistem i način ostvarivanja koordinacije institucija u BiH (uključujući i Federaciju BiH) na provođenju aktivnosti vezanih uz proces integriranja BiH u EU. U pogledu međuentitetske koordinacije, Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske i Vlada Brčko distrikta BiH su 2006. godine osnovale Međuentitetsko tijelo za okoliš zbog uspostavljanja saradnje i 18 Ključne institucije u oblasti okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine su: Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Agencija za vodno područje rijeke Save, Federalni hidrometeorološki zavod, Federalno ministarstvo zdravstva, Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za agropedologiju, Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. 19 U Federalnom ministarstvu okoliša i turizma ukupno je zaposleno 43 osobe (32 državna službenika, 9 namještenika i 2 savjetnika ministra) od 93 radnih mjesta predviđenih važećom sistematizacijom. U tri sektora odgovorna za donošenje, primjenu, provođenje propisa i politike u oblasti okoliša zaposleno je:  Sektor okoliša ‒ 6 službenika od 15 sistematiziranih pozicija (popunjenost 40%)  Sektor za okolišne dozvole, procjenu utjecaja na okoliš, registar i čiste tehnologije ‒ 8 od 19 (popunjenost 42%)  Sektor za upravljanje otpadom, realizaciju planova i pripremu strateških projekata ‒ 8 od 13 (popunjenost 62%). Starosna struktura zaposlenih u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma je starije životne dobi. U periodu od 2022. do 2029. godine očekuje se da će 16 državnih službenika i namještenika steći zakonom predviđene uslove za penziju – ispunjenje godina života (izvor podataka: Federalno ministarstvo okoliša i turizma). Prema izvještaju „Odgovori Bosne i Hercegovine na pitanja iz Upitnika Evropske komisije – Poglavlje 27. Okoliš“, u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u Sektoru za vode zaposleno je 8 službenika (7 zaposlenika kao stručno osoblje i 1 zaposlenik kao administrativno osoblje), a ukupan broj sistematiziranih pozicija u ovom sektoru je 10. Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine ustrojen je kroz 5 stručnih sektora, a u Sektoru zaštite okoliša od predviđene 44 pozicije, popunjeno je 15 mjesta. U Agenciji za vodno područje Jadranskog mora zaposlena su 24 uposlenika, a prema važećoj sistematizaciji predviđno je ukupno 44 pozicije. Agencija za vodno područje rijeke Save zapošljava 75 uposlenika, a prema važećoj sistematizaciji predviđno je ukupno 102 pozicije. U Federalnom hidrometeorološkom zavodu broj zaposlenih je 74 od ukupno 118 sistematiziranih pozicija. Od predviđenih 50 službenika s VSS-om, zaposleno je svega 18 (izvor podataka: Federalni hidrometeorološki zavod). 141 koordinacije u okvirima zajedničkih ciljeva i interesa zaštite okoliša. Ovo tijelo se bavi pitanjima iz oblasti okoliša koja zahtijevaju usaglašen pristup entiteta, kao i drugim pitanjima prenesenima na Međuentitetsko tijelo, međutim njegove odluke nisu pravno obavezujuće. Sastanci Međuentitetskog tijela održavaju se najmanje 6 puta godišnje (Vijeće ministara BiH 2018), međutim, njegov rad je neefikasan i neefektivan. Inspekcijski nadzor nad primjenom federalnih propisa u oblasti okoliša je u nadležnosti inspekcijskih organa: federalnih i kantonalnih. U okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove, inspekcije u čijoj je nadležnosti provedba zakona iz oblasti zaštite okoliša raspoređene su u 3 od ukupno 11 inspektorata i to:  Federalna inspekcija zaštite okoliša u sastavu Federalnog urbanističko-ekološkog inspektorata koja broji ukupno 5 federalnih inspektora od planiranih 5, s tim da nije izvršena uža specijalizacija federalnih inspektora zaštite okoliša po pojedinim okolišnim medijima (zrak, zemljište, voda, buka, otpad), kao ni za pogone i postrojenja kod kojih postoji opasnost od nesreća većih razmjera;  Federalna vodna inspekcija u sastavu Federalnog vodnog inspektorata koja broji ukupno 5 federalnih inspektora od planiranih 8;  Federalna inspekcija zaštite prirode u sastavu Federalnog šumskog inspektorata koja broji 2 federalna inspektora od planirana 2 (Vijeće ministara BiH 2018). Koordinacija između federalnih inspekcija unutar Federalne uprave za inspekcijske poslove određena je članom 18. Zakona o inspekcijama Federacije BiH (Sl. novine FBiH, br. 73/2014 i 19/2017 2017), a u praksi se provodi planiranjem i izvršavanjem inspekcijskih nadzora mješovitim inspekcijskim timovima (timske inspekcije), kada za takve inspekcije postoje potrebe (Vijeće ministara BiH 2018). Međutim, nadležnosti okolišne inspekcije i drugih inspekcija (tržišne, zdravstvene, vodoprivredne) ponekad se isprepliću i nužno je koordinirati njihov rad. Kontakti između Federalne uprave za inspekcijske poslove, Republičke uprave za inspekcijske poslove i Inspektorata Brčko distrikta odvijaju se po potrebi, međutim, saradnja ovih institucija nije formalizirana ili institucionalizirana. Opisani izazovi ukazuju na potrebu da se poboljšaju kapaciteti i međusobna koordinacija institucija u sektoru okoliša. Učešće javnosti Najvažniji preduvjet za aktivno učešće javnosti u odlučivanju o pitanjima okoliša – razvijena svijest o značaju i potrebi zaštite okoliša – nije na visokom nivou. Ovaj izazov prepoznat je među stručnom i širom javnosti. Resorne institucije ne provode kontinuirane edukativne programe i kampanje za podizanje javne svijesti o pitanjima zaštite okoliša. Najčešće se takve aktivnosti organiziraju u okviru kratkoročnih projekata. U proteklim godinama bila je evidentna nedosljedna priprema, javnost rada i izvještavanje odgovornih institucija, posebno po pitanju zakonske obaveze pripreme i objavljivanja Izvještaja o stanju okoliša u Federaciji BiH. S druge strane, nedovoljna je inicijativa i uključenost organizacija 142 civilnog društva iz pojedinih sektora (npr. ženskih organizacija, posebno onih koje okupljaju žene sa sela, omladinskih organizacija i onih koje zastupaju potrebe i interese socijalno osjetljivih grupa). Federalno ministarstvo okoliša i turizma organizira transparentne procese javnih rasprava o ključnim procesima (PUO, SPUO, izdavanje okolišnih dozvola…) u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša i drugih važećih propisa o javnosti rada institucija i javnim konsultacijama. Međutim, predstavnici organizacija civilnog društva nisu zadovoljni nivoom učestvovanja javnosti i kvalitetom javnih konsultacija u procesima donošenja odluka (posebno u procesima procjene utjecaja na okoliš, izdavanja okolišnih dozvola, pripremi zakona, podzakonskih i drugih akata, itd). Mladi ne učestvuju u procesima donošenja odluka kako je to predviđeno Zakonom o mladima Federacije BiH. Iz navedenog, zaključuje se da postoji potreba za jačanjem svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša, osiguravanjem adekvatnog pristupa informacijama i efikasnim učešćem javnosti u procesima donošenja odluka koje se tiču okoliša, s fokusom na uključenost žena, mladih i socijalno osjetljivih grupa. Monitoring i izvještavanje U Federaciji BiH nije uspostavljen efikasan sistem prikupljanja, prijenosa i validacije podataka, te izvještavanja o okolišu. Konkretno, nije ispunjena zakonska obaveza za uspostavu jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša. Postoji praksa prikupljanja podataka u okviru pojedinih oblasti (otpad, vode), ali ti podaci nisu integrirani u jedinstven informacioni sistem. U prethodnim godinama uspostavljeno je nekoliko formalnih mehanizama za prijenos podataka i informacija među institucijama koje se bave pitanjima okoliša u Federaciji BiH. Na osnovu postojeće zakonske regulative Federacije BiH uspostavljeni su:  Informacioni sistem upravljanja otpadom ‒ u Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH;  Informacioni sistem voda ‒ na nivou vodnih područja (za vodno područje rijeke Save sistemom upravlja Agencija za vodno područje rijeke Save, a za vodno područje Jadranskog mora Agencija za vodno područje Jadranskog mora). Prema novom Zakonu o zaštiti okoliša uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša u Federaciji obavlja Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH. Zaključkom Vlade Federacije BiH sa 170. sjednice (od 28.01.2019.) određeno je da razvoj informacionog sistema za okoliš i prirodu vrši Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH i da su ih nadležne institucije Federacije, koje raspolažu određenim podacima i informacijama za komponente okoliša (zrak, vode, zemljište/tlo, priroda, upravljanje otpadom), dužne redovno dostavljati Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH za integralnu obradu i uspostavu jedinstvenog informacionog sistema za okoliš i izradu periodičnih izvještaja o stanju okoliša. Tabela 24: Nadležnosti za prikupljanje podataka o okolišu u Federaciji BiH Nadležnosti za prikupljanje podataka o okolišu u Federaciji BiH Nadležna institucija Zakonske obaveze u domenu prikupljanja i obrade podataka Federalno ministarstvo okoliša i turizma Praćenje, analiza i ocjena stanja okoliša, prikupljanje i objedinjavanje prikupljenih podataka i informacija o okolišu, uspostava i upravljanje sistemom izvještavanja i 143 Nadležnosti za prikupljanje podataka o okolišu u Federaciji BiH Nadležna institucija Zakonske obaveze u domenu prikupljanja i obrade podataka informiranja o okolišu u Federaciji BiH, vođenje registra o zagađiva čima i zagađenjima svih komponenti okoliša, vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu, te upis u registar sistema za ekološko upravljanje i nezavisno ocjenjivajne EMAS, izrada Izvještaja o stanju okoliša (prema Zakonu o zaštiti okoliša Federacije BiH) Federalni zavod za statistiku Vrši stručne i druge poslove iz nadležnosti Federacije koji se odnose na statistička istraživanja u Federaciji, među kojima je i oblast okoliša (prema Zakonu o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave) Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH Nadležan je za:  uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša u Federaciji BiH (prema Zakonu o zaštiti okoliša i Zaključku Vlade Federacije BiH od 28. 1. 2019.)  uspostavu, razvoj, vođenje informacionog sistema upravljanja otpadom (prema Zakonu o upravljanju otpadom Federacije BiH)  uspostavu i razvoj informacionog sistema zaštite prirode do momenta uspostave Federalnog zavoda za zaštitu prirode (prema Zakonu o zaštiti prirode Federacije BiH i Zaključku Vlade Federacije BiH broj 146/2018 od 01. 02. 2018. godine) Agencije za vode u Federaciji BiH (Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Agencija za vodno područje rijeke Save) Organiziraju hidrološki monitoring i monitoring kvaliteta vode, monitoring ekološkog stanja površinskih voda, monitoring kvaliteta podzemnih voda. Pripremaju izvještaje o stanju kvaliteta vode i preporučuju mjere potrebne za postizanje ciljeva koji se odnose na zaštitu voda, regulaciju voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i korištenja voda. Uspostavljaju i upravljaju informacionim sistemom voda (prema Zakonu u vodama Federacije BiH) Federalni hidrometeorološki zavod Nadležan je za razvoj i funkcioniranje meteorološke, hidrološke i seizmološke djelatnosti i kvaliteta okoliša; istraživanje atmosfere, vodenih resursa, kvaliteta okoliša (zraka, vode i tla) i seizmoloških procesa; prikupljanje, obrađivanje i objavljivanje podataka iz djelokruga od interesa za Federaciju i vršenje drugih poslova u području meteorologije, hidrologije, kvaliteta okoliša i seizmologije (prema Zakonu o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave) Federalni zavod za agropedologiju Zavod vrši stručne i druge poslove iz nadležnosti Federacije BiH, a oni se, između ostalog, odnose i na: praćenje kontaminiranosti poljoprivrednog zemljišta polutantima (teškim metalima), monitoring, te uspostavljanje zemljišnog informacionog sistema i vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu (prema Zakonu o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave) Također, u Federaciji BiH nisu uspostavljene standardizirane metode prikupljanja, prijenosa podataka i izvještavanja o statistici u oblasti okoliša. I tu postoje pojedinačni (odvojeni) sistemi prikupljanja i izvještavanja podataka o okolišu, ali to je nedovoljno za adekvatno izvještavanje u skladu s međunarodnim standardima (zahtjevi za izvještavanje od EEA, EUROSTAT-a, SDG-a, UNECE a, tri Rio konvencije, itd.). U Federaciji BiH nije usvojena Federalna lista indikatora za praćenje stanja okoliša bazirana na setu pokazatelja iz ključne grupe pokazatelja koje koristi Evropska agencija za okoliš (CSI lista) koja bi se trebala koristiti za zvanično izvještavanje o stanju okoliša. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je 2019. godine usvojilo Listu odabranih indikatora okoliša u BiH koja je formirana na osnovu pokazatelja prema kojima je potrebno izvještavati prema tri Rio konvencije20. Usvojena lista odabranih pokazatelja okoliša sadrži 59 pokazatelja poredanih po tematskim 20 Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama – UNFCCC, Konvencija o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih nacija – UNCBD i Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije u zemljama s velikim sušama i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi − UNCCD 144 područjima (biološka raznolikost, degradacija zemljišta, kvalitet zraka i klimatske promjene), a za koje je ocijenjeno da su relevantni za praćenje stanja okoliša u BiH. S obzirom na to da je 2021. godine usvojen Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH (Vlada Švedske i UNDP, 2020), još uvijek nije razvijena adekvatna statistika za praćenje ciljeva održivog razvoja u Federaciji BiH. Nadalje, u BiH i Federaciji BiH nisu uspostavljeni Evropski ekonomski računi okoliša u skladu s Uredbom (EU) br. 691/2011 o evropskim ekonomskim računima okoliša kojom je uspostavljen zajednički okvir za prikupljanje, pripremanje, slanje i ocjenjivanje evropskih ekonomskih računa okoliša. Identificirane prepreke za sakupljanje podataka o okolišu u Federaciji BiH odnose se na nedostatak obučenog osoblja i sredstava za unaprjeđenje praćenja na redovnoj osnovi, te činjenica da se u akreditiranim laboratorijama21 ne mjere svi potrebni okolišni parametri (npr. nedostatak akreditirane laboratorije i ispitne metode za ispitivanje sastava otpada, itd.). Kroz analizu dostupnih podataka iz elektronskog registra o postrojenjima i zagađivanjima (FBiH PRTR) u Federaciji BiH, može se zaključiti da mali broj operatera dostavlja svoje podatke i ispunjava zakonski propisane obaveze po pitanju PRTR izvještavanja (npr. od svih postrojenja koja imaju izdatu okolišnu dozvolu, u FBiH PRTR-u za 2018. godinu u registru emisija u zrak upisani su podaci za 57 postrojenja, u registru ispuštanja otpadnih voda u površinske/podzemne vode upisani su podaci za 50 postrojenja, a u registru odvoza i tretmana otpada izvan lokacije postrojenja unutar BiH podaci za 102 postrojenja). Podaci prikupljeni za PRTR u Federaciji BiH se za sada ne prosljeđuju institucijama BiH s obzirom na to da ovaj proces nije reguliran. Također, nije reguliran niti proces prijenosa ovih podataka institucijama EU. Da bi se uočeni nedostaci riješili, potrebno je uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH. Integracija okolišnih zahtjeva u sektorske politike Integracija zahtjeva zaštite okoliša, kao i zahtjeva prilagođavanja na klimatske promjene i niskokarbonskog razvoja u sektorske politike nije na visokom nivou. Uključivanje okolišnih aspekata u sektorske politike i zakonodavstvo je u ranoj fazi u sektorima energetike, rudarstva, saobraćaja, poljoprivrede, šumarstva, zdravstvenog sektora, kao i turizma i obrazovnog sektora u kojem praktički tek počinje. U posljednjim godinama intenzivirana je potreba za intersektorskim pristupom. U skladu s Agendom za Zapadni Balkan zahtijeva se intersektorsko djelovanje za izradu jasne politike za uvođenje kružne ekonomije (održive proizvodnje i potrošnje). U BiH, pa i u Federaciji BiH, kreatori politika i vlasti na svim administrativnim nivoima ne angažiraju se dovoljno u ovoj oblasti i stoga je ekonomija BiH još uvijek bazirana na linearnom principu. Osim toga, ne postoji saradnja industrije s okolišnim sektorom, a nedostaju i inovacije u proizvodnji u cilju razvoja kružne ekonomije. Potrebna je 21 Prema spisku akreditiranih tijela za ocjenjivanje usklađenosti (na dan 09. 02. 2021.) Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine, od ukupno 78 akreditiranih ispitnih laboratorija u Bosni i Hercegovini, u Federaciji je 56 laboratorija. Nadležnost federalnih ministarstava odnosi se na stvaranje uvjeta za izdavanje rješenja o radu akreditiranih laboratorija, međutim akreditacija zavisi od institucija na nivou BiH. 145 multisektorska saradnja pod rukovodstvom sektora privrede i okoliša, da bi se pripremila jasna politika u oblasti okoliša s akcentom na kreiranje uvjeta za uvođenje kružne ekonomije. Institucionalni mehanizmi za integraciju standarda i principa ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i pitanja siromaštva nisu u potpunosti funkcionalni, te se dešava da spomenuti standardi i principi nisu adekvatno integrirani u politike, strategije i programe za zaštitu okoliša. U narednom periodu potrebno je poboljšati međusektorsko i intersektorsko sinergijsko djelovanje, kako bi se postiglo integriranje javnih politika u svim segmentima okoliša, uključujući ravnopravnost spolova, društvenu jednakost i pitanja siromaštva. Ekonomski instrumenti zaštite okoliša Postojeći nivo korištenja finansijskih mehanizama i dostupnih fondova za finansiranje mjera i projekata zaštite okoliša je relativno nizak. U Federaciji BiH na osnovu različitih zakona prikupljaju se sljedeće okolišne naknade: naknada za plastične kese tregerice, naknada za zagađivače zraka, posebne naknade za okoliš koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila, naknada za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom, naknada za upravljanje otpadom iz električne i elektronske opreme i vodna naknada (opća i posebna). Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH i agencije za vode u Federaciji BiH22 prikupljaju i distribuiraju finansijska sredstva za zaštitu okoliša na teritoriji Federacije. Iako je u posljednjih nekoliko godina postignut napredak u pogledu zakona koji se tiču ekonomskih instrumenata za zaštitu okoliša, njihova primjena je ograničena i često nije u skladu s načelima učinkovitosti i djelotvornosti. Na primjer, u velikoj mjeri nedostaju politike za iskorištavanje potencijala zelene ekonomije. Ključni izazov s kojim se Federacija BiH trenutno suočava u provedbi ekonomskih instrumenata i realizaciji mjera za zaštitu okoliša povezan je s netransparentnim izvještavanjem institucija o prikupljenim sredstvima i namjenskom utrošku sredstava od naknada, neefikasnim planiranjem ekonomskih instrumenata, nedostatkom inovativnih i poticajnih ekonomskih mehanizama i nedovoljnim kapacitetima za pristup eksternim fondovima dostupnim za zaštitu okoliša i komplementarne sektore. Iz navedenog, zaključuje se da je fiskalna i parafiskalna politika vezana za zaštitu okoliša u Federaciji BiH neefikasna i necjelovita. U cilju osiguravanja finansijske održivosti sektora okoliša u Federaciji BiH potrebno je usaglasiti i realizirati efikasnu i sveobuhvatnu fiskalnu i parafiskalnu politiku za zaštitu okoliša. Obrazovanje, istraživanje i razvoj Problematika zaštite okoliša je u određenoj, ali ne u dovoljnoj, mjeri integrirana u nastavne planove obrazovnih institucija (prvenstveno osnovne i srednje škole). Nivo ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova je nizak. Nastavno osoblje nije u dovoljnoj mjeri osposobljeno za transfer znanja i izradu sadržaja za odgoj i obrazovanje za održivi razvoj na digitalni način. Trenutno je nizak nivo ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj u oblasti okoliša, što predstavlja izazov za prilagođavanje i inoviranje postojećih programa u skladu s modernim načelima 22 Agencija za vodno područje Jadranskog mora i Agencija za vodno područje rijeke Save 146 u narednih deset godina. Nadalje, kada je u pitanju obrazovanje odraslih, još uvijek ne postoji intenzivna institucionalna saradnja institucija iz resora prosvjete i okoliša. Činjenica je da namjenski budžeti za ulaganje u inovacije i razvoj, kao i primjenu novih tehnologija s ciljem smanjenja zagađenja nisu dovoljni s obzirom na rastuće potrebe da se prate međunarodni trendovi. Nije bilo sistematskih pokušaja da se udruže kapaciteti instituta, privrede i visokoškolskih ustanova za realizaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša. Na svim nivoima obrazovanja, kao i u institucijama za naučno-istraživački rad i promociju inovacija, potrebno je unaprijediti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u domenu zaštite okoliša. Integracija principa ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i pitanja siromaštva u sektor okoliša U Federaciji BiH integracija standarda i principa ravnopravnosti spolova, socijalne jednakosti i pitanja siromaštva u sektor okoliša nije na zadovoljavajućem nivou. Kao posljedica toga, spomenuti standardi i principi nisu adekvatno integrirani u politike, strategije i programe za zaštitu okoliša. Potrebe posebno ranjivih i siromašnih grupa se ne uzimaju u obzir prilikom procjena utjecaja i kreiranja politika u oblasti okoliša. Svijest o važnosti uključivanja pitanja ravnopravnosti spolova u kreiranju politika u oblasti okoliša, kao i ravnopravnog odlučivanja u upravljanju okolišem, još uvijek nije adekvatno razvijena. Osim toga, institucionalni mehanizam za ravnopravnost spolova nije funkcionalan u svim institucijama u sektoru okoliša u Federaciji BiH, iako je Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH (Sl. glasnik BiH, br. 32/10 2010) uspostavljena obaveza formiranja institucionalnih mehanizama u svim oblastima i na svim nivoima vlasti. Institucionalni mehanizam za rodnu ravnopravnost, Gender centar Federacije BiH, uspostavljen je kao stručna služba Vlade Federacije BiH koja ima za cilj unaprijediti jednakost i ravnopravnost spolova u Federaciji BiH, te implementirati načela sadržana u međunarodnim konvencijama i sporazumima za potrebe Vlade Federacije, stručnih tijela Vlade, premijera i zamjenika premijera, federalnih ministarstava i drugih federalnih ustanova i institucija. Ovu obavezu ministarstva, Federalni organi uprave i upravne organizacije ispunjavaju nominiranjem GFP (eng. Gender Focal Point), odnosno službenika zaduženih za ravnopravnost spolova koji sarađuju s Gender centrom Federacije BiH na implementaciji Zakona o ravnopravnosti spolova i Gender akcijskog plana (GAP) BiH. Postoji potreba za unaprjeđivanjem znanja osoba koje su nominirane u institucijama kao GFP o integriranju pitanja ravnopravnosti spolova u okolišne javne politike i zakonodavstvo, kao i potreba uspostave i jačanja kapaciteta posebnog koordinacijskog tijela za pitanja rodne ravnopravnosti i okoliša. Za pitanja društvene jednakosti i siromaštva ne postoje propisani institucionalni mehanizmi, a rijetko se poduzimaju posebni napori za integriranje ove problematike u javne politike i okolišno zakonodavstvo. 147 10.2. Strateški cilj 7. Strateški cilj 7: Unaprijediti upravljanje okolišem Strateški cilj 7 je horizontalna tema. Aktivnosti u ovoj oblasti usmjerene su na provođenje pravne stečevine u oblasti okoliša. Upravljanje okolišem usmjereno je na unaprjeđenje procesa odlučivanja i jačanje učešća zainteresiranih strana u upravljanju. Najvažniji pravni propisi koji su okosnica upravljanja pitanjima okoliša u EU su Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš i Direktiva o strateškoj procjeni utjecaja, Direktiva o pristupu informacijama, učešću javnosti i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, odgovornost za okoliš i nekoliko pravnih dokumenata kojima su uređeni registracija, izdavanje dozvola i inspekcijski nadzor poštivanja zahtjeva iz dozvola među nosiocima okolišnih dozvola i drugim akterima. Tabela 25: Pokazatelji utjecaja za Strateški cilj 7 Strateški cilj 1 Indikatori utjecaja Polazna vrijednost Ciljna vrijednost (odrediti u prvim godinama implementacije) Unaprijediti upravljanje okolišem/životnom sredinom Troškovi za zaštitu okoliša Ukupno investicije: 18.270.103 KM Ukup. tekući troškovi: 45.768.781 KM (2020) ... 10.2.1. Prioriteti za strateški cilj 7. Prioritet 7.1.: Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune harmonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu, što će se ostvariti usvajanjem novih i izmjenama i dopunama postojećih propisa za zaštitu okoliša u Federaciji BiH. Poseban fokus će biti na realizaciji prioritetnih aktivnosti iz Programa integriranja BiH u EU, u skladu s nadležnostima Federacije BiH. Također, pažnja će biti usmjerena na izradu, usvajanje i realizaciju akcijskih planova za provođenje EU direktiva (APID-i) u oblasti zaštite okoliša. Prioritet 7.2.: Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza, što će se ostvariti provedbom paralelnih aktivnosti koje će biti usmjerene na povećanje stepena provedbe međunarodnih sporazuma, u skladu s nadležnostima Federacije BiH. Karakteristična polja djelovanja obuhvataju intenzivniju primjenu strateške procjene utjecaja na okoliš, osiguravanje preduvjeta za izdavanje integriranih okolišnih dozvola, te aktivnosti na pripremi Tehničkih uputstava za najbolje raspoložive tehnike (NRT) za prioritetne sektore. Prioritet 7.3.: Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija, što će se realizirati poboljšavanjem horizontalne i vertikalne institucionalne koordinacije i unaprjeđenjem kapaciteta zaposlenih, posebno putem formiranja timova i jačanjem vještina za pripremu i realizaciju projekata u oblasti okoliša. U skladu s nadležnostima Federacije BiH, razmatrat će se pristupi rješavanju pitanja upravljanja okolišem kroz poboljšanje efikasnosti rada Međuentitetskog tijela za okoliš i za formiranje Agencije za zaštitu okoliša Federacije BiH. 148 Prioritet 7.4.: Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa, što se planira postići kontinuiranom provedbom aktivnosti podizanja svijesti o značaju okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, kroz saradnju između institucija, organizacija civilnog društva i medija. Važan aspekt ovih napora bit će usmjeren na redovnu izradu i objavljivanje izvještaja o stanju okoliša u Federaciji BiH, kako bi stručna i šira javnost imala sveobuhvatan uvid u problematiku. Prioritet 7.5.: Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27, štoprvenstveno podrazumijeva jačanje postojećeg sistema monitoringa okolišnih parametara i uspostavu informacionog sistema za upravljanje okolišem u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša. Svrsishodnost podataka i izvještaja generiranih na osnovu informacionog sistema bit će usmjerena na redovno praćenje stanja okoliša, ali i na funkcionalno izvještavanje u skladu sa zahtjevima međunarodnih tijela, uz konsultacije s Partnerstvom 27, koje su osnovale organizacije civilnog društva 2019. godine, s ciljem praćenja procesa usklađivanja i primjene politika i propisa u BiH s pravnom stečevinom EU, s fokusom na Poglavlje 27 koje se odnosi na oblast okoliša i klimatskih promjena. Posebna pažnja pridavat će se uspostavi funkcionalnog sistema razmjene prostornih podataka u Federaciji BiH u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive, te uspostavi funkcionalnog PRTR registra. Također, značajni napori bit će usmjereni na razvijanje statistike okoliša – praćenje pokazatelja ciljeva održivog razvoja u Federaciji BiH za tematsko područje Okoliš i učešće u uspostavi Evropskih ekonomskih računa okoliša. Prioritet 7.6.: Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika, što će se postići intenziviranjem međusektorske saradnje, kako bi se okolišni zahtjevi integrirali u sektorske politike i zakonodavstvo. U kontekstu klimatskih promjena, posebno će se voditi računa o integriranju zahtjeva Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskokarbonskog razvoja BiH u sektorske politike Federacije BiH. S druge strane, vodit će se računa o integriranju standarda i principa rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša. Navedeni aspekti međusektorske saradnje, pod rukovodstvom sektora zaštite okoliša, važni su za pripremu jasne politike za primjenu kružne ekonomije. Osnova za izradu ovog dokumenta je Zeleni dogovor za Zapadni Balkan (eng. Green Deal for Western Balkan), koji zahtijeva akciju u pogledu uvođenja kružne ekonomije (održive proizvodnje i potrošnje). Prioritet 7.7.: Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH, što će se postići adekvatnom provedbom postojećih ekonomskih instrumenata, uvođenjem novih – inovativnih i poticajnih ekonomskih instrumenata za finansiranje zaštite okoliša, te značajnijim korištenjem raspoloživih fondova EU i drugih međunarodnih fondova za zaštitu okoliša i komplementarne sektore. Federalno ministarstvo finansija i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će biti uključeni u sve aspekte fiskalne politike u zaštiti okoliša (olakšice na uvoz pojedinih ekološki povoljnih proizvoda itd.), uzimajući u obzir i potencijal za iskorištavanje namjenskih međunarodnih fondova. Prioritet 7.8.: Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu, što će obuhvatiti aktivnosti na planu stalnih poboljšanja u integraciji problematike zaštite okoliša u nastavne planove obrazovnih institucija, 149 uključujući i neformalne oblike obrazovanja, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša Federacije BiH, te jačanje kapaciteta i ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova. Drugi pravac djelovanja obuhvatit će unaprjeđenje kapaciteta za istraživanja i razvoj u oblasti okoliša. Tabela 26: Prioriteti s pripadajućim indikatorima Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Prioritet 7.1.: Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune harmonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Usklađenost pravnog okvira za zaštitu okoliša Federacije BiH s pravnom stečevinom EU Djelimična usklađenost (2021.) Pravni okvir za zaštitu okoliša Federacije BiH je:  Visoko usklađen sa 6 direktiva i 1 uredbom;  Djelimično usklađen s 1 direktivom;  Nije usklađen s 2 direktive Pravni okvir za zaštitu okoliša Federacije BiH je usklađen s 9 direktiva i jednom uredbom (2030.) Postojanje akcijskih planova za provedbu EU direktiva (APID-i), u skladu s Programom aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša Nisu izrađeni akcijski planovi za provedbu EU direktiva (APID-i) iz oblasti upravljanja okolišem (2021.) Izrađeni su i usvojeni prioritetni akcijski planovi za provedbu EU direktiva (APID-i) iz oblasti upravljanja okolišem i kontinuirano se provode (2030.) Definiranost kaznene politike u oblasti okoliša Nedostaju kaznene zakonske odredbe u pogledu onečišćenja i narušavanja okoliša, kao i pravni lijekovi za štetu nanesenu okolišu (2021.) Jasno je definirana kaznena politika u oblasti zaštite okoliša (2026.) Usklađenost pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova Nedovoljan stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima iz oblasti ravnopravnosti spolova (2021.) Značajno je povećan stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova (2030.) Prioritet 7.2.: Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Stepen provedbe međunarodnih okolišnih sporazuma Nedovoljan stepen provođenja međunarodnih okolišnih sporazuma (2021.) Osigurana je efikasna provedba međunarodnih okolišnih sporazuma (2027.) Stepen primjene strateške procjene utjecaja na okoliš Ograničena primjena instrumenta strateške procjene utjecaja na okoliš (2021.) Strateška procjena utjecaja na okoliš se kontinuirano provodi za sve dokumente/projekte za koje je SPUO obavezan (2024.) Stepen osiguranja izdavanja integriranih okolišnih dozvola Integrirane dozvole, na način kako je regulirano Direktivom EU 2010/75/EU o industrijskim emisijama, još se ne izdaju u Federaciji BiH (2021.) Osigurani su preduvjeti za izdavanje integriranih okolišnih dozvola (2026.) Stepen pripremljenosti Tehničkih uputstava za Zakon o zaštiti okoliša nalaže primjenu najboljih raspoloživih Pripremljena su Tehnička uputstva za najbolje 150 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost najbolje raspoložive tehnike (NRT) za prioritetne sektore tehnika, ali praktična provedba je ograničena. Tehnička uputstva o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) i referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama (BREFs) nisu prevedeni na službene jezike u BiH. Pripremljena su Tehnička uputstva o NRT-ima za sljedeće sektore prehrambene industrije i poljoprivrede: klaonice krupne stoke, prerada mesa, uzgoj i prerada ribe, prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda, prerada voća i povrća i proizvodnja piva. Naknadno su, u okviru projekta „Pomoć u sprovođenju IPPC Direktive (EuropAid/126648/C/SER/BA)“ pripremljena Tehnička uputstva za sljedeće sektore: ekstrakcija kamena, velika ložišta, površinska zaštita metala i plastike i presvlačenje rastopljenim metalom i za monitoring (2021.) raspoložive tehnike (NRT) za djelatnosti za koje se utvrđuju NRT-i (2028.) Prioritet 7.3.: Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Stepen funkcionalnosti mehanizama za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša Ne postoje funkcionalni mehanizmi za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša (2021.) Nedostaje vertikalna koordinacija i komunikacija između kantona/općina i Federacije BiH, ali također i horizontalna koordinacija (međuentitetska ‒ između Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, kao i međukantonalna i međuopćinska) Uspostavljeni su funkcionalni mehanizmi za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša (2025.) Efikasnost rada Međuentitetskog tijela za okoliš Rad Međuentitetskog tijela za okoliš je neefikasan i neefektivan, a njegove odluke nisu pravno obavezujuće (2021.) Uspostavljen je koordiniran i usklađen pristup rješavanju pitanja upravljanja okolišem između Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH kroz povećanu efikasnost rada Međuentitetskog tijela za okoliš (2024.) Stepen funkcionalnosti institucionalnih struktura u domenu koordinacije i usaglašavanja aktivnosti u procesu transpozicije EU zakonodavstva Djelimična funkcionalnost postojećih institucionalnih struktura (2021.) Unaprijeđena je postojeća institucionalna struktura u svrhu poboljšanja koordinacije i usaglašavanja aktivnosti u procesu transpozicije EU 151 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost zakonodavstva. Ojačani su ljudski resursi na svim nivoima za dugoročnu i održivu provedbu EU zakonodavstva (2028.) Stepen funkcionalnosti i stručnosti zaposlenih u institucijama koje se bave pitanjima okoliša za pripremu i realizaciju projekata Ne postoje specijalizirani timovi u institucijama/ustanovama za pripremu i realizaciju projekata. Postoje u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ali ne u svim institucijama (2021.) Uspostavljeni su funkcionalni timovi u svim institucijama/ustanovama koje se bave pitanjima okoliša, s ekspertizom za pripremu i realizaciju projekata (2028.) Prioritet 7.4.: Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa Stepen svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka Nedovoljna svijest javnosti o potrebi zaštite okoliša. Nepostojanje dugoročnih edukativnih programa i kampanja za podizanje javne svijesti o pitanjima zaštite okoliša (2021.) Osiguran je visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa (2030.) Učešće javnosti u procesima donošenja odluka, strateških i pravnih dokumenata, posebno u procesima procjene utjecaja na okoliš i izdavanja okolišnih dozvola Nizak nivo učešća javnosti i kvaliteta javnih konsultacija u procesima donošenja odluka (posebno u procesima procjene utjecaja na okoliš, izdavanje okolišnih dozvola, pripremi zakona, podzakonskih i drugih akata itd.). Mladi ne učestvuju u procesima donošenja odluka kako je to predviđeno Zakonom o mladima Federacije BiH (2021.) Osiguran je pristup informacijama i efikasno učešće javnosti u procesima donošenja odluka koje se tiču okoliša, posebno u procesima procjene utjecaja na okoliš i izdavanja okolišnih dozvola (2025.) Redovnost izrade i objavljivanja Izvještaja o stanju okoliša Federacije BiH Nedosljedna priprema, javnost i izvještavanje po pitanju Izvještaja o stanju okoliša Federacije BiH (2021.) Izvještaji o stanju okoliša Federacije BiH rade se redovno i kvalitetno i javno su dostupni (2026.) Prioritet 7.5.: Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Funkcionalnost sistema monitoringa okolišnih parametara Sistem monitoringa postoji, međutim, za pojedine komponente okoliša i sektore postojeće laboratorije još uvijek nemaju akreditirane ispitne metode. Postoje i velike neusklađenosti kada je u pitanju rad akreditiranih laboratorija (2021.) Ojačan je postojeći sistem monitoringa okolišnih parametara (2027.) Uspostava informacionog sistema za upravljanje okolišem u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša Nije uspostavljen integrirani informacioni sistem za upravljanje okolišem (2021.) Uspostavljen je funkcionalan integrirani informacioni sistem za upravljanje okolišem u Federaciji BiH (2028.) Funkcionalnost procesa Nisu uspostavljeni standardizirani Uspostavljen je 152 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost praćenja, prikupljanja i validacije podataka o okolišu s ciljem izvještavanja u skladu s međunarodnim ugovorima sistemi ili metode prikupljanja, prijenosa podataka i izvještavanja o podacima i statistici u oblasti okoliša. Postoje pojedinačni sistemi prikupljanja podataka i izvještavanja podataka o okolišu, međutim, to je nedovoljno za adekvatno izvještavanje prema međunarodnim tijelima. funkcionalan proces praćenja, prikupljanja i validacije podataka o okolišu i omogućeno izvještavanje u skladu s međunarodnim ugovorima (2026.) Funkcionalnost sistema razmjene prostornih podataka u Federaciji BiH u skladu sa Aneksima I, II i III INSPIRE direktive Nije uspostavljen funkcionalan sistem razmjene prostornih podataka Uspostavljen je funkcionalni sistem razmjene prostornih podataka u Federaciji BiH u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive (2030.) Funkcionalnost PRTR registra u Federaciji BiH U Federaciji BiH je uspostavljen PRTR registar, međutim mali broj operatera dostavlja svoje podatke i ispunjava zakonski propisane obaveze po pitanju PRTR izvještavanja. Ne postoji sistem verifikacije podataka koji se unose u PRTR registar od strane operatera. Međusobna neusklađenost PRTR registara u Federaciji BiH i Republici Srpskoj dovodi do problema objedinjavanja podataka na državnom nivou. Podaci prikupljeni za PRTR u Federaciji BiH se za sada ne prosljeđuju institucijama BiH s obzirom na to da ovaj proces nije reguliran. Također, nije reguliran niti proces prijenosa ovih podataka institucijama EU (2021.) PRTR registar u Federaciji BiH je funkcionalan i usklađen sa registrima u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Proces izvještavanja podataka iz PRTR registara reguliran je prema institucijama BiH, te prema institucijama EU (2026.) Stepen razvijenosti statistike za ciljeve održivog razvoja u Federaciji BiH 2021. godine usvojen je Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u BiH, ali još uvijek nije razvijena adekvatna statistika za praćenje ciljeva održivog razvoja u Federaciji BiH (2021.) Razvijena je statistika za ciljeve održivog razvoja u Federaciji BiH koji se odnose na tematsko područje Okoliš, razvijeni su dodatni pokazatelji i unaprijeđen je sistem za izvještavanje (2026.) Efikasnost u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu u Federaciji BiH kroz standardizirani i redovni sistem razmjene Postoji potreba za poboljšanjem efikasnosti u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu u Federaciji BiH na svim administrativnim nivoima Povećana je efikasnost u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu u Federaciji BiH kroz standardizirani i redovni sistem razmjene 153 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost podataka/informacija među institucijama na svim administrativnim nivoima podataka/informacija među institucijama na svim administrativnim nivoima (2026.) Učešće institucija Federacije BiH u uspostavi Evropskih ekonomskih računa okoliša koji opisuju odnos između okoliša i ekonomije (u skladu s Uredbom (EU) br. 691/2011 o evropskim ekonomskim računima okoliša kojom je uspostavljen je zajednički okvir za prikupljanje, pripremanje, slanje i ocjenjivanje evropskih ekonomskih računa okoliša) Nisu uspostavljeni Evropski ekonomski računi okoliša u skladu s Uredbom (EU) br. 691/2011 o evropskim ekonomskim računima okoliša Osigurano je učešće institucija Federacije BiH u uspostavi Evropskih ekonomskih računa okoliša (2026.) Prioritet 7.6.: Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika Stepen integracije okolišnih zahtjeva u sektorske politike i zakonodavstvo Nizak stepen integracije okolišnih zahtjeva u sektorske politike i zakonodavstvo (2021.) Visok stepen integracije okolišnih zahtjeva u sektorske politike i zakonodavstvo kroz jačanje međusektorske saradnje (2030.) Stepen integracije zahtjeva Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskokarbonskog razvoja BiH u sektorske politike Zahtjevi Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskokarbonskog razvoja BiH nisu uključeni u sektorske politike (2021.) Integrirani zahtjevi Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskokarbonskog razvoja BiH u sektorske politike u Federaciji BiH (2028.) Stepen integracije standarda i principa rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša Nizak stepen integracije (2021.) Standardi i principi rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva integrirani su u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša (2026.). Pri planiranju, provedbi, praćenju i ocjeni politika, programa i projekata u oblasti upravljanja okolišem koriste se alati poput rodne analize, procjene gender utjecaja, rodno odgovornog budžetiranja i gender indeksa u oblasti okoliša Funkcionalnost Stvorene su pretpostavke za Uspostavljeno je 154 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost institucionalnog mehanizma koordinacije u domenu rodne ravnopravnosti uspostavu posebnog koordinirajućeg tijela za rodnu ravnopravnost i okoliš, ali ono još uvijek nije uspostavljeno (2021.) funkcionalno koordinirajuće tijelo za rodnu ravnopravnost i okoliš (2026.) Status pripreme sektorske politike s akcentom na kreiranje uvjeta za uvođenje kružne ekonomije Trenutno u Federaciji BiH ne postoji sektorska politika u pisanoj formi. Potrebna je multisektorska saradnja pod rukovodstvom sektora privrede i okoliša, da bi se pripremila jasna politika u oblasti okoliša s akcentom na kreiranje uvjeta za uvođenje kružne ekonomije (2021.) Usvojena je sektorska politika i stvorene su pretpostavke za tranziciju ka kružnoj ekonomiji (2027.) Prioritet 7.7.: Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH Transparentnost izvještavanja institucija o prikupljenim sredstvima i namjenskom trošenju sredstava od naknada Netransparentno izvještavanje institucija o prikupljenim sredstvima i namjenskom utrošku sredstava od naknada (2021.) Odgovorne institucije redovno rade i transparentno objavljuju izvještaje o prikupljenim sredstvima i namjenskom utrošku sredstava od naknada (2030.) Stepen provođenja postojećih ekonomskih instrumenata Ekonomski instrumenti ne sagledavaju se sistemski. Neefikasno planiranje ekonomskih instrumenata (2021.) Efikasno i sveobuhvatno provedeni postojeći ekonomski instrumenti (2030.) Stepen primjene (uvođenja) taksi i naknada predviđenih važećim propisima Nedostatak taksi ili naknada u pojedinim oblastima koje značajno utječu na okoliš (2021.) Uvedene su sve naknade predviđene Zakonom o Fondu FederacijeBiH i drugim zakonima koji uređuju pojedine oblasti (2030.) Uvođenje/primjena novih inovativnih i podsticajnih ekonomskih mehanizama Nedostatak inovativnih i podsticajnih ekonomskih mehanizama (2021.) Uvedeni su novi inovativni i podsticajni ekonomski mehanizmi (2030.) Stepen korištenja raspoloživih fondova EU i drugih međunarodnih fondova za zaštitu okoliša i komplementarne sektore Nedovoljno korištenje finansijskih mehanizama i međunarodnih fondova dostupnih za zaštitu okoliša i komplementarne sektore (2021.) Značajnije korištenje fondova EU i drugih međunarodnih fondova dostupnih za zaštitu okoliša i komplementarne sektore (2030.) Prioritet 7.8.: Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu Stepen integracije problematike zaštite okoliša u nastavnim planovima obrazovnih institucija i neformalnim oblicima obrazovanja Okolišna problematika nije u dovoljnoj mjeri integrirana u postojeće nastavne planove odgojnih i obrazovnih institucija na svim nivoima (2021.) Problematika zaštite okoliša je snažnije integrirana u nastavne planove odgojnih i obrazovnih institucija na svim nivoima (2030.) Kapacitet uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova Postoji potreba za jačanjem ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova (2021.) Ojačan je kapacitet i ekopedagoške kompetencije uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova (2030.) 155 Prioriteti Indikator (krajnjeg) rezultata Polazna vrijednost Ciljna vrijednost Uspostava namjenskih budžeta za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša Nedovoljni budžeti za podršku programskog djelovanja u domenu neformalnog obrazovanja u oblasti okoliša (2021.) Uspostavljeni su namjenski budžeti za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša (2030.) Raspoloživost namjenskih budžeta inovacije i razvoj u oblasti okoliša Namjenski budžeti za ulaganje u inovacije i razvoj, kao i primjenu novih tehnologija s ciljem smanjenja zagađenja nisu dovoljni s obzirom na rastuće potrebe da se prate međunarodni trendovi (2021.) Uvedeni su veći namjenski budžeti za ulaganje u inovacije i razvoj, te primjenu novih tehnologija u cilju smanjenja zagađenja (2028.) Razvijenost kapaciteta za istraživanja u oblasti okoliša Nizak nivo kapaciteta za istraživanje i razvoj u okolišu. Naučna istraživanja u ovoj oblasti se ne provode u dovoljnoj mjeri (2021.) Unaprijeđeni su kapaciteti za istraživanja u oblasti okoliša (2030.) 10.2.2. Mjere U okviru Strateškog cilja 7 definirane su ukupno 32 mjere koje su logički povezane s prioritetima. Prioritet 7.1.: Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune harmonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Mjera 7.1.1. Usklađivanje zakonodavstva Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša i provođenje EU direktiva Cilj ove mjere je da se poveća stepen usklađenosti zakonodavstva Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja okolišem, u skladu s Programom integriranja BiHe u EU, čija izrada je u toku. Program integriranja koji bi trebao biti usvojen 2022. godine, obuhvatit će četverogodišnji period i taj dokument će definirati koji su prioritetni propisi EU, rokovi za transpoziciju i slično. Okvirna područja djelovanja odnose se na usklađivanje propisa Federacije BiH s prioritetnim propisima EU i definiranje mjera kojima će se realizirati prioritetne preporuke Evropske komisije u kontekstu institucionalnih mjera i administrativnih kapaciteta, a u okviru Poglavlja 27 koje se odnosi na upravljanje okolišem. Ova mjera uključuje i redovno ažuriranje i provedbu Programa aproksimacije zakonodavstva Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša, učešće institucija Federacije BiH u procesu izrade Planova za provedbu EU direktiva (DSIP-a) u oblasti okoliša, te izradu i usvajanje Akcijskih planova za provedbu određenih (složenih) direktiva, regulativa, odnosno, cjelokupnog zakonodavstva EU u sektoru okoliša (APID), a na bazi utvrđenih prioriteta za transpoziciju. Mjera 7.1.2. Definiranje kaznene politike u oblasti okoliša 156 Cilj ove mjere je da se jasno definira kaznena politika u oblasti zaštite okoliša. Okvirna područja djelovanja odnose se na izmjene i dopune relevantnog zakonodavstva Federacije BosBiH kojim će biti transponirana DIREKTIVA 2004/35/EZ o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu i Obavijest Komisije u skladu sa Smjernicama kojima se osigurava zajednički dogovor o pojmu „šteta u okolišu”, kako je definiran u članu 2. Direktive 2004/35/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu. Mjera 7.2.3. Usklađivanje pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova Cilj mjere je da se osigura usklađivanje svih pravnih i strateških dokumenata u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova, što podrazumijeva identifikaciju prioritetnih zakona, strategija, akcijskih planova, programa i drugih akata u oblasti okoliša, s ciljem uvođenja i primjene međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova u ovim oblastima. Prioritet 7.2.: Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Mjera 7.2.1. Jačanje kapaciteta za efikasnu provedbu međunarodnih ugovora o okolišu Cilj ove mjere je da se značajno poveća stepen provedbe međunarodnih sporazuma koje je BiH ratificirala – u skladu s nadležnostima Federacije BiH. Okvirna područja djelovanja odnose se na učestvovanje institucija Federacije BiH u izradi akta kojim će se formalizirati okvir za provedbu međunarodnih sporazuma i drugih međunarodnih obaveza BiH vezan za sve segmente okoliša, osiguranje javnog pristupa zvaničnim dokumentima globalnih, regionalnih i bilateralnih ugovora o okolišu koji su ratificirani u BiH, te unaprjeđenje kapaciteta zaposlenih i komunikacije s organizacijama civilnog društva u svrhu efikasnije primjene međunarodnih ugovora. Mjera 7.2.2. Dosljedna primjena strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) Cilj ove mjere je da se osigura dosljedna primjena SPUO-a kroz primjenu Zakona o zaštiti okoliša iz 2021. godine i međusektorsku saradnju. Okvirna područja djelovanja odnose se na izradu i usvajanje podzakonskih akata na osnovu Zakona o zaštiti okoliša kojima se detaljno utvrđuje obim, sadržaj i ocjena strateške studije, redovno ažuriranje podzakonskih akata za provedbu SPUO-a, učestvovanje institucija Federacije BiH u procesima koordinacije i usaglašavanja s predstavnicima nadležnih institucija BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH u toku ažuriranja i definiranja protokola i administrativnih procedura za prekogranična obavještenja i konsultacije u postupku provedbe SPUO-a, kao i uspostavu potrebnih sistema i procedura za dosljednu provedbu SPUO-a. Mjera 7.2.3. Osiguravanje preduvjeta za izdavanje integriranih okolišnih dozvola 157 Cilj ove mjere je da se osiguraju preduvjeti za izdavanje integriranih okolišnih dozvola. Time se teži postizanju ambicioznog cilja da stranka podnese jedan zahtjev i u tom postupku se pribave sve potrebne saglasnosti i izda konačno rješenje o okolišnoj dozvoli. Okvirna područja djelovanja odnose se na procjenu potrebnih tehničkih preduvjeta i kadrovskih kapaciteta u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za izdavanje integrirane okolišne dozvole i definiranje preporuka za prilagođavanja, provedbu preporuka za prilagođavanje, te stvaranje preduvjeta za digitalizacijom svih postupaka (uključujući donošenje svih propisa koji su nužni da institucije mogu provoditi digitalne procedure). Mjera 7.2.4. Priprema Tehničkih uputstva za najbolje raspoložive tehnike (NRT) Cilj ove mjere je da se pripreme Tehnička uputstva za najbolje raspoložive tehnike (NRT) za djelatnosti za koje se utvrđuju NRT-i, po prioritetima. Okvirna područja djelovanja odnose se na usvajanje već pripremljenih Tehničkih uputstva o najboljim raspoloživim tehnikama, pripremu novih Tehničkih uputstva za djelatnosti za koje se utvrđuju NRT-i po prioritetima, periodično ažuriranje već donesenih Tehničkih uputstava i osiguravanje pristupa referentnim dokumentima NRT-a putem linka na internet-stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma koji upućuje na originalne dokumente (na engleskom jeziku) ili prevedene dokumente na službene jezike u BiH (kada prijevodi budu dostupni). Prioritet 7.3.: Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Mjera 7.3.1. Uspostava funkcionalnih mehanizama za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša u Federaciji BiH Cilj ove mjere je uspostavljanje funkcionalnih mehanizama za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša u Federaciji BiH. Okvirna područja djelovanja obuhvataju unaprjeđenje i poboljšanje horizontalne i vertikalne koordinacije i zajedničkog djelovanja svih relevantnih subjekata – ministarstava i drugih institucija u Federaciji BiH na svim nivoima s ciljem zaštite okoliša, kontinuiranu komunikaciju između resornih institucija s ciljem pojašnjavanja i promocije uloga različitih institucija za zaštitu okoliša na svim nivoima, posebno u transponiranju i provedbi pravne stečevine EU, osiguranje bolje međukantonalne saradnje i koordinacije iz područja okoliša, te osiguravanje bolje horizontalne povezanosti između jedinica lokalne samouprave po pitanju okoliša. U okviru mjere razmatra se formiranje Agencije za okoliš Federacije BiH. Mjera 7.3.2. Povećanje efikasnosti rada Međuentitetskog tijela za okoliš Cilj ove mjere je osigurati koordiniran i usklađen pristup rješavaju pitanja upravljanja okolišem između oba entiteta i Brčko distrikta BiH kroz povećanu efikasnost rada Međuentitetskog tijela za okoliš. Okvirna područja djelovanja odnose se na osiguravanje aktivnog doprinosa efikasnijem i efektivnijem radu Međuentitetskog tijela, kroz modernizaciju i poboljšanje funkcionalnosti ovog tijela, posebno u 158 domenu harmonizacije legislative između entiteta i Brčko distrikta BiH, te modernizacije kanala interne i eksterne komunikacije, u okviru nadležnosti Federacije BiH. Mjera uključuje i omogućavanje učešća zainteresiranih strana (predstavnika Partnerstva 27 iz organizacija civilnog društva) na sastancima i u radu Međuentitetskog tijela za okoliš, te javnu dostupnost informacija o sastancima i izvještaja s održanih sastanaka. Mjera 7.3.3. Unaprjeđenje postojeće institucionalne strukture i poboljšanje kapaciteta u institucijama nadležnim za sve segmente okoliša Cilj ove mjere je da se unaprijedi postojeća institucionalna struktura u svrhu poboljšanja koordinacije i usaglašavanja aktivnosti u procesu transpozicije EU zakonodavstva, te ojačaju kapaciteti (u smislu ljudskih resursa) u institucijama na svim nivoima nadležnim za sve segmente okoliša, s posebnim fokusom na dugoročnu i održivu provedbu EU zakonodavstva. Okvirna područja djelovanja odnose se na provođenje detaljne analize institucionalnih kapaciteta u Federaciji BiH za dosljednu primjenu zakona i efektivnu realizaciju strategija i planova za zaštitu okoliša, te razvijanje mjera za zadržavanje stručnih osoba, strateški pristup novom zapošljavanju i jačanje ljudskih resursa u institucijama. Mjera uključuje i izradu i usvajanje dokumenta o koordiniranom radu inspekcijskih organa čiji je cilj koordinirati rad okolišne inspekcije i drugih inspekcija. Mjera 7.3.4. Uspostava funkcionalnih timova u institucijama koje se bave pitanjima okoliša, uključujući timove za pripremu i realizaciju projekata u oblasti okoliša Cilj ove mjere je uspostava funkcionalnih timova u svim institucijama/ustanovama koje se bave pitanjima okoliša, uključujući timove s ekspertizom za pripremu i realizaciju projekata. Okvirna područja djelovanja podrazumijevaju procjenu potreba za stručnim usavršavanjem u svim nadležnim institucijama, izradu i realizaciju Plana obuke profesionalnih kapaciteta institucija u saradnji sa stručnim institucijama, te formiranje timova za pripremu i realizaciju projekata za zaštitu okoliša u ključnim institucijama (gdje takvi timovi ne postoje). Prioritet 7.4.: Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa Mjera 7.4.1. Edukacije i podizanje svijesti o potrebi i značaju zaštite okoliša Cilj ove mjere je osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa. Okvirna područja djelovanja odnose se na kontinuiranu provedbu kampanja za podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja okoliša, značaju i ugroženosti prirodnih resursa, te povezanosti s klimatskim promjenama, kontinuiranu saradnju s medijima s ciljem provođenja promotivnih aktivnosti, uspostavu dugoročnih edukativnih programa o pitanjima zaštite okoliša, unaprjeđivanje saradnje partnerskih institucija vezane za kreiranje znanja i podizanja svijesti o povezanosti okoliša i rodne dimenzije. U ove aktivnosti uključit će se organizacije civilnog društva. Osim toga, mjera uključuje i promociju sistema za zaštitu okoliša i mjera koje mogu utjecati na dizajn proizvoda. 159 Mjera 7.4.2. Poboljšanje učešća javnosti u donošenju odluka koje se tiču okoliša Cilj ove mjere je da se osigura pristup informacijama i efikasno učešće javnosti u procesima donošenja odluka koje se tiču okoliša, posebno u procesima procjene utjecaja na okoliš i izdavanja okolišnih dozvola. Ova mjera obuhvata aktivnosti na izgradnji kapaciteta ženskih organizacija civilnog društva za učešće u odlučivanju. Okvirna područja djelovanja obuhvataju obuke predstavnika relevantnih institucija za organiziranje efektivnih mehanizama učešća javnosti, jačanje saradnje s organizacijama civilnog društva, posebno s Partnerstvom 27 formiranim za proces monitoringa EU Poglavlja 27, osiguranje učešća Gender centra Federacije BiH u pripremi zakona, podzakonskih i drugih akata, strategija, politika i programa s ciljem utvrđivanja mjera za postizanje ravnopravnosti spolova u oblasti zaštite okoliša, kao i osiguranje javnog pristupa informacijama o okolišu. Mjera 7.4.3. Izrada i objavljivanje izvještaja o stanju okoliša u Federaciji BiH Cilj ove mjere je da se uspostavi sistem za redovnu izradu i objavljivanje izvještaja o stanju okoliša u Federaciji BiH. Okvirna područja djelovanja odnose se na pripreme u resornim institucijama za izradu izvještaja o stanju okoliša u Federaciji BiH, te aktivnosti na izradi i promociji izvještaja o stanju okoliša Federacije BiH. Prioritet 7.5.: Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Mjera 7.5.1. Jačanje sistema praćenja okolišnih parametara Cilj ove mjere je da se ojača postojeći sistem praćenja okolišnih parametara. Okvirna područja djelovanja uključuju jačanje stručnih kapaciteta referentnih centara i stručnih institucija/zavoda zaduženih za pojedine oblasti, te povećanje diverzifikacije okolišnih parametara koji se prate. Mjera 7.5.2. Uspostava funkcionalnog integriranog informacionog sistema za upravljanje okolišem u Federaciji BiH Cilj ove mjere je da se uspostavi funkcionalan integrirani informacioni sistem za upravljanje okolišem u Federaciji BiH. Okvirna područja djelovanja obuhvataju uspostavu jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša Federacije BiH, izradu metodologije i formaliziranje procedure razmjene podataka o okolišu u Federaciji BiH, jačanje institucionalnih sistema za prikupljanje okolišnih podataka, unaprjeđenje sistema praćenja podataka za oblast okoliša po različitim osnovama, jačanje saradnje s relevantnim predstavnicima NVO-sektora, te uspostavu sistema validacije podataka o okolišu. Mjera 7.5.3. Uspostava funkcionalnog sistema praćenja, prikupljanja i izvještavanja podataka o okolišu u skladu s međunarodnim ugovorima 160 Cilj ove mjere je da se uspostavi funkcionalan integrirani sistem praćenja, prikupljanja i izvještavanja podataka o okolišu kako bi se omogućilo efikasno i efektivno izvještavanje u skladu s međunarodnim standardima i ugovorima. Okvirna područja djelovanja odnose se na učestvovanje institucija Federacije BiH u izradi studijske analize koja će revidirati postojeće i dati prijedlog proširenog seta pokazatelja koje treba pratiti po svim oblastima, usvajanje Federalne liste pokazatelja za praćenje stanja okoliša, učestvovanje u radu radne grupe koju će koordinirati Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i koju će činiti institucije svih nivoa, a koja će davati stručne prijedloge i koordinirati realizaciju zaključaka i prijedloga studijske analize. Planira se učešće u provedbi Strategije praćenja stanja okoliša, upravljanje podacima i izvještavanja nakon usvajanja na nivou BiH, kao i izrada, usvajanje i provođenje Akcijskog plana za provedbu Uredbe o EIONET BiH na teritoriji Federacije BiH i Akcijskog plana za provedbu Direktive standardiziranom izvještavanju (SRDSIP) na teritoriji Federacije BiH. Mjera 7.5.4. Uspostava sistema razmjene prostornih podataka u Federaciji BiH u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive Cilj ove mjere je da se uspostavi funkcionalan sistem razmjene prostornih podataka u Federaciji BiH u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive. Okvirna područja djelovanja odnose se na usvajanje metodologije za upravljanje prostornim podacima u Federaciji BiH, usvajanje neophodnih podzakonskih akata kako bi se infrastruktura prostornih podataka u Federaciji BiH (IPP FBiH) efikasno uspostavila, te uspostavu i upravljanje infrastrukturom prostornih podataka u Federaciji BiH u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive. Mjera 7.5.5. Uspostava funkcionalnog PRTR registra Cilj ove mjere je da se uspostavi funkcionalan PRTR registar u Federaciji BiH usklađen s registrima u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Također, cilj je da se regulira proces izvještavanja podataka iz PRTR registara prema institucijama BiH. Okvirna područja djelovanja odnose se na ažuriranje pravnog okvira i institucionalnih aranžmana za uspostavu efikasnog PRTR registra u Federaciji BiH, uspostavu funkcionalne i održive PRTR baze podataka, osiguravanje javnog pristupa podacima iz PRTR registra putem web-portala, osiguravanje sredstava za povremenu nadogradnju aplikacije i redovno održavanje PRTR registra u cilju nesmetanog funkcioniranja. Mjera 7.5.6. Razvoj statistike za ciljeve održivog razvoja u Federaciji BiH Cilj ove mjere je da se razvije statistika za ciljeve održivog razvoja u Federaciji BiH koji se odnose na tematsko područje Okoliš, uključujući i razvoj dodatnih pokazatelja i unaprjeđenje sistema za izvještavanje. Okvirna područja djelovanja odnose se na unaprjeđenje sistema za proizvodnju službene statistike za pokazatelje ciljeva održivog razvoja za okoliš, povećanje dostupnosti i kvaliteta statističkih podataka, razvrstanih po spolu (gdje je to moguće) i jačanje koordinacije svih institucija Federacije BiH uključenih u prikupljanje indikatora ciljeva održivog razvoja za okoliš. 161 Mjera 7.5.7. Povećanje efikasnosti u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu u Federaciji BiH Cilj ove mjere je da se poveća efikasnost u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu u Federaciji BiH kroz standardizirani i redovni sistem razmjene podataka/informacija među institucijama na svim administrativnim nivoima. Okvirna područja djelovanja uključuju jačanje statističkog sistema kroz unaprjeđenje saranje svih institucija uključenih u prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka, poboljšanje usklađenosti sa zahtjevima statističkog sistema EU, te poboljšanje kvaliteta izvještavanja u skladu s odredbama Kompendija statističkih zahtjeva EUROSTAT-a. Mjera 7.5.8. Uspostavljanje Evropskih ekonomskih računa okoliša Cilj ove mjere je da se osigura učešće institucija Federacije BiH u uspostavi Evropskih ekonomskih računa okoliša koji opisuju odnos između okoliša i ekonomije (u skladu s Uredbom (EU) br. 691/2011 o evropskim ekonomskim računima okoliša kojom je uspostavljen zajednički okvir za prikupljanje, pripremanje, slanje i ocjenjivanje evropskih ekonomskih računa okoliša). Okvirna područja djelovanja odnose se na provedbu Uredbe (EU) br. 691/2011 i proširenje računa okoliša na nova područja u skladu sa Sistemom ekonomskog računovodstva okoliša kao međunarodnog statističkog standarda, u skladu s nadležnostima Federacije BiH. Prioritet 7.6.: Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika Mjera 7.6.1. Integracija okolišnih zahtjeva u sektorske politike i zakonodavstvo Cilj ove mjere je da se integriraju okolišni zahtjevi u sektorske politike i zakonodavstvo kroz jačanje međusektorske saradnje, posebno saradnje s institucijama koje se bave pitanjima ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva. Poseban fokus ove mjere odnosi se na integriranje zahtjeva Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskokarbonskog razvoja BiH u sektorske politike Federacije BiH. Okvirna područja djelovanja obuhvataju unaprjeđenje saradnje između institucija u Federaciji BiH zaduženih za oblast okoliša s institucijama iz drugih sektora, učešće institucija u oblasti okoliša u konsultacijama na nacrte sektorskih pravnih i strateških dokumenata i aktivnu primjenu instrumenta strateške procjene utjecaja na okoliš. Važno područje djelovanja je integriranje aspekata prilagođavanja klimatskim promjenama u sektorske razvojne politike, strategije, programe i planove, posebno u sektore koji su izloženi visokom riziku i osjetljivi na klimatske utjecaje (poljoprivreda, vodni resursi/upravljanje vodama, šumarstvo/šumski resursi, ljudsko zdravlje, bioraznolikost i osjetljivi ekosistemi, turizam). Mjera 7.6.2. Integracija standarda i principa rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša 162 Cilj ove mjere je da se standardi i principi rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva integriraju u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša. Poseban fokus ove mjere bit će usmjeren na uspostavljanje funkcionalnog institucionalnog mehanizma koordinacije u domenu rodne ravnopravnosti, posebno u vezi integriranja pitanja rodne ravnopravnosti u javne politike i zakonodavstvo, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH. Okvirna područja djelovanja odnose se na definiranje procedura i smjernica za integriranje standarda ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva u sve faze upravljanja okolišem (planiranje, realizacija, praćenje, izvještavanje, evaluacija) i unaprjeđenje institucionalnog mehanizma za ravnopravnost spolova u institucijama u sektoru okoliša (uključujući obuke i stručnu podršku kontakt-osobama za ravnopravnost spolova u institucijama za oblast okoliša). Mjera 7.6.3. Tranzicija ka kružnoj ekonomiji Cilj ove mjere je da se stvore pretpostavke za tranziciju ka kružnoj ekonomiji. Okvirna područja djelovanja obuhvataju izradu i usvajanje Mape puta i Akcijskog plana za uvođenje kružne ekonomije u Federaciji BiH (usagašeno s Mapom puta na nivou BiH), uklanjanje pravnih prepreka i uvođenje stimulativnih instrumenata za zeleno poslovanje, poticanje primjene zelenih javnih nabavki u javnim institucijama i u privatnom sektoru, izradu propisa za eko-dizajn proizvoda, te osiguravanje finansijske podrške jačanju dobrovoljnih instrumenata za uvođenje zelenog poslovanja. Prioritet 7.7.: Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH Mjera 7.7.1. Efikasna i sveobuhvatna provedba postojećih ekonomskih instrumenata za okoliš Cilj ove mjere je da se osigura sveobuhvatna provedba postojećih ekonomskih instrumenata za okoliš. Okvirna područja djelovanja obuhvataju propisivanje obaveze izvještavanja svih nivoa vlasti o namjenskom utrošku sredstava za projekte zaštite okoliša, reformu svih vrsta naknada koje pokrivaju dijelom i okolišni aspekt. Mjera uključuje i uvođenje svih naknada predviđenih Zakonom o Fondu Federacije BiH i drugim važećim propisima koji uređuju pojedine oblasti. Mjera 7.7.2. Uvođenje novih inovativnih i poticajnih ekonomskih mehanizama za finansiranje zaštite okoliša Cilj ove mjere je da se uvedu novi inovativni i poticajni ekonomski mehanizmi za finansiranje zaštite okoliša. Okvirna područja djelovanja odnose se na kreiranje novih ekonomskih instrumenta za zaštitu okoliša, vodeći računa o marginaliziranim grupama i principima rodno-odgovornog finansiranja okolišnih projekata, unaprjeđenje postojećih i uvođenje novih revolving fondova, subvencija i dr. mehanizama za oblast zaštite okoliša, te uključivanje privrede/privatnog sektora i prikupljanje sredstava za projekte zaštite okoliša. 163 Mjera 7.7.3. Korištenje fondova EU i drugih međunarodnih fondova dostupnih za zaštitu okoliša i komplementarne sektore Cilj ove mjere je da se osigura značajnije korištenje fondova EU i drugih međunarodnih fondova dostupnih za zaštitu okoliša i komplementarne sektore. Okvirna područja djelovanja odnose se na uspostavu/imenovanje posredničkog tijela u Federaciji BiH za provođenje EU projekata iz oblasti zaštite okoliša i uspostavu informacionog sistema za prijavu projekata i partnera s nivoa BiH i upravljanje međunarodnim projektima. Prioritet 7.8.: Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu Mjera 7.8.1. Integriranje problematike zaštite okoliša u nastavne planove odgojnih i obrazovnih institucija na svim nivoima Cilj ove mjere je da se osigura da je problematika zaštite okoliša snažnije integrirana u nastavne planove odgojnih i obrazovnih institucija na svim nivoima, uz interdisciplinarni i holistički pristup obrazovanju za održivi razvoj. Okvirna područja djelovanja obuhvataju inoviranje godišnjih obrazovnih planova u oblasti zaštite okoliša u nastavnom i vannastavnom programu u skladu s modernim trendovima i konceptima, osiguravanje učenja o okolišu kroz aktivnosti u zaštićenim područjima, te zakonsko omogućavanje otvaranja inovativnih centara za razvoj u primarnom obrazovanju. Mjera 7.8.2. Jačanje kapaciteta i ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova Cilj ove mjere je da se ojača kapacitet i ekopedagoške kompetencije uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova. Okvirna područja djelovanja uključuju unaprjeđenje ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova kroz edukaciju o zaštiti okoliša akreditiranim programima, izradu priručnika za nastavnike o integraciji pitanja zaštite okoliša i održivog korištenja resursa u nastavni plan i program za osnovne i srednje škole i metodama podučavanja, edukaciju uposlenika odgojno obrazovnih ustanova o zaštiti okoliša akreditiranim programima s ciljem digitalizacije, kreiranje digitalnih udžbenika i sadržaja o zaštiti okoliša i prilagođavanje učenja online okruženju, te analizu nedostataka master univerzitetskih programa u odnosu na nivo integracije pitanja zaštite okoliša i održivog korištenja prirodnih resursa i izrada prijedloga za intervencije u kurikulumu master programa. Mjera 7.8.3. Podrška neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša Cilj ove mjere je osigurati podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša kroz uspostavu saradnje između institucija koje se bave neformalnim obrazovanjem u oblasti okoliša i uspostavu namjenskih budžeta za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša. Mjera 7.8.4. Unaprjeđenje kapaciteta za istraživanja u oblasti okoliša 164 Cilj ove mjere je da se unaprijede kapaciteti za istraživanja u oblasti okoliša. Okvirna područja djelovanja odnose se na uvođenje namjenskih budžeta za ulaganje u inovacije i razvoj i primjenu novih tehnologija u cilju smanjenja zagađenja, pružanje informacija akademskoj zajednici i privrednim subjektima o međunarodnim fondovima za istraživanja, uvrštavanje istraživanja iz oblasti održive upotrebe prirodnih resursa i o upravljanju efektima klimatskih promjena na prirodne resurse u godišnji program istraživanja Federacije BiH, podržavanje organizacije stručnih i naučnih kongresa/simpozija s međunarodnim značajem i poticanje saradnje akademske zajednice i privrede u oblasti okoliša. 165 10.3. Indikativni finansijski okvir Finansijska procjena troška za tematsku oblast Upravljanje okolišem je 10.2 miliona KM ili 0.09% od ukupnog iznosa Strategije od 11.9 milijardi KM. Ova tematska oblast se sastoji od osam prioriteta i 32 mjere. Ovo je ujedno i tematska oblast koja je imala najveći broj mjera Strategiji za Federaciju BiH. Proces izrade finansijske procjene obuhvatio je 31 od 32 mjere. Mjera 7.8.4 (Unaprjeđenje kapaciteta za istraživanja u oblasti okoliša) nisu dobile finansijsku procjenu. U trenutku izrade procjene bilo jako teško uraditi metodološki konzistentnu procjenu troška za ovu mjeru, prvenstveno zato što je metodološki bilo izuzetno kompleksno kvantificirati njen sadržaj, što je na kraju onemogućilo da se precizno izračuna procjena troškova. Dva najveća prioriteta su 7.3. (Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija) sa 25% ili 2.5 miliona KM i 7.5. (Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH) sa 27% ili 2.7 miliona KM. Ukupna finansijska procjena za preostalih šest prioriteta je 48% ili oko 4.9 miliona KM. Detaljan prikaz podataka procjene indikativnog finansijskog okvira za tematsku oblast Upravljanje okolišem kao i općenito za nivo Federacije BiH nalazi se u poglavlju Aneks 9 koje uključuje tabelu i tortni grafikon. 166 11. USKLAĐENOST STRATEGIJE S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA Federalna strategija zaštite okoliša identificira sedam strateških ciljeva (za svaku tematsku oblast), kako je navedeno u poglavlju 3.4. Strateški ciljevi Analiza međusobne usklađenosti ovog dokumenta s drugim relevantnim strateškim dokumentima izvršena je komparacijom strateških ciljeva (i prioriteta) Strategije s ciljevima drugih strateških dokumenata proizašlih iz procesa evropskih integracija i međunarodno priznatim ciljevima održivog razvoja. U procesu izrade Strategije, razmatrani su sljedeći strateški, planski i razvojni dokumenti:  Strategija razvoja Federacije BiH (2021–2027)  Strategija upravljanja vodama Federacije BiH (2010‒2022)  Zelena agenda za Zapadni Balkan  Strategija aproksimacije propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša/životne sredine BiH (EAS BiH)  Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH  Program ekonomskih reformi BiH (PER BiH 2021‒2023)  Strategija prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja BiH (2020‒2030)  Utvrđeni doprinos BiH (NDC 2020‒2030) Proces planiranja zaštite okoliša u Federaciji BiH usklađen je sa strateškim i planskim dokumentima na višem nivou, kao i međunarodnim obavezama BiH, socijalnim i razvojnim programima, međunarodnim razvojnim programima i prostorno-planskim dokumentima. Strategija razvoja Federacije BiH (2021‒2027) Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o izradi strategije razvoja Federacije BiH 2021–2027. Ova strategija (Vlada Federacije BiH, 2020) čini osnovu izrade Programa Vlade Federacije BiH, program javnih investicija, trogodišnjih i godišnjih planova rada federalnih ministarstava i institucija, dokumenata okvirnog budžeta (DOB) i godišnjeg budžeta, ali i sektorskih strategija. Uredbom je definirana i metodologija kojom je propisan način izrade i sadržaj strateških dokumenata, ali su definirana i četiri strateška cilja – ubrzan ekonomski razvoj, prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj, resursno efikasan i održiv razvoj, te efikasan, transparentan i odgovoran javni sektor. Strategija upravljanja vodama Federacije BiH (2010‒2022) Zakonom o vodama Federacije BiH, Strategija upravljanja vodama (FMPVŠ, 2012) prepoznata je kao osnovni planski dokument razvoja u oblasti upravljanja vodama, te navodi jasne ciljeve i pravce zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja i održivog korištenja voda. Strategija upravljanja vodama Federacije BiH postavlja ciljeve upravljanja vodama s odgovarajućim mjerama, kako bi se osigurale potrebne količine voda odgovarajućeg kvaliteta dostupne za različite namjene, kao jedan od važnih segmenata javnog interesa – očuvanje i unaprjeđenje općeg zdravstvenog stanja stanovništva. Opisuje pokazatelje nivoa zdravstvene sigurnosti stanovništva na prostoru Federacije BiH ‒ obuhvat stanovništva javnim vodosnabdijevanjem i sistemima za odvođenje, kvalitet površinskih i podzemnih voda, utjecaj poplava, te navodi da je neophodno povećati nivo ulaganja, te jačanje javne svijesti. 167 Međunarodne obaveze i ugovori koje je BiH preuzela su također navedeni, uz relevantne ugovore i konvencije. Zelena agenda za Zapadni Balkan Zelena agenda za Zapadni Balkan (EU 2020) podrazumijeva prelazak zemlje na sistem održive ekonomije, a u skladu s Evropskim zelenim planom. S tim u vezi, daje konkretne preporuke za pet oblasti razvoja u kojima će EU nastaviti podržavati zemlje u regiji:  klima, energija i mobilnost – postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine kao najvažniji prioritet  kružna ekonomija – uvođenje kružne ekonomije u sve lance proizvodnje i povezivanje zemalja regije s industrijskim lancima u EU;  uklanjanje onečišćenja zraka, vode i tla – usklađivanje sa standardima EU o kvalitetu zraka, vode i upravljanja otpadnim vodama, modernizacija monitoringa, upravljanje njihovim kvalitetom, te promoviranje ponovne upotrebe vode u poljoprivredi;  održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane – kroz izgradnju održivih sistema, smanjenje otpada, poboljšanje usklađenosti s EU standardima o ispravnosti hrane i dobrobiti životinja, te promoviranja okolišno-prihvatljivog organskog uzgoja;  biodiverzitet – zaštita, razvoj i provođenje akcijskog plana za biodiverzitet za Zapadni Balkan do 2030. godine i Plana za obnavljanje šumskog potencijala. Akcijski plan za zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana 2021–2024. Akcijski plan za zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana CRM AP 2021‒2024. je dokument u kojem su obrađena pitanja regionalne saradnje po pitanjima zaštite okoliša, odnosno kružne ekonomije. U okviru regionalne saradnje, ciljevi su:  postizanje zajedničkog Sporazuma o zelenim kružnim poslovnim lancima vrijednosti na Zapadnom Balkanu;  donošenje Regionalnog plana zelene i kružne ekonomije/mapiranje zelene i kružne ekonomije u regiji. Strategija aproksimacije propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša/životne sredine BiH (EAS BiH) Zemlje koje pretendiraju da se pridruže EU, trebaju usvojiti realne i dugoročne državne strategije za postepeno usklađivanje svog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Jedan od ključnih ciljeva jeste ispunjavanje ciljeva SSP-a, što uključuje aproksimaciju propisa iz oblasti zaštite okoliša u BiH. Pristup aproksimaciji propisa u ovoj oblasti napravljen je na način da su izrađena četiri dokumenta (za svaki nivo vlasti u BiH). EAS BiH (MVTEO BiH 2017) obuhvata osam podsektora pravne stečevine EU koji se odnose na zaštitu okoliša/životnu sredinu, a to su:  horizontalna (zajednička) problematika;  vodoprivreda; 168  upravljanje otpadom;  kvalitet zraka i klimatske promjene;  industrijsko zagađenje;  hemikalije;  zaštita prirode;  buka u okolišu/životnoj sredini. Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH (Agenda 2030) BiH se 2015. godine obavezala da će provesti Agendu 2030 (Vlada Švedske and UNDP 2020), s ciljevima održivog razvoja koji predstavljaju plan za stvaranje bolje i održive budućnosti za cijeli svijet. Agenda 2030 se sastoji od tri održiva razvojna pravca, koji odražavaju razvojnu situaciju i prioritete BiH:  dobra uprava i upravljanje javnim sektorom;  pametni rast;  društvo jednakih mogućnosti. Svaki razvojni pravac sastoji se od tzv. „akceleratora“, koji jasno propisuju koji su to prioriteti kojima bi se omogućilo ispunjavanje ciljeva pojedinačnog razvojnog pravca. Ovaj dokument služi za usmjeravanje procesa strateškog planiranja za sve nivoe vlasti u BiH, što podrazumijeva i nivo Federacije BiH. Program ekonomskih reformi BiH (PER BiH 2021‒2023) Plan aktivnosti za izradu Programa ekonomskih reformi (Vijeće ministara BiH 2021) osnovni je dokument koji regulira proces izrade Programa ekonomskih reformi i saradnju između različitih nivoa vlasti, Vijeća ministara BiH, Vlade Federacije BiH i Vlade Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Program ekonomskih reformi 2019‒2021. izrađen je na osnovu priloga koje su dostavile nadležne institucije prema usvojenom Planu aktivnosti po rokovima i nosiocima aktivnosti. Utjecaj reformskih mjera će se ogledati u povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora energije, povećanju energetske efikasnosti i doprinošenju uštedama energije (a samim time i smanjenjem negativnih utjecaja na okoliš). Strategija prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja BiH (2020‒2030) Ova strategija (UNDP 2013) za cilj ima povećanje otpornosti na klimatsku varijabilnost i klimatske promjene, pri čemu će osigurati razvojne dobiti, te dostizanje najviše vrijednosti i prestanak rasta nivoa emisija stakleničkih plinova do 2025. godine na nivou koji je ispod prosjeka emisija EU27 (trenutnih zemalja članica EU) po glavi stanovnika. Mjere za ublažavanje klimatskih promjena neophodne su kako bi se smanjili utjecaji klimatskih promjena, te osiguralo da se tim promjenama može upravljati. Također, ova strategija uključuje i komponente smanjenja rizika po društveno osjetljive grupe, što je u skladu s perspektivom ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva, koja je bila uzeta u obzir tokom procesa izrade Strategije. Strategijom prilagođavanja klimatskim promjenama definirano je sedam prioritetnih sektora, što su: poljoprivreda, biodiverzitet i osjetljivi ekosistemi, energija (hidroenergija), šumarstvo, zdravlje ljudi, turizam i vodni 169 resursi/vodoprivreda. Također, identificirana su četiri sektora koji su prioritetni za Strategiju niskoemisijskog razvoja – proizvodnja električne energije, energetska efikasnost u zgradarstvu, sistem daljinskog grijanja, te prijevoz/saobraćaj. Utvrđeni doprinos BiH (NDC 2020‒2030) BiH je 2015. godine podnijela prvi Izvještaj o namjeravanom nacionalnom utvrđenom doprinosu (eng. Intended Nationally Determined Contribution – INDC), te ratificirala Pariški sporazum Odlukom o ratifikaciji Pariškog sporazuma u skladu s UNFCCC-om. Prema odredbama Sporazuma, države imaju obavezu dostavljanja ažuriranih dokumenata o aktivnostima ublažavanja klimatskih promjena svakih pet godina. Zbog toga, BiH je pripremila dokument Utvrđeni doprinos BiH za period 2020‒2030 (eng. Nationally Determined Contribution – NDC) (UNDP BiH 2020). Kako bi se omogućila olakšana transpozicija pravne stečevine EU u oblasti okoliša, korištene su Smjernice za usklađivanje zakonodavstva BiH s pravnom stečevinom EU. Uz to, razmotrene su i preporuke EU iz Pododbora SSP-a za saobraćaj, energetiku, okoliš i regionalni razvoj. Nadalje, izvršena je koordinacija s implementacijskim timom za izradu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana BiH (2021‒2030). 170 Tabela 27: Prikaz relevantnih strateških dokumenata za nivo Federacije BiH *Razvojni pravac/cilj/mjera iz strateških dokumenata su uzeti u obzir ukoliko se odnose na okoliš Razvojni pravac/cilj/mjera iz strateškog dokumenta za nivo Federacije BiH Vezani prioritet iz Strategije zaštite okoliša Federacije BiH Strategija razvoja Federacije BiH (2021–2027) Strateški cilj 1: Ubrzan ekonomski razvoj Prioritet 3.9. - Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama Prioritet 6.5. - Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama Prioritet 7.2. - Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Prioritet 7.5. - Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u FederacijiBiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Prioritet 7.8. - Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu Strateški cilj 2: Prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj Prioritet 3.8. - Jačati naučno utemeljeno odlučivanje o biodiverzitetu/prirodi kroz dijalog naučne zajednice i donosilaca odluka Prioritet 4.4. - Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena Prioritet 7.6. - Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika Prioritet 7.8. - Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu Strateški cilj 3: Resursno efikasan i održiv ekonomski razvoj Prioritet 1.2. - Osigurati uvjete za postizanje održivog korištenja vodnih resursa Prioritet 2.2. - Unaprijediti sistem evidencija i izvještavanja o otpadu Prioritet 2.3. - Uvesti ekonomske i finansijske instrumente i mehanizme koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada Prioritet 2.7 - Jačati svijest o pravilnom razdvajanju, prikupljanju i odlaganju otpada Prioritet 3.2. - Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode Prioritet 3.7. - Unaprijediti međusektorsku saradnju i političku podršku u Federaciji BiH za integraciju zaštite biodiverziteta u sektorske politike i zakonodavstvo Prioritet 3.9. - Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama Prioritet 4.1. - Smanjenje zagađivanja zraka zagađujićim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Prioritet 4.3. - Smanjen utjecaj Federacije BiH na klimatske promjene smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem ponora ugljika Prioritet 4.4. - Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena Prioritet 4.5. - Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Prioritet 4.6. - Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja Prioritet 5.3. - Efikasan rad institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti Prioritet 5.7. - Efikasan rad institucija u oblasti buke u okolišu Prioritet 6.1. - Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u 171 Razvojni pravac/cilj/mjera iz strateškog dokumenta za nivo Federacije BiH Vezani prioritet iz Strategije zaštite okoliša Federacije BiH Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Prioritet 6.2. – Unaprijediti strateški, zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje lovnom divljači Prioritet 6.3. - Unaprijediti zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje ribljim fondom Prioritet 6.4. - Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Prioritet 6.5. - Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama Prioritet 7.1. - Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune hamonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Prioritet 7.3. - Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Strateški cilj 4: Efikasan, transparentan i odgovoran javni sektor Prioritet 7.3. - Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Prioritet 7.4. - Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i socijalno osjetljivih grupa Prioritet 7.5. - Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Fderaciji BiH uz konsultacije sa Partnerstvom 27 Prioritet 7.7. - Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010‒ 2022. 4.1.1.1. Obuhvat stanovništva javnim vodosnabdijevanjem Prioritet 1.2. - Osigurati uvjete za postizanje održivog korištenja vodnih resursa 4.1.1.2. Obuhvat stanovništva sistemima za odvođenje i tretman otpadnih voda Prioritet 1.6. - Osiguravanje finansijske održivosti sektora voda 4.1.1.3. Kvalitet površinskih voda Prioritet 1.1. - Spriječiti pogoršanje i unaprijediti status vodnih tijela 4.1.1.4. Kvalitet podzemnih voda Prioritet 1.1. - Spriječiti pogoršanje i unaprijediti status vodnih tijela 4.1.1.5. Utjecaj poplava Prioritet 1.4. - Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama uspostavom održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom i prilagođavanja klimatskim promjenama Zelena agenda za Zapadni Balkan Cilj: „Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine (dekarbonizacija kao prioritet) Prioritet 4.1. - Smanjenje zagađivanja zraka zagađujićim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Prioritet 4.3. - Smanjen utjecaj Federacije BiH na klimatske promjene smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem ponora ugljika Prioritet 4.5. - Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Prioritet 4.6. - Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja (usmjerenog prema građanskoj energiji) Cilj: „Uvođenje kružne ekonomije“ Prioritet 2.1. - Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima Prioritet 2.3. - Uvesti ekonomske i finansijske instrumente i mehanizme koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada 172 Razvojni pravac/cilj/mjera iz strateškog dokumenta za nivo Federacije BiH Vezani prioritet iz Strategije zaštite okoliša Federacije BiH Prioritet 2.7. - Jačati svijest o pravilnom razdvajanju, prikupljanju i odlaganju otpada Cilj: „Borba protiv zagađenja zraka, vode i tla“ Prioritet 1.1. Spriječiti pogoršanje i unaprijediti status vodnih tijela Prioritet 1.5. Dostići funkcionalan pravni i institucionalni okvir u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda Prioritet 7.5. - Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH uz konsultacije s Partnerstvom 27 Cilj: „Održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane“ Prioritet 6.4. - Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Cilj: „Biodiverzitet: Zaštita i obnavljanje ekosistema“ Prioritet 3.2. - Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode Prioritet 7.5. - Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u FederacijiBiH uz konsultacije sa Partnerstvom 27 Strategija aproksimacije propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša/životne sredine BiH (EAS BiH) 3.1. Horizontalna pitanja Prioritet 7.1. - Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune harmonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Prioritet 7.5. - Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH uz konsultacije s Partnerstvom 27 3.2. Upravljanje vodama Prioritet 1.5. - Dostići funkcionalan pravni i institucionalni okvir u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda Prioritet 1.6. - Osiguravanje finansijske održivosti sektora voda 3.3. Upravljanje otpadom Prioritet 2.1. - Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima 3.4. Zaštita zraka i klimatske promjene Prioritet 4.1. - Smanjenje zagađivanja zraka zagađujućim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Prioritet 4.6. - Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja (usmjerenog prema građanskoj energiji) 3.5. Industrijsko zagađenje Prioritet 7.5. - Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH uz konsultacije s Partnerstvom 27 3.6. Hemikalije Prioritet 5.1. - Unaprijediti regulativu u oblasti hemijske sigurnosti 3.7. Zaštita prirode Prioritet 3.1. - Unaprijediti pravni okvir Federacije BiH za biodiverzitet i očuvanje prirode kroz usklađivanje zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Prioritet 3.3. - Uspostaviti koordinaciju, komunikaciju i izvještavanje o biodiverzitetu i očuvanju prirode u Federaciji BiH Prioritet 3.5. - Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou 3.8. Buka u okolišu/životnoj sredini Prioritet 5.5. - Uspostaviti zakonodavni okvir i jasne institucionalne nadležnosti kojim se transponira pravna stečevina EU iz oblasti buke u okolišu Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH 7. Razvojni pravac: Dobra uprava i upravljanje Prioritet 3.2. - Ojačati institucije Federacije BiH nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode 173 Razvojni pravac/cilj/mjera iz strateškog dokumenta za nivo Federacije BiH Vezani prioritet iz Strategije zaštite okoliša Federacije BiH javnim sektorom Prioritet 4.1. - Smanjenje zagađivanja zraka zagađujićim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Prioritet 7.1. - Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune hamonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Prioritet 7.4. - Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i socijalno osjetljivih grupa Prioritet 7.6. - Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika Prioritet 7.7. - Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH Prioritet 7.8. - Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu 8. Razvojni pravac: Pametni rast Prioritet 3.9. - Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama Prioritet 5.3. - Efikasan rad institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti Prioritet 5.7. - Efikasan rad institucija u oblasti buke u okolišu Prioritet 6.5. - Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama Prioritet 7.4. - Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i socijalno osjetljivih grupa Prioritet 7.7. - Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH Prioritet 7.8. - Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu 9. Razvojni pravac: Društvo jednakih mogućnosti Prioritet 7.1. - Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune hamonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Prioritet 7.4. - Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i socijalno osjetljivih grupa Program ekonomskih reformi BiH (PER BiH 2021‒ 2023) Mjera 5.3.1.1. – Razvoj tržišta energije i plina Prioritet 4.5. - Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Mjera 5.3.1.2. – Unaprjeđenje energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije Prioritet 4.5. - Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Prioritet 4.6. - Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja (usmjerenog prema građanskoj energiji) Mjera 5.3.2.3. – Unaprijediti integralno upravljanje otpadom i sistemom kružne ekonomije Prioritet 2.1. - Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima Prioritet 2.2. - Unaprijediti sistem evidencija i izvještavanja o otpadu Prioritet 2.4. - Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom Prioritet 2.5. - Unaprijediti sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada Mjera 5.3.2.4. – Uspostava ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i EE Prioritet 7.3. - Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Prioritet 7.7. - Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH 174 Razvojni pravac/cilj/mjera iz strateškog dokumenta za nivo Federacije BiH Vezani prioritet iz Strategije zaštite okoliša Federacije BiH Strategija prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja BiH (2020‒2030) 3.1. Generiranje i širenje znanja i informacija zasnovanih na činjenicama Prioritet 4.3. - Smanjen utjecaj Federacije BiH na klimatske promjene smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem ponora ugljika Prioritet 4.4. - Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena Prioritet 7.6. - Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika 3.2. Efektivni institucionalni i regulatorni okviri Prioritet 4.1. - Smanjenje zagađivanja zraka zagađujićim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Prioritet 4.2. - Unaprjeđenje sistema upravljanja kvalitetom zraka koji će biti u funkciji podrške donošenju strateških odluka i informiranju građana o kvalitetu zraka Prioritet 4.3. - Smanjen utjecaj Federacije BiH na klimatske promjene smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem ponora ugljika Prioritet 4.5. - Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Prioritet 4.6. - Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja 3.3. Efektivni pristupi prilagođavanja klimatskim promjenama Prioritet 7.2. - Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Prioritet 7.3. - Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Utvrđeni doprinos BiH (NDC 2020‒2030) 3. Ublažavanje klimatskih promjena/smanjenje emisija stakleničkih plinova Prioritet 2.4. - Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom Prioritet 4.1. - Smanjene zagađivanja zraka zagađujićim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Prioritet 4.4. - Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena Prioritet 4.5. - Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Prioritet 4.6. - Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja Prioritet 5.2. - Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Prioritet 6.1. - Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena. 4. Prilagođavanje klimatskim promjenama Prioritet 4.1. - Smanjenje zagađivanja zraka zagađujićim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Prioritet 4.4. - Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena 175 12. OKVIR ZA IMPLEMENTACIJU, MONITORING, IZVJEŠTAVANJE I EVALUACIJU STRATEGIJE U ovom dijelu opisan je Okvir za implementaciju, monitoring, izvještavanje i evaluaciju Federalne strategije zaštite okoliša 2022‒2032, koji obuhvata instrumente i procese za praćenje i evaluaciju planiranih programa (mjera). Okvir za implementaciju, monitoring, izvještavanje i evaluaciju implementacije Strategije u Federaciji BiH treba biti zasnovan na sljedećim načelima:  usklađen pristup planiranju, praćenju, i izvještavanju svim nivoima vlasti u Federaciji BiH;  rodna ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve građane;  horizontalna i vertikalna koordinacija među svim nivoima vlasti;  komplementarnost;  partnerstvo, saradnja, javnost i transparentnost;  odgovornost, efektivnost i efikasnost institucija na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH. Okvir za implementaciju, monitoring, izvještavanje i evaluaciju Strategije će uključiti dionike na dva različita nivoa:  Nosioci sprovođenja mjera, prema Aneksu 1;  Institucije odgovorne za koordinaciju sprovođenja mjera, prema Aneksu 1. Prije faktičke realizacije mjera, treba pripremiti trogodišnje i godišnje planove rada u Federaciji BiH. Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 74/19) uređeno je trogodišnje i godišnje planiranje rada, način izrade implementacijskih dokumenata, načela planiranja, monitoringa i izvještavanja, struktura implementacijskih dokumenata, proces planiranja, monitoring i izvještavanje i druga pitanja od značaja za planiranje, monitoring i izvještavanje u Federaciji. Kako je definirano u pravilniku, relevantne mjere iz strateških dokumenata će zajedno s pokazateljima, polaznim i ciljnim vrijednostima biti prenesene u implementacijske dokumente (trogodišnji i godišnji planovi rada). Trogodišnji i godišnji plan rada izrađuju se u formatu utvrđenom u Uredbi o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH. Isto tako, sve relevantne procedure vezane za izradu trogodišnjih i godišnjih planova rada u Federaciji BiH odvijaju se u skladu s navedenom uredbom (usvajanje, rokovi za dostavljanje i sl.). 12.1. Praćenje i izvještavanje U dijelu praćenja i izvještavanja implementacije strateškog dokumenta izrađuju se dva izvještaja: godišnji izvještaj o radu i izvještaj o razvoju u skladu s Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji BiH (Sl. glasnik FBiH, br. 74/19). Ove izvještaje će izraditi Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOIT) i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH (FMPVŠ). Tabela ispod rezimira predloženi plan praćenja i izvještavanja zajedno s ulogom dionika u Federaciji BiH. 176 Tabela 28: Plan praćenja i izvještavanja u Federaciji BiH 12.2. Evaluacija Evaluaciju u toku za strateški dokument provodi vanjski evaluator. Evaluacija u toku će omogućiti utvrđivanje ostvarenog, efektivnost i efikasnost programa (mjera). Evaluaciju u toku treba provesti u pretposljednjoj godini implementacije strateškog dokumenta. Sve procedure u vezi s evaluacijom u toku trebaju biti u skladu s važećom Uredbom o evaluaciji strateških dokumenata u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH, br. 02/21). Evaluacija treba biti nezavisna, transparentna, nepristrasna i pravovremena. Treba je provoditi u skladu sa sljedećim kriterijima: relevantnost, efikasnost (efektivnost), uspješnost, učinak i održivost. U opisu zadatka projekta moguće je dodati više kriterija. Relevantne institucije u Federaciji BiH (konkretno, Federalni zavod za programiranje razvoja Federacije, uz druge institucije24, kako je definirano važećom Uredbom o evaluaciji strateških dokumenata u Federaciji BiH) trebaju koordinirati proces evaluacije, pripremiti plan evaluacije (uključujući, između ostalog, posebne ciljeve evaluacije, planirane metode, kriterije, raspoložive izvore podataka, vremenski okvir i indikativni budžet i sl.), uspostaviti tijesnu komunikaciju s vanjskim evaluatorom, pružiti potrebnu podršku procesu evaluacije i njegovom usaglašavanju sa zahtjevima navedenim u opisu projektnog zadatka za vanjskog evaluatora, te osigurati poštivanje preporuka za evaluaciju. Izvještaj o evaluaciji u toku treba obuhvatiti najmanje sljedeće dijelove: uvod, izvršni sažetak, kontekst evaluacije, evaluaciju napretka realizacije strateških ciljeva, nalaze, zaključak i preporuke. 23 Na kantonalnom nivou organ kantona nadležan za planiranja razvoja u kantonu, a na nivou općine/grada organ nadležan za planiranje razvoja i upravljanje razvojem u jedinici lokalne samouprave u skladu s Uredbom o trogodišnjem i godišnjem planiranju rada, monitoringu i izvještavanju u Federaciji Bosne i Hercegovine 24 Organi za planiranje i upravljanje razvojem u kantonima na nivou kantona ili u jedinicama lokalne samouprave na nivou jedinice lokalne samouprave u skladu s važećom Uredbom o evaluaciji strateških dokumenata u Federaciji Bosne i Hercegovine Vrsta izvještaja Sadržaj Ko dostavlja informacije Ko će izrađivati Učestalost Svrha Godišnji izvještaji o radu Pregled i analiza programa realizacije (mjera) i aktivnosti/projekata iz godišnjeg plana rada Nosioci sprovođenja mjera, prema Aneksu 1 Sekretar Federalnog ministarstva okoliša i turizma i sekretar Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Godišnje Zbog vođenja evidencije o napretku planiranih aktivnosti u svakom periodu i praćenja napretka u implementaciji Izvještaji o razvoju Pregled općih trendova razvoja i ocjena napretka Nosioci sprovođenja mjera, prema Aneksu 1 Sekretar Federalnog ministarstva okoliša i turizma, sekretar Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH i Federalni zavod za programiranje razvoja23 Godišnje Radi analize implementacije strateškog dokumenta i akcijskog plana i uvida u planirana i očekivana sredstva 177 Svi izvještaji o evaluaciji trebaju se redovno objavljivati na službenim stranicama organa/a Federacije BiH s ciljem osiguravanja javnosti rada i transparentnosti. 178 13. ANEKSI 13.1. Aneks 1. Detaljan pregled mjera za Upravljanje vodama Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.1. Spriječiti pogoršanja i unaprijediti status vodnih tijela Naziv mjere 1.1.1. Dostizanje okolišnih ciljeva za vodna tijela definiranih u Planovima upravljanja vodnim područjima u Federaciji BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je doprinijeti postizanju najmanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda realizacijom i preciznom evaluacijom realizacije mjera Planova upravljanja vodnim područjima putem unaprjeđenja zakonodavstva, monitoringa površinskih i podzemnih vodnih tijela i inspekcijskih nadzora nad provođenjem aktivnosti koje mogu imati negativan utjecaj na vodni okoliš. Okvirna područja djelovanja obuhvataju dva pravca: a) Realizacija Programa mjera iz Planova upravljanja i pravovremeno izvještavanje o napretku u realizaciji a1) Dopuniti i usvojiti izmjene Zakona o organizaciji organa uprave Federacije BiH vezane za obavezu izvještavanja o realizaciji strateških i planskih dokumenta, te projekata a2) Vršiti ocjenu napretka u realizaciji programa mjera i izvještavati o napretku na dvogodišnjem nivou a3) Nastaviti sa provođenjem monitoringa površinskih i podzemnih vodnih i godišnje izvještavati o rezultatima monitoringa b) Saradnja sektora voda i vodne inspekcije u svrhu podrške realizaciji Planova upravljanja b1) Izrađeni vodni akti s informacijama o trenutnom stanju vodnog tijela u koje se ispuštaju otpadne vode, te utvrđenim ciljevima o stanju vodnih tijela u Planu upravljanja vodnim područjima za to vodno tijelo b2) Dostavljati informacije/izvode iz Planova upravljanja vodama inspekcijama, te pravovremeno dostavljati informacije i podatke o zaprimljenim prijavama i zahtjevima nadležnih organa iz sektora voda b3) Izrađeni godišnji programi inspekcijskog nadzora nad zagađivačima voda Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a1) Status usvajanja dopuna Zakona o organizaciji organa uprave u svrhu Postojeći Zakon ne sadrži odredbe koje preciziraju procedure i nalažu obaveze Izrađene i usvojene dopune Zakona o 179 redovnog i preciznog izvještavanja o realizaciji strateških i planskih dokumenata (Planova upravljanja vodnim područjima) institucijama/organima na različitim nivoima vlasti sektora voda redovnog prikupljanja, obrade i dostavljanja informacija/izvještaja o realizaciji Planova upravljanja vodnim područjima organizaciji organa uprave (2024) Status izvještavanja i objavljivanja Izvještaja na web-stranicama Agencija za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora uključujući: a2) Izvršenu analizu i ocjenu stepena realizcije programa mjera ‒ Dvogodišnji Izvještaji o realizaciji programa mjera a3) Izvršen monitoring površinskih i podzemnih vodnih tijela ‒ Jednogodišnji izvještaji o stanju površinskih i podzemnih vodnih tijela Neredovno:  dostavljanje podataka za izvještaje o realizaciji programa mjera  objavljivanje Izvještaja na web stranicama Agencija za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora Na web-stranicama Agencija objavljeni potpuni i precizni sljedeći Izvještaji :  Dvogodišnji Izvještaji o realizaciji programa mjera  Jednogodišnji izvještaji o stanju površinskih i podzemnih vodnih tijela (2024-2034) b1) Stepen prilagođenosti obrade vodnih akata potrebama vodnih inspektora Vodni akti ne sadrže informacije o stanju vodnog tijela u koji subjekt ispušta otpadne vode i ciljevima o stanju tog vodnog tijela prema Planu upravljanja Vodni akti sadrže informacije o trenutnom stanju vodnog tijela u koje se ispuštaju otpadne vode, te utvrđenim ciljevima o stanju vodnih tijela u Planu upravljanja vodnim područjima za to vodno tijelo (2023-2034) b2) Stepen pripremljenosti izvoda iz Planova upravljanja vodama za potrebe inspekcija s posebnim naglaskom na vodna tijela koja nisu u najmanje dobrom stanju Planovi upravljanja 2022‒2027 nisu usvojeni, te priprema izvoda iz Planova upravljanja vodama još nije počela Pripremljene i dostavljene informacije/izvodi iz Planova upravljanja vodama inspekcijama, s posebnim naglaskom na vodna tijela koja nisu u najmanje dobrom stanju (2023-2034) b3) Status informiranja inspekcija o zaprimljenim prijavama Inspekcije se izvještavaju o zaprimljenim prijavama Pravovremeno dostavljene informacije i podaci inspekcijama o zaprimljenim prijavama i zahtjevima nadležnih organa iz 180 sektora voda (2023-2034) Status izrade godišnjih programa inspekcijskih nadzora Pripremaju se godišnji programi inspekcijskog nadzora Izrađeni godišnji programi inspekcijskog nadzora na bazi informacija iz Planova upravljanja, informacija o zaprimljenim prijavama i dr. (2023-2034) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje strateškog upravljanja vodama, povećanje transparentnosti i odgovornosti organa uprave Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 2 758 017 924 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ kreditna sredstva i sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period sprovođenja mjere 2023‒2034. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ AVPS AVPJM Nosioci sprovođenja mjere KJKP, JLS VFBiH i PFBiH, FMPVŠ; AVPS; AVPJM; Federalni vodni inspektorat (FVI); Kantonalni vodni inspektorati (KV); KMV (Kantonalna ministrstva nadležna za vode); FMOiT; FMPU; FMERI; KM O, PP, EN, P (Kantonalna ministrstva nadležna za okoliš, prostorno planiranje, energetiku, poljoprivredu i dr.) Ciljne grupe Sve institucije i građanstvo Federacije BiH Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.2. Osiguranje uvjeta za postizanje održivog korištenja vodnih resursa Naziv mjere 1.2.1. Intenziviranje saradnje sektora voda s ostalim sektorima u cilju osiguravanja zaštite i održiviog korištenja vodnih resursa Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je doprinijeti da se potrebe i ciljevi sektora voda integriraju u planske dokumente ostalih sektora (prostorno planiranje, energetski sektor, sektor poljoprivrede, šumarstva, vodne inspekcije i dr.), putem podzimanja aktivnosti sektora voda koje mogu utjecati na ograničavanje korištenja voda i zahvata u prostoru u situacijama dokazanih negativnih utjecaja na vode, te intenziviranjem 181 međusektorske saradnje uključujući i vodnu inspekciju. Okvirna područja djelovanja obuhvataju tri pravca: a) Saradnja i koordinacija aktivnosti sektora voda s ostalim sektora a1) Prikazati i objaviti za stručnu javnost (prostorno planiranje, energetika, poljoprivreda i šumarstva), te nevladin sektor, u odgovarajućem formatu (excel, GIS i dr.) set informacija o vodnim tijelima iz Planova upravljanja vodnim područjima koje, zajedno s detaljnim analizama iz Planova upravljanja, moraju koristiti svi subjekti zainteresirani za planiranje zahvata u prostoru koji utječu na zaštitu voda, njihovo uređenje i korištenje a2) Osigurati funkcionalan mehanizam koordinacije ‒ koordinacijski sastanci se održavaju redovno i objavljuju se izvještaji i zaključci sa sastanaka a3) Integrirati podatke iz Planova upravljanja vodama adekvatno u usvojene prostorno planske dokumente, kao i druge planske, odnosno programske dokumente a4) Izrađene i objavljene sljedeće Studije: i) Studija za uspostavu sistema rezervacije podzemnih i površinskih voda za javno vodosnabdijevanje u Federaciji BiH ii) Studija hidroenergetskog potencijala u Federaciji BiH b) Saradnja sektora voda i vodne inspekcije u svrhu podrške realizaciji Planova upravljanja b1) Dostavljati inspekcijama informacije/izvode iz Planova upravljanja vodama koje se odnose na analizu pritisaka na količinsko stanje vodnih tijela s posebnim naglaskom na vodna tijela koja su pod značajnim pritiskom od ljudskih aktivnosti, te pravovremeno dostavljati informacije i podatke o zaprimljenim prijavama i zahtjevima nadležnih organa iz sektora voda b2) Izrađeni godišnji programi inspekcijskog nadzora za sve aktivnosti korištenja voda u skladu sa ZoV-om i podzakonskim propisima c) Priprema studijskih dokumenata  Studija o hidroenergetskom potencijalu  Studija o rezervama površinskih i podzemnih voda koje se mogu koristiti za vodosnabdijevanje stanovništva Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a1) Stepen pripremljenosti izvoda/ sažetka/seta informacija o vodnim tijelima iz Planova upravljanja vodnim područjima za stručnu javnost prostornog planiranja, energetike, poljoprivrede i Planovi upravljanja (II ciklus) nisu usvojeni, te još nije počela priprema Izvoda/sažetka/seta informacija o vodnim tijelima iz Planova upravljanja vodnim područjima za stručnu javnost i nevladin sektor Izrađen i kontinuirano ažuriran Izvod/sažetak/set informacija o vodnim tijelima iz Planova upravljanja vodnim područjima koji moraju koristiti svi subjekti zainteresirani za planiranje zahvata u prostoru koji utječu na zaštitu voda, njihovo uređenje i korištenje (2024) 182 šumarstva, te nevladin sektor a2) Status funkcioniranja međusektorske koordinacije ‒ redovno organiziranje koordinacijskih sastanaka predstavnika sektora voda i predstavnika sektora prostornog planiranja, energetike, poljoprivrede, šumarstva i dr. Sporadično Funkcionalan mehanizam koordinacije ‒ koordinacijski sastanci se održavaju redovno i objavljuju se izvještaji i zaključci sa sastanaka (2023-2034) a3) Učinkovitost zakonskih odredbi (ZoV) koje nalažu obavezu  integracije podataka iz Planova upravljanja vodama u planove sektora čije aktivnosti mogu imati utjecaja na zaštitu voda i  adekvatne uključenosti institucija sektora voda u toku izrade planskih i strateških dokumenata, uključujući i javne rasprave Niska učinkovitost Podaci iz Planova upravljanja vodama adekvatno integrirani u usvojene prostorno-planske dokumente, kao i druge planske, odnosno programske dokumente kao rezultat uključenosti sektora voda u toku izrade planskih i strateških dokumenata (2023-2034) b1) Stepen pripremljenosti izvoda iz Planova upravljanja vodama za potrebe inspekcija Priprema izvoda iz Planova upravljanja vodama nije počela Dostavljati informacije / izvode iz Planova upravljanja vodama inspekcijama, s posebnim naglaskom s posebnim naglaskom na vodna tijela koja su pod pritiskom od strane ljudskih aktivnosti (2023-2034) b2) Status informiranja inspekcija o zaprimljenim prijavama Inspekcije se izvještavaju o zaprimljenim prijavama Pravovremeno dostavljene informacije i podaci inspekcijama o zaprimljenim prijavama i zahtjevima nadležnih organa iz sektora voda (2023-2034) Stepen pripremljenosti Studija  o hidroenergetskom Nije počela izrada studija Izrađene i objavljene studije  o hidroenergetskom potencijalu koja uključuje 183 potencijalu  o rezervama površinskih i podzemnih voda koje se mogu koristiti za vodosnabdijevanje stanovništva principe/smjernice/kriterije za planiranje te dostizanje/ održavanje dobrog stanja vodnih tijela ili je usklađena sa s članom 4(7) ODV-a (2026)  o rezervama površinskih i podzemnih voda koje se mogu koristiti za vodosnabdijevanje stanovništva (2026) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje koordinacije i saradnje između različitih nivoa vlasti i jačanje ljudskih i institucionalnih kapaciteta. Koherentni sistemi, čvrste međusektorske veze su od suštinskog značaja za efikasno upravljanje vodama Indikativna finansijska projekcija sizvorima finansiranja Iznos: 81 568 626 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ kreditna sredstva i sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period sprovođenja mjere 2023‒2034 Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ AVPS AVPJM Nosioci sprovođenja mjere FMPVŠ; AVPS; AVPJM; Federalni vodni inspektorat (FVI); kantonalni vodni inspektorati (KV); KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); FMOiT; FMPU; FMERI; KM O, PP, EN, P (kantonalna ministrstva nadležna za okoliš, prostorno planiranje, energetiku, poljoprivredu i dr) Ciljne grupe Sve institucije i građanstvo Federacije BiH Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.2. Osigurati uvjete za postizanje održivog korištenja vodnih resursa o Naziv mjere 1.2.2. Osiguranje transparentnosg i zakonom preciziranog postupka dodjele koncesija u oblasti korištenja vodnih resursa Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je, izmjenama i doupunama zakona, doprinjeti uvođenju preciznih uvjeta pod kojima se mogu dodjeljivati koncesije u oblasti korištenja vodnih resursa u Federaciji BiH, te propisati primjenu kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana (MHE) za FBiH i poticati korištenje kataloga u kantonima u FBiH kao alata i pomoći za organe koji izdaju upravne akte za izgradnju Okvirna područja djelovanja: 184  Dopuniti i uskladiti federalne i kantonalne zakone/propise koji propisuju načine, uvjete i odgovorne organe za izdavanje koncesija  Usvojiti dopue / izmijene pod-zakonskih akata za FBiH nivo, koji su od značaja za izdavanje koncesija za korištenje vodnih resursa za F BiH u svrhu omogućavanja primjene kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana (MHE) Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Status procesa usvajanja dopunjenih federalnih i kantonalnih zakona/propisa Dopune nisu izrađene Dopunjeni i usklađeni federalni i kantonalni zakoni/propisi koji propisuju načine, uvjete i odgovorne organe za izdavanje koncesija (2025) Status procesa usvajanja dopunjenih / izmijenjenih pod zakonskih akata od značaja za izdavanje koncesija za korištenje vodnih resursa za F BiH Za Federaciju BiH urađene analize:  primjenjivosti kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru MHE te  o načinu donošenja Odluke za primjenu kataloga za MHE od strane Vlade Federacije BiH Odlukom Vlade Federacije BiH:  Propisana primjena kataloga kriterija za Federaciju BiH  Izmijenjen član 5. Pravila o postupku dodjele koncesije (studija ekonomske opravdanosti mora sadržati elemente kataloga kriterija)  Kantonima preporučeno korištenje kataloga kriterija kao alata i pomoći za kantonalne organe koji izdaju upravne akte za izgradnju (2024) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Primjena prinicpa dobre uprave povećava transparentnost, efikasnost i odgovornost institucija u procesu dodjele koncesija u oblasti korištenja voda, uz minimiziranje negativnih efekata na okoliš Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 2 226 420 KM Izvor: 100% Budžetska sredstva Period sprovođenja mjere 2023. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPP Nosioci sprovođenja mjere Federalna koncesijska komisija; kantonalna tijela nadležna za koncesije; ministarstva (federalno i kantonalna) nadležna po predmetu koncesija utvrđene zakonom Ciljne grupe Sve institucije i građanstvo Federacije BiH 185 Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.3. Osiguranje dovoljnih količina vode za piće i njene dostupnosti za potrebe javnog vodosnabdijevanja Naziv mjere 1.3.1. Razvoj sistema vodosnabdijevanja s optimalnim rješenjima za JLS-ove, efikasnom distributivnom mrežom i zdravstveno ispravnom vodom za piće Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je izraditi Planove unaprjeđenja i razvoja tehničko-operativnih aspekata usluga vodosnabdijevanja u urbanim i ruralnim dijelovima u Federaciji BiH. Okvirna područja djelovanja podijeljena su u dvije grupe: a) Unaprijeđeno upravljanje neprihodovanom vodom a1) Izraditi Planove smanjenja i/ili kontrole neprihodovane vode, projekcije neprihodovane vode za najmanje naredne tri godine (u okviru poslovnih planova, a u skladu s Uredbom o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH ) , te dugoročne ciljne vrijednosti i očekivano vrijeme njihovog dostizanja a2) Izvršena sanacija, zamjena i izgradnja nove infrastrukture, te poboljšano administrativno upravljanje neprihodovanom vodom b) Optimizacija sistema za vodosnabdijevanje u okviru JLS-ova b1) Izraditi master planove vodosnabdijevanja JLS-ova uz prethodne procjene isplativosti investicija potrebnih za optimizaciju sistema b2) Izvršiti ukrupnjavanje vodovodnih poduzeća (gdje se pokaže opravdano) u Federaciji BiH ili proširenje centralnih sistema na suburbana područja ili priključenje ruralnih područja na centralni sistem vodosnabdijevanja Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a1) Broj JKP-ova s izrađenim Planovima smanjenja i/ili kontrole neprihodovane vode (u okviru poslovnih planova, a u skladu s Uredbom o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u  Nisu dostupni podaci o broju JKP-ova koji izrađuju i realiziraju Planove smanjenja stope neprihodovane vode koja iznosi:  na vodnom području rijeke. Save 16‒88%, prosječno 65%,  na vodnom području Jadranskog mora 23‒72%, prosječno 46,11%  JKP-ovi nisu počeli s izradom Planova u okviru Svi JKP-ovi na teritoriji Federacije BiH imaju izrađene Planove smanjenja i/ili kontrole neprihodovane vode, u okviru poslovnih planova, a u skladu s Uredbom o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH) (2025) 186 Federaciji BiH poslovnih planova, a u skladu s Uredbom o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH) a2) Stepen izvršenih infrastrukturnih radova i administrativnih aktivnosti u svrhu smanjenja stope neprihodovane vode u svakom JKP-u Nisu dostupni podaci U svim JKP-ovima u Federaciji BiH dostignut planirani stepen realizacije Planova  Završena sanacija, zamjena i izgradnja nove infrastrukture, te poboljšano upravljanje neprihodovanom vodom (2023 -2034) b1) Broj JLS-ova koji imaju izrađen Master plan Podaci nisu dostupni Svaki JLS ima izrađen Master plan vodosnabdijevanja (2023 -2034) b2) Stepen izgrađenosti vodovodnih sistema s optimalnim rješenjima za JLS-ove Podaci nisu dostupni Izvršeno ukrupnjavanje vodovodnih poduzeća (ako se pokazalo opravdano) u Federaciji BiH ili proširenje centralnih sistema na suburbana ili ruralna područja, u svim JLS-ovima u kojima je to predviđeno Master planovima (2023 2034) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje uvjeta i kvaliteta života stanovništva, bolji uvjeti za razvoj privrede Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 788 810 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period sprovođenja mjere 2023–2034. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ KJKP JLS Federalni fond za okoliš (FFO) Nosioci sprovođenja mjere (KV); KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); FMOiT; FMPU; KM O, PP, EN, P (kantonalna ministrstva nadležna za okoliš, prostorno planiranje); federalni i kantonalni zavodi za zdravlje, AVPS, AVPJ Ciljne grupe Sve institucije i građanstvo Federacije BiH 187 Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.3. Osiguranje dovoljnih količina vode za piće i njene dostupnosti za potrebe javnog vodosnabdijevanja Naziv mjere 1.3.2. Unaprijediti postojeći zakonodavni okvir sektora vodnih usluga u Federaciji BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je osigurati dosljednu provedbu postojećih propisa i izvršiti njihovo usklađivanje ili donošenje novih u svrhu osiguranja standarda vodnih usluga u skladu s Direktivom o vodi za ljudsku upotrebu, s posebnim osvrtom na zdravstveno sigurno snabdijevanje vodom ruralnih područja/lokalnih sistema vodosnabdijevanja u Federaciji BiH. Okvirna područja djelovanja su:  Dopuniti i usvojiti dopune kantonalnih zakona o komunalnim djelatnostima, propisivanjem uvjeta koje moraju ostvariti pravni subjekti da bi da bi im se mogle povjeriti usluge vodosnabdijevanja u ruralnim/lokalnim sistemima  Izraditi i usvojiti Zakon o vodnim uslugama Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Faza i stepen procesa usvajanja*dopuna Zakona o komunalnim djelatnostima u svrhu definiranja subjekata kojima se može povjeriti obavljanje usluge vodosnabdijevanja u lokalnim sistemima Izrada dopuna Zakona/usaglašavanje teksta izmjena između nadležnih organa uprave i institucija itd. ‒ prijedlog Nacrta zakona dostavljen na Vladu, Parlament Federacije BiH ‒-usvajanje u Nije počela izrada zakona o komunalnim djelatnostima  U praksi, lokalnim vodovodima uglavnom upravljaju udruženja građana, ali i neformalne grupe građana bez uspostavljenog pravnog lica  Zakon o principima lokalne samouprave Federacije BiH definira nadležnost JLS-ova za obavljanje usluga vodosnabdijevanja na njihovom području  Kantonalni zakoni nisu usklađeni po pitanju subjekata kojima se može povjeriti obavljanje komunalnih djelatnosti Usvojeni dopunjeni kantonalni zakoni o komunalnim djelatnostima, propisivanjem uvjeta koje moraju ispunjavati pravni subjekti da bi im se mogle povjeriti usluge vodosnabdijevanja (2024) 188 Parlamentu Federacije BiH) Stepen procesa usvajanja *Zakona o vodnim uslugama Federacije BiH koji će osigurati uspostavu standarda vodnih usluga usklađenih sa zahtjevima EU Izrada prednacrta i nacrta zakona/usaglašavanje teksta izmjena između nadležnih organa uprave i institucija itd. ‒ prijedlog Nacrta zakona dostavljen na Vladu, Parlament Federacije BiH ‒ usvajanje u Parlamentu Federacije BiH ) Nije počela izrada Zakona o vodnim uslugama Federacije BiH  Zakon bi integrirao postojeće i očekivane propise koji pravno uređuju oblast pružanja vodnih usluga, te predstavlja integrirani odgovor na postojeće potrebe za reformom ovog sektora Usvojen Zakoni o vodnim uslugama Federacije BiH (2027) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja vodama u Federaciji BiH i povećanje obuhvata relevantnih usluga Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 004 376 293 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period sprovođenja mjere 2024–2027. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); federalni i kantonalni zavodi za zdravlje, Nosioci sprovođenja mjere JLS, KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); Ciljne grupe Sve institucije i građanstvo Federacije BiH Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost 189 Prioritet 1.4. Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama uspostavom održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom i prilagođavanja klimatskim promjenama Naziv mjere 1.4.1. Izrada i realizacija Planova a upravljanja rizicima od poplava u vodnim područjima u FBiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je smanjiti vjerovatnoću poplava i broj područja pod rizikom od poplava putem dostizanja ciljeva definiranih u Planovima upravljanja rizicima od poplava u vodnim područjima u Federaciji BiH Okvirna područja djelovanja obuhvataju: a) Izmjena i dopuna zakona o vodama FBiH a1) Dopuniti i usvojiti dopune u ZoV-u i KZoV-u s principima/kriterijima, u kontekstu klimatskih promjena, za definiranje ograničenja koja mogu imati utjecaj na prostorno planiranje, korištenje zemljišta i građenje u područjima pod rizikom od poplava b) Realizacija Programa mjera iz Planova upravljanja poplavnim rizikom sa izvještavanjem o napretku realizacije b1)Izrađivati i objavljivati dvogodišnje izvještaje o stepenu dostizanja ciljeva i realizaciji mjera Planova upravljanja poplavnim rizicima b2)Na web-stranicama AVPS-a i AVPJM-a objavljena područja izložena riziku od poplava 1/100, te rezultati projekta „Plan upravljanja rizicima od poplava“ Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a1). Stepen procesa usvajanja izmjena i dopuna ZoV-a i KZoV-a vezanih za kriterije za definiranje ograničenja koja mogu imati utjecaj na prostorno planiranje, korištenje zemljišta i građenje u područjima pod rizikom od poplava Zakon o vodama propisuje zabranu gradnje u području 100-godišnjih voda Izrađene i usvojene izmjene i dopune ZoV-a i KZoV-a Isključiti iz Zakona odredbe o "zabrani" gradnje u području 100-godišnjih voda U zakonima definirati odredbe koje uključuju kriterije za definiranje ograničenja koja mogu imati utjecaj na prostorno planiranje, korištenje zemljišta i građenje u područjima pod rizikom od poplava (2024) a2) Status izvještavanja Izvještavanje nije počelo, Planovi su u procesu izrade Izrađeni i objavljeni na web stranicama Agencija dvogodišnji Izvještaji o stepenu realizacije mjera Planova upravljanja 190 poplavnim rizicima (2024-2034) a3) Status objavljivanja na web stranicama AVPS-a i AVPJM-a u formi zonskog mapiranja (GIS)  područja izloženih riziku od poplava 1/100  rezultata projekta „Plan upravljanja rizicima od poplava“ za teritoriju FBiH Objavljene mape (GIS) područja izloženih riziku od poplava 1/100 Izrađene i objavljene na web-stranicama Agencija za vode (AVPS-a i AVPJM-a)  mape područja izloženih riziku od poplava 1/100 i  rezultati Planova upravljanja rizicima od poplava u formi zonskog mapiranja (GIS) (2024-2034) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Ublažavanje posljedica klimatskih promjena, poboljšanje hidrologije vodotokova i smanjenje rizika zaštita od poplava i klizišta Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 547 756 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period sprovođenja mjere 2023‒2034. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ AVPS AVPJM FHMZ Nosioci sprovođenja mjere VFBiH i PFBiH (Vlada Federacije i Parlament Federacije); FMPVŠ; AVPS; AVPJM; FHMZ, ; KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); FMOiT; FMPU; KM O, PP, EN, P (kantonalna ministarstva nadležna za okoliš, prostorno planiranje, energetiku, poljoprivredu i dr) Ciljne grupe Sve institucije i građanstvo Federacije BiH Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.4. Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama uspostavom održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom i prilagođavanja klimatskim promjenama Naziv mjere 1.4.2. Uspostavljanje i rad hidroloških prognoznih sistema u Federaciji BiH uključujući unaprjeđenje mreže hidroloških i meteoroloških i mjernih stanica 191 Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je planirati unaprjeđenje razvoja mreže mjernih hidroloških te meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH kao osnove za uspostavu i rad hirološko-hidrauličkih prognoznih modela Okvirna područja djelovanja su definirana u okviru dvije grupe; a) Unaprijeđena mreža hidroloških i meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH a1) Izrađen i dostupan Plan proširenja mreže hidroloških mjernih stanica na bazi identificiranih AFA-sa a2) Realiziran Plan proširenja ‒ izgradnja hidroloških mjernih stanica, praćeni dvogodišnjim izvještavanjem o proširenju mreže a3) Izrađen i dostupan Plan proširenja mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH a4) Realiziran Plan proširenja- izgradnja mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH, praćeni dvogodišnjim izvještavanjem o proširenju mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH b) Uspostava i funkcioniranje hirološko-hidrauličkih prognoznih modela ‒ Operativni i redovno održavani b1) Uspostavljen i operativan hidrološki prognozni model za vodno područje Jadranskog mora b2) Operativan i redovno održavan sistem za prognozu poplava za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a1) Status izrade Plana proširenja mreže hidroloških mjernih stanica, na bazi identificiranih AFA-sa Nije počela izrada Plana proširenja mreže hidroloških mjernih stanica, na bazi identificiranih AFA-sa Izrađeni Planovi proširenja mreže hidroloških mjernih stanica, na bazi identificiranih AFA-sa (2024) a2) Stepen izvršenih radova na proširenju mreže hidroloških mjernih stanica u Federaciji BiH, u skladu s Planom Nisu počeli radovi na proširenju mreže hidroloških mjernih stanica u Federacije BiH, u skladu s Planom Završeni radovi na proširenju mreže hidroloških mjernih stanica, u skladu s Planom, praćeni dvogodišnjim izvještavanjem o proširenju mreže hidroloških mjernih stanica u Federaciji BiH (2025-2034) a3) Status izrade Plana proširenja mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH Nije počela izrada Plana proširenja mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH Izrađeni Planovi proširenja mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH (2024) 192 a4) Stepen izvršenih radova na proširenju mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH Nisu počeli radovi na proširenju mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH, u skladu s Planom Završeni radovi na proširenju mreže meteoroloških i padavinskih stanica, praćeni dvogodišnjim izvještavanjem o proširenju mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH (2025-2034) b1) Status uspostave hidrološko prognoznog modela za vodno područje Jadranskog mora Djelimično Uspostavljen i operativan hidrološko prognozni model za vodno područje Jadranskog mora (2024) b2) Status operativnosti i redovno održavanje sistema za prognozu poplava za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora Djelimično Operativan i redovno održavan sistem za prognozu poplava za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora (2024-2034) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Ublažavanje posljedica klimatskih promjena, poboljšanje hidrologije vodotokova i smanjenje rizika zaštita od poplava i klizišta Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 15 695 088 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period sprovođenja mjere 2024–2034. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ AVPS AVPJM FHMZ Federalni hidrometeorološki zavod KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); Nosioci sprovođenja mjere FMPVŠ; AVPS; AVPJM; KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); Ciljne grupe Sve institucije i građanstvo Federacije BiH Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost 193 Prioritet 1.4. Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama uspostavom održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom i prilagođavanja klimatskim promjenama Naziv mjere 1.4.3. Unaprijeđeno planiranje i provedba mjera prilagođavanja klimatskim promjenama koje utječu na vodne resurse Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je programirati realizaciju mjera za sektor voda, pratiti njihovu realizaciju i izvještavati o progresu realizacije mjera, koje su definirane u Nacrtu nacionalnog plana prilagođavanja klimatskim promjenama (NAP). Okvirno područje djelovanja obuhvata:  Izgradnju programa implementacije mjera za sektor voda koje su definirane u Nacrtu nacionalnog plana prilagođavanja klimatskim promjenama (NAP)  Praćenje realizacije i dvogodišnje izvještavanje o progresu realizacije NAP-a Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen izrade Programa provedbe mjera za sektor voda koje su definirane u Nacrtu nacionalnog plana prilagođavanja klimatskim promjenama (NAP) NAP je u nacrtu ‒ nije započeta izrada Programa provedbe mjera za sektor voda koje su definirane u nacrtu NAP-a Izrađen Program provedbe mjera za sektor voda koje su definirane u nacrtu NAP-a(2024) Status izvještavanja o realizaciji mjera za sktor voda iz NAP-a Izvještavanje nije počelo, nacrt NAP-a izrađen, nije usvojen Izrađeni dvogodišnji Izvještaji o stepenu realizacije mjera iz NAPa- i objavljeni na web stranicama FMPVŠ, Agencija i FHMZ (2025 2034) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje strateškog planiranja i ublažavanje posljedica klimatskih promjena Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 22 220 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period sprovođenja mjere 2023‒2034. 194 Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ AVPS AVPJM FHMZ Nosioci sprovođenja mjere FMPVŠ, AVPS , AVPJM, FHMZ, KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); Ciljne grupe Sve institucije za upravljanje vodama i građanstvo Federacije BiH Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.5. Dostizanje funkcionalanog pravnog i institucionalnog okvira u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda i provođenja Naziv mjere 1.5.1. Osigurati efikasnu provedbu Programa integriranja u EU vezanog za oblast upravljanja vodama (na bazi četvorogodišnjih ciklusa) Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je intenzivirati saradnju s nadležnim institucijama BiH (DEI I MVTEO) i aktivnosti u pravcu planiranja prioriteta usklađivanja direktiva o vodama i prioriteta za institucionalne mjere za oblast upravljanja vodama, na bazi četvorogodišnjih perioda Okvirna područja djelovanja su:  Izraditi i usvojiti listu prioriteta usklađivanja direktiva o vodama, te institucionalnih mjera za oblast upravljanja vodama za četvorogodišnje periode  Izraditi i usvojiti Dinamički plan aproksimacije EU propisa o vodama u Federaciji BiH i realizacije institucionalnih mjera za oblast upravljanja vodama (za četvorogodišnje periode)  Formirati operativnu strukturu unutar FMPVŠ za koordinaciju procesa pridruživanja EU/za koordinaciju pri realizaciji Programa integriranja i izrade DSIP-ova I APID-a za vodne direktive Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stanje pripremljenosti i usvajanja liste prioriteta usklađivanja direktiva o vodama te institucionalnih mjera za oblast Izrađen nacrt liste prioriteta koji nije usvojen Pripremljena i usvojena finalna lista (2023) 195 upravljanja vodama za četvorogodišnje periode Stepen kompletiranja Dinamičkog plana aproksimacije EU propisa o vodama u Federaciji BiH i realizacije institucionalnih mjera za oblast upravljanja vodama (za četvorogodišnje periode) Nije izrađen Dinamički plan za četverogodišnji period Izrađen Dinamički plan za četverogodišnji period (2023) Formirati operativnu strukturu unutar FMPVŠ-a za koordinaciju procesa pridruživanja EU/za koordinaciju pri realizaciji Programa integriranja i izrade DSIP-ova i APID-a za vodne direktive Nije formirana zvanična operativna koordinirajuća struktura Formirana i operativna koordinirajuća struktura unutar FMPVŠ-a (2023) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja vodama i napredak u procesu evropskih integracija kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 20 391 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period sprovođenja mjere 2023 Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ DEI MVTEO Nosioci sprovođenja mjere AVPS, AVPJM, KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); JLS, KJKP (Kantonalna javna komunalna preduzeća); JKP Ciljne grupe Zaposleni u institucijama za vode Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.5. Dostizanje funkcionalanog pravnog i institucionalnog okvira u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda 196 Naziv mjere 1.5.2. Unaprijediti zakonodavstvo u oblasti voda i organizacije uprave u FBiH u svrhu efikasne aproksimacije EU propisa u vodno zakonodavstvo Federacije BiH Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je unaprjeđenje vodnog zakonodavstva na svim nivoima u Federaciji BiH kao i zakonodavstva organizacije uprave u Federaciji BiH u svrhu efikasne aproksimacije EU propisa u vodno zakonodavstvo Federacije BiH. Prijedlozi i zaključci za unaprijeđenje zakonodavstva biće bazirani na prethodno izrađenoj analizi zakona i propisa u oblasti voda i propisa organizacije uprave u FBiH koja će identificirati preklapanja nadležnosti, propuste u definiranju nadležnosti, te propisane mehanizme koordinacije u procesu aproksimacije EU zakonodavstva. Okvirna područja djelovanja su:  Izraditi prijedloge i zaključke analize propisa iz oblasti voda za sve nivoe u Federacije BiH i propisa organizacije uprave u FBiH  Usvojiti izmjene i dopune propisa iz oblasti organizacije uprave (Zakon o federalnim ministarstvima i Zakon o kantonalnim ministarstvima) i zakonodavstva u oblasti voda, u skladu sa zaključcima analize Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen kompletiranosti analize propisa u cilju identifikacije preklapanja nadležnosti, propusta u definiranju nadležnosti, te propisanih mehanizmima koordinacije s aspekta aproksimacije s EU propisima Izrada Analize nije započela  Trenutno, prema postojećim propisima, poslovi transpozicije u Federaciji BiH se odvijaju u okviru najamanje 23 organa u Federaciji BiH najmanje 3 organa na federalnom nivou i 20 organa na kantonalnom nivou (10 Ministarstava za vode i i 10 Ministarstava za okoliš) Izvršena analiza i doneseni zaključci i preporuke o potrebnim izmjenama i dopunama zakonodavstva u oblasti voda i organizacije uprave u FBiH (2024) Stepen procesa usvajanja izmjenjenih I dopunjenih zakona Izmjena i dopuna zakonodavstva nije počela Usvojene izmjene i dopune propisa iz oblasti voda i organizacije uprave (Zakon o federalnim ministarstvima i Zakon o kantonalnim ministarstvima), u skladu sa zaključcima analize (2025) 197 Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja vodama kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU Indikativna finansijska projekcija sa izvorima finansiranja Iznos: 48 837 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period sprovođenja mjere 2034.–2035. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ Nosioci sprovođenja mjere AVPJM; AVPS; KMV Zaposleni u institucijama za vode Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.5. Dostizanje funkcionalanog pravnog i institucionalnog okvira u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda Naziv mjere 1.5.3. Unaprjeđenje postojeće institucionalne strukture jačanjem kapaciteta u institucijama FBiH nadležnim za vode, sa posebnim fokusom na dugoročnu i održivu provedbu EU vodnog zakonodavstva Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je unaprijediti postojeću FBiH institucionalnu strukturu u institucijama nadležnim za upravljanje vodama, provođenjem detaljne analize institucionalnih kapaciteta za provedbu EU vodnog zakonodavstva i međunarodnih konvencija za vode, dosljednu primjenu zakona i efektivnu realizaciju strategija i planova. Rezultati i preporuke analize će biti osnova za definiranje i provođenje jačanja kapaciteta ljudskih resursa, razvoj strateškog pristupa novom zapošljavanju i mjera za zadržavanje stručnih osoba Okvirna područja djelovanja:  Izraditi detaljnu studijsku analizu / procjenu institucionalnih kapaciteta nadležnih institucija za vode u Federaciji BiH sa odgovarajućim preporukama za unaprjeđenje kapaciteta.  Rzvoj mjera na bazi analize institucionalnih kapaciteta za:  jačanje ljudskih resursa u institucijama sektora voda  strateško zapošljavanje  zadržavanje stručnih osoba u institucijama 198 Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen izrađenosti analize / procjene kapaciteta nadležnih institucija za vode u Federaciji BiH sa odgovarajućim preporukama za unaprijeđenje kapaciteta Nije započeta analiza / procjena Provedena sveobuhvatna analiza /procjena institucionalnih kapaciteta (2024.) Broj provedenih mjera za unaprijeđenje kapaciteta u institucijama sektora voda u oblastima:  jačanja kapaciteta ljudskih resursa u institucijama sektora voda  strateškog pristupa zapošljavanju zadržavanja stručnih osoba u institucijama Nije započeta analiza / procjena, mjere nisu definirane niti provedene Definirane i provedene sve mjere za:  Jačanja kapaciteta ljudskih resursa u institucijama sektora voda za provedbu EU vodnog zakonodavstva i međunarodnih konvencija za vode, dosljednu primjenu zakona i efektivnu realizaciju strategija i planova  Strateško zapošljavanje u institucijama  Zadržavanje stručnih osoba u institucijama (2026) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Iznos: 25 361 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Period sprovođenja mjere 2024–2026. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ Nosioci sprovođenja mjere FMPVŠ, AVPs, AVPJM, FHMZ, KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode); JLS; Ciljne grupe Zaposleni u institucijama koje imaju nadležnost za upravljanje vodama na svim nivoima u FBiH 199 Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.5. Dostizanje funkcionalanog pravnog i institucionalnog okvira u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda Naziv mjere 1.5.4. Realizacija zacrtanih aktivnosti iz izrađenih i usvojenih APID dokumenata vezanih za EU Direktive o vodama Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je intenzivirati i ubrzati implementaciju i provedbu EU direktiva o vodama kroz izrađene, usvojene i implementirane Planove provođenja Direktive (DSIP) i Akcione Planove provođenja Direktiva (APID) na osnovu usvojenih Planove provođenja Direktive (DSIP) Okvirna područja djelovanja su:  Izraditi i usvojiti 3 APID-a za EU direktive iz oblasti voda; Direktivu o o zaštiti voda  Izraditi i usvojiti 5 APID-a za EU direktive iz oblasti voda; Direktivu o o zaštiti voda  Realizirati 8 APID-a uz dvogodišnje izvještavanje o napretku realizacije Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen kompletiranosti i realizacije APID-a za Direktive o:  prečišćavanju komunalnih otpadnih voda 91/271/EZ  vodi za ljudsku upotrebu 2020/2184  procjeni i upravljanju rizicima od poplava 2007/60/EZ  MSFD direktiva o morskoj strategiji Sva tri nacrta APID-a su izrađena u okviru EAS a (2017), ali nisu ažurirani i kompletirani Izrađena i usvojena 3 APID-a (2025)  Stepen kompletiranosti APID-a za Direktive o:  zaštiti vode od zagađenja uzrokovanog nitratima iz APIDi nisu izrađeni Izrađeno i usvojeno 5 APID-a (-2027) 200 poljoprivrednih izvora 91/676/EEC  uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša 2008/56/EZ  upravljanju kvalitetom vode za kupanje 2006/7/EC  zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kvaliteta 2006/118/ECC  standardima kvaliteta okoliša u području vodne politike 2013/39/EZ Stepen realizacije 8 APID-a 8 APID-a nije pripremljeno za realizaciju Realizacija 8 APID-a i izvještavanje o napretku realizacije prema utvrđenom planu (2034) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja vodama i napredak u procesu evropskih integracija kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 511 788 516 KM Izvor: 5% budžetska sredstva, 95% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2025–2034. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere MVTEO DEI FMPVŠ AVPS AVPJM FHMZ Nosioci mjere FMPVŠ, AVPS , AVPJM, FHMZ, KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode i poljoprivredu); KMO, (kantonalna ministrstva nadležna za okoliš , JLS Ciljne grupe Zaposleni u institucijama za vode i državnim institucijama 201 Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.6. Osiguranje finansijske održivosti sektora voda Naziv mjere 1.6.1. Unaprijediti finansiranje sektora vodnih usluga redefiniranjem tarifnog sistema i pouzdanim procjenama isplativosti investicija (Studije izvodivosti) Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je planirati osiguravanje primjene načela potpunog pokrivanja operativnih i troškova održavanja, te investicijskih troškova za razvoj sistema vodosnabdijevanja usvajanjem i provedbom novih podzakonskih akata/ metodologije, te provedbom programa za unaprjeđenje sektora vodnih usluga Okvirna područja djelovanja su:  Primjieniti metodologiju utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u JLS-ovima i KP-ovima/KJKP-ovima  Izraditi Studije izvodivosti za nove investicije u komunalnu infrastrukture u JLS-ovima Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Broj / postotak JLS/ JKP i KJKP (kantonalno javno komunalno preduzeće) u kojima je u primjeni metodologija utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH/ uspostava Regulatornih tijela za vodne tarife  Usvojena Metodologija za utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH (2022)  Nisu uspostavljena Regulatorna tijela za vodne tarife Primjenjena metodologija u svim JLS/ / JKP i KJKP (2028) Broj izrađenih Studija izvodivosti za nove investicije u komunalnu infrastrukturu u JLS-ovima Nema podataka o broju izrađenih studija izvodivosti u JLS-ovima U svim JLS-ovima izrađene Studije izvodivosti za nove investicije u komunalnu infrastrukturu (2023-2029) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje finansijske održivosti i konkurentnosti komunalnih poduzeća, pružanje bolje usluge građanima i privredi Indikativna finansijska projekcija sizvorima finansiranja Iznos: 287 791 KM Izvor: 100% budžetska sredstva 202 Period sprovođenja mjere 2023–2029 Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ KJKP JLS Nosioci sprovođenja mjere VFBiH i PFBiH (Vlada Federacije i Parlament Federacije); AVPS AVPJM; AVPS, KMV (kantonalna ministrstva nadležna za vode). Ciljne grupe Zaposleni u institucijama za okoliš Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.6. Osiguranje finansijske održivosti sektora voda Naziv mjere 1.6.2. Unaprijediti sistem prikupljanja posebnih vodnih naknada Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je analizirati opravdanost redefiniranja sistema posebnih vodnih naknada i dati prijedloge unaprjeđenja stepena prikupljenih sredstava po osnovu posebnih vodnih naknada Okvirna područja djelovanja su:  Izraditi analizu postojećeg ekonomskog stanja svih segmenata upravljanja vodama izrađenih u svrhu utvrđivanja potrebe izmjene visine vodnih naknada i/ili njihove raspodjele  Izmijenjena zakonska regulativa u segmentu o vodnim naknadama u skladu s rezultatima analize  Uskladitiregulativu sektora finansija ‒ poreske uprave o naplati javnih prihoda po osnovu posebnih vodnih naknada s regulativom sektora voda koja definira način prikupljanja sredstava po osnovu posebnih vodnih naknada  Prilagoditi odredbe Zakona o PDV-u karakteru prihoda od posebnih vodnih naknada u svrhu oslobađanja JKP-ova od plaćanja PDV-a na naplaćena sredstva po osnovu posebnih vodnih naknada na bazi izmjena u zakonu o PDV-u. Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 203 Stepen pripremljenosti analize postojećeg ekonomskog stanja svih segmenata upravljanja vodama Nije započeta izrada analize Izrađena analiza čiji će se rezultati koristiti za ocjenu opravdanosti redefiniranja sistema prikupljanja naknada (2024) Stepen procesa izrade i usvajanja zakonske regulative u segmentu o vodnim naknadama Nije urađena analiza, ni izmjene zakonske regulative Usvojena zakonska regulativa u segmentu o vodnim naknadama, u skladu s rezultatima analize (2024) Usklađenost zakonskih rješenja koja definiraju aktivnosti PU-a (poreske uprave) i aktivnosti sektora voda o prikupljanja posebnih vodnih naknada uzimajući u obzir činjenicu da se radi o javnim prihodima. Nije usklađena regulativa poreske uprave o naplati javnih prihoda po osnovu posebnih vodnih naknada s regulativom sektora voda koja definira način prikupljanja sredstava po osnovu posebnih vodnih naknada Usklađena regulativa poreske uprave s regulativom sektora voda u svrhu povećanja prikupljenih sredstava od vodnih naknada (javnih prihoda) (2024) Stanje prilagođavanja odredbi Zakona o PDV-u karakteru prihoda od posebnih vodnih naknada u svrhu izuzimanja subjekata od obaveze plaćanja PDV-a na naplaćena sredstva po osnovu posebnih vodnih naknada Izmjene zakona nisu izrađene niti usvojene Izvršeno prilagođavanje odredbi Zakona o PDV-u karakteru prihoda od posebnih vodnih naknada, te su Javna komunalna poduzeća oslobođena od plaćanja PDV-a na naplaćena sredstva po osnovu posebnih vodnih naknada (2024) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje finansijske održivosti i konkurentnosti komunlnih poduzeća, pružanje bolje usluge građanima i privredi. Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 167 047 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period sprovođenja mjere 2023–2027. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ Ministarstvo finansija BiH; Federalno ministarstvo finansija – Poreska uprava JLS KJKP, JKP Nosioci sprovođenja mjere VFBiH i PFBiH (Vlada Federacije i Parlament Federacije); AVPS, AVPJM; Ministarstvo finansija BiH; Federalno ministarstvo finansija – Poreska uprava, KMV (kantonalna ministarstva nadležna za vode) 204 Ciljne grupe Zaposleni u institucijama za vode Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.6. Osiguranje finansijske održivosti sektora voda Naziv mjere 1.6.3. Formiranje i rad specijalističkog tima (timova) u sektoru voda za ekonomsko i finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je obučiti tim stručnjaka iz sektora voda za ekonomsko i finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava u svrhu uspješnog ishodovanja sredstava iz EU i ostalih međunarodnih finansijskih institucija za razvoj sektora voda Okvirna područja djelovanja su:  Formirati i učiniti operativnim tijelo/tijela (stručnjaci za vodno pravo, finansijski i ekonomski stručnjaci za oblast voda) za ekonomsko i finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava  Izraditi i dostaviti aplikacije međunarodnim organizacijama za realizaciju projekata specijalističke obuke tijela o ekonomskom i finansijskom planiranju, pripremi projekata i programiranju utroška sredstava  Izraditi Program obuke o ekonomskom i finansijskom planiranju, pripremi projekata i programiranju utroška sredstava  Realizirati Program obuke i izvjestiti o rezultatima realizacije Programa obuke Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Status formiranja i operativnost jednog ili više tijela u sektoru voda (stručnjaci za vodno pravo, finansijski i ekonomski stručnjaci za oblast voda) za ekonomsko i finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava Nije započeto formiranje tijela Formirano jedno ili više i operativno/a tijela u sektoru voda za finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava (2024) Stepen pripremljenosti ‒ aplikacije prema međunarodnim organizacijama Nije počela priprema aplikacije Izrađena i dostavljena aplikacija prema međunarodnim organizacijama za realizaciju 205 za realizaciju projekata specijalističke obuke tijela u sektoru voda o ekonomskom i finansijskom planiranju, pripremi projekata i programiranju utroška sredstava projekata specijalističke obuke tijela u sektoru voda (2025) Stepen pripremljenosti Programa obuke o ekonomskom i finansijskom planiranju, pripremi projekata i programiranju utroška sredstava Nije počela izrada Programa obuke Pripremljen Program obuke (2025) Faza realizacije Programa obuke i izrade izvještaja o realizaciji Nije počela izrada Programa obuke, te ni njegova realizacija Realiziran Program obuke i izrađen Izvještaj o realizaciji (2025) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje dostupnih finansijskih resursa za realizaciju aktivnosti u sektoru voda, kroz jačanje institucionalnih kapaciteta i ljudskih resursa za koordinirano i strateško upravljanje projektima Indikativna finansijska projekcija sa izvorima finansiranja Iznos: 44 460 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period sprovođenja mjere 2023–2025. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere FMPVŠ AVPS AVPJM Nosioci sprovođenja mjere AVPS, AVPJM, Kantonalna ministrstva nadležna za vode Ciljne grupe Zaposleni u institucijama za vode Veza sa strateškim ciljem 1. Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Prioritet 1.6. Osiguranje finansijske održivosti sektora voda Naziv mjere 1.6.4. Osiguravanje finansijskih sredstava za pripremu prioriteta i realizaciju projektnih dokumenta usklađenih s EU klimatskom legislativom i globalnim inicijativama za otpornost i prilagođavanje klimatskim promjenama 206 Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je intenzivna i kontinuirana saradnja sektora voda s MVTEO-om u svrhu osiguravanja finansiranja mjera prilagođavanja klimatskim promjenama koje utječu na vodne resurse Okvirna područja djelovanja su:  Definirati listu prioritetnih projekata o prilagođavanju klimatskim promjenama  Pripremiti projektne dokumente za finansiranje o prilagođavanju na klimatske Ključni strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Status izrade liste prioritetnih projekta Nije izrađena lista prioritetnih projekata Izrađena prva lista prioritetnih projekata za Federaciju BiH i kontinuirano ažurirana (2023) Status pripreme projektnih dokumenata za finansiranje Nije počela priprema projektnih dokumenata Izrađen prvi set projektnih dokumenata i kontinuirano ažuriran (2024-2034) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje dostupnih finansijskih resursa za realizaciju aktivnosti u sektoru voda, kroz jačanje institucionalnih kapaciteta i ljudskih resursa za koordinirano i strateško upravljanje projektima Indikativna finansijska projekcija s izvorima finansiranja Iznos: 21 261 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period sprovođenja mjere 2024–2034. Institucija odgovorna za koordinaciju sprovođenja mjere MVTEO FMPVŠ Nosioci sprovođenja mjere FMPVŠ, AVPS; AVPJM, KMV, JLS, Ciljne grupe Zaposleni u institucijama za vode 207 13.2. Aneks 2. Detaljan pregled mjera za Upravljanje otpadom Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.1. Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima Naziv mjere 2.1.1. Usklađivanje propisa, politika i planskih dokumenata iz oblasti upravljanja otpadom s obavezama koje proističu iz pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se izvrši potpuno usklađivanje federalnih propisa, politika i planskih dokumenata s obavezama koje proističu iz direktiva i smjernica EU za oblast upravljanja otpadom, kao i zahtjeva Bazelske konvencije o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju Okvirno područje djelovanja podijeljeno je u četiri pravca: a. Izraditi i usvojiti Akcijske planove za Direktivu 2008/98/EZ o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 i Direktivu 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 b. Uskladiti Zakon o upravljanju otpadom i pripadajuće podzakonske akte s: Direktivom 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/852 Direktivom 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektronskoj opremi, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Direktivom 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Direktivom 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/849 Direktivom 96/59/EZ o odlaganju polihloriranih bifenila i polihloriranih terfenila (PCB/PCT) Direktivom 86/278/EEZ o zaštiti okoliša, posebno tla, kod upotrebe mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u poljoprivredi Direktivom (EU) 2015/720 Evropskog parlamenta i Savjeta od 29. aprila 2015. o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje Direktivom 2006/21/EZ o upravljanju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ Direktivom (EU) 2019/904 Evropskog parlamenta i vijeća od 5. juna 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš (SUP Direktiva) Direktivom 78/176/EEZ o otpadu iz industrije titan-dioksida Dopuniti i izmijeniti Pravilnik o prekograničnom transportu otpada (SN FBiH 07/11) u skladu s izmijenjenom i dopunjenom Odlukom o uvjetima prekograničnog prometa opasnog otpada u skladu s Konvencijom o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju (SG BiH 86/16) (nakon izmjene Odluke na nivou BiH) 208 Zakonom o upravljanju otpadom omogućiti regionalno planiranje upravljanja otpadom u situacijama formiranja međuopćinskih regija za odlaganje otpada koje uključuju više od jednog kantona c. Unaprijediti planiranje u oblasti upravljanja otpadom usklađeno s ovom strategijom i principima koji transponiraju EU zahtjeve u oblasti upravljanja otpadom i to kroz: Donošenje smjernica za strateško planiranje u oblasti otpada za niže nivoe vlasti Izradu Federalnog plana upravljanja otpadom Izradu novih planova upravljanja otpadom na kantonalnom i općinskom (po potrebi i na regionalnom) nivou u skladu s ovom strategijom i Federalnim planom upravljanja otpadom d. Izraditi referentni dokument za najbolje raspoložive tehnike za: (i) upravljanje otpadom i (ii) za upravljanje otpadom od eksploatacije sirovina Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status izrade i usvajanja Akcijskih planova za implementaciju Direktive o otpadu i Direktive o odlagalištima Nisu izrađeni i usvojeni akcijski planovi Izrađena i usvojena 2 akcijska plana (2025.) b. Usklađenost federalnih propisa s Direktivama i smjernicama EU za oblast upravljanja otpadom, kao i zahtjevima Bazelske konvencije Federalni propisi nisu usklađeni s Direktivama i smjernicama EU za oblast upravljanja otpadom, kao i zahtjevima Bazelske konvencije Ostvarena potpuna usklađenost federalnih propisa s Direktivama i smjernicama EU za oblast upravljanja otpadom, kao i zahtjevima Bazelske konvencije (2026.) c. Broj izrađenih planova upravljanja otpadom Federalni plan upravljanja otpadom (FPUO) nije izrađen, a kantonalni i općinski planovi upravljanja otpadom nisu usaglašeni s ciljevima iz ove strategije i novim FPUO-om Izrađen i usvojen novi federalni plan upravljanja otpadom (2024.) Izrađeno i usvojeno 10 kantonalnih i 79 općinskih planova upravljanja otpadom (2029.) d. Broj referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama iz oblasti upravljanja otpadom 0 (2021.) 2 (2029.) 209 Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja otpadom i napredak u procesu evropskih integracija kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 489 703 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2023‒2029. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Ciljne grupe Svi učesnici u sistemu upravljanja otpadom, uključujući federalnu, kantonalnu i gradsku/općinsku administraciju, komunalni sektor, privatni sektor i građane Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.2. Unaprijediti sistem evidencije i izvještavanja o otpadu Naziv mjere 2.2.1. Jačanje sistema evidencije i izvještavanja o otpadu Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se poboljša sistem evidencije i izvještavanja o otpadu kako bi se dobili pouzdani podaci, unaprijedilo strateško planiranje na svim nivoima, što će ujedno buduće investicije u sistem upravljanja otpadom učiniti održivim Okvirno područje djelovanja podijeljeno je u tri pravca: a. Donošenje podzakonskog akta o obaveznom određivanju količine i sastava otpada vezanog za Zakon o upravljanju otpadom za sva komunalna poduzeća u Federaciji BiH koji će propisati metodologiju za uzorkovanje i standarde za analizu otpada b. Uspostavljanje ovlaštene laboratorije za analizu otpada c. Jačanje informacionog sistema upravljanja otpadom kroz: Kontinuirano nadograđivanje informacionog sistema upravljanja otpadom i daljnji razvoj interoperabilnosti sistema, pripreme podataka i formi izvještaja u skladu sa zahtjevima korisnika Identifikaciju i registraciju svih obveznika plaćanja naknade Jačanje ljudskih kapaciteta Fonda za zaštitu okoliša za upravljanje informacionim sistemom upravljanja otpadom Provođenje godišnjih programa edukacije za sve obveznike izvještavanja o otpadu 210 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status donošenja podzakonskog akta o obaveznom određivanju količine i sastava otpada Nije donesen podzakonski akt Podzakonski akt o obaveznom određivanju količine i sastava otpada objavljen u Službenim novinama Federacije BiH (2023.) b. Status uspostave ovlaštene laboratorije za analizu otpada Nije uspostavljenja ovlaštena laboratorija za analizu otpada Uspostavljena ovlaštena laboratorija za analizu otpada (2024.) c.1 Unaprijeđeni moduli i analitika IS-a c.2 Broj registriranih korisnika IS-a c.3 Formiran i kadrovski osposobljen odjel za IS pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH c.4 Broj godišnjih obuka za obveznike izvještavanja c.1. Ograničene analitičke mogućnosti IS-a c.2 1000 korisnika c.3 Nije uspostavljen odjel za IS pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH c4. 1 c1. IS u potpunosti odgovara svim analitičkim zahtjevima korisnika (2028.) c.2. 5000 korisnika (2032.) c.3 Uspostavljen odjel za IS pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH (2025.) c4. 4 (godišnje, počevši od 2023. pa do kraja planskog perioda) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja otpadom Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 2 208 120 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2023‒2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s Vladom Federacije BiH Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH Ciljne grupe Državna, federalna, kantonalna i gradska/općinska administracija, komunalni sektor i privatni sektor 211 Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.3. Uvesti ekonomske i finansijske instrumente i mehanizme koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada Naziv mjere 2.3.1. Revizija postojećih i uvođenje dodatnih ekonomskih i finansijskih instrumenta i mehanizma u oblasti upravljanja otpadom Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se kroz finansijske instrumente podrži tranzicija ka kružnoj ekonomiji. Okvirno područje djelovanja usmjereno je na analizu mogućnosti i definiranje preporuka za reviziju postojećih i uvođenje dodatnih ekonomskih i finansijskih instrumenta i mehanizma koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada uključujući, ali ne limitirano na: Reviziju kaznene politike i reviziju postojećih naknada, kao što su naknade za plastične kese tregerice, naknada koja se plaća pri registraciji motornih vozila itd. Uvođenja poreza na deponiranje na neuređene općinske deponije Uvođenje diferencijalnih stopa naknade za različite materijale i vrste ambalaže Ukidanje poreza na komunalne usluge, itd. Kreiranje pravnog okvira i tehničkih uslova za ponovno iskorištenje otpada s industrijskih deponija (npr. otpad od šljake i pepela) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Status prijedloga za nove ekonomske i finansijske instrumente Prijedlog nije izrađen i trenutno postoje samo 2 finansijska instrumenta u oblasti upravljanja otpadom Prijedlog izrađen i pokrenute aktivnosti na uvođenju novih finansijskih instrumenata (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Osiguranje finansijske održivosti i pružanje boljih usluga građanima i privredi Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 58 675 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2023‒2026. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma 212 Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo finansija Ciljne grupe Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, svi učesnici u sistemu upravljanja otpadom Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.4. Unaprjeđenje sistema upravljanja komunalnim otpadom Naziv mjere 2.4.1. Reforma sektora upravljanja komunalnim otpadom Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se stvori okruženje u kojem će se podstaknuti reforma sektora upravljanja komunalnim otpadom, što će poboljšati finansijsku i operativnu održivost komunalnih poduzeća i omogućiti daljnji razvoj sistema i unaprjeđenje komunalne usluge Okvirno područje djelovanja fokusirano je na: a. Uspostavu radnog tijela za upravljanje komunalnim otpadom koje će zajednički raditi na prijedlozima i implementaciji reforme sektora upravljanja komunalnim otpadom b. Pripremu Smjernica za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom na osnovu studije Analiza sektora upravljanja čvrstim komunalnim otpadom: Strateški pravci i planiranje investicija do 2025. g. (Svjetska banka 2018.) uključujući: smjernice za unaprjeđenje kantonalnih propisa o komunalnim djelatnostima u skladu s politikom propisanom na federalnom nivou smjernice za unaprjeđenje općinskih odluka o komunalnom redu kojima se uređuje upravljanje komunalnim otpadom u skladu s politikom propisanom na federalnom i kantonalnom nivou smjernice za izmjenu sistematizacije općinskih službi kako bi se uspostavio poseban odjel za usluge upravljanja otpadom unutar Službe za komunalne poslove (Napomena: opis poslova bi uključivao pripremu općinskih planova upravljanja otpadom, provođenje kampanja podizanja svijesti javnosti, rješavanje žalbi, proračun tarifa, monitoring i inspekciju, obavljanje dodatnih aktivnosti u svrhu ostvarivanja dodatnog prihoda, itd.) smjernice za restrukturiranje (i regionalizaciju) komunalnih poduzeća u svim segmentima kako bi osigurali održivost i dostupnost kvalitetne usluge upravljanje otpadom smjernice za prebacivanje naplate računa od domaćinstava s komunalnog poduzeća na općinu smjernice za novi tarifni model za usluge upravljanja otpadom koji je ekonomski opravdan i priuštiv za sve kategorije stanovništva, uključujući ugrožene kategorije, te specificira potrebne pravne i tehničke promjene i investicije koje omogućavaju provedbu modela u praksi smjernice za formiranje komunalnih redara/komunalne policije 213 smjernice za razmještaj komunalne infrastrukture za odvojeno prikupljenje otpada na nivou općine smjernice za provođenje programa obuke osoblja u komunalnim poduzećima na operativnom nivou (unaprjeđenje računovodstvenih procedura, kalkulacije tarifa, kontrole troškova, planiranja održavanja, nabavke opreme, prikupljanja podataka i izvještavanja, itd.) smjernice za kreiranje i implementaciju programa komunikacije s javnošću c. Podrška u implementaciji reforme sektora u skladu sa Smjernicama i preporukama radne grupe d. Kontinuirano jačanje kadrovskih i stručnih kapaciteta organizacija koje se bave upravljanjem otpadom na nivou kantona, općina i komunalnih poduzeća Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status formiranja Radne grupe za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom Nije formirana Radna grupe za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom Formirana Radna grupa za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom (2025.) b. Status izrade Smjernica za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom Ne postoje Smjernice za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom Izrađene Smjernice za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom (2027.) c. Efikasnost i efektivnost rada komunalnih poduzeća Nezadovoljavajući nivo efikasnosti i efektivnosti rada komunalnih poduzeća Povećan nivo efikasnosti i efektivnosti rada komunalnih poduzeća u odnosu na polazno stanje (2032.) d. Broj stručnih skupova (radionice, savjetovanja, obuke) 1 (godišnje) 4 (godišnje, počevši od 2023. do kraja planskog perioda) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Reforma rezultira u povećanju odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti sektora upravljanja komunalnim otpadom, uz poštovanja principa nediskriminacije Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 813 840 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2023‒2032. 214 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantoni, općine, gradovi, komunalna poduzeća Ciljne grupe Komunalni sektor i građani Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.4. Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom Naziv mjere 2.4.2. Nabavka opreme i izgradnja infrastrukture za upravljanje komunalnim otpadom Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se izgradi nova i unaprijedi postojeća infrastruktura za upravljanje komunalnim otpadom, čime će se unaprijediti usluge prikupljanja, sortiranja, obrade i deponiranja komunalnog otpada Okvirno područje djelovanja fokusirano je na: a. Nabavku opreme za prikupljanje i odvoz komunalnog otpada (kontejnera, kamiona i ostale opreme) u skladu s potrebama iskazanim u kantonalnim/općinskim planovima upravljanja otpadom b. Nabavku opreme za odvojeno prikupljanje i sortiranje otpada nabavkom kontejnera/kanti, vozila i ostale opreme za odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina c. Izgradnju kapaciteta za odvojeno sakupljanje, preradu i zbrinjavanje otpada uključujući sljedeću infrastrukturu: zeleni otoci i reciklažna dvorišta u skladu s potrebama definiranim u kantonalnim/općinskim planovima upravljanja otpadom25 nove regionalne deponije i/ili međuopćinske deponije i/ili nove općinske deponije i/ili unaprjeđenje postojećih općinskih deponija u skladu s novim federalnim konceptom odlaganja otpada koji podrazumijeva reviziju postojećeg koncepta regionalnog odlaganja uvažavajući uvjete geografske lociranosti i mogućnosti udruživanja u regionalni ili međuopćinski koncept pretovarne stanice u skladu s novim federalnim konceptom regionalnog odlaganja izgradnja novih regionalnih/međuopćinskih/općinskih centara za upravljanje otpadom u sklopu prethodno definiranih 25 Napomena: plasman sekundarnih sirovina bi se trebao realizirati kroz shemu produžene odgovornosti proizvođača 215 regionalnih/međuopćinskih/općinskih odlagališta u skladu s novim federalnim konceptom odlaganja otpada koji podrazumijeva reviziju postojećeg koncepta izgradnje regionalnih centara na osnovu realnih pokazatelja o količinama otpada i finansijskoj održivosti tih centara Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a.1 Količina otpada iz domaćinstava prikupljenog javnim odvozom a.2 Postotak stanovnika obuhvaćenih javnim odvozom otpada a.1 611.854 t/g (2020.) a.2 68% (2018.) a.1 Povećana količina otpada iz domaćinstava prikupljena javnim odvozom tako da se prikupi najmanje 95% generiranog komunalnog otpada a.2 Povećan broj stanovnika obuhvaćen organiziranim prikupljanjem komunalnog otpada na 100% u urbanim područjima i 90% u ruralnim područjima b. Upravljanje otpadom – ukupne količine Količina otpada u godini upućena na preradu/zbrinjavanje/izvoz ‒ ukupna = 1% od proizvedenog ili Male količine prerađenog komunalnog otpada po postupcima prerade R Količina otpada u godini upućena na preradu/zbrinjavanje/izvoz ‒ ukupna = 30% od proizvedenog ili Povećane količine prerađenog komunalnog otpada po postupcima prerade R na 30% od proizvedenog otpada u odnosu na baznu godinu (2032.) c.1 Kapaciteti za preradu i zbrinjavanje otpada (građevine) c.1.1 broj općinskih/gradskih reciklažnih dvorišta za odvojeno skupljanje vrsta iz komunalnog otpada: 7 c.1.2 broj odlagališta – po vrstama odlagališta: 7 regionalnih i 74 općinska odlagališta c.1.3 broj regionalnih centara za upravljanje otpadom (broj) : 1 (Sarajevo) Povećan broj kapaciteta za preradu i zbrinjavanje otpada u odnosu na baznu godinu (2032.) 216 Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš i poboljšano pružanje usluga građanima i privredi Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 527 096 185 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ kreditna sredstva i sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2023‒2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantoni, općine, gradovi, komunalna poduzeća Ciljne grupe Komunalni sektor i građani Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.4. Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom Naziv mjere 2.4.3. Program smanjenja količine komunalnog otpada koji se odlaže na deponije Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se usmjerenim akcijama djeluje na smanjenje ukupne količine komunalnog otpada koja se odlaže na deponiju. To će se postići kroz sljedeća tri okvirna područja djelovanja: a. smanjenje nastanka otpada u domaćinstvima kroz aktivnosti kao što su: implementacija kantonalnih i općinskih programa/projekata fokusiranih na smanjenje upotrebe proizvoda od plastike za jednokratnu upotrebu implementacija kantonalnih i općinskih programa/projekata promocije i širenja ponovne upotrebe materijala (npr. servisi za popravku) implementacija kantonalnih i općinskih programa /projekata prevencije nastanka otpada od hrane implementacija kantonalnih i općinskih programa /projekata promocije i širenja kućnog kompostiranja b. promociju odvojenog prikupljanja biorazgradivog otpada koji je sastavni dio komunalnog otpada kroz aktivnosti kao što su: izrada koncepta smanjenja biorazgradivog otpada koji se odlaže na deponiju u okviru Federalnog plana upravljanja otpadom priprema tehničkih i savjetodavnih smjernica za općine 217 implementacija kantonalnih i općinskih programa /projekata za smanjenje biorazgradivog otpada c. energetsko iskorištavanje otpada kroz aktivnosti kao što su: ispitivanje mogućnosti energetskog iskorištavanja otpada u postojećim cementarama i termoelektranama u BiH i izrada mape puta/plana akcije s iskazanim potrebama da bi se uspostavila proizvodnja RDF-a u Federaciji BiH izrada studije izvodivosti izgradnje postrojenja za tretman otpada za najveće centre u Federaciji BIH (Sarajevo, Tuzla, Mostar, Bihać) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Količina proizvedenog otpada u godini po stanovniku (kg/stan/dan) 1,1 kg/stan/dan (2020.) Manje od 0,9 kg/stan/dan (2032.) b. Količina odloženog biorazgradivog otpada na odlagalištima 100% Stvoriti pretpostavke za odvojeno prikupljanje 10% mase proizvedenog biorazgradivog otpada koji je sastavni dio komunalnog otpada (2032.) c. Količina prerađenog otpada po postupcima prerade R, po vrsti postupka, posebno za komunalni otpad 0% Povećanje količine prerađenog otpada po postupcima prerade u odnosu na baznu godinu (2032.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Smanjenje količina otpada, minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš i poboljšano pružanje usluga građanima i privredi Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 4 720 850 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% kombinacija ‒ kreditna sredstva i sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2023‒2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantoni, općine, gradovi, komunalna poduzeća 218 Ciljne grupe Kantoni, općine i gradovi, građani Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.5. Unaprijediti sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada Naziv mjere 2.5.1. Stvaranje uvjeta za adekvatno prikupljanje i zbrinjavanje posebnih kategorija otpada Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se usmjerenim akcijama djeluje na unaprjeđenja sistema prikupljanja i zbrinjavanja posebnih kategorija otpada. Okvirna područja djelovanja su: a. unaprijediti sistem produžene odgovornosti proizvođača implementacijom preporuka iz izvještaja Analiza sistema produžene odgovornosti proizvođača u BiH za ambalažu, ambalažni otpad i EE otpad (Svjetska banka, 2018.), koje podrazumijevaju između ostalog: izrada analiza prednosti i mana dodatnog uvođenja depozitnog sistema definiranje odgovornosti općina i međusobni odnos s operaterima sistema u uspostavljanju neophodne infrastrukture za odvojeno prikupljanje i sortiranje uključujući mogućnost da komunalna poduzeća pružaju usluge sortiranja operaterima sistema na konkurentskoj osnovi izrada prijedloga pripreme i realizacije standardiziranog ugovora zbog harmoniziranja odnosa između operatera sistema i lokalnih vlasti izrada prijedloga revidiranih zahtjeva u vezi s dokumentiranjem i izvještavanjem izrada prijedloga optimiziranja postupka za podnošenje zahtjeva, izdavanje i ukidanje dozvola operaterima sistema izrada prijedloga revidiranih postupaka izračunavanja i plaćanja naknada za ambalažu koja se stavlja na tržište izrada prijedloga novih (povećanih) tarifa koje naplaćuje operater sistema i da operater sistema obavještava nadležno ministarstvo o svakoj promjeni tarifa. Nedozvoljavanje ugovora o pojedinačnim cijenama/popustima za pojedine klijente izrada prijedloga novog formata i obima godišnjih izvještaja koje dostavljaju operateri sistema. Postupak izvještavanja treba utvrditi na koji način će se dokazivati svaka aktivnosti (npr. fakture, dostavnice, evidencija o izvaganim količinama itd.) analiza opcija uvođenja revizije godišnjih izvještaja operatera sistema i provjere količina koje prijavljuju pojedinačni poslovni subjekti uspostava transarentnih i fer mehanizama za raspodjelu odgovornosti između nekoliko operatera sistema koji djeluju na entitetskom nivou b. unaprijediti sistem prikupljanja baterija i akumulatora, otpadnih guma i otpadnih ulja i otpadnih vozila kroz aktivnosti poput: podizanja svijesti malih i srednjih poduzeća po pitanju usklađenosti poslovanja sa zakonskim propisima o upravljanju otpadom i postizanju zacrtanih ciljeva ove kategorije otpada 219 uvođenja koordiniranog inspekcijskog nadzora nad obveznicima implementacije pravilnika o posebnim kategorijama otpada promoviranje revolving fonda među privrednim društvima koja se bave sakupljanjem i reciklažom posebnih kategorija otpada kako bi unaprijedili svoje poslovanje c. unaprijediti sistem prikupljanja i ponovnog korištenja građevinskog otpada kroz aktivnosti poput: planiranja i izgradnje reciklažnih dvorišta i odlagališta za građevinski otpad donošenja standarda i propisa o građevinskim materijalima kojima se ukida status otpada u skladu s Pravilnikom o građevinskom otpadu (SN FBIH 93/19) pripreme smjernica za zelenu/održivu gradnju u kojima bi se nalazile informacije o metodama i tehnikama smanjenja nastanka građevinskog otpada (ponovno korištenje materijala, prilagodljivost, razmjena materijala, korištenje manje toksičnih materijala) d. unaprijediti sistem prikupljanja i zbrinjavanja opasnog otpada analizom postojećih i potrebnih kapaciteta za zbrinjavanje različitih tipova opasnog otpada i analizom mogućnosti korištenja sanitarnih deponija za odlaganje tretiranih niskokontaminiranih materijala/otpada e. stvoriti uvjete za adekvatno zbrinjavanje otpadnog mulja koji ne može biti korišten u druge svrhe analizom opcija za zbrinjavanje otpadnog mulja koji ne može biti iskorišten za druge namjene, te pripremom potrebne studijske i projektne dokumentacije i izgradnjom postrojenja za tretman otpadnog mulja f. stvoriti uvjete za adekvatno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla usvajanjem Strategije i akcijskog plana zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog porijekla i životinjskog otpada za BIH (2019‒ 2024) izrađenih u okviru EU projekta Tehnička pomoć u oblasti upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla i životinjskim otpadom u BiH izgradnjom centralnog postrojenja kafilerije i pretovarne stanice g. stvoriti uvjete za siguran tretman svih vrsta medicinskog otpada kroz: izradu plana nabavke opreme za tretman infektivnog i patološkog medicinskog otpada iz zdravstvenih centara u Federaciji BiH nabavku opreme za neškodljivo uništavanje infektivnog medicinskog otpada u velikim zdravstvenim centrima u Federaciji BiH koji bi ujedno služili kao prihvatilišta infektivnog otpada iz pripadajućih domova zdravlja nabavku opreme i/ili iskorištenje postojećih kapaciteta (peći) za zbrinjavanje patološkog otpada na izvoru u velikim zdravstvenim centrima revidiranje i aktueliziranje Vodiča za upravljanje medicinskim otpadom za zdravstvene ustanove uvođenje obavezne godišnje obuke za radnike zdravstvenih ustanova za provedbu Planova upravljanja medicinskim otpadom Strateški projekti / 220 Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a.1 Stopa recikliranja ambalažnog otpada (%) a.2 Stopa recikliranja EE otpada (%) a.1 Opći cilj za iskorištenje i reciklažu ambalažnog otpada je 35% ambalaže stavljene na tržište. Minimalna količina (%) koju treba iskoristiti ili reciklirati: Staklo 12% Metal 10% Papir 30% Plastika 16% Drvo 12% (2016.) a.2 Ciljevi sakupljanja i preuzimanja otpadne opreme 35% (2021.) a.1 Ciljevi za ambalažni otpad: 30% minimalno (po težini ambalažnog otpada) će se preraditi ili spaliti u postrojenju za spaljivanje otpada s povratom energije 55% (po težini ambalažnog otpada) će se reciklirati. Moraju se postići sljedeći ciljevi za reciklažu materijala sadržanih u ambalažnom otpadu fazno do 2032: 20% po težini za staklo 45% po težini za papir i karton 20% po težini za metale 19% po težini za plastiku 13% po težini za drvo a.2 Ciljevi za EE otpad: prikupiti 55% od količine opreme stavljene na tržište Federacije BiH u tekućoj godini sljedećom dinamikom: u 2022. 40% u 2023. 40% u 2024. 42% u 2025. 43% u 2026. 45% u 2027. 47% u 2028. 49% u 2029. 51% u 2030. 53% 221 u 2031. 55% 70‒80% (po težini uređaja) ovisno o kategoriji će se preraditi između 50‒80% (po težini uređaja) će se reciklirati (2032.) b.1 Stopa recikliranja baterija i akumulatora (%) b.2 Stopa recikliranja otpadnih guma (%) b.3 Stopa recikliranja otpadnih ulja (%) b.4 Stopa recikliranja otpadnih vozila (%) Polazni ciljevi nisu postavljeni (2021.) odvojeno prikupljanje, ponovna upotreba i reciklaža 45% (po prosječnoj težini) baterija i akumulatora u odnosu na količinu stavljenu na tržište u 2021. potpuna zabrana odlaganja otpadnih guma i recikliranje ili ponovno iskorištavanje najmanje 70% prikupljenih otpadnih guma (s obzirom na to da je omogućeno suspaljivanje u cementarama) na godišnjem nivou, počevši od 2025. godine prikupljanje i propisno zbrinjavanje 40 % prodate količine ulja (mineralnih i sintetičkih) koje je postalo rabljeno ulje reciklaža 85% otpadnih vozila (po prosječnoj težini po otpadnom vozilu) c. Količina proizvedenog građevinskog i ruševnog otpada u godini – ukupno (t/god) 16.844 t/g (2020.) Minimalno 30% povećanje registriranih količina proizvedenog građevinskog i ruševnog otpada u odnosu na baznu godinu (2032.) d. količina proizvedenog opasnog otpada u godini – ukupno (t/god) 5756 t/g (2020.) Minimalno 30% povećanje registriranih količina proizvedenog opasnog otpada u odnosu na baznu godinu (2032.) e. Količina proizvedenog otpadnog mulja Podaci nisu dostupni Za ovaj indikator se ne postavlja ciljna vrijednost, potrebno je uvesti praćenje 222 količina f. količina proizvedenog otpada životinjskog porijekla u godini – ukupno (t/god) Podaci nisu dostupni Za ovaj indikator se ne postavlja ciljna vrijednost, potrebno je uvesti praćenje količina g. količina proizvedenog medicinskog otpada u godini – ukupno (t/god) Podaci nisu dostupni Za ovaj indikator se ne postavlja ciljna vrijednost, potrebno je uvesti praćenje količina Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš i zdravlje Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 102 370 724 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ kreditna sredstva i sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2023‒2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalni zavod za statistiku Ciljne grupe Kantoni, općine i gradovi, operateri sistema produžene odgovornosti proizvođača, obveznici izvještavanja o otpadu Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.5. Unaprijediti sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada Naziv mjere 2.5.2. Jačanje tržišta otpada namijenjenog recikliranju Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se usmjerenim akcijama djeluje na jačanje tržišta otpada sa svrhom efikasnog iskorištavanja sekundarnih sirovina, te postizanja optimizacije upravljanja otpadom. U okviru ove mjere predviđena su dva područja djelovanja: a. Pokretanje berze otpada Osnivanje višeinteresne platforme za saradnju koja će okupiti institucije vlasti, udruženja privrednika/privredne komore, 223 privatni sektor, operatere sistema, fondove i donatore s ciljem saradnje na jačanju tržišta otpada namijenjenog recikliranju Izrada tehnoloških zahtjeva kojima mora udovoljavati određena vrsta otpada da bi bila prihvatljiva za recikliranje Uspostavljanje berze otpada i kreiranje IT-platforme sistema ponude i potražnje otpada b. Pružanje finansijske podrške reciklažnoj industriji Ponovno pokretanje „revolving fonda“ za reciklažnu industriju pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH i osiguravanje sredstava od međunarodnih donatora za predmetni fond Kreiranje finansijskih programa podrške razvoju reciklažne industrije c. Uključivanje neformalnih sakupljača u sistem upravljanja otpadom Uključivanje neformalnih sakupljača, uključujući romsku populaciju, u višeinteresnu platformu za saradnju radi istraživanja mogućnosti legalizacije i formalizacije uključenja neformalnih sakupljača u sistem upravljanja otpadom Izrada mape puta i preporuka za općine za uključivanje neformalnih sakupljača u sistem upravljanja otpadom Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status formiranja Berze otpada Berza otpada nije formirana Formirana i funkcionalna berza otpada (2027.) b. Ulaganja u reciklažnu industriju iz revolving fonda 0 Kontinuirani rast godišnjih sredstava plasiranih iz revolving fonda (godišnje, počevši od 2024. pa do kraja planskog perioda) c. Status neformalnih sakupljača u sistemu reciklaže Neformalni sakupljači nisu formalno prepoznati kao dio sistema reciklaže Neformalni sakupljači su formalno prepoznati kao dio sistema reciklaže (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Smanjenje količine otpada, unaprjeđenje zaštite okoliša i mogućnost za rast kroz pojačanu aktivnost privatnog sektora Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 98 954 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024‒2030. Institucija odgovorna za koordinaciju Federalno ministarstvo okoliša i turizma 224 implementacije mjere Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, kantonalne i općinske vlasti i komunalna poduzeća Ciljne grupe Reciklažna industrija, neformalni sakupljači otpada Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.6. Sanirati površine pod neadekvatno odloženim otpadom Naziv mjere 2.6.1. Ukloniti i sanirati napuštena odlagališta Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se uklone i saniraju površine pod neadekvatno odloženim otpadom, uključujući postojeće službene deponije koje su u nadležnosti kantona, općina i gradova i komunalnih poduzeća, te sanacija tzv. „crnih tačaka”, odnosno napuštenih industrijskih odlagališta koja nerijetko nemaju ni vlasnika i gdje Federacija BiH treba preuzeti odgovornost za njihovu sanaciju. U okviru ove mjere predviđena su sljedeća područja djelovanja: a. Ažurirati listu i izraditi katalog žarišnih tačaka (hot spots), uključujući odlagališta komunalnog i industrijskog otpada b. Izraditi studije izvodljivosti sanacije napuštenih odlagališta i sanirati napuštena odlagališta Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status izrade kataloga žarišnih tačaka Nije izrađen katalog žarišnih tačaka Izrađen katalog žarišnih tačaka (2025.) b. Broj uklonjenih i saniranih napuštenih odlagališta 0 5 (2032.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje kvaliteta okoliša, minimiziranje negativnih utjecaja i zagađenja s napuštenih odlagališta 225 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 20 047 258 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2023‒2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantoni, općine i gradovi Ciljne grupe Građani Veza sa strateškim ciljem 2. Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Prioritet 2.7. Jačati svijest o pravilnom razdvajanju, prikupljanju i odlaganju otpada Naziv mjere 2.7.1. Provođenje savremenih edukativno-informativnih, rodno osjetljivih i inkluzivnih kampanja jačanja svijesti na svim nivoima (federalni, kantonalni, općinski) Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je razviti svijest, ne samo na građana već i privrednika o pravilnom upravljanju otpadom, ciljajući najviše na sprječavanje nastanka otpada i reciklažu, ali i razumijevanje funkcioniranje sistema prikupljanja i odlaganja otpada. U okviru mjere planirano je provođenje različitih programa obuka i podizanja javne svijesti kako slijedi: Implementirati programe podizanja javne svijesti o održivoj proizvodnji i potrošnji Podizati javnu svijest i provoditi pilot-projekte koji imaju za cilj implementaciju odredbi iz propisa o zabrani korištenja plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu Implementirati inkluzivne programe obuke za popravku i reciklažu različitih vrsta proizvoda (namještaj, elektronski uređaji, i sl.) Provoditi kontinuirane kampanje i edukacije putem medija i direktnog kontakta sa stanovništvom o načinu i značaju pravilnog razvrstavanja otpada, značaju smanjenja, ponovne upotrebe, reciklaže otpada i kompostiranja i sl. Podizati javnu svijest i svijest privrednih subjekata o ispravnom postupanju s i upravljanju posebnim kategorijama otpada Integrirati programe obuke o upravljanju otpadom u nastavne programe u osnovnim i srednjim školama i kurikulume na univerzitetima Strateški projekti / 226 Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Generalna percepcija statusa razvoja javne svijesti Niska generalna percepcija statusa razvoja javne svijesti Visoka generalna percepcija statusa razvoja javne svijesti (2032.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećana svijest stanovništva o pravilnom upravljanju otpadom, uz jednake mogućnosti učešća žena i muškaraca, posebno pripadnika i pripadnica ranjivih grupa Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 046 762 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2023‒2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kantoni, općine i gradovi Ciljne grupe Građani i privredni subjekti 227 13.3. Aneks 3. Detaljan pregled mjera za Biodiverzitet i zaštita prirode Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.1. Unaprijediti pravni okvir Federacije BiH za biodiverzitet i očuvanje prirode kroz usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Naziv mjere 3.1.1. Usklađivati i harmonizirati propise za očuvanje i održivu upotrebu biodiverziteta i zaštitu prirode s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima za biodiverzitet Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je kreirati adekvatan i harmoniziran pravni osnov za primjenu odredbi pravne stečevine EU i ratificiranih međunarodnih sporazuma za biodiverzitet, u pripadajućim administracijama i u relevantnim sektorima na području Federacije BiH Okvirna područja djelovanja su: a. Unaprjeđivanje pravnog okvira za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federacije BiH Dodatno uskladiti Zakon o zaštiti prirode s Direktivom Savjeta 92/43/EEZ od 21. maja 1992. godine o konzervaciji prirodnih staništa i divlje faune i flore Dodatno uskladiti Zakon o zaštiti prirode s Direktivom 2009/147/EZ Evropskog parlamenta i Savjeta od 30. novembra 2009. godine o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija Direktive 79/406/EZ i njenih izmjena Dodatno uskladiti Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH s Uredbom Savjeta (EZ) br. 338/97 od 9. decembra 1996. godine o zaštiti vrsta divlje faune i flore putem regulacije trgovine istima i odredbama CITES konvencije Uskladiti Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH s Konvencijom o zaštiti migratornih vrsta divljih životina (CMS) i AEWA sporazumom Razviti zakonsku osnovu za implementaciju Nagoya protokola i dodatnog Kuala Lumpur protokola u Federaciji BiH b. Unaprjeđivanje vertikalnog uklađivanja pravnog okvira za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federacije BiH Harmonizirati pravni okvir za zaštitu prirode s pravnom stečevinom EU i zakonodavstvom BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH Koordinirati unaprjeđenje pravnog okvira i implementacije legislative za zaštitu prirode u kantonima Federacije BiH u skladu s pravnom stečevinom EU c. Unaprjeđenje procesa horizontalnog usklađivanja pravnog okvira za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federacije BiH Uskladiti Zakon o veterinarstvu Federacije BiH s Direktivom Savjeta 1999/22/EZ od 29. marta 1999. godine o držanju divljih životinja u zoološkim vrtovima, te s relevantnim zakonima BiH (Zakon o veterinarstvu Federacije BiH („Sl. novine Federacije BiH“, broj 46/00) Uskladiti Zakon o lovstvu Federacije BiH s Uredbom Savjeta (EEZ) br. 3254/91 od 4. novembra 1991. godine o zabrani klopki 228 za noge, te s relevantnim zakonima BiH (Zakon o lovstvu („Sl. novine Federacije BiH“, broj 4/06, 8/10, 81/14)) Uskladiti Zakon o veterinarstvu Federacije BiH s Uredbom (EZ) br. 1007/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća od 16. septembra 2009. o trgovini proizvodima od tuljana d. Unaprjeđenje implementacije propisa Federacije BiH za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Federacije BiH Donijeti nedostajuće provedbene propise Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH Osigurati uvjete po Odluci Vijeća ministara BiH o uvjetima i načinu provedbe Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) u BiH Osigurati uvjete za implementaciju NBSAP-a u skladu s Globalnim okvirom za biodiverzitet Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Usklađenost Zakona za zaštitu prirode s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Zakon nije dovoljno usklađen s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima za biodiverzitet Zakon djelimično, u visokom stepenu, usklađen s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima za biodiverzitet (2025.) b. Stepen harmonizacije pravnog okvira Federacije BiH s drugim administracijama Pravni okvir Federacije BiH nije harmoniziran s drugim administracijama Pravni okvir Federacije BiH harmoniziran s drugim admistracijama (2025.) c. Usklađenost sektorskih propisa s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Sektorski propisi nisu usklađeni spravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Sektorski propisi usklađeni s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima d. Stepen implementacije Zakona o zaštiti prirode Nizak Visok (2023.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja i zaštite biodiverziteta, i očuvanje prirode, i napredak u procesu evropskih integracija kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 283 675 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2025. 229 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, MVTEO, MTO, MPVŠ, kantonalna ministarstva Ciljne grupe Institucije nadležne za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.2. Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode Naziv mjere 3.2.1. Uspostava stručne institucije za zaštitu prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je postizanje društvene odluke o uspostavi stručne institucije u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH. Poslovi i zadaci stručne institucije su propisani Zakonom, te njeno nepostojanje direktno rezultira nemogućnošću provođenja propisa. Okvirno područje djelovanja je: Postizanje saglasnosti i donošenje odluke o uspostavi stručne institiucije Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Odluka o uspostavi stručne institucije Stručna institucija ne postoji Donesena odluka o uspostavi stručne institucije (2024.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje zaštite i unaprjeđenja biodiverziteta i očuvanja prirode Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 9 876 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2024. 230 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, Vlada Federacije BiH Ciljne grupe Institucije nadležne za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.2. Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode Naziv mjere 3.2.2. Osigurati početne finansijske, ljudske i tehničke kapacitete za rad stručne institucije za zaštitu prirode Federacije BiH i kantonalnih zavoda/stručnih institucija za zaštitu prirode Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je inicijalni razvoj stručnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta za provođenje poslova očuvanja biodiverziteta zaštite prirode, propisanih Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH. Cilj posebnog izdvajanja ove mjere je ostvarivanje praktičnog, formalnog i vremenski adekvatnog preduvjeta za poduzimanje drugih mjera u okviru različitih prioriteta u ranoj fazi implementacije Strategije za nivo Federacije BiH. Okvirna područja djelovanja su: Priprema Plana rada stručne institucije za zaštitu prirode Federacije BiH za period do 2030. godine Osiguravanje inicijalne tehničke infrastrukture i drugih kapaciteta stručne institucije za zaštitu prirode Federacije BiH i kantonalnih stručnih institucija Priprema stručne procjene punih finansijkih, ljudskih i tehničkih kapaciteta za rad stručne institucije za zaštitu prirode Priprema stručne procjene postojećih i potrebnih kapaciteta u oblasti zaštite prirode u kantonima Federacije BiH, te u skladu s rezultatima poticati kadrovsko jačanje institucija sistema Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen razvoja inicijalnih kapaciteta stručne institucije Stručna institucija ne postoji Uspostavljena stručna institucija (2025.) 231 Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Sistemsko unaprjeđenje upravljanja i zaštite biodiverziteta i očuvanje prirode kroz jačanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta i povećanje dostupnih finansijskih resursa Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 573 548 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024–2025. na nivou Federacije BiH Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT/kantonalne institucije Nosioci mjere FMOIT, Vlada Federacije BiH, kantonalne vlade Ciljne grupe Institucije nadležne za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.2. Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode Naziv mjere 3.2.3. Osigurati pune finansijske, ljudske i tehničke kapacitete za rad stručne institucije za zaštitu prirode Federacije BiH i kantonalnih zavoda/stručnih institucija za zaštitu prirode Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je puni razvoj stručnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta za provođenje poslova očuvanja biodiverziteta zaštite prirode, propisanih Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH. Cilj posebnog izdvajanja ove mjere je daljnji razvoj do svih neophodnih kapaciteta za obavljanje Zakonom propisanih poslova u toku trajanja implementacije Strategije za nivo Federacije BiH Okvirno područje djelovanja je: Implementacija Plana rada stručne institucije Uspostava kapaciteta kantonalnih stručnih institucija Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 232 rezultata) Stepen razvoja punih kapaciteta stručne institucije Stručna institucija ne postoji Efikasna stručna institucija (2030.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Sistemsko unaprjeđenje upravljanja i zaštite biodiverziteta i očuvanje prirode kroz jačanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta i povećanje dostupnih finansijskih resursa Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 7 979 048 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2025–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT/kantonalne institucije Nosioci mjere FMOIT, Vlada Federacije BiH, vlade kantona Ciljne grupe Institucije nadležne za očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.3. Uspostaviti koordinaciju, komunikaciju i izvještavanje o biodiverzitetu i očuvanju prirode u Federaciji BiH Naziv mjere 3.3.1. U okviru stručne institucije za zaštitu prirode formirati Odsjek za koordinaciju stručnih poslova na zaštiti i monitoringu prirode u Federaciji BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je koordinirani razvoj mjera zaštite prirode u svim administracijama i stručnim institucijama na području Federacije BiH. Posebna potreba za koordinacijom postoji u prikupljanju i obradi podataka po osnovu monitoringa vrsta i staništa na području svih kantona u Federaciji BiH. Okvirno područje djelovanja je: Koordinacija između resornih i sektorskih institucija na svim nivoima u Federaciji BiH Uspostaviti redovnu komunikaciju s kantonalnim ministarstvima nadležnim za zaštitu prirode Uspostaviti koordinaciju djelatnosti s kantonalnim zavodima/stručnim institucijama za zaštitu prirode Osigurati prikupljanje i protok podataka o biodiverzitetu Federacije BiH za kontinuirano izvještavanje BiH prema EEA Osigurati prikupljanje i protok federalnih podaka o biodiverzitetu u BiH prema zahtjevima okvira za monitoring Konvencije 233 o biološkoj raznolikosti Osigurati prikupljanje i protok federalnih podataka o biodiverzitetu prema zahtjevima Direktive o staništima i Direktive o pticama Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen efikasnosti protoka informacija i podataka o stanju biodiverziteta/prirode Koordinacija u prikupljanju informacija i podataka je niska Efikasan protok informacija i prikupljanje podataka o stanju biodiverziteta/prirode (2025.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje zaštite prirode kroz jačanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 4 883 288 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, sektorska ministarstva na federalnom nivou, kantonalna resorna i sektorska ministarstva Ciljne grupe Upravne i stručne institucije na federalnom i kantonalnim nivoima Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.3. Uspostaviti koordinaciju, komunikaciju i izvještavanje o biodiverzitetu i očuvanju prirode u Federaciji BiH Naziv mjere 3.3.2. Uspostaviti i učiniti dostupnom bazu podataka s rezultatima realiziranih, tekućih i budućih projekata o biološkoj raznolikosti Federacije BiH 234 Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je transparentan pristup rezultatima realiziranih projekata za očuvanje biodiverziteta i zaštitu prirode u Federaciji BiH. Pripremom javno dostupne baze bi se stvorile osnove za procjenu nedostajućih znanja i podataka o biodiverzitetu Federacije BiH, i pravilno usmjeravanje sredstva na popunjavanje nedostataka. Okvirno područje djelovanja je: Priprema standardiziranog formata/protokola za unos rezultata realiziranih projekata finansiranih domaćim javnim i međunarodnim sredstvima u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH Priprema stručne procjene nedostajućih podataka i znanja o biološkoj raznolikosti Federacije BiH Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen korištenja protokola za unos rezultata projekata Rezultati realiziranih projekata nisu dostupni Dostupni standardizirani rezultati realiziranih projekata (2025.) Status procjene nedostajućih podataka o biodiverzitetu Federacije BiH Nedostajući podaci nisu identificirani Identificirani nedostaci u podacima o biodiverzitetu Federacije BiH Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje dostupnosti podataka koja utiče da se buduće politike kreiraju na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 342 270 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2023. s kontinuitetom do 2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FZO, naučne institucije, nevladine organizacije Ciljne grupe Sektorska ministarstva na federalnom nivou, kantonalna resorna i sektorska ministarstva, stručne institucije, naučne institucije, nevladine organizacije 235 Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.3. Uspostaviti koordinaciju, komunikaciju i izvještavanje o biodiverzitetu i očuvanju prirode u Federaciji BiH Naziv mjere 3.3.3. U skladu s INSPIRE direktivom, kroz informacioni sistem za zaštitu prirode Federacije BiH osigurati uvid u informacije o stanju zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i područja, te vrsta i staništa od interesa za Zajednicu Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je osigurati transparentan uvid u stanje biodiverziteta kroz informacioni sistem za zaštitu prirode Federacije BiH. Javnost informacija o stanju biodiverziteta određenog područja predstavlja osnovu za procese okolišnog planiranja i upravljanja. Okvirno područje djelovanja je: Građenje Modula zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i područja, te vrsta i staništa od interesa za Zajednicu na rezultatima monitoringa i učiniti ih javno dostupnima Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Broj unosa podataka na ISZP Federacije BiH o stalnom praćenju stanja zaštićenih vrsta i staništa od interesa za Zajednicu Podaci o praćenju stanja vrsta i staništa nisu dostupni Podaci o praćenju stanja vrsta i staništa javno dostupni na ISZP Federacije BiH Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje dostupnosti podataka koja utiče da se buduće politike kreiraju na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 296 824 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2027–2030.+ Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FZO, institucije i organizacije koje vrše monitoring 236 Ciljne grupe Resorna i sektorska ministarstva, naučne institucije, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.4. Uspostaviti kapacitete za praćenje in situ stanja i zaštitu biodiverziteta/prirode u Federaciji BiH, po standardima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Naziv mjere 3.4.1. Kroz rad stručnih i naučnih institucija uspostaviti sistem monitoringa vrsta s Crvene liste, vrsta i staništa od interesa za Zajednicu u Federaciji BiH i specifičnih ekosistema Federacije BiH (kanjoni, gorski, visokoplaninski, močvarni i kraški ekosistemi) Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je razvoj stručnih i naučnih kapaciteta za sistem ciljanog, standardiziranog i redovnog monitoringa seta vrsta, staništa i područja, te kapaciteta za pripremu, protok i obradu bioloških i ekoloških informacija. Okvirno područje djelovanja je: Priprema procjene kapaciteta naučnih institucija, organizacija i udruženja s kapacitetima za redovni monitoring Priprema programa razvoja sistema redovnog monitoringa u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša FederacijeBiH Vršenje obuke za standardizirano izvještavanje o redovnom monitoringu zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, vrsta od interesa za Zajednicu, staništa s Aneksa I Direktive o staništima i specifičnih ekosistema Federacije BiH u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost  Broj vrsta i staništa pod stalnim monitoringom  Broj područja pod stalnim monitoringom Kapaciteti za ciljani monitoring nisu razvijeni i/ili nisu u funkciji Efikasan sistem monitoringa stanja vrsta, staništa i područja (2025.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje zaštite prirode Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 621 079 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 237 Period implementacije mjere 2025–2029. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FZO, naučne institucije, nevladine organizacije Ciljne grupe Federalna sektorska ministarstva, kantonalna resorna i sektorska ministarstva, stručne institucije, naučne institucije, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.4. Uspostaviti kapacitete za praćenje in situ stanja i zaštitu biodiverziteta/prirode u Federaciji BiH, po standardima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Naziv mjere 3.4.2. Osigurati materijalnu podršku nevladinim organizacijama registriranim za praćenje stanja biološke raznolikosti u Federaciji BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je osigurati rad naučnih i stručnih kapaciteta, organiziranih kroz nevladin sekor, na ciljanom monitoringu vrsta, staništa i područja iz mjere 3.4.1. Okvirno područje djelovanja je: Osiguravanje kontinuirane podrške NVO-sektoru za ciljani monitoring vrsta i područja u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Visina i kontinuitet sredstava dodijeljenih NVO-sektoru u svrhu monitoringa Ne postoje stalna izdvajanja za NVO-sektor u cilju vršenja monitoringa vrsta i područja Postoje stalna izdvajanja za NVO-sektor u cilju vršenja monitoringa vrsta i područja Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje primjene principa dobrog upravljanja kroz veću transparentnost i učešće građana. Unaprjeđenje dostupnosti podataka monitoringa kroz partnerstvo s civilnim sektorom 238 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 245 010 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FZO Ciljne grupe nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.4. Uspostaviti kapacitete za praćenje in situ stanja i zaštitu biodiverziteta/prirode u Federaciji BiH, po standardima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Naziv mjere 3.4.3. U skladu s NBSAP-om, razviti pune tehničke i ljudske kapacitete za provođenje mjera zaštite prirode u zaštićenim i drugim područjima ekološke mreže, te za 50% povećati administrativne kapacitete u institucijama za zaštitu prirode Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je razvoj tehničkih i ljudskih kapaciteta u zaštićenim područjima, drugim područjima koje provode efikasne mjere zaštite, kao što su lovna područja, sjemenske sastojine, ribolovna područja itd., a također i kapacitete u ustanovama za zaštitu prirode. Okvirno područje djelovanja je: Pripremanje i kontinuirano provođenje Programa jačanja stručnih kapaciteta za zaštitu prirode u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Federacije BiH, uključujući međunarodnu saradnju u upravljanju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Pripremanje i kontinuirano provođenje Programa jačanja administrativnih kapaciteta za zaštitu prirode Federacije BiH Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 239 Stepen razvoja stručnih kapaciteta za zaštitu prirode Nizak Visok Stepen jačanja razvoja administrativnih kapaciteta za zaštitu prirode Nizak Visok Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Jačanje ljudskih i institucionalnih kapaciteta za zaštitu prirode Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 029 348 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2026–2030.+ Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, Vlada Federacije BiH, stručna institucija za zaštitu prirode Federacije BiH Ciljne grupe Korisnici zaštićenih područja, stanovništvo na području ekološke mreže Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.4. Uspostaviti kapacitete za praćenje in situ stanja i zaštitu biodiverziteta/prirode u Federaciji BiH, po standardima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Naziv mjere 3.4.4. Unaprijediti službu za inspekcijski nadzor u provođenju Zakona za zaštitu prirode Federacije BiH i drugih zakona koji propisuju mjere zaštite biodiverziteta Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je razvoj kapaciteta za nadzor u provođenju propisa o zaštiti prirode Federacije BiH. S obzirom na sadašnje kapacitete, inspekcijski nadzor u provođenju relevantnih propisa nije provodiv. Okvirno područje djelovanja je: Povećanje kapaciteta za inspekcijski nadzor u primjeni ZZP-a Federacije BiH, kantonalnih zakona za zaštitu prirode i relevantnih sektorskih propisa Povećanje broja ciljanih inspekcijskih nadzora 240 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost  Stepen razvoja kapaciteta za nadzor zaštite prirode  Broj inspekcijskih nadzora Nizak Visok Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Jačanje ljudskih i institucionalnih kapaciteta za zaštitu prirode Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 489 000 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2026–2030.+ Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FUZIP Nosioci mjere FUZIP, Vlada Federacije BiH, kantonalne vlade, KUIP, kantonalne uprave za šumarstvo, lovačka udruženja Ciljne grupe Javnost Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.5. Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou Naziv mjere 3.5.1. Izvršiti inventarizaciju flore, faune, fungije i genetskog diverziteta Federacije BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je priprema i realizacija plana i finansijskog programa za inventarizaciju biljnog i životinskog svijeta, te gljiva, uz pripadajući genetski diverzitet ovih grupa organizama na području Federacije BiH. 241 Okvirno područje djelovanja je: Priprema i realizacija plana za inventarizaciju flore, faune, fungije i migratornih afričko-evroazijskih vrsta ptica u Federaciji BiH Priprema programa finansiranja inventarizacije flore, faune, fungije i migratornih afričko-evroazijskih vrsta ptica u Federaciji BiH Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen kompletnosti studija inventure biljaka, životinja, gljiva i migratornih ptica Federacije BiH Nije urađena inventura biljaka, životinja, gljiva, migratornih ptica u Federaciji BiH Inventura biljaka, životinja, gljiva i migratornih ptica u Federaciji BiH urađena Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšane zaštite i unapređenja svih nivoa biodiverziteta. Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 24 084 819 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, Vlada Federacije BiH, FZO, naučne institucije, nevladine organizacije Ciljne grupe Resorna i sektorska ministarstva, naučne institucije, nevladine organizacije, javnost Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.5. Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou 242 Naziv mjere 3.5.2. Revidirati i organizirati listu invazivnih vrsta Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je redovna revizija prve liste invazivnih vrsta u Federacij BiH, te implementacija planova za njihovo suzbijanje i sprječavanje širenja. Planovi će se implementirati u okviru NBSAP ciljeva u BiH. Okvirno područje djelovanja je: Inoviranje liste invazivnih vrsta u Federaciji BiH na osnovu monitoringa Priprema crne, sive i bijele liste invazivnih vrsta Federacije BiH Priprema i implementacija akcijskih planova za invazivne vrste s pripadajućih listi Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen usklađenosti crne, sive i bijele liste invazivnih vrsta s realnim stanjem invazivnih vrsta na području Federacije BiH Inicijalna lista invazivnih vrsta u Federaciji BiH Crna, siva i bijela lista usklađena s realnim stanjem invazivnih vrsta na području Federacije BiH Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje zaštite i unaprjeđenja biodiverziteta i minimiziranje negativnih utjecaja invazivnih vrsta u FederacijiBiH Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 92 405 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2028–2029. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, stručna institucija za zaštitu prirode, naučne institucije, nevladine organizacije Ciljne grupe Resorna i sektorska ministarstva, naučne institucije, nevladine organizacije, javnost 243 Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.5. Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou Naziv mjere 3.5.3. Pripremiti kartu staništa Federacije BiH Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je priprema i realizacija prve inventure staništa na području Federacije BiH. Lista staništa rasprostranjenih na području Federacije BiH treba biti naučno usaglašena s tipovima staništa u Republici Srpskoj Brčko distriktu BiH. Mapa staništa treba biti geokodirana i prezentirana kroz IZZP Federacije BIH, kao informacija neophodna u procesima ekološkog planiranja i upravljanja. Okvirno područje djelovanja je: Identifikacija postojećih kartografskih podataka za kartu staništa Federacije BiH Identifikacija i, u saradnji s Republikom Srpskom i Brčko distriktom BiH, naučno usaglašavanje liste staništa u BiH i Federaciji BiH Izrada i činjenje javno dostupnom karte staništa Federacije BiH Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen kompletnosti i dostupnosti karte staništa Federacije BiH Karta staništa Federacije BiH ne postoji Identificirani tipovi staništa predstavljeni na javno dostupnoj karti staništa Federacije BiH Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje zaštite prirode Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 158 876 KM Izvor: 20% BUDŽETSKA sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2026–2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT 244 Nosioci mjere FMOIT, FZO, FMPU, naučne institucije Ciljne grupe Resorna i sektorska ministarstva, naučne institucije, nevladine organizacije, javnost Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.6. Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH Naziv mjere 3.6.1. Provesti javnu kampanju za promociju ekološke mreže (mreže Područja od interesa za Zajednicu) Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je podizanje javne svijesti o koristima od ekološke mreže Federacije BiH. Sadašnje stanje javne svijesti o potrebi očuvanja biodiverziteta u povoljnom stanju ne garantira saglasnost interesnih strana za uspostavu ekološke mreže, te je neophodno uložiti sredstva u njenu promociju. Okvirno područje djelovanja je: Osiguravanje sredstava za kampanju promocije ekološke mreže Federacije BiH Realizacija kampanje u skladu s ciljevima putem medija Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Nivo javne svijesti o koristima od ekološke mreže uFederaciji FBiH Nizak Visok Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećana svijest stanovništva o značaju ekoloških mreža Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 172 442 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024–2025. 245 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FZO, stručna institucija za zaštitu prirode, mediji Ciljne grupe Lokalne zajednice, resorna i sektorska ministarstva, naučne institucije, nevladine organizacije, javnost Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.6. Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH Naziv mjere 3.6.2. Provesti konsultativni proces sa zajednicama lokalne samouprave i interesnim stranama u svim područjima Plana za ekološku mrežu Federacije BiH Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je postizanje saglasnosti lokalnih zajednica i interesnih strana za uključivanje područja u ekološku mrežu Federacije BiH. Konsultativni proces treba uključiti sve interesne strane na pojedinim područjima, te osigurati zajedničko razumijevanje, dugoročnu brigu o stanju i provođenje mjera zaštite biodiverziteta na svakom području ekološke mreže. Okvirno područje djelovanja je: Priprema plana za provođenje konsultativnog procesa u javnosti na području Plana za ekološku mrežu Federacije BiH Osiguravanje stručnih i finansijskih kapaciteta za provođenje konsultativnog procesa s interesnim stranama i lokalnim zajednicama Realizacija konsultativnog procesa u cilju sticanja saglasnosti za uspostavu ekološke mreže Jačanje komunikacije i saradnje s lokalnom zajednicom u zaštićenim područjima i područjima buduće ekološke mreže u funkciji edukacije i provođenja mjera za poboljšanje stanja prirode i postizanje ciljeva očuvanja ekološke mreže, a posebno njihovog aktivnog uključivanja u zaštitu prirode Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen saglasnosti lokalnih zajednica za uključivanje područja u ekološku mrežu Federacije BiH Nizak Visok 246 Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Efikasnije upravljanje kroz redovno učešće zainteresiranih strana i transparentnost. Povećana svijest stanovništva i aktivno uključivanje u zaštitu prirode Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 800 985 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2025–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FZO, stručna institucija za zaštitu prirode, radna društva (lovačka, ribolovna, planinarska), lokalni proizvođači, ponuđači smještaja, udruženja žena, organizacije mladih, obrazovne institucije Ciljne grupe Lokalne zajednice, resorna i sektorska ministarstva, naučne institucije, nevladine organizacije, javnost Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.6. Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH Naziv mjere 3.6.3. Uspostavljati nova zaštićena područja i identificirati područja pod drugim efikasnim mjerama zaštite u Federaciji BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je očuvanje i zaštita najmanje 50 % staništa vrsta s Crvene liste Federacije BiH u skladu s važećim prostornim planom/planovima kantona, pravnom stečevinom EU, međunarodnim sporazumima i Globalnim okvirom za biodiverzitet. Mjera podrazumijeva provođenje postupaka za nova zaštićena područja i identifikaciju drugih područjima na kojima se provode efikasne mjere zaštite, kao što su lovnaiI ribolovna područja, sjemenske sastojine, vodozaštitne zone itd. Okvirno područje djelovanja je: Priprema plana i provođenje postupaka i procedura proglašenja novih zaštićenih područja u saradnji s drugim federalnim i kantonalnim institucijama Izvršavanje revizije IBA i Ramsar područja Identifikacija područja pod drugim efikasnim mjerama očuvanja (OECM) u Federaciji BiH saradnji s Ministarstvom PVŠ Razvijanje integralnih sistema zaštite i upravljanja zaštićenim područjima i drugim ekološki značajnim područjima kao dijelovima ekološke mreže 247 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost % staništa vrsta s Crvene liste Federacije BiH koji se nalazi u zaštićenim područjima i područjima pod drugim efikasnim mjerama očuvanja Specifični biodiverzitet Federacije BiH nije dovoljno zaštićen (2022.) Zaštićena područja i područja pod drugim efikasnim mjerama očuvanja efikasno štite specifični biodiverzitet Federacije BiH (2030.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđena zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, njihova obnova i održivo korištenje Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 2 578 263 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, stručna institucija za zaštitu prirode Federacije BiH, resorna i sektorska federalna i kantonalna ministarstva, stručne institucije za zaštitu prirode Ciljne grupe Vlada Federacije BiH, vlade kantona, resorna i sektorska ministarstva, lokalne zajednice, nevladine organizacije, javnost Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.6. Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH Naziv mjere 3.6.4. Uspostaviti ekološku mrežu Federacije BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je donošenje akta o području ekološke mreže Federacije BiH i primjena mjera zaštite, što predstavlja propis nakon terenske validacije nultog stanja biodiverziteta od interesa za zaštitu i nakon postignute saglasnosti lokalnih zajednica o 248 uključivanju pojedinih područja. Okvirno područje djelovanja je: Osiguravanje sredstava za terensku validaciju nultog stanja zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, vrsta od interesa za Zajednicu, stanja staništa s Aneksa I Direktive o staništima i stanja specifičnih ekosistema Izvršavanje terenske validacije nultog stanja zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta, vrsta od interesa za Zajednicu, stanja staništa s Aneksa I Direktive o staništima i stanja specifičnih ekosistema (kanjoni, gorski, visokoplaninski, močvarni i kraški ekosistemi) Usaglašavanje uspostave ekološke mreže s drugim razvojnim i prostorno-planskim procesima i drugim jurisdikcijama u BiH Proglašavanje ekološke mreže Federacije BiH Razvoj i implementacija procedura postupka ocjene prihvatljivosti za zahvate i programe na području ekološke mreže Promoviranje održivog turizma na području ekološke mreže Federacije BiH kroz rad javnih ustanova Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Status ekološke mreže Federacije BiH Ekološka mreža postoji samo na nivou Plana Natura 2000 u BiH Ekološka mreža Federacije BiH uspostavljena i funkcionalna u cilju očuvanja biodiverziteta Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprijeđena zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, njihova obnova i održivo korištenje Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 3 372 900 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2028–2030.+ Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FZO, stručna institucija za zaštitu prirode Federacije BiH Ciljne grupe Lokalne zajednice, resorna i sektorska ministarstva, naučne institucije, nevladine organizacije, javnost 249 Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.7. Unaprijediti međusektorsku saradnju i političku podršku u Federaciji BiH za integraciju zaštite biodiverziteta u sektorske politike i zakonodavstvo Naziv mjere 3.7.1. Osigurati međusektorsku podršku za implementaciju novih NBSAP ciljeva na području Federacije BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je dugoročno očuvanje i održiva upotreba biodiverziteta kao rezultat sektorskih politika. S obzirom na to da je važnost posljednjeg NBSAP-a istekla 2020. godine, revidirani NBSAP će biti pripremljen tokom ranog perioda implementacije Strategije za nivo Federacije BiH. Implementacija revidiranog NBSAP-a, je, između ostalog, i u nadležnosti Federacije BiH. U skladu s globalnim ciljevima za biodiverzitet, revidirani NBSAP će nastojati integrirati zaštitu biodiverziteta u sektorske politike u najboljoj mogućoj mjeri. Okvirno područje djelovanja je: Identifikacija i podržavanje projekata koji osiguravaju zaštitu prirode i održivu upotrebu biodiverziteta kroz različite sektorske politike Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Broj projekata s komponentom aktivne zaštite biodiverziteta/prirode Biodiverzitet/očuvanje prirode nije dovoljno integrirano u sektorske politike Visok broj sektorskih projekata doprinosi dugoročnoj zaštiti biodiverziteta/prirode Federacije BiH Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje upravljanja kroz jaču međusektorsku saradnju i koordinaciju. Jačanje opće koristi od biološke raznolikosti i ekosistemskih servisa Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 61 230 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2024–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT 250 Nosioci mjere FMOIT, stručna institucija za zaštitu prirode Federacije BiH, sektorska federalna i kantonalna ministarstva i agencije Ciljne grupe Javnost, resorna i sektorska federalna I kantonalna ministarstva, lokalne zajednice, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.7. Unaprijediti međusektorsku saradnju i političku podršku u Federaciji BiH za integraciju zaštite biodiverziteta u sektorske politike i zakonodavstvo Naziv mjere 3.7.2. Zaštitu i održivu upotrebu biodiverziteta u potpunosti integrirati u sektorske propise Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je integracija mjera za očuvanje i održivu upotrebu biodiverziteta u sektorske propise. Kako bi bila osigurana dugoročna zaštita biodiverziteta, potrebno je, u skladu s pravnom stečevinom EU pripremiti detaljna uputstva za uspješnu integraciju očuvanja biodiverziteta u pojedine sektore. Okvirno područje djelovanja je: Priprema uputstava za integraciju očuvanja ekosistemskih servisa (koristi od prirode) kroz sektorske propise u Federaciji BiH Inoviranje sektorskih propisa Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen integracije biodiverziteta/zaštite prirode u sektorske propise Biodiverzitet/očuvanje prirode nije dovoljno integrirano u sektorske propise Sektorski propisi dugoročno štite biodiverzitet/prirodu Federacije BiH Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unprjeđenje strateškog upravljanja biodiverzitetom Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 49 972 KM Izvor: 100% budžetska sredstva 251 Period implementacije mjere 2024–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, stručna institucija za zaštitu prirode Federacije BiH, sektorska federalna I kantonalna ministarstva i agencije Ciljne grupe Javnost, resorna i sektorska federalna I kantonalna ministarstva, lokalne zajednice, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.8. Jačati naučno utemeljeno odlučivanje o biodiverzitetu/prirodi kroz dijalog naučne zajednice i donosilaca odluka Naziv mjere 3.8.1. Koristiti zaključke, poruke, scenarije multidisciplinarnih analiza i najnovije naučne podatke u donošenju odluka koje utječu na stanje biodiverziteta/prirode Federacije BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je širenje prakse primjene naučnih analiza u donošenju odluka koje utječu na stanje biodiverziteta. Kako bi praksa bila utemeljena, trenutno je u pripremi procjena naučnih znanja o stanju i upravljanju prirodom koja će sadržavati analizu postojećih naučnih rezultata o biodiverzitetu u BiH. Analiza će sadržavati lako razumljive zaključke, poruke i scenarije za biodiverzitet koji trebaju poslužiti informiranom donošenju odluka. Okvirno područje djelovanja je: Zaključke, poruke i scenarije multidisciplinarnih analiza o stanju prirode učiniti dostupnim I razumljivim za donosioce odluka u relevantnim sektorima na federalnom i kantonalnom nivou, nevladin sektor, te javne i privatne kompanije Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen korištenja naučnih analiza u procesu donošenja odluka Nizak Visok Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Veća transparentnost i dostupnost naučnih znanja o unaprjeđenju i zaštiti biološke raznolikosti, koja se mogu koristiti za unaprjeđenje donošenja odluka 252 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 30 372 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2024–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, stručna institucija za zaštitu prirode Federacije BiH, federalna i kantonalna resorna i sektorska ministarstva i agencije Ciljne grupe Javnost, resorna i sektorska federalna i kantonalna ministarstva, privredne kompanije, lokalne zajednice, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.8. Jačati naučno utemeljeno odlučivanje o biodiverzitetu/prirodi kroz dijalog naučne zajednice i donosilaca odluka Naziv mjere 3.8.2. U saradnji s institucijama BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, organizirati razmjenu informacija između akademske zajednice i kreatora onih politika koje utječu na stanje biodiverziteta/prirode BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je provođenje stalne (godišnje) aktivnosti razmjene informacija u organiziranom dijalogu između akademske zajednice i kreatora politika. Poželjno je da u toku implementacije Strategije, pod koordinacijom MVTEO-a, Federacija BiH organizira tri godišnja skupa/dijaloga, a da ostale godišnje skupove za redovnu razmjenu informacija između naučne zajednice i donosilaca odluka organiziraju Republika Srpska i Brčko distrikt BiH. Okvirno područje djelovanja je: Osiguravanje finansijske podrške za održavanje godišnjih okruglih stolova za razmjenu informacija o stanju korištenju prirode BiH Priprema plana i programa održavanja godišnjih okruglih stolova za razmjenu informacija u koordinaciji s institucijama BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH Organiziranje minimalno tri okrugla stola za razmjenu informacija između akademske zajednice i kreatora politika koje utječu na stanje prirode u BiH Podnošenje izvještaja Međuentitetskom tijelu o realizaciji svakog okruglog stola za razmjenu informacija između akademske zajednice i i kreatora politika koje utječu na stanje prirode u BiH Izvještaj uputiti svim relevantnim federalnim i kantonalnim administracijama. 253 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen razmjene informacija između akademske zajednice i kreatora politika Nizak Visok Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećana naučna baza znjanja o zaštiti i unaprjeđenju biološke raznolikosti u cilju unaprjeđenja donošenja odluka Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 181 374 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2023–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, MVTEO,MTO Ciljne grupe Javnost, resorna i sektorska federalna i kantonalna ministarstva, akademska zajednica, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.9. Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama Naziv mjere 3.9.1. Razviti efikasnu mrežu nevladinih organizacija za praćenje stanja biodiverziteta/prirode, aktivno učešće u donošenju odluka i promociji održivog razvoja Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je jačanje kapaciteta i uloge nevladinog sektora kao aktivne komponente okvira za očuvanje biodiverziteta/prirode. Pored toga, mjera predviđa aktivnosti razvoja saradnje između vladinih institucija i nevladinog sektora. Okvirno područje djelovanja je: Priprema strategije komunikacije za zaštitu prirode, ekosistemskih usluga i održivo upravljanje prirodnim resursima 254 Federacije BiH u saradnji s NVO-sektorom Provođenje ciljanih kampanja u funkciji podizanja svijesti javnosti i promocije zaštite prirode, vodeći računa o rodnoj ravnopravnosti, socijalnoj jednakosti u oblasti očuvanja biološke i pejzažne raznolikosti i identifikacija ključnih intervencija Promoviranje saradnje unutar NVO-sektora Unaprjeđivanje saradnje s organizacijama koje se bave zaštitom prirode, te podsticanje provođenja volonterskih programa iz ove oblasti Osiguravanje i podsticanje većeg stepena učešća javnosti u planiranju i zaštiti prirode, te donošenju planskih i zakonodavnih odluka i dokumenata Ojačavanje saradnje institucija, NVO-sektora i medija u svrhu kontinuirane zastupljenosti tema iz područja zaštite prirode Identifikacija institucije/organizacije za praćenje stanja javne svijesti o okolišu/biodiverzitetu i koristima od prirode i osiguravanje njenog rada Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Nivo ekološke svijesti stanovništva Federacije BiH kao rezultat rada efikasne mreže nevladinih organizacija Ekološka svijest niska Ekološka svijest visoka Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje učešća građana kroz partnerstvo s civilnim sektorom Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 484 295 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2024–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT, nevladine organizacije Nosioci mjere FMOIT, stručna institucija za zaštitu prirode Federacije BiH, federalna I kantonalna resorna i sektorska ministarstva, nevladine organizacije, javnost 255 Ciljne grupe Javnost, resorna i sektorska federalna i kantonalna ministarstva, privredne kompanije, lokalne zajednice, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.9. Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama Naziv mjere 3.9.2. Jačanje podrške za edukaciju nastavnog kadra na svim nivoima obrazovanja u oblasti zaštite biološke raznolikosti i održivog upravljanja koristima od prirode u Federaciji BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je jačanje kapaciteta za inoviranje sadržaja obrazovnog procesa kroz upoznavanje vrijednosti lokalnog biodiverziteta/prirode. Mjera predviđa i aktivnosti razvoja saradnje između sektora okoliša i sektora obrazovanja u Federaciji BiH. Okvirno područje djelovanja je: Identifikacija potreba za podršku u edukaciji nastavnog kadra o vrijednostima biodoverziteta/prirode Federacije BiH, mjerama zaštite i održivom upravljanju koristima od prirode, na svim nivoima obrazovanja u saradnji sa sektorom obrazovanja Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Stepen uključivanja znanja o vrijednostima biodiverziteta/prirode Federacije BiH u obrazovne procese Znanja o vrijednostima biodiverziteta/prirode Federacije BiH nemaju zadovoljavajuće mjesto u obrazovnim procesima Znanja o vrijednostima biodiverziteta/prirode Federacije BiH imaju zadovoljavajuće mjesto u obrazovnim procesima Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećano znanje, kompetencije i svijest nastavnog kadra o zaštiti i unaprjeđenju biološke raznolikosti Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 14 669 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2024–2030. 256 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT, FMON, kantonalna ministarstva Nosioci mjere FMOIT, stručna institucija za zaštitu prirode Federacije BiH, federalna i kantonalna ministarstva obrazovanja, javnost Ciljne grupe Javnost, nevladine organizacije Veza sa strateškim ciljem 3. Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Prioritet 3.10. Mobilizirati domaća i međunarodna finansijska sredstva za biodiverzitet Federacije BiH Naziv mjere 3.10.1. Osigurati sredstva za: (a) razvoj kapaciteta institucionalnog okvira u skladu s unaprijeđenim pravnim okvirom za biodiverzitet/prirodu Federacije BiH, (b) inventuru područja i pripremu karte staništa, (c) inventuru i praćenje stanja flore, faune, fungije i genetskih resursa, (d) efikasnu implementaciju globalnih ciljeva za biodiverzitet i implementaciju obaveza po međunarodnim sporazumima BiH, uključujući proces uspostave ekološke mreže, (e) razvoj stalnog naučno-političkog dijaloga, (f) povećanje ekološke svijesti Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je razvoj kapaciteta i osiguravanje neophodnih uvjeta za provođenje mjera, u cilju dostizanja prioriteta i generalnog strateškog cilja za biodiverzitet očuvanje prirode Federacije BiH. Okvirno područje djelovanja je: a. Mobilizacija domaćih izvora finansiranja Izvršiti analizu, te uspostaviti sistem evidencije, praćenja i izvještavanja o ulaganjima u oblasti zaštite prirode Unaprijediti inovativne mehanizme finansiranja sektora zaštite prirode, uključujući uspostavu fonda za podršku sufinansiranju u međunarodnim projektima Revidirati postojeće zakonske mehanizme finansiranja kako bi se osigurala veća dostupnost sredstava b. Mobilizacija međunarodnih sredstava U koordinaciji BiH, a u saradnji s Republikom Srpskom i Brčko distriktom BiH pripremiti aplikacije za potraživanje međunarodne finansijske podrške za a-f Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 257 rezultata) a. Visina sredstava iz domaćih izvora Niska sredstva Zadovoljavajuća sredstva b. Visina sredstava iz međunarodnih izvora Niska sredstva Zadovoljavajuća sredstva Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje biološke raznolikosti kroz jačanje ljudskih, institucionalnih i finansijskih kapaciteteta Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 667 826 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024–2030.+ Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT, Vlada Federacije BiH Nosioci mjere FMOIT, Vlada Federacije BiH, FZO, MVTEO Ciljne grupe Resorna i sektorska federalna i kantonalna ministarstva, privredne kompanije, naučne institucije, nevladine organizacije, javnost 258 13.4. Aneks 4. Detaljan pregled mjera za Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.1. Smanjene zagađivanja zraka zagađujućim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Naziv mjere 4.1.1. Smanjenje emisija iz velikih postrojenja za sagorijevanje i usklađivanje svih industrijskih postrojenja s najboljim raspoloživim tehnikama Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je izrada programa finansiranja implementacije NERP-a kako bi se identificirali izvori finansiranja u skladu s dinamikom iz NERP-a i izrada referentnih dokumenata za najbolje raspoložive tehnike za sve relevantne industrijske procese. Okvirna područja djelovanja su: a. Izrada programa finansiranja implementacije NERP-a i njegova realizacija b. Izrada referentnih dokumenata za najbolje raspoložive tehnike za sve industrijske procese c. Izdavanje okolišnih dozvola u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama d. Uvođenje elektronskog i centraliziranog izvještavanja o provedenim mjerenjima, posebno iz kontinuiranog monitoringa u realnom vremenu e. Jačanje kapaciteta nadležnih institucija za izdavanje (ministarstava) i praćenje provođenja okolišnih dozvola (inspekcijskih tijela) f. Izmjene Uredbe o naknadama za zagađivače zraka Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status izrade i realizacije programa finansiranja implementacije NERP-a Neodređeni izvori finansiranja i kašnjenje u implementaciji NERP-a Izrada i realizacija programa finansiranja NERP-a b. Broj usvojenih BREF-ova za NRT-e Nepostojanje urađenih ni usvojenih BREF ova za Federaciju BiH Izrađeni i usvojeni referentni dokumenti za sve značajne industrijske procese u Federaciji BiH c. Broj okolišnih dozvola koje traže usaglašavanje industrijskih procesa s Nepoznat broj okolišnih dozvola koje su u saglasnosti s BREF-ovima EU Izdate okolišne dozvole svim industrijskim postrojenjima obveznicima 259 usvojenim NRT-ima d. Broj postrojenja uključen u sistem elektronskog i centralnog izvještavanja o mjerenju emisija Ne postoji sistem elektronskog i centralnog izvještavanja Uspostavljen sistem elektronskog i centralnog izvještavanja o mjerenju emisija e. Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti za uvođenje i nadzor nad provođenjem zahtjeva iz okolišnih dozvola Urađen i proveden program jačanja kapaciteta f. Status usvajanja izmjenjene uredbe Postojeća Uredba ne obuhvata mnoge zagađujuće materije i ne predviđa elektronsko i centralno izvještavanje Usvojena izmijenjena uredba o naknadama za zagađivače zraka Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Smanjenje zagađivanja i poboljšanje kvaliteta zraka u BiH Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 951 751 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH (FMOIT) Nosioci mjere Operateri termoelektrana, FMERI, Fond za zaštitu okoliša, inspekcija Federacije BiH, Hidrometeorološki zavod Ciljne grupe Industrijska poduzeća, univerziteti, NVO Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.1. Smanjene zagađivanja zraka zagađujućim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Naziv mjere 4.1.2. Smanjenje zagađivanja zraka iz lokalnih izvora 260 Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je smanjenje zagađivanja zraka iz lokalnih izvora, tj. iz kućnih ložišta, uslužnih djelatnosti i transporta uređenjem tržišta peći/kotlova i energenata, podsticanjem nabavke efikasnih i malozagađujućih peći/kotlova, širenjem daljinskih grijanja, jačanjem infrastrukture za nemotorizirani i malozagađujući saobraćaj i unaprjeđenjem legislativnog okvira s ciljem podsticanja razvoja javnog prijevoza i malozagađujućih vozila. Okvirna područja djelovanja su: a. Zakonska zabrana maloprodaje uglja s udjelom ukupnog sumpora iznad 1%, zakonsko definiranje kvaliteta ogrijevnog drveta koje se prodaje (udio vlage) i peleta (u skladu s važećim bh. standardima) uz zabranu prodaje necertificiranih peći/kotlova b. Izrada modela podsticanja zamjene peći/kotlova na čvrsta goriva s certificiranim uređajima za grijanje (na pelet, toplotne pumpe, kondenzacijski bojleri/kotlovi na prirodni plin, priključenje na daljinsko grijanje) c. Definiranje načina uvođenja inspekcijskog nadzora kućnih ložišta i pojačan inspekcijski pregled tržišta energenata d. Provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš planskih dokumenata e. Usvajanje zakona o toplinarstvu Federacije BiH (između ostalog definiranje obaveze priključenja na daljinsko grijanje za nove zgrade u obuhvatu mreže, izvore i kriterije za subvencioniranje daljinskih grijanja na obnovljive izvore energije itd.) f. Izrada (i implementacija) strategije povećanja udjela daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini g. Izgradnja infrastrukture i podsticanje nemotoriziranog prijevoza (posebno u urbanim sredinama) h. Usvajanje mehanizama i izvora finansiranja za povećanje udjela javnog prijevoza (elektrificiranog i niskoemisijskog) u ukupnim putničkim kilometrima i. Reformiranje sistema oporezivanja putničkih automobila s ciljem destimulacije korištenja starih automobila, a podsticanja nabavke automobila s manjom emisijom (manja potrošnja, električna i hibridna, LPG, CNG) j. Redovno održavanje čistoće ulica s ciljem smanjenja podizanja prašine (posebno nakon zime) k. Izrada i implementacija koncepta pametnih gradova u većim gradovima (urbana naselja iznad 50.000 stanovnika) l. Planska nabavka električnih i/ili hibridnih vozila za institucije Federacije BiH Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Status usvajanja zakona Postojeći zakon ne regulira kvalitet čvrstih goriva i peći i kotlova Usvojen zakon o zaštiti zraka koji definira kvalitet (čvrstih) goriva i zabranjuje prodaju necertificiranih peći i kotlova b. Broj kantona s urađenim modelima podsticanja U nekim kantonima postoje pilot-modeli Izrada modela za svaki kanton u koordinaciji s entitetskim nivoom 261 c. Status izmjene relevantnog propisa i stepen izgrađenosti kapaciteta inspekcija Postojeći zakonski okvir ne dozvoljava adekvatnu inspekciju kućnih ložišta, inspekcije nemaju dovoljan kapacitet Izmjena relevantnog propisa i izgrađen kapacitet općinskih i kantonalnih inspekcija (povećan broj inspektora i proveden program obuke) d. Broj urađenih strateških procjena utjecaja na okoliš planskih dokumenata Strateška procjena utjecaja na okoliš planskih dokumenata se ne provodi u dovoljnoj mjeri Provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš svih planskih dokumenata e. Status usvajanja zakona Ne postoji zakon o toplinarstvu Usvojen Zakon o toplinarstvu f. Status usvajanja strategije i broj urađenih studija Ne postoji strategija, postoje studije za neka urbana područja Urađena strategija, studije (za nova daljinska i proširenje postojećih) za urbana naselja iznad 10.000 stanovnika g. Broj kantona koji su usvojili model Ne postoje modeli za podsticanje nemotoriziranog prijevoza, infrastruktura nerazvijena Usvojen model (kantonalni nivo) i izgrađena minimalna infrastruktura h. Broj mehanizama usvojen na nivou entiteta i kantona Ne postoje podsticaji za razvoj javnog prijevoza Usvojeni mehanizmi (usklađen nivo entiteta i kantona) i. Status izmjene sistema oporezivanja vozila Postojeći sistem oporezivanja obeshrabruje nabavku i korištenje malozagađujućih vozila Usvojen unaprijeđeni sistem oporezivanja (koordinacija s nivoom BiH) j. Status usvajanja izmjene propisa Ne postoji jasno definirana obaveza čišćenja ulica u određenim intervalima U ugovore o održavanju cesta unesena odredba koja se odnosi na čistoću ulica uz propisivanje mehanizama kontrole i krivičnih odredaba k. Broj gradova s usvojenim konceptom pametnih gradova Samo nekoliko najvećih gradova radi na razvoju koncepta pametnih gradova Usvojen koncept pametnih gradova za naselja navedene veličine do 2025. godine i njegova stalna provedba l. Status usvojenosti plana Neznatan udio hibridnih/električnih vozila u institucijama Federacije BiH Usvojen i realiziran plan nabavke novih vozila Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Smanjenje zagađivanja i poboljšanje kvaliteta zraka u Federaciji BiH 262 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 323 854 576 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ kreditna sredstva, sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022‒2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere Ministarstvo prostornog uređenja, FMERI, Ministarstvo prometa i komunikacija, nadležna kantonalna ministarstva, Fond za zaštitu okoliša, institucije Federacije BiH, inspekcije Ciljne grupe Institucije za prostorno planiranje, poduzeća za daljinska grijanja, uvoznici i prodavači kućnih peći/kotlova, inspekcije, prodavači i distributeri uglja i ogrijevnog drveta, uvoznici novih i polovnih automobila, institucije Federacije BiH Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.2. Unaprjeđenje sistema upravljanja kvalitetom zraka koji podržava donošenje strateških odluka i informira građane o kvalitetu zraka i emisijama Naziv mjere 4.2.1. Unaprjeđenje sistema monitoringa kvaliteta zraka Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je pokrivanje cijele teritorije Federacije BiH mrežom mjernih stanica uz jačanje kapaciteta Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH (FHMZ) s aspekta upravljanja mrežom stanica i izvještavanja o izmjerenim vrijednostima kako bi se dobijeni rezultati više koristili za prostorno planiranje i izradu sanacijskih planova. Okvirna područja djelovanja su: a. Izrada studije (plana) mreže mjernih stanica (uključujući uspostavljanje sistema procjene KZ-a, teritorijalna podjela na zone upravljanja KZ-a) koja će obuhvatiti i koje zagađujuće materije mjeriti b. Nabavka, instaliranje i održavanja dodatnih mjernih stanica uz osiguravanje pouzdanosti mjerenja c. Jačanje kapaciteta FHMZ-a i kantonalnih (ljudskih i materijalnih) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost 263 a. Status izrade i usvajanja studije U toku izrada plana/studije Urađena i usvojena studija (plan) s definiranim svim elementima iz mjere b. Broj mjernih stanica stavljenih u funkciju 22 mjerne stanice bile u funkciji 2019, u nekim dijelovima Federacije BiH nema mjernih stanica Nabavljena i instalirana oprema – mjerne stanice c. Stepen provedenosti programa jačanja ljudskih i materijalnih kapaciteta FHMZ-a i kantonalnih organizacija za monitoring kvaliteta zraka Ljudski i materijalni kapaciteti FHMZ-a i kantonalnih organizacija nedovoljni Proveden program jačanja ljudskih i materijalnih kapaciteta Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprijeđen sistem upravljanja, veća dostupnost informacija kao i povećani ljudski i institucionalni kapaciteti za upravljanje kvalitetom zraka Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 3 340 737 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2025. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FHMZ, kantonalne institucije odgovorne za monitoring kvaliteta zraka, Fond za zaštitu okoliša, univerziteti Ciljne grupe Građani, NVO Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.2. Unaprjeđenje sistema upravljanja kvalitetom zraka koji će biti u funkciji podrške donošenju strateških odluka i informiranju građana o kvalitetu zraka Naziv mjere 4.2.2. Razvoj sistema izvještavanja prema međunarodnim institucijama i koordinacija unaprjeđenja sistema informiranja građana o kvalitetu zraka i emisijama Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je uspostavljanje cjelovitog sistema izvještavanja o emisijama zagađujućih materija i stakleničkih plinova i kvalitetu zraka prema međunarodnim institucijama (u saradnji s državnim institucijama) i unaprjeđenje sistema informiranja građana o 264 kvalitetu zraka i emisijama zagađujućih materija u realnom i integriranom vremenu. Okvirna područja djelovanja su: a. Izrada programa informiranja građana o kvalitetu zraka i emisijama zagađujućih materija (usklađen način i sadržaj informiranja na cijeloj teritoriji Federacije BiH) b. Izrada i provođenje programa jačanja kapaciteta organizacija nadležnih za kvalitet zraka (nivo Federacije BiH i kantona) c. Podjela Federacije BiH na zone i aglomeracije s aspekta kvaliteta (eventualno ažuriranje na bazi mjerenja na cijeloj teritoriji Federacije BiH) d. Izrada planova sanacije kvaliteta zraka za sva područja u kojima je kvalitet zraka kategorije II ili III uz integriranje pitanja kvaliteta zraka u prostorno planiranje e. Uspostava informacionog sistema za kvalitet zraka f. Imenovanje referentnih laboratorija za mjerenje emisija i kvaliteta zraka g. Unaprjeđenje izvještavanja o emisijama kroz uvođenje uniformnog elektronskog izvještavanja o mjerenju emisija i generalno podataka o emisijama uz uvođenje sankcija za nedostavljanje podataka h. Propisivanje načina i rokova za dostavljanje podataka o emisijama za potrebe informacionog sistema i. Jačanje kapaciteta za provjeru rezultata mjerenja emisija zagađujućih materija j. Propisivanje načina proračuna emisija uz izradu nacionalnih emisijskih faktora k. Donošenje kantonalnih zakona o zaštiti zraka l. Izrada inventara zagađivanja i registara operatera (kantonalni) m. Izrada baznog disperzijskog modela za potrebe monitoringa zraka i za potrebe prostornog planiranja i njegova implementacija (nivo kantona) n. Definiranje načina izvještavanja o emisijama i kvalitetu zraka prema državnom nivou Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Status izrade programa Nedovoljno razvijen sistem informiranja građana o kvalitetu zraka Usvojen program informiranja na nivou Federacije BiH s jasnim ulogama kantona i općina b. Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti nadležnih institucija Proveden program jačanja kapaciteta c. Status definiranja zona i aglomeracija Postojeće zone i aglomeracije određene bez mjerenja u nekim dijelovima Federacije BiH Definirane zone i aglomeracije 265 d. Broj urađenih i usvojenih sanacijskih planova Ne izrađuju se sanacijski planovi Urađeni i usvojeni sanacijski planovi e. Status uspostavljanja informacionog sistema Ne postoji informacioni sistem Uspostavljen informacioni sistem za kvalitet zraka f. Broj polutanata za koji je imenovana referentna laboratorija Ne postoje referentne laboratorije Imenovane referentne laboratorije g. Status usvajanja propisa Ne postoji poseban propis koji na jasan način definira način dostavljanja podataka o emisijama Usvojen propis o načinu dostavljanja podataka o emisijama h. Broj elektronskih izvještaja o emisijama Ne postoji elektronsko izvještavanje o mjerenjima emisija Uvedeno uniformno elektronsko izvještavanje o mjerenjima emisija i. Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti nadležnih institucija Proveden program jačanja kapaciteta za provjeru rezultata mjerenja emisija j. Status usvajanja nacionalnih koeficijenata emisija Ne postoje nacionalni koeficijenti emisija Usvojeni nacionalni koeficijenti emisija k. Broj kantonalnih zakona Nacrt novog zakona o zaštiti zraka pruža mogućnost kantonima da donesu kantonalni zakon o zaštiti zraka Usvojeni zakoni u kantonima l. Broj kantona s urađenim inventarima Tri kantona imaju urađen inventar zagađivanja Urađeni inventari zagađivanja m. Status izrade baznog modela Ne postoji bazni model za monitoring kvaliteta zraka u većini dijelova Federacije BiH Urađen bazni model za monitoring kvaliteta zraka za potrebe prostornog planiranja n. Status usvajanja procedure Ne postoji sistem izvještavanja prema državnom nivou Usvojena procedura izvještavanja Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Pravovremena dostupnost informacija i povećana svijest stanovništva o kvalitetu zraka, uz povećanje povjerenja u nadležne institucije Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 238 458 267 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije 266 Period implementacije mjere 2022–2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FHMZ, Fond za zaštitu okoliša, Zavod za javno zdravstvo, kantonalna ministarstva i organizacije za kvalitet zraka, univerziteti Ciljne grupe Nevladine organizacije i građani Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.3. Djelimična dekarbonizacija na putu postizanja klimatske neutralnosti Naziv mjere 4.3.1. Smanjene utjecaja Federacije BiH na klimatske promjene Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje ponora ugljika, što će dovesti do djelimične dekarbonizacije i dugoročno do postizanja klimatske neutralnosti. Okvirna područja djelovanja su: a. Formiranje Odbora za dekarbonizaciju b. Izrada i usvajanje pravilnika o izradi invenatara GHG-a c. Jačanje kapaciteta FHMZ-a za izradu inventara d. Izrada zakona o klimi kojim bi se uveli, između ostalog, mehanizmi dekarbonizacije e. Usvajanja uredbe o mehanizmu monitoringa i izvještavanja f. Učešće u izradi integriranog plana za klimu i energiju (NECP) svakih pet godina g. Izrada i sprovođenje SECAP-a za sve općine i gradove h. Izrada akcijskog programa za postepeni prestanak korištenja uglja i. Izrada planova za pravednu tranziciju rudarskih područja uz mehanizme i izvore finansiranja tranzicije j. Izrada prijedloga implementacije EU ETS direktive k. Imenovanje institucije za uspostavu sistema trgovanja emisijama l. Jačanje kapaciteta imenovane institucije za uspostavu sistema trgovanja emisijama m. Učešće u izradi državne strategije povećanja ponora ugljika n. Podsticanje uzgoja brzorastućih energetskih usjeva na degradiranim zemljištima 267 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Status formiranja Odbora Ne postoji međusektorsko tijelo za planiranje, provođenje i praćenje procesa dekarbonizacije u Federacij BiH Formiran Odbor za dekarbonizaciju koji uključuje predstavnike biznisa, vlasti, sindikata, nevladinih organizacija itd. b. Status izrade i usvajanja Strategije Nepostojanje integralne strategije klimatskih promjena Usvojen pravilnik c. Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti FHMZ-a Proveden program jačanja kapaciteta d. Status usvajanja zakona Nepostojanje zakona o klimi Usvojen zakon o klimi e. Status usvajanja uredbe Ne postoji uredba o mehanizmu monitoringa i izvještavanja Usvojena uredba o mehanizmu monitoringa i izvještavanja f. Status usvajanja NECP-a Urađena radna verzija, u toku finalizacija Usvojen NECP svakih pet godina g. Broj urađenih SECAP-a Mali dio općina i gradova ima SECAP-e Urađeni i usvojeni SECAP-i h. Status usvajanja plana Ne postoji akcijski plan za postepeni prestanak korištenja uglja Urađen i usvojen plan i. Broj usvojenih planova Niti jedno ridarsko područje nema plan za pravednu tranziciju Urađeni i usvojeni planovi za pravednu tranziciju rudarskih područja j. Status izrade prijedloga Direktiva o ETS-u nije transponirana Urađen prijedlog u saradnji s MVTEO-om k. Status imenovanja institucije Ne postoji imenovano tijelo za uspostavljanje i rad ETS-a Imenovana institucija Federacije BiH l. Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Ne postoje kapaciteti Proveden program jačanja kapaciteta 268 m. Status izrade i usvajanja strategije Nepostojanje strategije povećanja ponora ugljika Urađena i usvojena strategija povećanja ponora GHG-a n. Status usvajanja modela Nepostojanje modela za podsticanje uzgoja brzorastućih energetskih usjeva Usvojen model za podsticanje uzgoja brzorastućih energetskih usjeva na degradiranim zemljištima Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 8 874 408 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMERI, Fond za zaštitu okoliša, ministarstva nadležna za šumarstvo i poljoprivredu, univerziteti Ciljne grupe Općine, gradovi, velika industrijska poduzeća, rudnici, uprave šumskih poduzeća, poljoprivrednici Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.4. Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena Naziv mjere 4.4.1. Izgradnja institucionalnih kapaciteta i znanja za jačanje otpornosti na klimatske promjene Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je izgradnja institucionalnih kapaciteta za prilagođavanje klimatskim promjenama i izgradnju strateškog i legislativnog okvira. Okvirna područja djelovanja su: a. Unaprjeđenje znanja i izrada baza podataka prijetnji, mjera, šteta i gubitaka zbog procjene ranjivosti b. Imenovanje tijelа za uspostavu i vođenje sistema evidencije šteta c. Jačanje kapaciteta za prognoziranje ekstremnih meteoroloških i hidroloških pojava i dostavljanje pravovremenih upozorenja kao podrška smanjenju opasnosti od katastrofa 269 d. Unaprjeđenje i koordinacija saradnje među institucijama nadležnim za procjenu, prevenciju i odgovor na katastrofe i velike nesreće povezane s klimatskim promjenama (FHMZ, civilna zaštita itd.) e. Kvartalno vršenje procjene rizika od ekstremnih klimatskih promjena f. Izrada i usvajanje akcijskog plana za prilagođavanje klimatskim promjenama na bazi Strategije (i njegovo ažuriranje svakih pet godina) g. Uspostava sistema koordinacija i praćenje sprovođenja mjera prilagođavanja između nadležnih institucija i stalno jačanje njenih kapaciteta h. Definiranje načina prikupljanja i korištenja sredstava za mjere za prilagođavanje klimatskim promjenama u skladu sa Strategijom finansiranja NAP-a koji je u fazi izrade Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Status realizacije programa jačanja kapaciteta i unaprjeđenje znanja Nedovoljno znanje i kapaciteti Unaprijeđeno znanje i povećan kapacitet kroz provodene programe jačanja kapaciteta b. Status imenovanja tijela Nepostojanje tijela za vođenje evidencije šteta od klimatskih promjena Imenovano tijelo za uspostavu sistema i vođenje evidencije šteta c. Status realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti za prognoziranje opasnih meteoroloških i hidroloških pojava Proveden program jačanja kapaciteta d. Status uspostavljanja sistema za koordinaciju Nepostojanje koordinacije Definiran način koordinacije e. Status izrade i usvajanja izvještaja o procjeni rizika Nepostojanje kvartalnih izvještaja Usvojeni kvartalni izvještaji o procjeni rizika od ekstremnih klimatskih promjena f. Status izrade i usvajanja akcijskog plana Nepostojanje akcijskog plana Urađen i usvojen akcijski plan g. Status uspostavljanja sistema za koordinaciju i praćenje provedbe mjera Nepostojanje sistema za koordinaciju i praćenje provedbe mjera Uspostavljen sistem za koordinaciju i praćenje provedbe mjera prilagođavanja klimatskim promjenama 270 h. Status definiranja načina prikupljanja sredstava Nepostojanje sistema prikupljanja i korištenja sredstava za realizaciju mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama Definiran način prikupljanja i korištenja sredstava za mjere za prilagođavanje klimatskim promjenama Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje upravljanja i jačanje ljudskih i institucionalnih kapaciteta za jačanje otpornosti na klimatske promjene Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 738 117 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMPVŠ, FHMZ, civilna zaštita, Fond za zaštitu okoliša, univerziteti Ciljne grupe Civilna zaštita, NVO, građani, mediji Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i adaptacija na klimatske promjene i poboljšanje kvaliteta vazduha Prioritet 4.4. Jačanje otpornosti na uticaje klimatskih promjena Naziv mjere 4.4.2. Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta za jačanje otpornosti na klimatske promjene Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je izgradnja infrastrukturnih kapaciteta za adaptaciju na klimatske promjene u sektorima koji su najranjiviji na klimatske promjene. Okvirna područja djelovanja su: a. Izrada programa jačanja infrastrukture za navodnjavanje b. Primjena principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje i osnivanje savjetovališta za poljoprivrednike c. Primjena ekoloških principa prilikom izgradnje višenamjenskih akumulacija d. Izrada studije potreba za opremom i ljudstvom za ranu detekciju i gašenje požara e. Nabavka opreme i zapošljavanje potrebnog ljudstva za sistem za ranu detekciju i gašenje požara f. Izrada studije potrebne infrastrukture za gašenje požara (npr. akumulacije vode, požarni putevi itd.) g. Jačanje kapaciteta za zaštitu od poplava 271 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Status izrade programa Nepostojanje programa Urađen i usvojen program b. Nivo primjene principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje i broj otvorenih savjetovališta Nedovoljna primjena principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje i nadovoljan broj savjetovališta za poljoprovrednike Primjena principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje i adekvatan broj savjetovališta za poljoprivrednike c. Status izrade studije; faza realizacije – nivo primjene ekoloških principa Nedovoljna primjena ekoloških principa prilikom izradnje višenamjenskih akumulacija Izrađene studije; visok nivo primjene ekoloških principa d. Status izrade studije Nepostojanje studije Urađenja i usvojena studija e. Status nabavke opreme broj zaposlenih osoba. Nedovoljan broj zaposlenih i neadekavtna oprema Nabavljena oprema I zaposlen potreban broj osoba f. Status izrade studije Ne postoji procjena potreba Urađena i usvojena studija g. Status izgrađenosti kapaciteta Nedovoljni kapaciteti Ojačani institucionalni i infrastrukturni kapaciteti Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Ublažavanje posljedica klimatskih promjena u BiH. Indikativna finansijska konstrukcija sa izvorima finansiranja 549.219.255 KM Period implementacije mjere 2022. – 2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMPVŠ 272 Nosioci mjere Civilna zaštita, FMOIT, Fond za zaštitu okoliša, agencije za vode, univerziteti Ciljne grupe Civilna zaštita, poljoprivrednici, NVO, građani, mediji Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.5. Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Naziv mjere 4.5.1. Kreiranje povoljnog ambijenta za energijsku efikasnost Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je kreiranje povoljnog ambijenta za energijsku efikasnost unaprjeđenjem zakonodavnog i strateškog okvira u ovoj oblasti. Okvirna područja djelovanja su: a. Osnivanje savjetovališta za energiju b. Uvođenje zelenih nabavki ‒ izmjene Zakona o javnim nabavkama c. Uvođenje obligacijskih shema za snabdjevače električnom energijom, prirodnim plinom i toplotom d. Izrada modela povećanja energijske efikasnosti javne rasvjete e. Dopune i izmjene Zakona o energijskoj efikasnosti i usvajanje svih podzakonskih akata (ESCO, označavanje proizvoda, finansijska politika za EE ‒ porezni krediti, fiskalna politika, određivanje praga potrošnje za velike potrošače energije i dr.) f. Usvajanje i provedba strategije energijske obnove zgrada g. Daljnja izgradnja informacionog sistema energijske efikasnosti Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Nivo provođenja kampanje i broj osnovanih savjetodavnih centara Nizak nivo svijesti o energijskoj efikasnosti, jako mali broj savjetodavnih centara Osnovana savjetovališta u svim općinama/gradovima b. Status usvajanja izmjene Zakona o javnim nabavkama Postojeći Zakon o javnim nabavkama ne omogućava zelene nabavke Izmijenjen Zakon o javnim nabavkama 273 c. Status usvajanja propisa Ne postoji propis o obligacijskim shemama Usvojen propis o obligacijskim shemama Federacije BiH d. Status izrade i usvajanja modela Ne postoji sistemski model za EE javne rasvjete Urađen i usvojen model, osnovan revolving fond e. Status usvajanja unaprijeđenog zakona i broj usvojenih pravilnika Postojeći Zakon o EE nije definirao neke aspekte EE i nedostaju neki pravilnici Usvojene izmjene i dopune Zakona, usvojeni nedostajući pravilnici f. Status usvajanja i postotak provedbe strategije Strategija urađena, ali nije usvojena Usvojena i provedena strategija obnove zgrada g. Postotak javnih zgrada čiji se kompletni podaci nalaze u informacionom sistemu Uspostavljen Informacioni sistem energijske efikasnosti Funkcionalan Informacioni sistem Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje konkuretnosti privrede i poboljšanje uvjeta života i rada uz smanjenje troškova za energiju Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 956 024 103 KM Izvor: 5% budžetska sredstva, 95% kombinacija ‒ kreditna sredstva, sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMERI Nosioci mjere Fond za zaštitu okoliša, nadležna kantonalna ministarstva, Vlada Federacije BiH, Agencija za javne nabavke BiH Ciljne grupe Građani, lokalne zajednice, kompanije za snabdjevanje energijom, ESCO, industrijska poduzeća, trgovački lanci, uvoznici kućanskih uređaja Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.5. Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Naziv mjere 4.5.2. Smanjenje potrošnje finalne energije 274 Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je smanjenje potrošnje finalne energije kroz povećanje energijske efikasnosti u stambenim i nestambenim zgradama i industriji. Okvirna područja djelovanja su: a. Provođenje Energy Labelling standarda za kućanske aparate b. Izrada modela podsticanja energijske efikasnosti u stambenim zgradama c. Uvođenje strožijih zahtjeva za energijsku efikasnost novih zgrada i zgrada koje se rekonstruiraju (uključiti i potrebe za hlađenje i PTV) d. Izrada modela finansiranja obnove javnih zgrada e. Razvoj tržišta ESCO-a f. Implementacija obaveze provođenja energijskog audita u industrijskim postrojenjima sa značajnom potrošnjom energije uz uvođenje mehanizma sufinansiranja audita i povoljnog finansiranja mjera g. Uspostavljanje mreže za energijsku efikasnost industrijskih poduzeća (benchmarking) i njeno uključivanje u EU mrežu kroz državnu mrežu h. Imenovanje energijskih menadžera u postrojenjima koja troše preko definirane količine energije Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Postotak kućanskih aparata na tržištu koji imaju Energy Labelling Ne postoji zvanični sistem označavanja energijske efikasnosti na uređajima Proveden Energy Labelling standard za kućanske aparate b. Status izrade i usvajanja modela Ne postoji sveobuhvatan model u cijeloj Federaciji BiH koji definira kriterije Urađen i usvojen model c. Status usvajanja dopuna pravilnika Postojeći propis ne uzima u obzir potrebe za hlađenjem i PTV-om, a dozvoljene potrebe za grijanjem su relativno velike Usvojene dopune pravilnika d. Status izrade i usvajanja modela Ne postoji sveobuhvatan model u cijeloj Federaciji BiH koji definira kriterije Urađen i usvojen model e. Broj provedenih ESCO projekata Mali broj provedenih ESCO projekata, u javnom sektoru u toku provođenje pilot projekta Razvijeno ESCO tržište 275 f. Postotak industrijskih postrojenja sa značajnom potrošnjom energije koji su uradili audit Mali broj industrijskih postrojenja ima urađen audit Provedeni energijski auditi u svim postrojenjima g. Broj industrijskih poduzeća u mreži Ne postoji mreža za EE Uspostavljena mreža i povezana s državnom mrežom h. Postotak industrijskih postrojenja koji su imenovali menadžera za energiju Mali broj industrijskih poduzeća ima imenovane menadžere za energiju Imenovani menadžeri za energiju Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje konkuretnosti privrede i poboljšanje uvjeta života i rada uz smanjenje troškova za energiju Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 245 212 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMERI Nosioci mjere Fond za zaštitu okoliša, Ministarstvo prostornog uređenja, nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Industrijska poduzeća, ESCO, ministarstva (javne zgrade), trgovački lanci, uvoznici kućanskih uređaja Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.5. Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Naziv mjere 4.5.3. Smanjenje potrošnje primarne energije Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je smanjenje potrošnje primarne energije kroz jačanje legislativnog i strateškog okvira usmjerenog na smanjenje gubitaka u proizvodnji energije. Okvirna područja djelovanja su: a. Uvođenje standarda EcoDesign za peći/kotlove b. Uvođenje podsticaja za nabavku efikasnih uređaja za grijanje i hlađenje 276 c. Smanjenje gubitaka u distribuciji toplotne i električne energije d. Uvođenje subvencija za energiju iz visokoefikasne kogeneracije Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Status usvajanja propisa Ne postoji propis o obaveznoj usaglašenosti s EcoDesignom Usvojen propis (pravilnik na Zakon o EE) b. Status usvajanja sistema podsticaja Ne postoji sveobuhvatan sistem u cijeloj Federaciji BiH Uveden sistem podsticaja c. Postotak smanjenja gubitaka energije u distribuciji toplotne i električne energije Postojeći gubici, pogotovo u distribuciji toplote, relativno veliki Smanjeni gubici energije d. Status usvajanja unaprijeđenog sistema subvencioniranja kogeneracije Ne postoje kvote za podsticanje kogeneracije Unaprijeđen postojeći sistem subvencioniranja kogeneracije Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje konkuretnosti privrede i poboljšanje uvjeta života i rada uz smanjenje troškova za energiju Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 90 975 955 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ kreditna sredstva, sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMERI Nosioci mjere Fond za zaštitu okoliša, nadležna kantonalna ministarstva, poduzeća za distribuciju električne i toplotne energije, inspekcije Ciljne grupe Trgovački lanci, zastupnici i proizvođači peći i kotlova, građani, poduzeća za distribuciju električne i toplotne energije 277 Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.6. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja (usmjerenog prema građanskoj energiji) Naziv mjere 4.6.1. Kreiranje povoljnog ambijenta za obnovljive izvore energije Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je kreiranje povoljnog ambijenta za obnovljive izvore energije unaprjeđenjem zakonodavnog i strateškog okvira u ovoj oblasti. Okvirna područja djelovanja su: a. Redovno izrađivanje Integriranog plana za klimu i energiju (u okviru državnog) b. Uvođenje shema podsticaja za korištenje OIE-a za grijanje i hlađenje c. Uvođenje sistema dokazivanja porijekla energije Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Status izrade i usvajanja NECP-a Izrada NECP-a u toku Urađen i usvojen Integrirani plan za klimu i energiju b. Status usvajanja dopunjenog Zakona Postojeći Zakon o OIE ne predviđa podsticaje za korištenje OIE-a za grijanje i hlađenje Usvojen dopunjen Zakon o OIE koji će podsticati korištenje OIE-a za grijanje i hlađenje c. Status usvajanja propisa Ne postoji propis o dokazivanju porijekla energije Usvojen propis o dokazivanju porijekla energije Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje učešća OIE-a u ukupnoj proizvodnji i potrošnji energije u Federaciji BiH uz veće učešće građana u investiranju. Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 137 104 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2032. Institucija odgovorna za koordinaciju FMERI 278 implementacije mjere Nosioci mjere Kantonalna ministarstva nadležna za energetiku, operater za OIE, FERK, univerziteti Ciljne grupe Struka, NVO Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.6. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja (usmjerenog prema građanskoj energiji) Naziv mjere 4.6.2. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije i u transportu Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije i u transportu kroz unaprjeđenje strateškog okvira i sistema podsticaja i jačanje infrastrukture za djelimičnu dekarbonizaciju transporta. Okvirna područja djelovanja su: a. Uvođenje shema podsticaja za projekte građanske energije i aukcije (postepeno ukidati garantirane tarife, uvesti neto mjerenje ili neto obračun, definiranje prosumera) b. Usvajanje i redovno ažuriranje kataloga okolišnih kriterija za izgradnju svih obnovljivih izvora energije (u sistemu procjene utjecaja) c. Uvođenje podsticaja za solarne elektrane i kolektore na krovovima novih zgrada d. Izrada studije o izgradnji potrebne infrastrukture za električna i plug-in hibridna vozila e. Podsticanje nabavke i korištenja hibridnih, električnih i plug-in putničkih vozila (subvencije za nabavku, pravo ulaska u „zelena“ gradska područja, jeftiniji/free parking itd.), javna vozila f. Izgradnja infrastrukture za hibridna, električna i plug-in putnička vozila (punjači, zbrinjavanje potrošenih dijelova i sl.) g. Izgradnja biciklističkih staza i parkirališta za bicikle, izgradnja pješačkih staza Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost 279 a. Status usvajanja zakona Postojeći zakon ne predviđa podsticaje za građansku energiju Usvojen dopunjen zakon o OIE b. Broj usvojenih kataloga (jedan katalog za svaki tip OIE-a) Ne postoje katalozi kriterija, za male hidroelektrane urađeni, ali nisu usvojeni Usvojeni katalozi kriterija za sve OIE c. Status usvajanja zakona Postojeći zakon ne predviđa podsticaje za korištenje solarne energije u novim zgradama Usvojen dopunjen zakon o OIE d. Status izrade i usvajanja studije Ne postoji sveobuhvatna analiza Urađena i usvojena studija e. Status usvajanja modela podsticaja Ne postoji bilo kakav način podsticaja za hibridna, električna i plug-in putnička vozila Usvojen model podsticaja f. Stepen izgrađenosti infrastrukture u odnosu na studijom predviđenu Nedovoljno razvijena infrastruktura Izgrađena minimalna infrastruktura g. Broj kilometara izgrađenih biciklističkih i pješačkih staza Nedovoljno razvijena infrastruktura Izgrađena minimalna infrastruktura Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje učešća OIE-a u ukupnoj proizvodnji električne energije i potrošnji energije u transportu u Federaciji BiH Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 104 069 339 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2032. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMERI Nosioci mjere Ministarstvo prometa i komunikacija, operater za OIE, kantonalna ministarstva nadležna za promet, zavodi za prostorno planiranje, Fond za zaštitu okoliša Ciljne grupe Građani, NVO, uvoznici automobila 280 Veza sa strateškim ciljem 4. Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Prioritet 4.7. Smanjenje svjetlosnog zagađenja Naziv mjere 4.7.1. Usvajanje zakonodavnog okvira za reguliranje svjetlosnog zagađenja Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je usvajanje zakonodavnog okvira i izgradnja kapaciteta za reguliranje svjetlosnog zagađenja. Okvirna područja djelovanja su: a. Izrada i usvajanje pravilnika o svjetlosnom zagađenju u Federaciji BiH (zone rasvijetljenosti, dopuštene vrijednosti rasvjetljavanja, načini upravljanja rasvjetnim sistemima, inspekcijski nadzor itd.) b. Jačanje kapaciteta nadležnih institucija (za prostorno planiranje, inspekcije itd.) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost Ciljna vrijednost a. Status izrade i usvajanja pravilnika Pravilnik predviđen Zakonom o zaštiti okoliša Urađen i usvojen pravilnik b. Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti za reguliranje svjetlosnog zagađenja Proveden program jačanja kapaciteta Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Bolji uvjeti života u sredinama s izraženim svjetlosnim zagađenjem i doprinos zaštiti životinja koje su osjetljive na njega. Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 120 070 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2025. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere Ministarstvo prostornog uređenja, kantonalna ministarstva nadležna za prostorno uređenje, univerziteti Ciljne grupe Inspekcije, općinske službe za izdavanje urbanističkih i građevinskih dozvola 281 13.5. Aneks 5. Detaljan pregled mjera za Hemijska sigurnost i buka Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.1. Unaprijediti regulativu u oblasti hemijske sigurnosti Naziv mjere 5.1.1. Djelimična transpozicija EU zakonodavstva i međunarodnih ugovora/konvencija u oblasti hemijske sigurnosti Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se postiže usklađivanje legislative Federacije BiH sa zahtjevima međunarodnih ugovora i EU zakonodavstva u oblasti hemijske sigurnosti: Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH), Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP uredba) Uredbe (EZ) br. 648/2004 o deterdžentima Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih hemikalija i Roterdamske konvencije Uredbe (EU) 2019/1021 o POPs hemikalijama i Štokholmske konvencije Direktive 2004/10/EZ o primjeni principa dobre laboratorijske prakse Uredbe (EU) br. 528/2012 o stavljanju na raspolaganje na tržištu i upotrebi biocidnih proizvoda EU direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine azbestom Uredbe (EU) 2017/852 o živi, te Minamata konvencije Okvirna područja djelovanja su: a) Izrada i usvajanje svih podzakonskih akata propisanih Zakonom o hemikalijama. Pored onih navedenih u članu 58. Zakona o hemikalijama, jasno definiranje uvjeta za obavljanje poslova savjetnika za hemikalije b) Formalno imenovanje Centra za kontrolu trovanja (CKT) za FederacijuBIH ili sklapanje ugovora o saradnji i izvještavanju s postojećim CKT-ima u regiji (npr. VMA ‒ Beograd, Srbija; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb) c) Izrada i usvajanje zakona o biocidima d) Izrada i usvajanje podzakonskih akata u oblasti upravljanja biocidima e) Usvajanje podzakonskog akta kojim će se osigurati zabrana upotrebe žive i ograničiti stavljanje na tržište proizvoda koje sadrže živu i jedinjenja žive f) Usvajanje podzakonskog akta kojim će se zabraniti proizvodnja, stavljanje na tržište i upotreba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna, te osigurati posebni uvjeti obilježavanja proizvoda koji sadrže azbest 282 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Kompletnost pravnog okvira za provedbu Zakona o hemikalijama Postoji zakonski osnov za transpoziciju EU zakonodavstva u oblasti hemijske sigurnosti, te Roterdamske, Štokholmske i Minamata konvencije, međutim, nisu doneseni podzkonski akti predviđeni Zakonom o hemikalijama, te je transpozicija spomenutog EU zakonodavstsva i konvencija na niskom nivou Usvojeno 19 podzakonskih akata navedniih u članu 58. Zakona o hemikalijama, u okviru čega su jasno definirani uvjeti za obavljanje poslova savjetnika za hemikalije (2023.) b. Status imenovanja Centra za kontrolu trovanja (CKT) Federacije BIH Centar za kontrolu trovanja (CKT) postoji u Sarajevu kao javnozdravstvena informativna služba u sklopu Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo, a čija je osnovna uloga pružanje stručne pomoći u liječenju i prevenciji akutnog i hroničnog trovanja, putem 24-satne telefonske informativne službe. Nije poznat način imenovanja, nadležnosti, niti način saradnje s nadležnim organima za upravljanje hemikalijama u čijoj je nadležnosti i implementacija Regulative 1272/2008. Do danas nije izvršeno zvanično imenovanje Centara za kontrolu trovanja u BIH Formalno imenovanje Centra za kontrolu trovanja (CKT) za Federaciju BIH ili sklapanje ugovora o saradnji i izvještavanju s postojećim CKT-ovima u regiji (npr. VMA ‒ Beograd, Srbija; Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb) (2024.) c. Status zakonskog okvira u oblasti upravljanja biocidima Nije usvojen Zakon o biocidima Usvojen Zakon o biocidima od Vlade Federacije BiH (2023.) d. Kompletnost pravnog okvira za provedbu Zakona o biocidima Nije usvojen Zakon o biocidima, te ne postoji zakonski osnov za usvajanje podzakonskih akata Doneseni podzakonski akti u oblasti upravljanja biocidima (2025.) e. Kompletnost pravnog okvira kojim se osigurana zabrana upotrebe žive i Nije na snazi legislativa kojom se osigurana zabrana upotrebe žive i ograničavanje Usvojen podzakonski akt kojim će se osigurati zabrana upotrebe žive i 283 ograničavanje stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže živu i jedinjenja žive stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže živu i jedinjenja žive ograničiti stavljanje na tržište proizvoda koje sadrže živu i jedinjenja žive (2025.) f. Kompletnost pravnog okvira kojim se osigurava zabrana proizvodnje, stavljanje na tržište i upotreba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna, te osiguravaju posebni uvjeti obilježavanja proizvoda koji sadrže azbest Nije na snazi legislativa kojom se osigurava zabrana proizvodnje, stavljanje na tržište i upotreba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna, te osiguravaju posebni uvjeti obilježavanja proizvoda koji sadrže azbest Usvojen podzakonski akt kojim će se zabraniti proizvodnja, stavljanje na tržište i upotreba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna, te osigurati posebni uvjeti obilježavanja proizvoda koji sadrže azbest (2025.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja hemikalijama i napredak u procesu evropskih integracija kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 257 548 KM Izvor: 70% budžetska sredstva, 30% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2023‒2025. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo zdravstva Nosioci mjere Federalno ministarstvo zdravstva Ciljne grupe Privredni sektor (uvoz/izvoz, promet, upotreba hemikalija i proizvoda koji sadrže POPs, živu i opasne hemikalije), predstavnici institucija i građani Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.1. Unaprijediti regulativu u oblasti hemijske sigurnosti Naziv mjere 5.1.2. Djelimična transpozicija SEVESO III direktive u zakonodavstvo Federacije BIH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se postiže usklađivanje legislative Federacije BiH sa zahtjevima SEVESO III direktive (2012/18/EU), u cilju prevencije nesreća većih razmjera i planova intervencija od neadekvatnog rukovanja hemikalijama. 284 Okvirna područja djelovanja su: a) Izrada i usvajanje propisa kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera b) Ažuriranje ili izrada novog Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnost, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Kompletnost pravnog okvira za provedbu Zakona o zaštiti okoliša u smislu transpozicije SEVESO III direktive Stvoren je zakonski osnov za transpoziciju Seveso III direktive u Zakonu o zaštiti okoliša, međutim, potrebno je donijeti i propis kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera Izraditi i usvojiti propis kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera (2023.) b. Status Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnost, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije Postojeći Pravilnik o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije izrađen je 2005. godine i potrebno ga je ažurirati s novim zahtjevima Ažuriranje ili izrada novog Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije (2023.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja hemikalijama i napredak u procesu evropskih integracija kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU. Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 19 558 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2023. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT i kantonalna ministarstva u oblasti zaštite okoliša 285 Ciljne grupe Privredni sektor (industrije koje spadaju u kategoriju onih koje mogu proizrokovati nesreće većih razmjera) Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.1. Unaprijediti regulativu u oblasti hemijske sigurnosti Naziv mjere 5.1.3. Uskladiti/izraditi podzakonske akte kako bi se omogućila implmenetacija Montrealskog protokola, Kigali amandmana, kao i EU zakonodavstva kojim se omogućava njihova zakonska provedba u zemljama članicama EU Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se postiže usklađivanje legislative Federacije BiH sa zahtjevima Montrealskog sporazuma, Kigali amandmana, te EU zakonodavstva kojim su ovi međunarodni ugovori implementirani u članicama EU, naročito: Uredbe (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj Uredbe EZ 517/2014 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima. Okvirna područja djelovanja su: a) Izrada i usvajanje Pravilnika o upravljanju supstancama koje oštećuju ozonski omotač b) Izrada i usvajanje propisa kojim će se omogućiti obrazovanje servisera u skladu s programima obuke usklađenim s EU zakonodavstvom Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Kompletnost pravnog okvira implementacije zahtjeva Kigali amandmana i Uredbe EZ 517/2014 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima u smislu upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač Na snazi je Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač („Službene novine Federacije BiH“, broj 39/05) koji se mora prilagoditi zahtjevima Kigali amandmana i Uredbe EZ 517/2014 Usvojen Pravilnik o upravljanju supstancama koje oštećuju ozonski omotač (2024.) b. Kompletnost pravnog okvira za implementaciju zahtjeva Kigali amandmana i Uredbe EZ 517/2014 u smislu uspostavljanja certificiranja i Ne postoji pravilnik kojim se regulira obrazovanje servisera u skladu s programima obuke usklađenim s Uredbom EZ 517/2014 u smislu Usvojen propis kojim će se omogućiti obrazovanje servisera u skladu s programima obuke usklađenim s Uredbom EZ 517/2014 u smislu uspostavljanja 286 programa osposobljavanja za poslovanja i osobe uključene u ugrađivanje, servisiranje, održavanje, popravljanje ili stavljanje izvan pogona opreme F-plinova uspostavljanja certificiranja i programa osposobljavanja za poslovanja i osobe uključene u ugrađivanje, servisiranje, održavanje, popravljanje ili stavljanje izvan pogona opreme F-plinova certificiranja i programa osposobljavanja za poslovanja i osobe uključene u ugrađivanje, servisiranje, održavanje, popravljanje ili stavljanje izvan pogona opreme F-plinova (2024.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprijeđeno upravljanje hemikalijama Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 124 432 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2024. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, Fond za zaštitu okoliša Federacije BIH Ciljne grupe Operateri sistema za klimatizaciju, hlađenje i grijanje (KGH), serviseri KGH-opreme, centri za edukaciju KGH-servisera Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.2. Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Naziv mjere 5.2.1. Efikasna implementacija propisa djelimično transponiranog EU zakonodavstva i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se postiže implementacija propisa Federacije BiH koji su usklađeni sa zahtjevima EU zakonodavstva i međunarodnih ugovora kako slijedi: Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH) Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP uredba) Uredbe (EZ) br. 648/2004 o deterdžentima Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih hemikalija i Roterdamske konvencije Uredbe (EU) 2019/1021 o POPs hemikalijama i Štokholmske konvencije 287 Direktive 2004/10/EZ o primjeni principa dobre laboratorijske prakse Uredbe (EU) br. 528/2012 o stavljanju na raspolaganje na tržištu i upotrebi biocidnih proizvoda EU direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine azbestom Uredbe (EU) 2017/852 o živi, te Minamata konvencije. Okvirna područja djelovanja su: a) Efikasno provođenje zahtjeva Zakona o hemikalijama i propisa koji iz njega proizilaze (prijava, evaluacija i davanje odobrenja) b) Efikasno provođenje zahtjeva Zakona o biocidima i propisa koji iz njega proizilaze (prijava, evaluacija i davanje odobrenja) c) Uspostavljanje helpdeska za pomoć privrednicima u ispunjavanju zakonskih obaveza prijave hemikalija d) Uspostavljen informacioni alat za efikasno vođenje Inventara hemikalija i Spiska biocida koji će omogućiti statističku obradu podataka e) Uspostavljanje inspekcijskog nadzora u oblasti hemijske sigurnosti Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Efikasnost provođenja Zakona o hemikalijama Strategija hemijske sigurnosti nije izrađena i usvojena. Ne postoji izađen sistem inventarizacije hemikalija, kao ni registracija uvoznika hemikalija. Još uvijek nisu usvojeni podzakonski akti koji bi doveli do ravnopravnog prometovanja hemikalijama za privrednike Federacije BiH na cijeloj teritoriji BiH. Ne postoji ustanovljen inspekcijski nadzor u oblasti upravljanja hemikalijama. Nije propisan plan i program obuke savjetnika za hemikalije. Nisudefinirani uvjeti za obavljanje poslova savjetnika za hemikalije Izrada i usvajanje strategije hemijske sigurnosti Uspostavljen sistem registracije hemikalija, evaluacije prijava i izdavanja odobrenja Izrađen i redovno ažuriran Inventar hemikalija Izrađen i redovno ažuriran registar proizvođača i uvoznika hemikalija Izrađen plan i program obuke za savjetnike za hemikalije i započeta kontinuirana edukacija (2024.) b. Efikasnost provođenja Zakona o biocidima Nije izrađen Zakon o biocidima. Očekuje se da će sadržaj Zakona biti harmoniziran s onim koji je na snazi u Republici Srpskoj, te da će za Uspostavljen sistem registracije biocidnih sredstava i izdavanja odobrenja Izrađen i redovno ažuriran Inventar 288 efikasno provođenje biti potrebno izraditi inventar biocida i registar proizvođača i uvoznika biocida biocida Izrađen i redovno ažuriran registar proizvođača i uvoznika biocida (2026.) c. Status helpdeska, odnosno kontakt-osobe/institucije za pomoć privrednicima u ispunjavanju zakonskih obaveza prijave hemikalija Nije uspostavljen helpdesk, tj. kontakt-broj i e mail koji mogu koristiti privrednici za pomoć u ispunjavanju zakonskih obaveza prijave hemikalija Uspostavljanje helpdeska (br. telefona, Internet-stranica, e-maila za pomoć privrednicima u ispunjavanju zakonskih obaveza prijave hemikalija (2023.) d. Sistematičnost inventarizacije hemikalija i biocida Ne postoji usvojen informacioni alat kojim će se omogućiti jednostavan unos novih podataka i redovno ažuriranje inventara hemikalija i biocida Uspostavljen informacioni alat za efikasno vođenje Inventara hemikalija i spiska biocida koji će omogućiti statističku obradu podataka e. Efikasnost kontrole provođenja propisa u oblasti hemijske sigurnosti Podzakonski akti Zakona o hemikalijama nisu izrađeni, te nema uvjeta za inspekcijski nadzor. Zakon i podzakonski akti u oblasti upravljanja biocidima nije uspostavljen, te nema uvjeta za inspekcijski nadzor Uspostavljen inspekcijski nadzor i formiran registar prekršajnih naloga u oblasti upravljanja hemikalijam i biocidima (2025.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Sigurnije korištenje hemikalija i zaštita zdravlja ljudi i okoliša Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 351 451 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024‒2026. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMZ Nosioci mjere Federalno ministarstvo zdravstva Ciljne grupe Privredni sektor (uvoz/izvoz, promet, upotreba hemikalija i proizvoda koji sadrže POPs, živu i opasne hemikalije), predstavnici institucija i građani 289 Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.2. Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Naziv mjere 5.2.2. Visok nivo implementacije SEVESO III direktive Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se postiže efikasna implementacija propisa kojima se regulira transpozicija SEVESO III direktive i postiže bolja zaštita stanovništva od nesreća većih razmjera uslijed skladištenja, rukovanja s i korištenja hemikalija. Okvirna područja djelovanja su: a. Izrada Registra nesreća većih razmjera b. Izvršavanje prijave opasnih tvari, uvjeta skladištenja, te ostalih informacija zahtjevanih zakonskom legislativom implementacije SEVESO III direktive. Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status registra nesreća većih razmjera Nije izrađen i objavljen registar nesreća većih razmjera Izrađen Registar nesreća većih razmjera (2024.) b. Efikasnost prijave opasnih tvari, uvjeta skladištenja, te ostalih informacija zahtjevanih zakonskom legislativom implementacije SEVESO III direktive Nije izvršena prijava opasnih tvari, uvjeta skladištenja, te ostalih informacija zahtjevanih zakonskom legislativom implementacije SEVESO III direktive Izvršena prijava opasnih tvari, uvjeta skladištenja, te ostalih informacija zahtjevanih zakonskom legislativom implementacije SEVESO III direktive (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Sigurnije korištenje hemikalija i zaštita zdravlja ljudi i okoliša Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 15 925 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2024–2026. 290 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT i kantonalna ministarstva u oblasti zaštite okoliša Ciljne grupe Privredni sektor (industrije koje spadaju u kategoriju onih koje mogu prouzrokovati nesreće većih razmjera) Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.2. Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Naziv mjere 5.2.3. Uspostavljen sistem izvještavanja po pitanju registracije i servisa rashladne opreme i KGH-uređaja u skladu s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač i obuke servisera KGH-uređaja Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se postiže visok stepen izvještavanja po pitanju pitanju registracije i servisa rashladne opreme i KGH-uređaja u skladu s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač. Okvirna područja djelovanja su: a. Postignuti tehnički uvjeti za postojanje i unos podataka u bazu podataka o servisnim radionicama, rashladne opreme, KGH uređaja b. Izvršena registracija najmanje 30% operatera/vlasnika uređaja i KGH-uređaja i 100% servisnih radionica c. Izrada plana i programa za obuku servisera rashladnih i KGH-uređaja Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status informacionog sistema za registraciju KGH-uređaja koji sadrže SOOO-e i zamjenske supstance Ne postoji uspostavljen informacioni sistem kojim će se osigurati registracija KGH-uređaja i servisnih radionica KGH uređaja Uspostavljen informacioni sistem za registraciju KGH-uređaja koji sadrže SOOO-e i zamjenske supstance (2024.) b. Efikasnost registracije servisnih radionica i vlasnika opreme Ne postoji uspostavljen registar servisnih radionica i vlasnika opreme (operatera) Izvršena registracija najmanje 30% operatera/vlasnika uređaja i KGH-uređaja i 291 (operatera) rashladne i KGH opreme rashladne i KGH-opreme. Prema preliminarnoj procjeni koja je izvršena u okviru HFC Outlook modela za BiH, kroz projekat finansiran od organizacije UNIDO, u BIH je prisutno oko 67062 uređaja s preko 3kg rashladnog medija 100% servisnih radionica (2030.) c. Status plana i programa za obuku servisera rashladnih i KGH uređaja Ne postoji uspostavljen plan obuke servisera Izrađen plan i program za obuku servisera rashladnih i KGH-uređaja (2024.) d. Status imenovanja edukacijskih centara za obuku servisera rashladnih i KGH-uređaja koji ispunjavaju propisane kriterije Pravilnik kojim se pripisuju kriteriji koje trebaju ispunjavati edukacijsi centri Imenovanje edukacijskih centara za obuku servisera rashladnih i KGH-uređaja koji ispunjavaju propisane kriterije (2023.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprijeđeno upravljanje hemikalijama, minimiziranje štetnih efekata, zaštita zdravlja ljudi i okoliša Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 575 975 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH Ciljne grupe Operateri sistema za klimatizaciju, hlađenje i grijanje (KGH), serviseri KGH-opreme, centri za edukaciju KGH-servisera Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.3. Efikasan rad institucija Federacije BIH u oblasti hemijske sigurnosti 292 Naziv mjere 5.3.1 Unaprijediti ljudske i tehničke kapacitete i kompetencije javnih službi u oblasti hemijske sigurnosti Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se postiže jačanje ljudskih i tehničkih kapaciteta institucija nadležnih za efikasno provođenje propisa u oblasti hemijske sigurnosti. Okvirna područja djelovanja su: a. Analiziranje ljudskih i tehničkih kapaciteta nadležnih institucija nakon usvajanja legislative predviđene ovim planom b. Izvršavanje prijema i obuke novih radnika u javnim službama u oblasti hemijske sigurnosti, te izvršavanje nabavke opreme, shodno zahtjevima novih propisa i prethodno izvršenoj analizi c. Napravljen plan i program godišnje obuke javnih službenika u oblasti hemijske sigurnosti i kontinuirano vršenje obuke d. Analiziranje ljudskih i tehničkih kapaciteta i finansijskih potreba za uspostavljanje Centra za kontrolu trovanja Federacije BiH i donesena odluka o odabiru/imenovanju pravnih lica nadležnih za kontrolu trovanja Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Analiza kapaciteta nadležnih institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti nakon usvajanja legislative Ne postoji relevantna analiza kapaciteta nadležnih institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti. Ona se treba izraditi, te eventualno i nadopuniti nakon izrade predložene legislative Sačinjen izvještaj o izvršenoj analizi kapaciteta nadležnih institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti, nakon usvajanja legislative (2024.) b. Status realizacije ustanovljenih nedostataka analize kapaciteta nadležnih institucija nakon usvajanja legislative Ne postoji relevantna analiza kapaciteta nadležnih institucija. Ona se treba izraditi, te eventualno i nadopuniti nakon izrade predložene legislativ. Izvršen prijem i obuka novih radnika u institucijama u oblasti hemijske sigurnosti, shodno zahtjevima novih propisa i prethodno izvršenoj analizi (2025.) c. Status realizacije plana i programa godišnje obuke javnih službenika na temu hemijske sigurnosti Ne postoji plan i program obuke javnih službenika na temu hemijske sigurnosti Napravljen plan i program godišnje obuke javnih službenika u oblasti hemijske sigurnosti i izvršena prva obuka (2026.) d. Analiza ljudskih i tehničkih kapaciteta i finansijskih potreba za uspostavljanje Centra za kontrolu Trenutno nisu imenovana pravna lica nadležna za kontrolu trovanja. Obaveze imenovanih pravnih lica proizilaze iz čl. 45. Izvršena analiza ljudskih i tehničkih kapaciteta i finansijskih potreba za uspostavljanje Centra za kontrolu trovanja 293 trovanja Federacije BiH i donesena odluka o odabiru/imenovanju pravnih lica nadležniih za kontrolu trovanja Zakona o hemikalijama („Sl. novine Federacije BiH“, broj 77/20) Federacije BiH i donesena odluka o odabiru/imenovanju pravnih lica nadležniih za kontrolu trovanja (2023.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprijeđeno upravljanje hemikalijama, minimiziranje štetnih efekata, zaštita zdravlja ljudi i okoliša Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 2 287 141 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2026. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMZ Nosioci mjere FMZ, FMOIT; Federalna uprava za inspekcijske poslove Ciljne grupe Federalne institucije u oblasti zdravstva i zaštite okoliša Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.3. Efikasan rad institucija u oblasti hemijske sigurnosti Naziv mjere 5.3.2. Unaprijeđena koordinacija, saradnja i sinergijski pristup nadležnih institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravstva Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se unaprjeđuje koordinacija, saradnja i sinergijski pristup institucija u oblasti efikasne implementacije propisa u oblasti hemijske sigurnosti. Okvirna područja djelovanja su: a. Formiranje tima/mehanizma za saradnju Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske i Federalne uprave za inspekcijske poslove, kao i Inspektorata Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti b. Učestvovanje Federalnog ministarstva zdravlja i CKT-a na sastanku (jednom godišnje) organiziranog od MCP-a BiH u cilju razmjene iskustava i planiranja budućih aktivnosti na prevenciji, suzbijanju, liječenju i izvještavanju na temu trovanja prema institucijama u BiH i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji c. Formiranje tima za informacione tehnologije koji će uvezati i rukovoditi bazama podataka kojima raspolažu nadležna 294 ministarstva za upravljanje hemikalijama Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Efikasnost razmjene podataka i iskustava entitetskih i inspekcijskog tijela Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti Ne postoji zvanični sistem izvještavanja i koordinacije između inspekcijskih službi entiteta i Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti Formirati tim/mehanizam za saradnju Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske i Federalne uprave za inspekcijske poslove, kao i Inspektorata Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti (2023.) b. Efikasnost razmjene podataka i iskustava entitetskih ministarstava i ministarstva Brčko distrikta BiH u oblasti zdravstva o rezultatima kontrole trovanja Nisu imenovani centri za kontrolu trovanja u BiH, te do sada nije bilo izvještavanja po tom pitanju Učestvovanje Federalnog ministarstva zdravlja i CKT-a na sastanku (jednom godišnje) organiziranom od MCP-a BiH u cilju razmjene iskustava i planiranja budućih aktivnosti na prevenciji, suzbijanju, liječenju i izvještavanju na temu trovanja prema institucijama u BiH i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (2025.) c. Jednostavnost i efikasnost razmjene podataka u oblasti hemijske sigurnosti između državne, entitetskih i institucija Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti Podaci u oblasti hemijske sigurnosti su nesistematično raspoređeni u institucijama u oblasti zdravlja i zaštite okoliša Formirati tim za informacione tehnologije koji će uvezati i rukovoditi bazama podataka kojima raspolažu nadležna ministarstva za upravljanje hemikalijama (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje koordinacije između različitih nivoa vlasti, stvaranje koherentnog sistema, čvrstih međusektorskih veza i dobre koordinacije, koji su od suštinskog značaja za efikasno upravljanje hemikalijama Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 33 948 KM Izvor: 100% budžetska sredstva 295 Period implementacije mjere 2022–2026. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMZ Nosioci mjere FMZ, FMOIT; Federalna uprava za inspekcijske poslove Ciljne grupe FMZ, FMOIT, Federalna uprava za inspekcijske poslove, MVTEO, MCP, MZSZ RS, MPUGIE, Brčko distrikt BiH, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinskopravne poslove, Brčko distrikt BiH, Odjeljenje za zdravstvo i druge usluge Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.3. Efikasan rad institucija u oblasti hemijske sigurnosti Naziv mjere 5.3.3 Unaprijeđen sistem evidencije oboljelih i umrlih osoba zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se unaprjeđuje način evidencije oboljelih i umrlih osoba od trovanja zbog neadekvatnog rukovanja hemikalija i hemijskim proizvodima. Okvirna područja djelovanja su: a. Uspostavljena nova metodologija prikupljanja rutinske statistike u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, a koja uključuje podatke o morbiditetu zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podijeljene po rodnim i starosnim grupama d. Uspostavljen i javno dostupan statistički godišnjak Federalnog zavoda za javno zdravstvo koji će uključiti podatke o smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podijeljene po rodnim i starosnim grupama Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Metodologija prikupljanja podataka za potrebe izrade statističkog godišnjaka Zavoda za javno zdravstvo Federacije U godišnjacima Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH se ne prati učestalost oboljenja ili smrti zbog trovanja uslijed Pravnim aktom regulirana metodologija prikupljanja podataka za potrebe izrade statističkog godišnjaka Zavoda za javno 296 BiH koji će uključiti podatke o slučajevima smrti trovanjem uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podijeljene po rodnim i starosnim grupama neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima. Međutim, od 2019. godine ZZJZ raspolaže detaljnim podacima o trovanjima, razvrstanim prema spolu i starosnoj grupi. Iako postoji sistem prikupljanja i obrade podataka, upitan je postupak upisa podataka, odnosno da li su svi javni i privatni domovi zdravlja revnosni u prijavi trovanja, s obzirom na to da ne postoji jasna metodologija i uputstva za prijavu zdravstvo Federacije BiH koji će uključiti podatke o slučajevima smrti trovanjem uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podijeljene po rodnim i starosnim grupama (2025.) b. Javno dostupni podaci o smrtnosti od nenamjernog trovanja, razvrstani po rodnim i starosnim grupama U godišnjacima Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) se ne prati učestalost oboljenja ili smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima Zdravstveno-statistički godišnjak Federacije BiH (izdaje ga Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH) s podacima o morbiditetu zbog trovanja usljed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podijeljenim po rodnim i starosnim grupama (2025.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Omogućeno efikasno i pouzdano prikupljanje podataka o oboljelim i umrlim stanovnicima od trovanja zbog neadekvatnog rukovanja hemikalijama, što je od suštinskog značaja za dostizanje SDG indikatora i indikatora strateškog cilja u oblasti hemijske sigurnosti Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 4 977 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2025. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMZ Nosioci mjere Federalni zavod za javno zdravstvo Ciljne grupe FMZ, ZZJZ Federacije BiH, zdravstvene ustanove na nivou kantona, općina i gradova koje vrše evidenciju oboljelih, šira javnost 297 Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.4. Unaprijediti znanja korisnika hemikalija i opće javnosti u oblasti upravljanja hemikalijama Naziv mjere 5.4.1. Podizanje javne svijesti o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se unaprjeđuje informiranost i znanja korisnika o štetnosti hemikalija, te zahtjevima koji proizilaze iz usvojenih propisa u oblasti hemijske sigurnosti. Okvirna područja djelovanja su: a. Kontinuirano provođenje promotivnih i edukativnih aktivnosti u oblasti upravljanja hemikalijama uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva, kao i utjecaja na okoliš od nadležnih institucija (FMZ, FMOIT) b. Prepoznavanje oblasti hemijske sigurnosti u okviru postojećih javnih poziva za podizanje javne svijesti, istraživačke i edukacijske, u oblasti okoliša koje raspisuje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH c. Usklađivanje kontinuiranih edukacija savjetnika za hemikalije s podacima Federalne uprave za inspekcijske poslove u oblasti zdravstvene inspekcije o najčešćim nepravilnostima na terenu i s podacima iz FMZ-a, CKT-a, kao i s pitanjima rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva u hemijskoj sigurnosti d. Priprema i sprovođenje zajedničke kampanje nadležnih entitetskih ministarstava i inspektorata Brčko distrikta BiH u oblasti zdravstva o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija, zbog zaštite zdravlja ljudi, uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva i okoliša e. Organizacija i izvođenje obuke servisera KGH-opreme i uručenje uvjerenja/certifikata Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Kontinuirano provedene promotivne i edukativne aktivnosti u oblasti upravljanja hemikalijama uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva kao i utjecaja na okoliš Kampanje o obavještavanju javnosti putem medija o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija, zbog zaštite zdravlja ljudi i okoliša su rijetke i provode se samo u sklopu pojedinačnih projekata, a ne u sklopu redovnog rada institucija Periodično izrađeni edukativni vodiči/brošure/leci dostupni u zdravstvenim ustanovama Federacije BiH (2030.) Obraćanje javnosti putem medija o rizicima koje proizilaze od upotrebe hemikalija provedeno na godišnjem nivou uz prigodne datume kojima se 298 ovakvi rizici posebno naglašavaju na međunarodnom nivou (npr. trovanje olovom, korištenje pesticida, trovanje živom i sl.) ili u okviru posebnih projektnih aktivnosti (2030.) b. Javni poziv za organizacije civilnog društva, istraživačke i edukacijske centre na temu podizanja svijesti stanovništva o hemijskoj sigurnosti raspisan na godišnjoj osnovi Fond za zaštitu okoliša redovno raspisuje javne pozive na temu implementacije mjera iz Strategije zaštite okoliša. U okviru javnog poziva do sada nije bila zastupljena hemijska sigurnost U okviru postojećih javnih poziva za podizanje javne svijesti, istraživačke i edukacijske u oblasti okoliša, koje raspisuje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH prepoznati i oblast hemijske sigurnosti (2030.) c. Učestalost i adekvatnost edukacije savjetnika za hemikalije i korisnika hemikalija, kao i bolja informiranost pravnih subjekata u lancu hemijske sigurnosti Nije uspostavljen sistem periodičnih edukacija savjetnika za hemikalije Kontinuirana edukacija savjetnika za hemikalije usklađena s podacima Federalne uprave za inspekcijske poslove u oblasti zdravstvene inspekcije o najčešćim nepravilnostima na terenu i s podacima iz FMZ-a, CKT-a, kao i s pitanjima rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva u hemijskoj sigurnostii (2030.) d. Učestalost i adekvatnost edukativne aktivnosti usmjerene prema široj javnosti o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija Nadležne institucije u oblasti zdravstva i upravljanja hemikalijama ne informiraju javnost o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija, naročito o najčešćim slučajevima trovanja i povređivanja Periodično provedene zajedničke edukativne aktivnosti za širu javnost od snadležnih entitetskih ministarstava i inspekorata Brčko distrikta BiH u oblasti zdravstva o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija, zbog zaštite zdravlja ljudi, uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva i okoliša (2030.) e. Periodična organizacija i izvođenje obuke servisera KGH opreme i uručenje uvjerenja/certifikata Još uvijek nije usvojen propis kojim se regulira osposobljavanje servisera KGH opreme Serviseri KGH-opreme obučeni i stekli uvjerenja o položenom ispitu prema važećim propisima u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač (2024.) 299 Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Veća svijest stanovništva i korisnika hemkalija o adekvaktnom rukovanju i negativnim efektima hemikalija na okoliš i ljudsko zdravlje Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 501 659 Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024‒2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMZ Nosioci mjere FMZ, FMOIT; Federalna uprava za inspekcijske poslove, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Ciljne grupe FMZ, FMOIT, Federalna uprava za inspekcijske poslove, MVTEO, MCP, MZSZ RS, MPUGIE, Brčko distrikt BiH, Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinskopravne poslove, Brčko distrikt BiH, Odjeljenje za zdravstvo i druge usluge, naučno istraživački centri; nevladine organizacije i šira javnost Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.5. Uspostaviti zakonodavni okvir i jasne institucionalne nadležnosti kojima se transponira pravna stečevina EU iz oblasti buke u okolišu u zakonodavstvo Federacije BIH Naziv mjere 5.5.1. Uspostavljen zakonodavni okvir i institucionalna nadležnost o procjeni i upravljanju bukom, emisiji buke u okoliš uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom, prema zahtjevima Direktiva 2002/49/EZ i 2000/14/EZ Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se postiže djelimična transpozicija EU direktiva i uspostavljanje institucionalnog okvira u oblasti upravljanja i zaštitom od buke. Okvirna područja djelovanja su: a. Ažuriranje postojećeg Zakona o buci s jasno istaknutim institucionalnim nadležnostima b. Izrada podzakonskih akata koji proizilaze iz Zakona o buci, a kojima se regulira izrada strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke u skladu sa zahtjevima Direktive 2002/49/EZ c. Zakonom ili podzakonskim aktima uspostaviti jasne institucionalne nadležnosti i obaveze u oblasti buke koju stvaraju uređaji za upotrebu na otvorenom Strateški projekti / 300 Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status transpozicije EU zakonodavstva u oblasti buke u okolišu Nizak nivo transpozicije Direktive 2002/49/EZ o buci u okolišu i Ažuriran postojeći Zakon o zaštiti od buke s jasno istaknutim institucionalnim nadležnostima (2025.) b. Status podzakonskih akata koji proizilaze iz Zakona o buci, a kojima se regulira izrada strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke u skladu sa zahtjevima Direktive 2002/49/EZ Nizak nivo transpozicije direktive 2002/49/EZ o buci u okolišu. Po usklađivanju Zakona o zaštiti od buke, potrebno je usvojiti i podzakonske akte kojima se pobliže uređuje oblast izrade strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke Izrađeni i usvojeni podzakonski akti koji proizilaze iz Zakona o buci, a kojima se regulira izrada strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke u skladu sa zahtjevima Direktive 2002/49/EZ (2026.) c. Status transpozicije EU zakonodavstva u oblasti buke u okolišu uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom Nema zakonskog osnova za transpoziciju Direktive 2000/14/EZ o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na emisiju buke u okolišu uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom Zakonom ili podzakonskim aktima propisati obaveze i uspostaviti jasne institucionalne nadležnosti i obaveze u oblasti buke koju stvaraju uređaji za upotrebu na otvorenom (2031.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja bukom i napredak u procesu evropskih integracija kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 115 345 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2025–2031. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FMOIT, u saradnji s drugim resornim ministarstvima planiranja, saobraćaja i zdravstva Ciljne grupe Institucije u oblasti zaštite okoliša, zdravstva i saobraćaja, šira javnost 301 Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.6. Unaprijediti strateško planiranje i monitoring buke u oblasti okoliša Naziv mjere 5.6.1. Izrada strateške karte buke i akcijskog plana zaštite od buke Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se vrši implementacija propisa u oblasti upravljanja bukom i zaštite od buke. Okvirna područja djelovanja su: a. Analiza cestovnog, željezničkog i aerodromskog saobraćaja u Federaciji BiH, u svrhu definiranja „glavnih cesta“, „glavnih željezničkih pruga“ i „glavnih aerodroma“ po preporukama Direktive 2002/49/EZ b. Izrada karata buke za prethodno definirana „naseljena područja“, „glavne ceste“, „glavne željezničke pruge“ i „glavne aerodrome“ korištenjem propisanih modela c. Izvršavanje procjene broja stanovnika izloženih buci, prema razredima buke i starosnim grupama d. Izrada akcijskih planova upravljanja bukom za petogodišnji period, a koji će se zasnivati na ulaznim podacima i rezultatima strateških karata buke e. Uspostavljanje sistema monitoringa buke kojim će se na odabranim mjestima izvršiti provjera buke ustanovljene modelom za predviđanje, kao i provjera uspješnosti implementacije mjera iz akcijskog plana Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status analize frekvencije cestovnog, željezničkog i aerodromskog transporta, te postavljeni prioriteti u izradi karata buke u odnosu na preporuke Direktive 2002/49/EZ Nisu određene prioritetne dionice cestovnog i željezničkog saobraćaja, aerodromi niti administrativni centri nad kojima će se izražavati strateške karte buke Ustanovljene „glavne ceste“, „glavni aerodromi“ i „glavne željezničke pruge“ po preporukama Direktive 2002/49/EZ i određeni prioriteti (2025.) b. Status strateških karata buke za naseljena područja, ustanovljene glavne ceste, aerodromi i željezničke pruge po Nisu izrađene karte buke za naseljena područja, ceste, aerodrome i željezničke pruge u Federaciji BiH Izrađene strateške karte buke za naseljena područja, ustanovljene glavne ceste, aerodromi i željezničke pruge po prethodno ustanovljenim prioritetima u Federaciji BiH 302 prethodno ustanovljenim prioritetima u Federaciji BiH (2027.) c. Status procjene broja stanovnika izloženih buci, prema razredima buke i starosnim grupama Nema procjene broja stanovnika koji su izloženi buci u Federaciji BiH Procijenjen broj stanovnika koji je izložen buci, prema razredima buke i starosnim grupama (2027.) d. Status akcijskog plana zaštite od buke u Federaciji BiH Nema izrađenih akcijskih planova zaštite od buke u Federaciji BiH Akcijski planovi upravljanja bukom za petogodišnji period, a koji će se zasnivati na ulaznim podacima i rezultatima strateških karata buke (2029.) e. Održiv sistem monitoringa buke Nije uspostavljen sistem monitoringa buke kojim će se na odabranim mjestima izvršiti provjera buke ustanovljene modelom za predviđanje, kao i provjera uspješnosti implementacije mjera akcijskog plana izrađenog nakon karte buke Uspostavljen sistem monitoringa buke, kojim će se na odabranim mjestima izvršiti provjera buke ustanovljene modelom za predviđanje, kao i provjera uspješnosti implementacije mjera akcijskog plana izrađenog nakon karte buke (2031.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Smanjeni nivoi buke kojima je stanovništvo izloženo Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 905 774 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2025‒2031. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FMOIT, Zeničko-dobojski, Hercegovačko-neretvanski, Tzlanski i Kanton Sarajevo, gradovi Mostar, Sarajevo, Tuzla, Zenica, Ministarstvo transporta i komunikacija Federacije BiH Ciljne grupe Institucije, konsultantske kuće u oblasti mjerenja i mapiranja buke, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve 303 Prioritet 5.7. Efikasan rad institucija u oblasti buke u okolišu Naziv mjere 5.7.1. Unaprijediti kapacitete i kompetencije javnih službenika u oblasti upravljanja bukom Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se jačaju tehnički i ljudski kapaciteti nadležnih u cilju implementacije propisa u oblasti upravljanja bukom. Okvirna područja djelovanja su: a. Izvršavanje analize kapaciteta javnih službenika u nadležnim institucijama nakon usvajanja legislative predviđene ovim planom b. Izvršavanje prijema i obuke novih radnika u javnim službama (federalnim, kantonalnim) u oblasti buke u okolišu, shodno zahtjevima novih propisa i prethodno izvršenoj analizi c. Napravljen plan i program godišnje obuke javnih službenika u oblasti buke u okolišu i izvršena prva obuka do 2024. d. Sprovođenje pilot-projekta strateškog mapiranja buke u nekim od gradova ili dijelovima grada, kao i uz neku od glavnih saobraćajnica zbog sticanja stručnih i tehničkih kompetencija i utvrđivanja polaznih parametara e. Unaprjeđenje postojećeg informacionog sistema Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, koji će omogućiti izradu i prezentiranje strateških karata buke u Federaciji BiH f. Uspostavljanje inspekcijskog nadzora u oblasti buke u okolišu Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost a. Status analize kapaciteta javnih službenika u nadležnim institucijama nakon usvajanja legislative predviđene ovim planom Nisu uspostavljene jasne institucionalne nadležnosti u oblasti buke u okolišu, stoga je moguće očekivati da su kapaciteti neadekvatni za implementaciju novih propisa Analizu kapaciteta javnih službenika u nadležnim institucijama nakon usvajanja legislative predviđene ovim planom (2024.) b. Status realizacije ustanovljenih nedostataka analize kapaciteta nadležnih institucija nakon usvajanja legislative u oblasti buke u okolišu Ne postoji relevantna analiza kapaciteta nadležnih institucija. Ona se treba izraditi, te eventualno i nadopuniti nakon izrade predložene legislative Izvršen prijem i obuka novih radnika u institucijama u oblasti buke, shodno zahtjevima novih propisa i prethodno izvršenoj analizi (2025.) 304 c. Status realizacije plana i programa godišnje obuke javnih službenika na temu buke u okolišu Ne postoji plan i program obuke javnih službenika na temu buke u okolišu Napravljen plan i program godišnje obuke javnih službenika u oblasti buke i izvršena prva obuka (2026.) d. Unaprjeđenje stručnih i tehničkih kompetencija za izradu starteških karata buke i utvrđivanja polaznih parametara Trenutno postoje veoma skromna iskustva u mapiranju buke, te je teško analizirati dostatnost ljudskih i tehničkih kapaciteta za kvalitetno sprovođenje pravne stečevine EU u oblasti buke u okolišu u FMOIT-u, Federalnom ministarstvu za prostorno uređenje, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove po pitanju buke Sprovesti pilot-projekat strateškog mapiranja buke u nekim od gradova ili dijelovima grada, kao i uz neku od glavnih saobraćajnica zbog sticanja stručnih i tehničkih kompetencija i utvrđivanja polaznih parametara (2026.) e. Adekvatnost postojećeg informacionog sistema Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH za javnu objavu strateških karata buke Nema informacionog sistema u Federaciji BiH za prezentaciju starteških karata buke Informacioni sistem Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH prilagođen za prezentiranje strateških karata buke u Federaciji BiH (2028.) f. Status inspekcijskog nadzora u oblasti buke u okolišu S obzirom na to da su propisi u oblasti buke neadekvatni, a njihova implementacija je na niskom nivou, inspekcijski nadzor u pogledu zaštite od buke nema jasna uputstva niti nadležnosti Uspostavljen inspekcijski nadzor u oblasti buke u okolišu (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšan strateški pristup upravljanja bukom Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 368 644 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024‒2028 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT Nosioci mjere FMOIT, FMOIT, Zeničko-dobojski, Hercegovačko-neretvanski, Tuzlanski i Kanton Sarajevo, gradovi Mostar, Sarajevo, Tuzla, Zenica, Ministarstvo transporta i komunikacije Federacije BiH Ciljne grupe Institucije, konsultantske kuće u oblasti mjerenja i mapiranja buke, šira javnost 305 Veza sa strateškim ciljem 5. Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Prioritet 5.8. Smanjenje ugroženosti zdravlja stanovništva zbog buke u okolišu Naziv mjere 5.8.1. Unaprijediti informiranost i znanja javnosti o negativnim utjecajima buke i njihovoj ulozi u postupku odlučivanja Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ovom mjerom se unaprjeđuje informiranost i znanja korisnika o štetnosti buke u smislu utjecaja na zdravlje ljudi, te zahtjevima koji proizilaze iz usvojenih propisa u oblasti zaštite od buke. Okvirna područja djelovanja su: a. Provođenje jednom u pet godina minimalno jedne kampanje nadležnih institucija o štetnosti buke na zdravlje stanovništva (uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva) i okoliša, te njihovoj ulozi u postupku odlučivanja b. Izvršavanje globalne procjene utjecaja na zdravlje stanovništva (uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva) u zonama koje su izložene buci c. Prepoznavanje oblasti buke u okolišu u okviru postojećih javnih poziva za podizanje javne svijesti, istraživačke i edukacijske u oblasti okoliša, koje raspisuje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH d. Provođenje kontinuiranih promotivnih i edukativnih aktivnosti na nivou zdravstvenih institucija o rizicima utjecaja buke na zdravlje, kao i preventivnim mjerama koje se mogu implementirati e. Postavljanje displeja uz saobraćajnice u većim gradskim područjima za trenutno mjerenje i prikazivanje nivoa buke Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021) Ciljna vrijednost 1) Informiranost stanovništva o štetnosti buke po zdravlje Nema kamapanja u smislu zaštite okoliša i zdravlja stanovništva Provedena minimalno jedna kampanja u pet godina od nadležnih institucija o štetnosti buke na zdravlje stanovništva (uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva) i okoliša, te njihovoj ulozi u postupku odlučivanja (2025.) 2) Nivo utjecaja buke na zdravlje stanovništva u zonama povećane Nisu poznati utjecaji buke na opće zdravlje stanovništva , tj. najčešća oboljenja u Izrađeno populacijsko naučno istraživanje od zdravstvenih institucija o najčešćim 306 izloženosti buci zonama s povećanim nivoima buke oboljenjima u zonama s povećanim nivoima buke (uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva) (2029.) 3) Javni poziv za organizacije civilnog društva, istraživačke i edukacijske centre na temu podizanja svijesti stanovništva o temi buke u okolišu i utjecaja na zdravlje raspisan na godišnjoj osnovi Fond za zaštitu okoliša redovno raspisuje javne pozive na temu implementacije mjera iz Strategije zaštite okoliša. U okviru javnog poziva do sada nije bila zastupljena tema buke u okolišu i utjecaja buke na zdravlje stanovništva U okviru postojećih javnih poziva za podizanje javne svijesti, istraživačkih i edukacijskih aktivnosti u oblasti okoliša koje raspisuje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH prepoznati i oblast buke u okolišu i utjecaja buke na zdravlje stanovništva (2030.) 4) Zastupljenost institucija primarne zdravstvene zaštite (domovi zdravlja) u promotivnim i edukativnim aktivnostima s ciljem informiranja šire javnosti o rizicima štetnog utjecaja buke po zdravlje stanovništva Zdravstvene institucije primarne zdravstvene zaštite su najbliže široj javnosti i u mogućnosti da preventivno utječu na sprječavanje rizika po zdravlje stanovništva, putem edukativnih plakata, brošura i sl. Do sada buka nije bila zastupljena kao rizik po zdravlje u okviru edukativnih kampanja Provođenje kontinuiranih promotivnih i edukativnih aktivnosti na nivou zdravstvenih institucija o rizicima utjecaja buke na zdravlje, kao i preventivnim mjerama koje se mogu implementirati (2028.) 5) Kontinuirano skretanje pažnje stanovništva na povećanu buku u bližoj okolini Stanovništvo nije upoznato o povišenim nivoima buke uz glavne saobraćajnice koju i samu eventualno stvaraju, ili su izloženi Instaliran displej uz saobraćajnice u većim gradskim područjima za trenutno mjerenje i prikazivanje nivoa buke (2026). Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Svijest građana o štetnom utjecaju buke je na višem nivou Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 576 133 KM Izvor: 100% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2025‒2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere FMOIT u saradnji s FMZ-om Nosioci mjere FMOIT u saradnji s FMZ-om Ciljne grupe Šira javnost 307 13.6. Aneks 6. Detaljan pregled mjera za Održivo upravljanje resursima Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.1. Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Naziv mjere 6.1.1. Uspostavljanje strateškog i pravnog okvira za održivo upravljanje šumskim resursima Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je kreirati strateški i pravni okvir za održivo upravljanje šumskim resursima na principima multifunkcionalnosti i zaštite biodiverziteta šumskih ekosistema za privatne i državne šume. Postizanje ovog cilja obuhvata niz zakonskih, planskih i institucionalnih mjera:  Usvajanje Prijedloga zakona o šumama koji je se nalazi u parlamentarnoj proceduri  Izrada i usvajanje amandmana na Zakon o šumama sa ciljem daljeg usklađivanja Zakona sa međunarodnim konvencijama i EU direktivama.  Donošenje podzakonskih akata kojima se propisuje sadržaj i način izrade šumskoprivrednih osnova za privatne i državne šume, obuhvat i metodologija praćenja zdravstvenog stanja šuma, praćenje indikatora održivog korištenja šuma i izvještavanje, izdavanje licenci za sakupljače nedrvnih šumskih proizvoda  Utvrđivanje principa i kriterija održivog upravljanja, a koji će biti osjetljivi na pitanja društvene nejednakosti, slijedom Strategije EU za šume (COM/2021/572 final), kao evropskog referentnog okvira za razvoj sektorskih politika koje utječu na šume, te Evropskog zelenog plana, mape puta. Kriterije i principe treba uskladiti na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH  Usvajane Šumarskog programa Federacije BiH i donošenje Izvedbenog dijela Šumarskog programa Federacije BiH (strateški dokumenti)  Definiranje standardne metodologije za izradu šumskoprivrednih osnova, uvažavajući planiranje po ostalim šumskim funkcijama, planiranje korištenja biomase i nedrvnih šumskih proizvoda, kao i zaštitne uloge šuma  Održavanje obuke zaposlenika za primjenu nove metodologije izrade šumskoprivrednih osnova, te njihovu primjenu i praćenje izvršavanja planiranih radova gospodarenja šumama  Demonstriranje primjene nove metodologije na najmanje 2 šumska pilot-područja  Sukcesivno izrađivanje ŠPO-a prema novoj standardnoj metodologiji za sva šumska područja  Razvijanje modela izmjere i uređivanja privatnih šuma, ali i provedbe gospodarenja privatnim šumama  Obučavanje privatnih šumoposjednika o novim načinima gospodarenja šumama  Izrada planova gospodarenja privatnim šumama 308 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje zakona o šumama Federacija BiH nema zakon o šumama Do 2022. godine Federacija BiH usvojila zakon o šumama Do 2023. Federacija BiH usvojila amandmane na zakon o šumama Postojanje podzakonskih akata Federacija BiH nema podzakonske akte kojima se propisuje sadržaj i način izrade šumskoprivrednih osnova za privatne i državne šume na principima multifunkcionalnosti i zaštite biodiverziteta, obuhvat i metodologija praćenja zdravstvenog stanja šuma, praćenje indikatora održivog korištenja šuma i izvještavanje, izdavanje licenci za sakupljače nedrvnih šumskih proizvoda Do kraja 2023. doneseni podzakonski akti Postojanje principa i kriterija održivog upravljanja šumama Federacija BiH nije utvrdila principe i kriterije održivog upravljanja, osjetljive na pitanja društvene nejednakosti, slijedom EU strategije za šume, Evropskog zelenog plana i mape puta Do kraja 2023. usvojeni principi i kriteriji održivog upravljanja šumama Postojanje Šumarskog programa Federacije BiH i Izvedbenog dijela Šumarskog programa (dokumenti kojima je definirana dugoročna politika i strategija razvoja šumarstva i lovstva) Federacija BiH nije usvojila Šumarski program i Izvedbeni dio Do kraja 2022. usvojiti Šumarski program Federacije BiH, a Izvedbeni dio Šumarskog programa do kraja 2024. 309 Postojanje standardne metodologije za izradu šumskoprivrednih osnova (ŠPO) Postojeća metodologija izrade ŠPO-a ne uvažava u potpunosti planiranje po ostalim šumskim funkcijama, planiranje korištenja biomase Do kraja 2025. usvojena standardna metodologija za izradu ŠPO-a Postotak zaposlenika za primjenu nove metodologije izrade ŠPO-a, te njihovu primjenu i monitoring Zaposlenici angažirani na izradi ŠPO-a nemaju zadovoljavajući nivo znanja i vještina za planiranje po ostalim šumskim funkcijama, planiranje korištenja biomase i nedrvnih šumskih proizvoda, kao i zaštitne uloge šuma. 0% Do kraja 2025. 100% zaposlenika završilo program obuke za novu metodologiju ŠPO a, primjenu i monitoring Broj područja na kojima je primijenjena nova metodologija ŠPO-a 0 2 pilot-područja do kraja 2025. Broj ŠPO-a izrađen prema novoj standardnoj metodologiji 0 Sukcesivno izrađivati ŠPO za sva šumskoprivredna područja (100%) Postotak privatnih šumoposjednika obučenih o novim načinima gospodarenja šumama 0% Do 2028. izvršiti 100% obuku privatnih šumoposjednika o novim načinima gospodarenja šumama Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Jačanje sistema strateškog planiranja prirodnih resursa. Poboljšanje koordinacije između različitih nivoa vlasti kroz stvaranje koherentnog sistema, uz čvrste međusektorske veze i koordinaciju, koji su od suštinskog značaja za efikasno upravljanje prirodnim resursima Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 159 017 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022‒2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nosioci mjere Parlament Federacije BiH, Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Nadležna federalna i kantonalna ministarstva, kantonalne uprave za šumarstvo, korisnici šuma, privatni šumoposjednici 310 Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.1. Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Naziv mjere 6.1.2. Uspostavljanje sistema kontrole sakupljanja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Ova mjera ima za cilj uspostaviti sistemski okvir za postizanje održivosti sakupljanja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda. Mjera podrazumijeva aktivnosti koje se fokusiraju na uvođenje sistema certifikacije:  Izrada akcijskog plana uvođenja sistema certifikacije u sektor korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda  Uspostavljanje sistema certifikacije u sektoru korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda na fer i inkluzivnoj osnovi Uvođenje sistema certifikacije je mjera koja je planirana da se provede u koordinaciji Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te nadležnog ministarstva Federacije BiH, Republike Srpske i Vlade Brčko distrikta BiH. Preduvjet za započinjanje implementacije mjere je donošenje Zakona o šumama i podzakonskog akta kojim se propisuju uvjeti za uzgoj, iskorištavanje, sakupljanje i promet nedrvnih šumskih proizvoda, koje je planirano u okviru mjere 6.1.1. Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje akcijskog plana za uvođenje sistema certifikacije u sektor korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda U Federaciji BiH ne postoji sistem certifikacije u sektoru korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda Do kraja 2025. usvojen akcijski plan Postojanje sistema certifikacije u sektoru korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda na fer i U Federaciji BiH ne postoji sistem certifikacije u sektoru korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda Do kraja 2027. uspostavljen sistem certifikacije 311 inkluzivnoj osnovi Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Održivo korištenje ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda kao potencijala za diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti, naročito u ruralnom području. Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 313 281 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2025‒2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Nosioci mjere Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Nadležna federalna i kantonalna ministarstva, korisnici šuma, vlasnici privatnih šuma, berači Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.1. Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Naziv mjere 6.1.3. Uspostavljanje redovnog praćenja zdravstvenog stanja šuma Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Ova mjera ima za cilj uspostaviti redovno praćenje zdravstvenog stanja šuma koje obuhvata praćenje promjena u šumskim ekosistemima u smislu stanja diverziteta vrsta, promjena površina, zdravstvenog stanja i drugih biotskih i abiotskih faktora. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Izrada metode za usklađeno uzorkovanje, procjenu i praćenje stanja šuma prema prethodno utvrđenim indikatorima  Usvajanje pravilnika kojim se određuje način praćenja zdravstvenog stanja šuma, način obavljanja zdravstvene zaštite šuma i način izvještavanja  Određivanje mreže monitoring tačaka  Obuka i kapacitiranje korisnika šuma i kantonalnih uprava za šumarstvo za vršenje praćenja stanja šuma prema utvrđenom programu 312 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje metode za usklađeno uzorkovanje, procjenu i praćenje stanja šuma prema prethodno utvrđenim indikatorima U Federaciji BiH nije utvrđena standardizirana metoda za uzorkovanje, procjenu i praćenje stanja šuma Do kraja 2023. usvojena standardizirana metoda Postojanje pravilnika kojim se određuje način praćenja zdravstvenog stanja šuma, način obavljanja zdravstvene zaštite šuma i način izvještavanja U Federaciji BiH postojanje standardiziranog uzorkovanja, procjene i praćenje stanja šuma nije pravno regulirano Do kraja 2024. usvojiti Pravilnik Postojanje mreže monitoring tačaka U Federaciji BiH nije utvrđena mreža monitoring tačaka Do kraja 2025. utvrditi i postaviti mrežu monitoring tačaka % korisnika šuma i kantonalnih uprava za šumarstvo obučenih za vršenje praćenja stanja šuma prema novoj metodi Korisnici šuma i kantonalne uprave za šumarstvo nisu imale programe obuke za uzorkovanje, procjenu i praćenje stanja šuma Do kraja 2026. svi korisnici šuma i kantonalne uprave za šumarstvo su prošle program obuke (100%) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšanje upravljanja šumama Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 100 778 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022‒2026. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nosioci mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva 313 Ciljne grupe Nadležna ministarstva Kantonalne uprave za šumarstvo Korisnici šuma Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.1. Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Naziv mjere 6.1.4. Povećanje prohodnosti šuma i kapacitiranje korisnika šuma za rano otkrivanje i sprječavanje požara Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Mjera ima za cilj ostvariti uvjete za rano otkrivanje i sprječavanje šumskih požara i obuhvata tehničke, mjere nabavke opreme, te mjere osposobljavanja zaposlenika korisnika šuma. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Izrada planova za izgradnju protupožarnih prosjeka  Nabavka vozila i odgovarajuće tehnike i alata za sječu stabala i izradu protupožarnih prosjeka za potrebe šumskih uprava  Izgradnja prosjeka s elementima šumskih cesta  Nabavka i postavljanje informativnih panoa i oznakea upozorenja za sprječavanje požara na području svih korisnika šuma  Nabavljanje opreme za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu  Obuka zaposlenika za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu Oprema za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu obuhvata ne samo opremu za rano otkrivanje požara nego i opremu za praćenje zdravstvenog stanja šuma (mjera 6.1.3) (optički senzori i kamere, bespilotne letjelice, pametni uređaji za evidenciju stanja i fotografiranje s prijenosom podataka u GIS). Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje planova za izgradnju protupožarnih prosjeka Šumskoprivredna područja u Federaciji BiH nisu u potpunosti pokrivena planovima izgradnje protupožarnih prosjeka Do 2023. izrađeni su planovi za izgradnju protupožarnih prosjeka Postojanje vozila i tehnike za izgradnju protupožarnih prosjeka Korisnici šuma nisu adekvatno opremljeni vozilima, tehnikom i alatima za sječu Do 2025. nabavljena je oprema za sve korisnike šuma 314 stabala i izradu protupožarnih prosjeka Postojanje prosjeka s elementima šumskih cesta Izgradnja prosjeka s elementima šumskih cesta Do kraja 2027. izgrađeni su prosjeci na području svih ŠPP-a Postojanje informativnih panoa i oznaka upozorenja za sprječavanje požara Nabavka i postavljanje informativnih panoa i oznaka upozorenja za sprječavanje požara na području svih korisnika šuma Do kraja 2025. korisnici šuma imaju postavljene oznake upozorenja Postojanje opreme za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu Korisnici šuma ne posjeduju opremu za osmatranje i nadzor na daljinu Do 2026. nabavljena oprema za osmatranje i nadzor % korisnika šuma osposobljenih za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu Korisnici šuma nisu kapacitirani za osmatranje i nadzor na daljinu Do 2027. izvršena obuka zaposlenika svih korisnika šuma za osmatranje i nadzor Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećana sigurnost od požara Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 8 996 818 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022‒2027 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nosioci mjere Korisnici šuma Nadležna kantonalna ministarstva, kantonalne uprave za šumarstvo Ciljne grupe Nadležna kantonalna ministarstva, kantonalne uprave za šumarstvo Korisnici šuma Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.1. Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena 315 Naziv mjere 6.1.5. Pošumljavanje goleti i prevođenje izdanačkih šuma u visoke šume Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Mjera ima za cilj povećati ukupne šumske površine u Federaciji BiH i time doprinijeti sprječavanju klimatskih promjena. Mjera se fokusira na pošumljavanje goleti i prevođenje izdanačkih šuma u visoke šume:  Donošenje Zakona o reprodukcijskom materijalu šumskog i ukrasnog drveća i grmlja na osnovu kojeg će se donijeti pravilnik kojim se propisuje provenijencija šumskog drveća  Donošenje pravilnika kojim će se ustanoviti regije provenijencija, te propisati način, postupak i uvjeti vrednovanja i priznavanja polaznog materijala šumskog drveća  Povećanje površine visokih šuma prevođenjem min. 20% sadašnje površine izdanačkih šuma i šikara u viši uzgojni oblik, na površinama na kojima je to moguće  Izrada rodno osjetljivog plana pošumljavanja krša i goleti Federacije BiH  Pošumljavanje na 10 % sadašnje teritorije krša i goleti Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje propisa kojim će se ustanoviti regije provenijencija, način, postupak i uvjeti vrednovanja i priznavanja polaznog materijala šumskog drveća Regije provenijencija, način, postupak i uvjeti vrednovanja i priznavanja polaznog materijala šumskog drveća u Federaciji BiH nisu propisani Do kraja 2023. usvojiti zakon o reprodukcijskom materijalu šumskog i ukrasnog drveća i grmlja na osnovu kojeg će se donijeti pravilnik kojim se propisuje provenijencija šumskog drveća Površine izdanačkih šuma Površina izdanačkih šuma iznosi 257.879,6 ha Do 2026. smanjene površine izdanačkih šuma i šikara za 50.000 ha i prevedene u viši uzgojni oblik Površina produktivnih goleti pogodnih za pošumljavanje Površina produktivnih goleti pogodnih za pošumljavanje iznosi 159.913,5 ha Do 2031. pošumljeno 16.000 ha sadašnje teritorije krša i goleti Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje sistema upravljanja šumama i povećana otpornost Federacije BiH na klimatske promjene Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 132 163 137 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ kreditna sredstva i sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 316 Period implementacije mjere 2023‒2031. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nosioci mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva, korisnici šuma Ciljne grupe Nadležna ministarstva Kantonalne uprave za šumarstvo, korisnici šuma Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.1. Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Naziv mjere 6.1.6. Uspostavljanje informacijskog sistema o šumama Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj uspostave informacijskog sistema o šumama (ISŠ) je stvoriti informacijske pretpostavke za održivo upravljanje šumskim resursima. ISŠ treba sadržavati prioritetne teme za podatke i informacije o šumama, kao npr.: osnovni podaci o šumama, priroda i biološka raznolikost, šume i klimatske promjene (utjecaji, prilagođavanje i ublažavanje), zdravlje i otpornost šuma (prirodni poremećaji, požari i štetnici) i (šuma) bioekonomija Dio informacijskog sistema je već razvijen, ali treba nastaviti rad i usklađivanje strukture sa Šumarskim informacijskim sistemom EU (FISE). Ovoj aktivnosti treba prethoditi hitno usvajanje i stavljanje podataka u javnost II inventure šuma. Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje ISŠ-a usklađenog sa Šumarskim informacijskim sistemom EU (FISE) Dio informacijskog sistema je već razvijen, ali treba nastaviti rad i usklađivanje strukture sa Šumarskim informacijskim Do kraja 2025. uspostavljen usklađeni ISŠ 317 sistemom EU (FISE) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje sistema upravljanja šumama Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 136 908 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2023‒2025. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nosioci mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva, kantonalne uprave za šumarstvo Ciljne grupe Nadležna kantonalna ministarstva Kantonalne uprave za šumarstvo, korisnici šuma Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.2. Unaprijediti strateški, zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje lovnom divljači Naziv mjere 6.2.1. Uspostaviti usklađen regulatorni okvir za uspostavu lovišta, upravljanje populacijom i planski uzgoj divljači Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je usklađivanje propisa o lovstvu s relevantnim EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta. Mjera podrazumijeva:  Donošenje novog, usklađenog zakona o lovstvu  Donošenje seta novih pozakonskih akata, shodno novom zakonu Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 318 rezultata) Postojanje propisa o lovstvu usklađenih s EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta Zakon o lovstvu Federacije BiHnije u potpunosti usklađen s EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta Do kraja 2024. donesen je usklađeni zakon o lovstvu i set pozakonskih akata, shodno novom zakonu Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja lovnom divljači Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 643 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022‒2024. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva Nosioci mjere Parlament Federacije BiH, Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva, korisnici lovišta Ciljne grupe Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva, korisnici lovišta (lovačka udruženja, šumsko-privredna društva) Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.2. Unaprijediti strateški, zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje lovištem i divljači Naziv mjere 6.2.2. Unaprijediti sistem planiranja i upravljanja lovištem i divljači Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Mjera ima za cilj uspostaviti pretpostavke za efikasno planiranje upravljanja divljači, uvažavajući administrativne granice, ali na način da one ne predstavljaju prepreku. Za realizaciju mjere potrebno je:  Izvršiti kategorizaciju, ustanovljenje i dodjelu lovišta na korištenje u skladu s odredbama novog Zakona (mjera 6.2.1)  U svim lovištima uspostaviti stručnu službu za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera  Izraditi i usvojiti planove za upravljanje populacijom divljači vuka, medvjeda i risa, usklađene s istim planovima za Republiku 319 Srpsku  Izraditi lovno-privredne osnove za sva lovišta u skladu s važećim propisima u Federaciji BiH i međunarodnim propisima za ovu oblast  Uspostaviti modul za lovstvo unutar informacijskog sistema šumarstva Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje kategorizacije, ustanovljenje i dodjela lovišta na korištenje Kategorizacija, ustanovljenje i dodjela lovišta na korištenje u Federaciji BiHnisu u potpunosti izvršeni Do kraja 2024. izvršena kategorizacija, ustanovljenje i dodjela lovišta na korištenje Postojanje stručne službe kod korisnika lovišta za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera Stručna služba za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera nije uspostavljena u svim lovištima Federacije BiH Do kraja 2024. u svim lovištima uspostavljena stručna služba za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera Postojanje planova za upravljanje populacijom divljači vuka, medvjeda i risa U Federaciji BiH nije uspostavljen planski pristup populacijom divljači vuka, medvjeda i risa Do kraja 2025. usvojeni planovi za upravljanje populacijom divljači vuka, medvjeda i risa, usklađene s istim planovima za Republiku Srpsku Postojanje lovno-privrednih osnova za lovišta koja uvažavaju principe zaštite vrsta, u skladu s konvencijama i EU direktivama U Federaciji BiH lovno-privredne osnove za manji broj lovišta, nisu izrađene tako da uvažavaju principe zaštite vrsta, u skladu s konvencijama i EU direktivama iz oblasti biodiverziteta Do kraja 2024. izrađene lovno-privredne osnove za sva lovišta, koja uvažavaju principe zaštite vrsta, u skladu s konvencijama i EU direktivama Postojanje funkcionalnog modula IS za lovstvo Informacijski sistem šumarstva u Federaciji BiH je u razvoju, modul lovstvo još nije funkcionalan Do kraja 2025. funkcionalan modul lovstvo Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja lovnom divljači Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 761 215 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 320 Period implementacije mjere 2023‒2025. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva Nosioci mjere Nadležna kantonalna ministarstva korisnici lovišta Ciljne grupe Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva, korisnici lovišta Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.3. Unaprijediti zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje ribljim fondom Naziv mjere 6.3.1. Usaglašavanje regulatornog okvira za ribarstvo s pravnom stečevinom EU i međunarodnim konvencijama Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je usaglasiti zakonske propise iz oblasti ribarstva s pravnom stečevinom EU i urediti privredno ribarstvo na moru, te izvršiti usaglašavanje propisa iz oblasti ribarstva s propisima iz oblasti voda. Obuhvaćene su sljedeće aktivnosti:  Donošenje zakona i podzakonskih akata za privredno ribarstvo na moru usaglašenih sa zajedničkom ribarskom politikom, obavezama iz EU direktiva i međunarodnih sporazuma  Usaglašavanje Zakona o slatkovodnom ribarstvu sa zakonom iz oblasti voda i zahtjevima iz međunarodnih konvencija i EU direktiva iz oblasti ribarstva i biodiverziteta  Usvajanje Strategije razvoja poljoprivrednog sektora za period 2022‒2028. usklađene sa zajedničkom strategijom za ribarstvo i akvakluturu EU  Sukcesivno izrađivanje ribolovnih osnova u skladu sa novim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje zakonskog okvira za privredno ribarstvo na moru Federacija BiH nema regulirano privredno ribarstvo na moru Do kraja 2023. usvojen zakon o za privredno ribarstvo na moru i podzakonski akti 321 usaglašenog sa zajedničkom ribarskom politikom, obavezama iz EU direktiva i međunarodnih sporazuma usaglašeni sa zajedničkom ribarskom politikom, obavezama iz EU direktiva i međunarodnih sporazuma Postojanje Zakona o slatkovodnom ribarstvu usaglašenog sa zakonom iz oblasti voda i zahtjevima iz međunarodnih konvencija i EU direktiva iz oblasti ribarstva i biodiverziteta Postojeći Zakon o slatkovodnom ribarstvu nije usklađen sa zakonom iz oblasti voda i zahtjevima iz međunarodnih konvencija i EU direktiva iz oblasti ribarstva i biodiverziteta Do kraja 2023. izvršeno usaglašavanje Zakona o slatkovodnom ribarstvu Postojanje strateškog okvira za održivi razvoj ribarskog sektora Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH 2015‒2019 bila je važeća do kraja 2021. godine Do kraja 2023. usvojena Strategija razvoja poljoprivrednog sektora za period usklađena sa zajedničkom Strategijom za ribarstvo i akvakulturu EU Postojanje ribolovnih osnova usklađenih sa Strategijom za ribarstvo i akvakulturu EU 0% Sukcesivno izrađivanje ribolovnih osnova u skladu sa novim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu Do 2031. 100% ribolovnih osnova je izrađeno u skladu sa Strategijom za ribarstvo i akvakulturu EU Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja u oblasti ribarstva i napredak u procesu evropskih integracija kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU. Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 58 675 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022‒2031. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nosioci mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Ribolovna udruženja Privredni subjekti iz oblasti ribarstva 322 Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.3. Unaprijediti zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje ribljim fondom Naziv mjere 6.3.2. Uspostavljanje informacijskog sistema o ribarstvu i statističkog praćenja uzgoja ribe Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je uspostaviti informacijski sistem o ribarstvu i statističko praćenje uzgoja ribe. Poseban napredak se očekuje u oblasti morsko-privrednog ribarstva i marikulture. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Izrada registra plovila i dozvola za morsko privredno ribarstvo i marikulturu  Uspostava sistema izdavanja dozvola  Uspostava sistema za bilježenje i izvještavanje o ribolovnim aktivnostima i iskrcaju ulova  Uspostava modela statističkog praćenja gazdinstava s uzgojem morske i slatkovodne ribe prema usvojenoj metodologiji za BiH Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje registra plovila i dozvola za morsko privredno ribarstvo i marikulturu Federacija BiH nema ustanovljen registar plovila i dozvola za morsko privredno ribarstvo i marikulturu Do 2025. izrađen registar plovila i dozvola za morsko privredno ribarstvo i marikulturu Postojanje sistema izdavanja dozvola Federacija BiH nije uspostavila sistem izdavanja dozvola za morsko privredno ribarstvo Do 2025. uspostavljen sistem izdavanja dozvola Postojanje sistema za bilježenje i izvještavanje o ribolovnim aktivnostima i iskrcaju ulova Federacija BiH nije uspostavila sistem za bilježenje i izvještavanje o ribolovnim aktivnostima i iskrcaju ulova Do 2025. uspostavljen sistem za bilježenje i izvještavanje o ribolovnim aktivnostima i iskrcaju ulova Postojanje modela statističkog praćenja gazdinstava s uzgojem morske i slatkovodne ribe prema Federacija BiH nije uspostavila model statističkog praćenja gazdinstava s uzgojem morske i slatkovodne ribe Do 2025. uspostavljen model statističkog praćenja gazdinstava s uzgojem morske i slatkovodne ribe 323 usvojenoj metodologiji za BiH Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja i racionalnije korištenje i zaštita ribljeg fonda Indikativna finansijska konstrukcija sa izvorima finansiranja Iznos: 586 749 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2024‒2025. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nosioci mjere Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Ciljne grupe Privrednici iz oblasti ribarstva Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.4. Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Naziv mjere 6.4.1. Stvoriti zakonski i strateški okvir za cjelovitu zaštitu zemljišta Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je stvoriti okvir za integralnu zaštitu svih tipova zemljišta. Mjera podrazumijeva donošenje zakonskog propisa i strategije o zaštiti zemljišta, kao i usaglašavanje propisa iz oblasti kojim se reguliraju pojedini načini korištenja zemljišta (rudarstvo, građenje, poljoprivreda). Planirane su sljedeće aktivnosti za realizaciju mjere:  Donošenje Zakona o zaštiti zemljišta i podzakonskih akata  Izrada i usvajanje Strategije održivog upravljanja zemljištem  Usklađivanje zakona: o uređenju prostora i građenju Federacije BiH i kantona u Federaciji BiH, u odnosu na zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH, tj. u Zakon o uređenju prostora i građenju Federacije BiH unijeti obavezu jedinica lokalne samouprave da prije donošenja prostornog plana imaju urađenu Osnovu zaštite, uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljišta  Dopuna Zakona o rudarstvu Federacije BiH u odnosu na sanaciju rudarskih površina, proširivanjem opcija sanacije koja 324 podrazumijevaju i prenamjenu, te u odnosu na finansijsku odgovornost i garancije za sanaciju napuštenih rudarskih površina Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje zakonskog i strateškog okvira za cjelovitu zaštitu zemljišta U Federaciji BiH zemljište se štiti različitim propisima u ovisnosti o vrsti zemljišta: kroz zakone iz oblasti poljoprivrede, šumarstva, prostornog uređenja i građenja. Cjeloviti zakonski okvir kojim se uređuje zaštita zemljišta u cjelini ne postoji Do 2025. donesen zakon o zaštiti zemljišta i podzakonski akti, te Strategija održivog upravljanja zemljišta Postojanje strategije održivog upravljanja zemljištem Federacija BiH nema strateški pristup za cjelovito upravljanje i zaštitu zemljišta Do 2027. usvojena Strategija održivog upravljanja zemljištem Usklađenost Zakona o uređenju prostora i građenju Federacije BiH i kantona u Federaciji BiH, u odnosu na Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH Zakoni o uređenju prostora i građenju Federacije BiH i kantona u Federaciji BiH, u odnosu na Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH nisu usklađeni, tj. Zakonom o uređenju prostora i građenju Federacije BiH nije propisana obaveza jedinica lokalne samouprave da prije donošenja prostornog plana imaju urađenu Osnovu zaštite, uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljišta Do 2027. usklađen Zakon o uređenju prostora i građenju Federacije BiH i kantona u Federaciji BiH, i Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH Postojanje finansijske odgovornosti i garancije za sanaciju napuštenih rudarskih površina i mogućnosti prenamjene napuštenih rudarskih prostora Zakon o rudarstvu Federacije BiH ne sadrži odredbe finansijske odgovornosti i obaveze davanja garancije za sanaciju napuštenih rudarskih površina, kao ni uvjete prenamjene napuštenih rudarskih prostora Do 2027. dopunjen Zakon o rudarstvu Federacije BiH u odnosu na sanaciju rudarskih površina, proširivanjem opcija sanacije koja podrazumijevaju i prenamjenu, te u odnosu na finansijsku odgovornost i garancije za sanaciju napuštenih rudarskih površina Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju Unaprjeđeno upravljanje zemljištem uz bolju koordinaciju i komunikaciju različitih institucija i sektora 325 prioriteta Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 398 360 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2024‒2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo prostornog uređenja i građenja Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Rudarska poduzeća Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.4. Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Naziv mjere 6.4.2. Uspostava monitoringa zemljišta Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Mjera ima za cilj unaprijediti i nadograditi postojeći monitoring kvaliteta monitoringom svih tipova zemljišta. Mjera podrazumijeva sljedeće aktivnosti:  Izrada, usaglašavanje i usvajanje metode mjerenja i pokazatelje za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa  Usvajanje plana monitoringa zemljišta  Uspostavljanje mreže monitoring mjesta i vršenje monitoringa Prikupljeni podaci se integriraju u informacijski sistem za zemljište Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 326 rezultata) Postojanje metoda, mjerenja i pokazatelja za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa U Federaciji BiH ne postoji okvir za praćenje održivosti upravljanja zemljištem Do 2025. usvojene metode, mjerenja i pokazatelji za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa Postojanje plana monitoringa zemljišta Federacija BiH nema plan monitoringa zemljišta Do 2026. usvojen plan monitoringa zemljišta Postojanje mreže monitoring mjesta i vršenje monitoringa Federacija BiH je djelimično uspostavila standardiziranu mrežu monitoring mjesta, monitoring se vrši povremeno Do 2027. uspostavljena mreža monitoring mjesta, monitoring se odvija prema prethodno usvojenom planu Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšano upravljanje, racionalnije korištenje i zaštita zemljišta Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 291 454 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2025‒2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalni zavod za agropedologiju Federalno ministarstvo prostornog uređenja i građenja Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Zemljoposjednici Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.4. Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima 327 Naziv mjere 6.4.3. Sanacija degradiranih površina Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je smanjiti površinu degradiranog zemljišta. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Uspostava katastra degradiranih površina  Izrada akcijskog programa sanacije degradiranih površina, koji obuhvata procedure i metode sanacije degradiranih površina, kriterije za prioritetizaciju izbora lokacija za sanaciju na bazi okolišnih i socijalnih kriterija (broj ugroženih ljudi, žena i djece, siromašnih...)  Obnavljanje degradiranih zemljišnih površina ( cca. 3500 ha) s fokusom na sljedeća područja: Banovići, Lukavac, Tuzla, Živinice, Kalesija, Srebrenik, Zenica, Breza, Kakanj, Novi Travnik, Donji Vakuf itd.  Izvršavanje revitalizaciju zemljišta u posebno osjetljivim i napuštenim područjima, s fokusom na područja dinarskog krša i visokih planina: Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton, područje visokih planina Centralne Bosne. Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje katastra degradiranih površina Federacija BiH nije uspostavila katastar degradiranih površina Do 2024. uspostavljen katastar degradiranih površina i integriran u zemljišni informacijski sistem Postojanje programa sanacije degradiranih površina >Federacija BiH nema program sanacije degradiranih površina koji obuhvata procedure i metode sanacije degradiranih površina, kriterije za prioritetizaciju izbora lokacija za sanaciju na bazi okolišnih i socijalnih kriterija (broj ugroženih ljudi, žena i djece, siromašnih...) Do 2026. usvojen programa sanacije degradiranih površina Površina obnovljenog degradiranog zemljišta (ha) Federacija BiH nije imala značajnije planske programe obnove degradiranog zemljišta, osim projekata rekultivacije u rudarstvu i TE. U svrhu ove strategije će se kao polazna vrijednost uzeti 0 ha. Izvršena obnova degradiranih zemljišnih površina ( cca. 3500 ha) 328 Površina revitaliziranog zemljišta Federacija BiH nema egzaktno utvrđenu površinu zemljišta pogodnu za revitalizaciju Do 2031. izvršena revitalizacija zemljišta u posebno osjetljivim i napuštenim područjima, s fokusom na područja Dinarskog krša i visokih planina: Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton, područje visokih planina Centralne Bosne Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Racionalnije korištenje i zaštita zemljišta, te povećana svijest čitave zajednice na potrebi očuvanja i zaštite zemljišta kao resursa Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 3 102 742 802 KM Izvor: 5% budžetska sredstva, 95% kombinacija ‒ kreditna sredstva, sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2023–2031. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalni zavod za agropedologiju Federalno ministarstvo prostornog uređenja i građenja Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Rudarska poduzeća Zemljoposjednici Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.4. Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Naziv mjere 6.4.4. Sprječavanje degradacije zemljišta neplanskom gradnjom Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je spriječiti daljnju degradaciju zemljišta nelegalnom gradnjom. Mjera obuhvata sljedeće aktivnosti:  Donošenje novih zakona o legalizaciji koji bi bili usklađeni s Bečkom deklaracijom o nacionalnim i regionalnim politikama i 329 programima u vezi s neformalnim naseljima u jugoistočnoj Evropi  Izvršavanje evidencije nelegalnih objekata  Izrada operativnih planova za prevenciju neplanske gradnje, te donošenje programa uklanjanja nelegalnih objekata  Kontinuirano izrađivanje i usvajanje nove prostorno- planske dokumentacije bazirane na kontroliranom razvoju gradova i sprječavanje korištenja kvalitetnih kategorija zemljišta za gradnju  Ograničavanje korištenja kvalitetnih zemljišta (I agrozone) za izgradnju stanova, industrije i drugih objekata posebnim odlukama Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje zakona o legalizaciji usklađenih s Bečkom deklaracijom o nacionalnim i regionalnim politikama i programima u vezi s neformalnim naseljima u jugoistočnoj Evropi Federacija BiH nema Zakon o legalizaciji. Postojeći zakoni o legalizaciji u Federaciji BiH doneseni su na kantonalnim nivoima, i nisu usklađeni s Bečkom deklaracijom o nacionalnim i regionalnim politikama i programima u vezi s neformalnim naseljima u jugoistočnoj Evropi Do 2025. doneseni novi kantonalni zakoni o legalizaciji usklađeni s Bečkom deklaracijom o nacionalnim i regionalnim politikama i programima u vezi s neformalnim naseljima u jugoistočnoj Evropi Postojanje evidencije nelegalnih objekata Nelegalnih objekti u Federaciji BiH nisu u cijelosti evidentirani Do 2026. izvršena evidencija svih nelegalnih objekata, podaci integrirani u informacijski sistem prostornih podataka Postojanje operativnih planova za prevenciju neplanske gradnje, te programe uklanjanja nelegalnih objekata Federacija BiH nema operativne planove za prevenciju neplanske gradnje. Nelegalni objekti se rijetko uklanjanju bez naročitog planskog pristupa Do 2027. izrađeni kantonalni operativni planovi za prevenciju neplanske gradnje, te usvojeni programi uklanjanja nelegalnih objekata Postojanje odluka o ograničenju korištenja kvalitetnih zemljišta (I agrozone) za izgradnju stanova, industrije i drugih objekata Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH zabranjuje korištenje kvalitetnog zemljišta bonitetne klase I-IV osim u poljoprivredne svrhe. Prenamjena je moguća ako se radi o kapitalnim objektima od javnog interesa. Posebnih odluka o ograničenju korištenja kvalitetnih zemljišta (I agrozone) i kriterija Do 2023. donesene kantonalne odluke o ograničenju korištenja kvalitetnih zemljišta za druge svrhe osim za poljoprivredu 330 pod kojima se eventualno može odobriti prenamjena ‒ nema Prostorno-planska dokumentacija se bazira na kontroliranom razvoju gradova Širenje urbanih sredina u Federaciji BiH ide često na štetu kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Namjena zemljišta se utvrđuje prostorno-planskom dokumentacijom. Federacija BiH nema usvojen prostorni plan Do 2023. usvojen prostorni plan Federacije BiH Do 2031. Prostorno-planska dokumentacija na ostalim nivoima je izrađena na bazi kontroliranog razvoja gradova bez prenamjene kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Racionalnije korištenje i zaštita zemljišta, te povećana svijest čitave zajednice na potrebi očuvanja i zaštite zemljišta kao resursa Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 353 107 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 20222031. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo prostornog uređenja i građenja Nosioci mjere Federalno ministarstvo prostornog uređenja i građenja Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nadležna kantonalna ministarstva Ciljne grupe Zemljoposjednici, općine, kantoni, poljoprivredna gazdinstva Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.4. Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Naziv mjere 6.4.5. Deminiranje zemljišta Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je izvršiti potpuno deminiranje zemljišta 100% do 2030. godine. Deminiranje se vrši na osnovi godišnjih planova deminiranja. 331 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Miniranost zemljišta U Federaciji BiHu 2020. godini utvrđeno je 966 km2 pod minama Izvršiti 100% deminiranje zemljišta do 2030. godine Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Doprinos sigurnosti, smanjenje siromaštva u ruralnim područjima, kao i otklanjanje prepreka razvoju turizma i iskorištavanju potencijala drvne industrije i hidroenergije Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 230 280 772 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022‒2031. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere BiH MAC Nosioci mjere BiH MAC Ciljne grupe Šumske uprave, poljoprivrednici, općine, lovačka udruženja, planinarska udruženja Veza sa strateškim ciljem 6. Održivo upravljanje prirodnim resursima Prioritet 6.5. Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama Naziv mjere 6.5.1. Uspostavljanje okvira za održivu upotrebu i eksploataciju mineralnih sirovina Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Mjera ima za cilj osigurati cjeloviti pristup osiguranju mineralnih sirovina za potrebe razvoja industrije u Federaciji BiH i obuhvata:  Izradu strategije za ekonomično, socijalno i okolišno prihvatljivo upravljanje mineralnim sirovinama koje uključuje povrat mineralnih i metalskih sirovina iz otpada (urbano rudarenje, kružna ekonomija)  Izradu programa i planove uvođenja savremenih tehnologija u rudnike u vlasništvu Federacije BiH u cilju osiguranja uvjeta za povećanu efikasnost u eksploataciji i korištenju mineralnih sirovina i sprječavanju nastanka otpada 332 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost Postojanje strateškog okvira za održivu upotrebu i eksploataciju mineralnih sirovina Federacija BiH nema integralni okvir za upravljanje mineralnim sirovinama koja uključuje povrat sekundarnih sirovina iz proizvoda, proizvodnje ili građevinarstva, pa je eksploatacija i uvoz sirovina trenutno jedino rješenje Do 2026. usvojena strategija za ekonomično, socijalno i okolišno prihvatljivo upravljanje mineralnim sirovinama, koja uključuje povrat mineralnih i metalskih sirovina iz otpada (urbano rudarenje, kružna ekonomija) Postojanje programa i planova za efikasniju eksploataciju mineralnih sirovina Trenutni nivo tehnološke opremljenosti u Federaciji BiH onemogućava efikasnu eksploataciju sirovina Do 2029. doneseni programi i planovi uvođenja savremenih tehnologija u rudnike u vlasništvu Federacije BiH u cilju osiguranja uvjeta za povećanu efikasnost u eksploataciji i korištenju mineralnih sirovina i sprječavanju nastanka otpada Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje efikasnosti eksploatacije i upotrebe mineralnih sirovina, i smanjenje negativnog utjecaja rudarstva na okoliš Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 160 208 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2025‒2029. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo energetike, rudarstva, industrije Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo energetike, rudarstva, industrije Federalno ministarstvo okoliša i turizma Ciljne grupe Rudarska poduzeća Privredna poduzeća Operateri sistema za upravljanje različitim kategorijama otpada (metal, građevinski otpad i sl.) 333 13.7. Aneks 7. Detaljan pregled mjera za Upravljanje okolišem Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.1. Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune harmonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Naziv mjere 7.1.1. Usklađivanje zakonodavstva Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša i provedba EU direktiva Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Prema Programu aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša, Federacija BiH treba usvojiti instrumente strateškog planiranja i politika s ciljem prilagođavanja propisa s pravnom stečevinom EU. Cilj ove mjere je da se: a) poveća stepen usklađenosti zakonodavstva u Federaciji BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša, u skladu s Programom integriranja BiH u EU čija izrada je u toku b) osigura izrada, usvajanje i realizacija Akcijskih planova za provedbu EU direktiva (APID-a) iz oblasti upravljanja okolišem. U kontekstu horizontalne politike, za upravljanje okolišem relevantne su sljedeće EU direktive:  Direktiva 2001/42/EC o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (Direktiva o SPUO-u)  Direktiva 2011/92/EU o procjeni učinaka pojedinih javnih i privatnih projekata na okoliš izmijenjena Direktivom 2014/52/EU (Direktiva o PUO-u)  Direktiva 2003/4/EC o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEC  Direktiva 2003/35/EC o osiguravanju učestvovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš/životnu sredinu i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEC i 96/61/EC s obzirom na učešće javnosti i pristup pravosuđu  Direktiva 2004/35/EC o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu  Direktiva 2007/2/EC o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Evropskoj zajednici (INSPIRE direktiva)  Direktiva 2008/99/EC o zaštiti okoliša putem krivičnog prava  Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama  Direktiva 2012/18/EU o kontroli opasnosti od velikih nesreća  Uredba (EZ) br. 1221/2009 o sistemu ekooznačavanja i sistemu okolišnog upravljanja i nezavisnog ocjenjivanja Okvirna područja djelovanja: 1) Provedba i praćenje Programa aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša 2) Usvajanje i realizacija Plana za provedbu i praćenje Programa aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša 334 3) Analiza važećih propisa, te identifikacija propisa kojima će Federacija BiH preuzeti utvrđene prioritetne propise EU 4) Izrada Akcijskog plana za usklađivanje propisa u Federaciji BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša (za četverogodišnje periode), kao dio Programa integriranja BiH u EU, a u skladu s usaglašenim listama prioriteta 5) Usaglašavanje prioriteta institucionalnih mjera za oblast upravljanja okolišem, prema preporukama od strane Evropske komisije (EK) (za četverogodišnji period) 6) Izrada Akcijskog plana za realizaciju institucionalnih mjera i pregleda administrativnih kapaciteta u oblasti okoliša shodno preporukama Evropske komisije (za četverogodišnje periode), kao dio Programa integriranja BiH u EU, a u skladu s usaglašenim listama prioriteta 7) Učešće u pripremi Programa integriranja BiH u EU za oblast upravljanja okolišem u ime Federacije BiH 8) Realizacija Programa integriranja BiH u EU za oblast upravljanja okolišem u Federaciji BiH, odnosno: Akcijski plan za usklađivanje propisa u Federaciji BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša Akcijski plan za realizaciju institucionalnih mjera 9) Razvoj sistematskog praćenja usklađivanja na osnovu tabela usklađenosti u oblasti zaštite okoliša, u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nadležnim institucijama u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH 10) Praćenje procesa usklađenosti zakonodavstva u oblasti okoliša u Federaciji BiH s pravnom stečevinom EU na godišnjem nivou 11) Učešće u procesu izrade Planova za provedbu EU direktiva (DSIP-a) u oblasti okoliša koji predstavljaju okvir za poduzimanje potrebnih aktivnosti i razvoj pripadajućih Akcijskih planova (APID-a) za provedbu direktiva EU u Federaciji BiH 12) Prema Programu aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša, te u skladu s dinamikom Programa integriranja BiH u EU za oblast upravljanja okolišem i usvojenim prioritetima, izrada i usvajanje: Plana za provedbu Direktive 2001/42/EC o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (Direktiva o SPUO-u) Plana za provedbu Direktive 2004/35/EC o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu Plana za provedbu Direktive 2007/2/EC o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Evropskoj zajednici (INSPIRE direktiva) Plana za provedbu Direktive 2008/99/EC o zaštiti okoliša putem krivičnog prava Plana za provedbu Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama 13) Realizacija Akcijskih planova provedbe (APID-a) 14) Identifikacija "konfliktnih tački" koje usporavaju parlamentarnu proceduru usvajanja zakona i ciljano rješavanje istih radi ubrzanja procedure (Nadležno ministarstvo putem posebnog odbora parlamenta za okoliš osigurava da se utvrde sporne tačke, konsultiraju stručnjaci, eventualno stranački pregovara i ubrza proces) 335 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1), 2) Uspješnost provedbe Programa aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša Spora provedba Programa aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša Uspješno proveden Program aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša (2030.) 3), 4) Akcijski plan za usklađivanje propisa u Federaciji BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša (za četverogodišnje periode) Ne postoji akcijski plan Izrađen Akcijski plan za usklađivanje propisa u Federaciji BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša (za četverogodišnje periode) (2023.) 5), 6) Akcijski plan za realizaciju institucionalnih mjera i pregleda administrativnih kapaciteta u oblasti okoliša shodno preporukama Evropske komisije (za četverogodišnje periode) Ne postoji akcijski plan Izrađen Akcijski plan za realizaciju institucionalnih mjera i pregleda administrativnih kapaciteta u oblasti okoliša shodno preporukama Evropske komisije (za četverogodišnje periode) (2023.) 7) Učešće institucija Federacije BiH u pripremi Programa integriranja BiH u EU za oblast upravljanja okolišem Priprema programa integriranja je u toku Razmatran program i dato mišljenje institucija Federacije BiH (2023. i 2027.) 8) Stepen realizacije Programa integriranja BiH u EU za oblast upravljanja okolišem u Federaciji BiH Priprema programa integriranja je u toku Visok stepen realizacije Programa integriranja (2030.) 9) Sistematsko praćenje usklađivanja Nije razvijeno Razvijeno (2023.) 10) Efikasno i redovno praćenje i ažuriranje propisa u oblasti okoliša (usklađenost s pravnom stečevinom EU) Djelimično ažurirani i usklađeni propisi Ažurirani i usklađeni propisi s pravnom stečevinom EU (2030.) 11) Kvalitet doprinosa institucija Federacije BiH u pripremi DSIP-ova Osiguran značajan doprinos (2025.) 336 12) Usvajanje prioritetnih APID-a - Usvojeni prioritetni APID-i (2030.) 13) Stepen realizacije APID-a Visok stepen realizacije APID-a (2030.+) 14) Efikasnost parlamentarnih procedura Niska Visoka (2030.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja okolišem i napredak u procesu evropskih integracija kroz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 1 334 680 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022.–2030.+ Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s ostalim nadležnim federalnim i kantonalnim institucijama u Federaciji BiH, u koordinaciji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (za područja djelovanja 4‒7), te u saradnji s Partnerstvom 27 formiranim za proces monitoringa EU Poglavlja 27 iz civilnog društva (za područja djelovanja 10‒12) Ciljne grupe Institucije odgovorne za provedbu EU direktiva u oblasti okoliša, građani Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.1. Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune harmonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Naziv mjere 7.1.2. Definiranje kaznene politike u oblasti okoliša Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se jasno definira kaznena politika u oblasti zaštite okoliša. Okvirna područja djelovanja: 1) Uvid u već propisane krivične odredbe Zakona o zaštiti okoliša, te jasno definiranje nedostajućih odredbi, uz utvrđivanje potrebnog usklađivanja s krivičnim zakonom 2) Kroz izmjene i dopune Zakona o zaštiti okoliša propisivanje donošenja podzakonskog akta kojim će biti transponirana 337 Direktiva 2004/35/EZ o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu i Obavijest Komisije u skladu sa Smjernicama kojima se osigurava zajednički dogovor o pojmu „šteta u okolišu”, kako je definiran u članu 2. Direktive 2004/35/EZ Evropskog parlamenta i Vijeća o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu (2021/C 118/01) 3) Definiranje pravnih lijekova u Krivičnom zakonu Federacije BiH koji su na raspolaganju zainteresiranoj javnosti za štetu nanesenu okolišu Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Analiza usklađenosti Zakona o zaštiti okoliša i Krivičnog zakona Federacije BiH s EU direktivama Utvrđene nedostajuće odredbe zakona o zaštiti okoliša i usklađenosti s Kaznenim zakonom (2023.) 2) Status izmjena i dopuna Zakona o zaštiti okoliša Usvojene izmjene i dopune (2025.) 3) Status izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH Usvojene izmjene i dopune (2027.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja okolišem i prevencija štete i povećanje svijesti javnosti Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 94 111 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022‒2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s Federalnim ministarstvom pravde i ostalim nadležnim institucijama u Federaciji BiH Ciljne grupe Institucije odgovorne za provedbu EU direktiva u oblasti okoliša, pravosudne institucije, privredni subjekti, šira javnost 338 Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.1. Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji BiH u cilju ostvarivanja pune harmonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Naziv mjere 7.1.3. Usklađivanje pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj mjere je da se osigura usklađivanje svih pravnih i strateških dokumenata u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova. Konkretno, ova mjera podrazumijeva: 1) Identifikaciju prioritetnih zakona, strategija, akcijskih planova, programa i drugih akata u oblasti okoliša, s ciljem uvođenja i primjene međunarodnih i domaćih standarda za ravnopravnost spolova u ovim oblastima Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova Nizak stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova Značajno povećan stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova (2030.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Osigurati da svi muškarci i žene, posebno siromašni i ranjivi potpuno i djelotvorno učestvuju u donošenju odluka koje se tiču oblasti okoliša Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 63 782 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2025–2029. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Gender centar Federacije BiH u saradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i drugim institucijama nadležnim za oblast okoliša 339 Ciljne grupe Građani, osjetljive grupe stanovništva Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.2. Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Naziv mjere 7.2.1. Jačanje kapaciteta za efikasnu provedbu međunarodnih ugovora o okolišu Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se značajno poveća stepen provedbe međunarodnih sporazuma koje je BiH ratificirala – u skladu s nadležnostima Federacije BiH. Okvirna područja djelovanja: 1) Učešće u izradi akta na državnom nivou o provedbi međunarodnih sporazuma/konvencija kojim će se formalizirati okvir za provedbu međunarodnih sporazuma i drugih međunarodnih obaveza BiH vezan za sve segmente okoliša 2) Osiguravanje javnog pristupa, preko web-stranica Federalnog ministarstva okoliša i turizma i ostalih nadležnih institucija, zvaničnim dokumentima globalnih, regionalnih i bilateralnih ugovora o okolišu koji su ratificirani u BiH (uključujući i prijevode na službene jezike), kao i informacijama o statusu učešća BiH u ovim ugovorima, te njihovoj provedbi (po preuzimanju informacija od institucija BiH) 3) Organiziranje obuke zaposlenih u institucijama za adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora 4) Uređenje saradnje i uspostava kanala komunikacije s organizacijama civilnog društva iz Federacije BiH, koje izražavaju interes za učešćem u pripremi izvještaja o provedbi multilateralnih ugovora o okolišu, posebno za ugovore za koje su focal points (NFP) u ministarstvima Federacije BiH Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Učešće institucija Federacije BiH u izradi akta kojim će se formalizirati okvir za provedbu međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine vezan za okoliš U toku Osigurano učešće institucija Federacije BiH u izradi akata (2023.) 2) Dostupnost tekstova međunarodnih ugovora i informacija o statusu njihove provedbe Djelimično dostupni dokumenti i informacije Zvanični međunarodni ugovori i informacije o statusu njihove 340 provedbe objavljeni na internet stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma (2024.) 3) Efikasnost provedbe obuke zaposlenih za adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora Ove vrste obuke se ne provode sistematski Provedena obuka zaposlenih u skladu s planom (2026.) 4) Komunikacija i saradnja s organizacijama civilnog društva u okviru pripreme izvještaja o provedbi međunarodnih ugovora o okolišu Komunikacija i saradnja s organizacijama civilnog društva nije sistematska u domenu izrade izvještaja o provedbi međunarodnih ugovora o okolišu Uspostavljena komunikacija i saradnja s organizacijama civilnog društva (2027.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Jačanje ljudskih i institucionalnih kapaciteta za upravljanje okolišem Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 62 890 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2023–2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma i ostale institucije nadležne za oblast okoliša, u saradnji s institucijama koje provode obuke Ciljne grupe Institucije odgovorne za provedbu aktivnosti u skladu s međunarodnim ugovorima, građani Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.2. Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Naziv mjere 7.2.2. Dosljedna primjena strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se osigura dosljedna primjena SPUO-a kroz primjenu Zakona o zaštiti okoliša iz 2021. godine i međusektorsku saradnju. 341 Okvirna područja djelovanja: 1) Izrada i usvajanje podzakonskih akata na osnovu Zakona o zaštiti okoliša kojima se detaljno utvrđuje obim, sadržaj i ocjena strateške studije 2) Redovno ažuriranje podzakonskih akata za provedbu SPUO-a, u skladu s novonastalim okolnostima i potrebama za usaglašavanje s predstavnicima nadležnih institucija Republike Srpske i Brčko distrikta BiH 3) Učešće u procesima koordinacije i usaglašavanja s predstavnicima nadležnih institucija BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH u toku ažuriranja i definiranja protokola i administrativnih procedura za prekogranična obavještenja i konsultacije u postupku provedbe SPUO-a 4) Uspostava potrebnih sistema i procedura kojima će se osigurati da SPUO bude urađen za sve dokumente/projekte za koje je SPUO obavezan, pri čemu je posebno važna uloga jedinica lokalne samouprave (općine/gradovi) 5) Rad na podizanju svijesti svih institucionalnih partnera (sektorskih institucija) i vaninstitucionalnih partnera (civilnog društva) o važnosti SPUO-a, te po potrebi omogućavanja njihove obuke po ovom pitanju Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021) Ciljna vrijednost 1) Status usvajanja podzakonskih akata kojima se detaljno utvrđuje obim, sadržaj i ocjena strateške studije Trenutno se formira Interresorna radna grupa koja će raditi na izradi Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategija, planova i programa Usvojeni podzakonski akti kojima se detaljno utvrđuje obim, sadržaj i ocjena strateške studije (2023.) 2) Status ažuriranja i usvajanja podzakonskih akata za provedbu SPUO-a / Ažurirani svi podzakonski akti za provedbu SPUO-a (2027.) 3) Status ažuriranja i usvajanja procedura za prekogranična obavještenja i konsultacije u postupku provedbe SPUO-a Procedure nisu potpune Ažurirane i usvojene sve potrebne procedure (2025.) 4) Uspostava sistema i procedura u svim institucijama za kvalitetnu provedbu SPUO a Procedure nisu potpune Uspostavljeni potrebni sistemi i procedure u svim institucijama za kvalitetnu provedbu SPUO-a (2027.) 5) Nivo razumijevanja relevantnih aktera o važnosti SPUO-a Djelimično razumijevanje Postignuto potpuno razumijevanje svih relevantnih aktera o važnosti SPUO-a (2030.) 342 Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja okolišem, smanjenje zagađenja i minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš, kao i povećanje svijesti partnera o važnosti SPUO-a Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 158 620 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s ostalim relevantnim institucijama Ciljne grupe Subjekti koji realiziraju planove za koje se provodi SPUO, građani Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.2. Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Naziv mjere 7.2.3. Osiguranje preduvjeta za izdavanje integriranih okolišnih dozvola Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se osiguraju preduvjeti za izdavanje integriranih okolišnih dozvola. Time se teži postizanju ambicioznog cilja da stranka podnese jedan zahtjev i u tom postupku se pribave sve potrebne saglasnosti i izda konačno rješenje o okolišnoj dozvoli. Okvirna područja djelovanja: 1) Procjena potrebnih tehničkih preduvjeta (npr. formiranje i održavanje baza podataka, itd.) i kadrovskih kapaciteta (rješenja u sistematizaciji radnih mjesta) u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma za izdavanje integrirane okolišne dozvole i definiranje preporuka za prilagođavanje 2) Provedba preporuka za prilagođavanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje integriranih okolišnih dozvola (Implementacijom Uredbe kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja koja moraju imati okolišnu dozvolu („Sl. novine Federacije BiH“, broj 51/21) pripremljeni su predlošci novih upravnih rješenja) 3) Stvaranje preduvjeta za digitalizaciju svih postupaka (uključujući donošenje svih propisa koji su nužni da institucije mogu provoditi digitalne procedure). Ovo podrazumijeva informatizaciju postupka izdavanja okolišnih dozvola u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na način da je omogućeno aplicirati za okolišnu dozvolu, objaviti javnu raspravu, pratiti 343 izdavanje i imati na uvid rješenje kroz sistem, te pratiti dalje zagađivača kroz sistem (sa svim ostalim dozvolama koje mogu biti prateći dokumenti). Radi se o centralizirano pohranjenim podacima, dostupnim na uvid za javne rasprave, dostupnim inspekcijama zbog kontrole provođenja mjera. Za ovo nije potrebno mijenjati opće propise na nivou Federacije BiH (e-potpisi itd.), već propise koji su vezani za okolišne dozvole u odredbama koje se tiču dostavljanja dokumentacije i javnog objavljivanja itd. Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Analiza tehničkih preduvjeta i kadrovskih kapaciteta unutar Federalnog ministarstva okoliša i turizma Nije provedena analiza Provedena analiza tehničkih preduvjeta i kadrovskih kapaciteta i definirane preporuke za prilagođavanje (2024.) 2) Status provedbe preporuka za prilagođavanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje integriranih okolišnih dozvola / Uspješno provedene preporuke za prilagođavanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje integriranih okolišnih dozvola (2027.) 3) Status osiguravanja preduvjeta za digitalizaciju svih postupaka Ne postoje preduvjeti za digitalizaciju postupaka Stvoreni preduvjeti za digitalizaciju kroz informatizaciju postupka izdavanja okolišnih dozvola u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (2027.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja okolišem i smanjenje zagađenja i minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 727 881 KM Izvor: 70% budžetska sredstva, 30% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma 344 Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s ostalim nadležnim institucijama Ciljne grupe Subjekti koji podnose zahtjeve za izdavanje okolišnih dozvola Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.2. Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Naziv mjere 7.2.4. Priprema Tehničkih uputstava za najbolje raspoložive tehnike (NRT) Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se pripreme Tehnička uputstva za najbolje raspoložive tehnike (NRT) za djelatnosti za koje se utvrđuju NRT i, po prioritetima. Okvirna područja djelovanja: 1) Usvajanje pripremljenih Tehničkih uputstava o najboljim raspoloživim tehnikama za sljedeće sektore: eksploatacija kamena, velika ložišta, površinska zaštita metala i plastike i presvlačenje rastopljenim metalom te monitoring 2) U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i Pravilnikom o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se postižu standardi kvaliteta okoliša priprema Tehničkih uputstava za djelatnosti za koje se utvrđuju NRT-i po prioritetima: klaonice peradi i prerada, proizvodnja bezalkoholnih pića, proizvodnja vina, proizvodnja pekarskih i slastičarskih proizvoda, uzgoj krupne stoke, uzgoj peradi, uzgoj poljoprivrednih kultura, predobrada ili bojenje vlakana ili tekstila, štavljenje krupne i sitne kože, proizvodnja celuloze iz drveta ili sličnih vlaknastih materijala, proizvodnja papira i kartona, postrojenja za preradu celuloze, prerada drveta i gotovih proizvoda od drveta, proizvodnja deterdženata, proizvodnja boja i lakova, elastomera i peroksida, proizvodnja keramičkih proizvoda pečenjem, postizanje energijske efikasnosti u industriji i zgradarstvu, spaljivanje otpada 3) Periodično ažuriranje već donesenih Tehničkih uputstava za sektore: prerada voća i povrća, proizvodnja piva, proizvodnja mlijeka i mliječnih prerađevina, uzgoj ribe, prerada ribe, klaonice krupne stoke, prerada mesa 4) Osiguravanje pristupa referentnim dokumentima NRT-a putem linka na internet-stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma koji upućuje na originalne dokumente (na engleskom jeziku) ili prevedene dokumente na službene jezike u BiH (kada prijevodi budu dostupni) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori Polazna vrijednost Ciljna vrijednost 345 (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) (2021.) 1) Broj usvojenih Tehničkih uputstava koja su već pripremljena Usvojeno 7 Tehničkih uputstava (Odlukom iz 2009. godine) Usvojena 4 nova Tehnička uputstva (sektori: eksploatacija kamena, velika ložišta, površinska zaštita metala i plastike i presvlačenje rastopljenim metalom, te monitoring) (2023.) 2) Broj novih pripremljenih Tehničkih uputstava za NRT-e, po prioritetima / Pripremljena Tehnička uputstva za sve prioritetne djelatnosti za koje se utvrđuju NRT-i (2026.) 3) Broj ažuriranih Tehničkih uputstava / Ažurirana Tehnička uputstva o NRT-ima (2029.) 4) Javni pristup referentnim dokumentima NRT-a na internet-stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma Aktivnost je započeta Osiguran pristup referentnim dokumentima NRT-a na internet stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma (2028.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja okolišem i smanjenje zagađenja i minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 136 058 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2029. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma/Radna grupa koju imenuje ministar Federalnog ministarstva okoliša i turizma Ciljne grupe Subjekti koji imaju obavezu primjene NRT-a, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem 346 Prioritet 7.3. Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Naziv mjere 7.3.1. Uspostava funkcionalnih mehanizama za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša u Federaciji BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je uspostavljanje funkcionalnih mehanizama za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša u Federaciji BiH. Okvirna područja djelovanja: 1) Unaprjeđenje i poboljšanje koordinacije i zajedničkog djelovanja svih relevantnih subjekata – ministarstava i drugih institucija u Federaciji BiH s ciljem zaštite okoliša, u okviru nadležnosti i odgovornosti subjekata, u domenu održivog razvoja u području okoliša, u skladu s članom 9, stav 1. Zakona o zaštiti okoliša. S ciljem poboljšanja horizontalne koordinacije, data su dva prijedloga: a. Uspostava Sektorskog vijeća koje će sačinjavati ministri, pomoćnici ministara na federalnom i kantonalnom nivou, te stručnjaci iz oblasti okoliša i po potrebi i drugim srodnim oblastima (predviđeno Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH, br. 32/21); b. Korištenje kapaciteta Savjetodavnog vijeća za okoliš Federaciji Bosne i Hercegovine (definirano članom 25. Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH, br. 15/21) 2) Uspostava funkcionalnih mehanizama komunikacije i koordinacije između relevantnih subjekata ‒ institucija na federalnom, kantonalnom i lokalnom nivou s ciljem zaštite okoliša, u okviru nadležnosti i odgovornosti institucija u domenu održivog razvoja u području okoliša, u skladu s članom 9, stav 1. Zakona o zaštiti okoliša 3) Planiranje aktivnosti za kontinuiranu komunikaciju između resornih institucija s ciljem pojašnjavanja i promocije uloga različitih institucija za zaštitu okoliša na svim nivoima, posebno u transponiranju i provedbi pravne stečevine EU u toj oblasti. Jačanje vertikalne koordinacije moguće je planirati po principu: a. održavanja redovnih šestomjesečnih sastanaka ministara za pitanja okoliša, voda, prostornog uređenja i energije, rudarstva i industrije, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te entiteta b. održavanja kvartalnih sastanaka pomoćnika ministara za pitanja okoliša, voda, prostornog uređenja i energije, rudarstva i industrije, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i entiteta c. održavanja redovnih kvartalnih sastanaka s predstavnicima resornih kantonalnih ministarstava. 4) Osiguravanje bolje međukantonalne saradnje i koordinacije iz područja zaštite okoliša kroz aktivan rad Savjetodavnog vijeća za okoliš 5) Osiguravanje bolje horizontalne povezanosti između jedinica lokalne samouprave (općina/gradova) po pitanju okoliša kroz aktivan rad Saveza općina i gradova Federacije BiH 6) Formiranje Agencije za okoliš Federacije BiH (Agencija će se baviti svim poslovima koji se tiču upravljanja svim segmentima okoliša i uvezati sve sektorske politike koje se bave ovom oblasti, definirati strukturu potrebnog kadra i isto uskladiti s legislativom iz ove oblasti (stvoriti zakonske pretpostavke). Cilj agencije je pružanje stručne podrške nadležnim 347 ministarstvima u svim segmentima upravljanja okolišem.) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Kvalitet horizontalne institucionalne koordinacije Određeni nivo horizontalne koordinacije između institucija postoji, međutim, potrebno je unaprjeđenje i poboljšanje koordinacije i zajedničkog djelovanja svih institucija u okviru njihove nadležnosti Unaprijeđena i poboljšana horizontalna institucionalna koordinacija (2025.) 2) Kvalitet komunikacije između institucija u oblasti okoliša na svim nivoima Određeni mehanizmi komunikacije postoje, međutim, nisu funkcionalni Funkcionalni mehanizmi komunikacije između institucija na svim nivoima (2025.) 3) Kvalitet vertikalne institucionalne koordinacije Vertikalna koordinacija postoji, međutim, postoji prostor za poboljšanja Unaprijeđena i poboljšana vertikalna institucionalna koordinacija (2030.) 4) Kvalitet međukantonalne saradnje i koordinacije Određena koordinacija postoji, međutim, postoji prostor za poboljšanja Poboljšana međukantonalna saradnja i koordinacija iz područja zaštite okoliša (2030.) 5) Kvalitet horizontalne povezanosti između jedinica lokalne samouprave po pitanju okoliša Određena koordinacija postoji, međutim, postoji prostor za poboljšanja Poboljšana saradnja i koordinacija iz područja zaštite okoliša između jedinica lokalne samouprave (2030.) 6) Pretpostavke za formiranje Agencije za okoliš Federacije BiH Ne postoje pretpostavke – nije formirana Agencija Formalno-pravno regulirana, formirana i funkcionalna Agencija za okoliš Federacije BiH (usvojen osnivački akt, definirani poslovi i zadaci Agencije, namijenjen i usvojen budžet) (2030.+) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Doprinos stvaranju koherentnog sistema upravljanja s čvrstim međusektorskim vezama i dobrom koordinacijom, koji su od suštinskog značaja za efikasno upravljanje okolišem 348 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 2 164 905 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s institucijama nadležnim za upravljanje svim segmentima okoliša u Federaciji BiH i institucijama nadležnim za druge srodne oblasti, nominiranim članovima Savjetodavnog vijeća za okoliš, Savezom općina i gradova Federacije BiH Ciljne grupe Sve institucije koje učestvuju u koordinaciji poslova i projekata u oblasti okoliša Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.3. Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Naziv mjere 7.3.2. Povećanje efikasnosti rada Međuentitetskog tijela za okoliš Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je osigurati koordiniran i usklađen pristup rješavaju pitanja upravljanja okolišem između oba entiteta i Brčko distrikta BiH kroz povećanu efikasnost rada Međuentitetskog tijela za okoliš. Okvirna područja djelovanja: 1) Osiguravanje aktivnog doprinosa efikasnijem i efektivnijem radu Međuentitetskog tijela, kroz modernizaciju i poboljšanje funkcionalnosti ovog tijela, posebno u domenu harmonizacije legislative između entiteta i Brčko distrikta BiH, te modernizacije kanala interne i eksterne komunikacije, u okviru nadležnosti Federacije BiH. Ovo može uključivati: a. Definiranje misije i vizije Međuentitetskog tijela za okoliš b. Izradu dokumenta pravca djelovanja Međuentitetskog tijela za okoliš s jasnom podjelom uloga i odgovornosti c. Formiranje Sekretarijata međuentitetskog tijela za okoliš d. Formiranje radnih grupa unutar Međuentitetskog tijela za okoliš e. Izradu polugodišnjeg i godišnjeg plana rada u svim oblastima f. Kreiranje web-stranice i računa na društvenim medijima (osiguranje javnosti rada o donesenim odlukama/zaključcima Međuentitetskog tijela za okoliš) 2) Kroz izradu Strategije uključivanja javnosti i javnog objavljivanja informacija o radu Međuentitetskog tijela za okoliš 349 omogućiti učešće zainteresiranih strana (predstavnika Partnerstva 27 iz organizacija civilnog društva) na sastancima i u radu Međuentitetskog tijela za okoliš, te javnu dostupnost informacija o sastancima i izvještaja s održanih sastanaka Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Efikasnost i efektivnost rada Međuentitetskog tijela Međuentitetsko tijelo je aktivno, ali njegov rad je neefikasan i neefektivan Efikasan i efektivan rad Međuentitetskog tijela (2030.) 2) Javnost rada Međuentitetskog tijela Izvještaji sa sastanaka nisu javno dostupni Javan i transparentan rad Međuentitetskog tijela (2030.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Doprinos stvaranju koherentnog sistema upravljanja a čvrstim međusektorskim vezama i dobrom koordinacijom, koji su od suštinskog značaja za efikasno i transparentno upravljanje okolišem Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 105 335 KM Izvor: 70% budžetska sredstva, 30% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma (nominirani članovi Međuentitetskog tijela za okoliš) Ciljne grupe Sve institucije koje učestvuju u koordinaciji poslova i projekata u oblasti okoliša, organizacije civilnog društva Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.3. Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Naziv mjere 7.3.3. Unaprjeđenje postojeće institucionalne strukture i poboljšanje kapaciteta u institucijama nadležnim za sve segmente okoliša 350 Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se unaprijedi postojeća institucionalna struktura u svrhu poboljšanja koordinacije i usaglašavanja aktivnosti u procesu transpozicije EU zakonodavstva, te ojačaju kapaciteti (u smislu ljudskih resursa) u institucijama na svim nivoima nadležnim za sve segmente okoliša, s posebnim fokusom na dugoročnu i održivu provedbu EU zakonodavstva. Okvirna područja djelovanja: 1) Detaljna studijska analiza/procjena institucionalnih kapaciteta Federalnog ministarstva okoliša i turizma i ostalih nadležnih institucija u Federaciji BiH za dosljednu primjenu zakona i efektivnu realizaciju strategija i planova za zaštitu okoliša (uz poseban fokus na kapacitete federalne i kantonalnih uprava za inspekcijske poslove), te jedinica lokalne samouprave (kroz lokalne planove). Studijska analiza treba obuhvatiti institucije nadležne za sve segmente upravljanja okolišem (uključujući i oblast kemijske sigurnosti) i dati odgovarajuće preporuke za unaprjeđenje kapaciteta 2) Na osnovu analize institucionalnih kapaciteta, razvoj mjera za zadržavanje stručnih osoba u institucijama 3) Na osnovu analize institucionalnih kapaciteta, identifikacija prioritetnih mjera kako bi se ojačao kapacitet institucija, s fokusom na strateški pristup zapošljavanju i jačanju ljudskih resursa u institucijama. Posebno: imenovanje organizacijske jedinice zadužene za kontinuirani rad na jačanju institucionalnih kapaciteta i razvoj novih sistematizacija za institucije 4) Izrada i usvajanje dokumenta o koordiniranom radu inspekcijskih organa čiji cilj je koordinirati rad okolišne inspekcije i drugih inspekcija Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Procjena institucionalnih kapaciteta za dosljednu primjenu zakona i efektivnu realizaciju strategija i planova za zaštitu okoliša Nije provedena procjena Provedena sveobuhvatna procjena institucionalnih kapaciteta (2024.) 2) i 3) Uvođenje mjera za poboljšanja u skladu s provedenom procjenom kapaciteta Nije provedena procjena Definirane mjere za: zadržavanje stručnih osoba u institucijama jačanje kapaciteta institucija s fokusom na jačanje ljudskih resursa Imenovana organizacijska jedinica zadužena za jačanje kapaciteta i razvoj novih sistematizacija (2026.) 351 4) Status izrade i usvajanja dokumenta o koordiniranom radu inspekcijskih organa čiji cilj je koordinirati rad okolišne inspekcije i drugih inspekcija Nije izrađen dokument Izrađen i usvojen dokument o koordiniranom radu inspekcijskih organa (2024.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Doprinos stvaranju koherentnog sistema upravljanja s čvrstim međusektorskim vezama i dobrom koordinacijom koji su od suštinskog značaja za efikasno upravljanje okolišem Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 124 596 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s ostalim institucijama nadležnim za upravljanje svim segmentima okoliša (uključujući i kemijsku sigurnost) u Federaciji BiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove Ciljne grupe Sve institucije nadležne za oblast okoliša Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.3. Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Naziv mjere 7.3.4. Uspostava funkcionalnih timova u institucijama koje se bave pitanjima okoliša, uključujući timove za pripremu i realizaciju projekata u oblasti okoliša Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je uspostava funkcionalnih timova u svim institucijama/ustanovama koje se bave pitanjima okoliša, uključujući timove s ekspertizom za pripremu i realizaciju projekata. Okvirna područja djelovanja: 1) Detaljna procjena potreba za stručnim usavršavanjem u svim nadležnim institucijama, posebno iz aspekta potreba za ekspertizom za pripremu i realizaciju projekata za zaštitu okoliša, te usklađivanje s važećim prostornim planovima i strateškim dokumentima 2) Na osnovu procjene potreba za stručnim usavršavanjem, izrada i realizacija Plana obuke profesionalnih kapaciteta institucija u saradnji sa stručnim institucijama (Agencija za državnu službu Federacije BiH). Plan obuke uključuje: a. tematske obuke i radionice u cilju upoznavanja zaposlenika resornih ministarstava s novim odredbama zakonskog 352 okvira usklađenog s EU direktivama b. obuku osoblja koje će biti uključeno u izradi novih zakonskih rješenja i prije donošenja novih propisa u cilju njihovog upoznavanja s odredbama koje je potrebno transponirati u zakonodavstvo Federacije BiH c. obuke za nadležne institucije, uključujući inspektorate, za otkrivanje okolišnih prekršaja putem redovnog praćenja i nadzora, kao i kroz efektivnu saradnju s trećim stranama d. osposobljavanje i edukaciju kadrova za provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš e. obuke za nadležne institucije za nadzor i provedbu propisa o pravnoj odgovornosti za okoliš po pitanju određivanja korektivnih mjera koje su potrebne u skladu s kriterijima definiranim Direktivom 2004/35/EZ f. obuke za sudije i tužioce o važnosti i pojedinostima krivičnih djela protiv okoliša, u organizaciji Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH g. obuke za relevantne institucije za jačanje kapaciteta za organiziranje efikasnih procedura učešća javnosti h. obuka o pripremi tehničkih uputstava za NRT-e i. edukacija stručnjaka unutar javnog sektora o klimatskim promjenama i prilagođavanju klimatskim promjenama u okviru njihovog djelokruga, a posebno onih komponenti javnog sektora koje su direktno obuhvaćene provedbom akcijskih planova j. aktuelne međusektorske teme iz oblasti rodne ravnopravnosti i oblasti upravljanja otpadom poput zelenih nabavki, kružne ekonomije (održiva proizvodnja i potrošnja), EU politika, kao i EU politika za Zapadni Balkan, itd. 3) Na osnovu procjene potreba za stručnim usavršavanjem, formiranje timova za pripremu i realizaciju projekata za zaštitu okoliša u ključnim institucijama (gdje takvi timovi ne postoje) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Procjena potreba za stručnim usavršavanjem Nije provedena procjena potreba Provedena procjena potreba za stručnim usavršavanjem (2024.) 2) Provedba obuka u skladu s Planom obuke profesionalnih kapaciteta Obuke se provode u određenoj mjeri, ali postoji prostor za poboljšanje i sistematičniji pristup Provedene sve planirane obuke (2030.) 3) Broj institucija koje su formirale timove za pripremu i realizaciju projekata za zaštitu okoliša 2 institucije (Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva) Sve ključne institucije formirale timove za pripremu i realizaciju projekata (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta 353 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 149 299 KM Izvor: 70% budžetska sredstva, 30% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Sve institucije nadležne za sve segmente okoliša u Federaciji BiH u okviru svojih nadležnosti Nosioci mjere Sve institucije nadležne za sve segmente okoliša u saradnji s Agencijom za državnu službu Federacije BiH, te u saradnji s ostalim institucijama koje se bave obukama (npr. Centar za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH, Savez općina i gradova Federacije BiH, itd.) Ciljne grupe Sve institucije nadležne za okoliš Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.4. Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa Naziv mjere 7.4.1. Edukacije i podizanje svijesti o potrebi i značaju zaštite okoliša Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa. Ovo podrazumijeva organiziranje kontinuiranih aktivnosti na podizanju svijesti o potrebi i značaju zaštite okoliša, kao i kontinuiranih edukativnih programa. U ove aktivnosti uključit će se organizacije civilnog društva. Obuhvaćena je i promocija mjera koje mogu utjecati na dizajn, te promocija sistema za zaštitu okoliša (EMAS i ISO 14001). Okvirna područja djelovanja: 1) Kontinuirana saradnja s medijima s ciljem provođenja promotivnih aktivnosti, informativnih i kampanja za podizanje svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša uz posebno formulirane poruke prema odabranim zainteresiranim javnostima (mladi, itd.) 2) Kontinuirana provedba kampanja za podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja okoliša, značaju i ugroženosti prirodnih resursa, te povezanosti s klimatskim promjenama koje će predvidjeti posebno osmišljene aktivnosti usmjerene ka djeci, mladima, odraslima (ženama i muškarcima), stanovništvu u urbanim i ruralnim područjima, predstavnicima privrede i industrije, marginaliziranim grupama, itd. Ovo uključuje i predstavljanje rodno osjetljivih inovativnih pristupa u zaštiti prirode i upravljanju prirodnim resursima (radionice, medijska i kampanja putem 354 društvenih mreža)… 3) Uspostava dugoročnih edukativnih programa o pitanjima zaštite okoliša 4) Unaprjeđenje saradnje partnerskih institucija vezano za kreiranje znanja i podizanja svijesti o povezanosti okoliša i rodne dimenzije 5) Promocija sistema za zaštitu okoliša (EMAS i ISO 14001) i mjera koje mogu utjecati na dizajn proizvoda, te poticanje privrednih subjekata na certifikaciju, kojom se postiže, između ostalog, i prednost nad konkurencijom Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Kontinuitet saradnje s medijima s ciljem provođenja promotivnih aktivnosti Ne postoji kontinuitet saradnje s medijima Osigurana kontinuirana i intenzivna promocija zaštite okoliša putem medija (kontinuirano 2030.+) 2) i 3) Redovnost i kontinuitet u provedbi edukativnih programa i kampanja za podizanje javne svijesti o važnosti očuvanja okoliša, značaju i ugroženosti prirodnih resursa, te povezanosti s klimatskim promjenama Edukativni programi i kampanje se ne provode redovno Redovno i kontinuirano se provode edukativni programi i kampanje za podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja okoliša, značaju i ugroženosti prirodnih resursa, te povezanosti s klimatskim promjenama (kontinuirano 2030.+) 4) Nivo saradnje partnerskih institucija vezan za kreiranje znanja i podizanja svijesti o povezanosti okoliša i rodne dimenzije Postoji saradnja s partnerskim institucijama koja je intenzivirana kroz proces izrade Strategije za nivo FBiH Visok nivo i kontinuitet saradnje partnerskih institucija vezan za kreiranje znanja i podizanja svijesti o povezanosti okoliša i rodne dimenzije (kontinuirano 2030.+) 5) Status promocije mjera koje mogu utjecati na dizajn proizvoda i sistema za zaštitu okoliša Neadekvatna promocija mjera koje mogu utjecati na dizajn proizvoda i sistema za zaštitu okoliša Osigurana kontinuirana promocija mjera koje mogu utjecati na dizajn proizvoda i promovirani sistemi za zaštitu okoliša (do 2026. pa kontinuirano) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećana svijest ljudi o značaju zaštite okoliša 355 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 349 501 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Sve institucije nadležne za sve segmente okoliša, uključujući jedinice lokalne samouprave Nosioci mjere Sve institucije nadležne za sve segmente okoliša, uključujući jedinice lokalne samouprave (općine/gradovi) u saradnji s medijima, obrazovnim institucijama, organizacijama civilnog društva i Gender centrom Federacije BiH Ciljne grupe Stručna javnost, šira javnost, privredni subjekti Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.4. Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa Naziv mjere 7.4.2. Poboljšanje učešća javnosti u donošenju odluka koje se tiču okoliša Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se osigura pristup informacijama i efikasno učešće javnosti u procesima donošenja odluka koje se tiču okoliša, posebno u procesima procjene utjecaja na okoliš i izdavanja okolišnih dozvola. Ova mjera obuhvaća aktivnosti na izgradnji kapaciteta ženskih organizacija civilnog društva za učešće u odlučivanju. Okvirna područja djelovanja: 1) U skladu s identificiranim potrebama, provedba obuka predstavnika relevantnih institucija u cilju jačanja kapaciteta za organiziranje učinkovitih postupaka učešća javnosti 2) Mapiranje relevantnih organizacija civilnog društva i ažuriranje postojeće liste, te jačanje saradnje s organizacijama civilnog društva kroz uključivanje u pripremu zakona, podzakonskih i drugih akata, strategija, politika i programa i analiza, kao i kroz procese donošenja prostornih planova i programa, odluka o koncesijama, vodnih akata, procjene utjecaja na okoliš (obje faze), izdavanja okolišnih dozvola i upotrebnih dozvola za rad posebnih postrojenja. Posebno: a) realizacija obaveze konsultacija s lokalnim stanovništvom koje je direktno izloženo utjecajima projekta, kroz korištenje posebno osmišljenih pristupa, posebno za osjetljive kategorije stanovništva b) uspostava saradnje sa ženskim nevladinim organizacijama u Federaciji BiH u cilju njihovog uključivanja u procese donošenja odluka vezanih za upravljanje okolišem (ovo se posebno odnosi na ženske organizacije koje okupljaju i čije su članice žene koje žive na selu, ali i sve druge NVO koje se bave pitanjima ženskih 356 ljudskih prava) c) kreiranje poticajnih mjera za aktivno uključivanje organizacija mladih u procese donošenja odluka u oblasti okoliša d) uspostavu i jačanje saradnje s krovnom organizacijom mladih u Federaciji BiH (Vijećem mladih Federacije BiH) 3) Osiguravanje učešća Gender centra Federacije BiH u pripremi zakona, podzakonskih i drugih akata, strategija, politika i programa s ciljem utvrđivanja mjera za postizanje ravnopravnosti spolova u oblasti zaštite okoliša 4) Osiguravanje da se obavijest o javnim raspravama s viših nivoa vlasti prosljeđuje jedinicama lokalne samouprave (općinama/gradovima) 5) Funkcionalna saradnja s Partnerstvom 27 formiranim za proces monitoringa EU Poglavlja 27 iz civilnog društva, u toku izrade propisa i usklađivanja s pravnom stečevinom EU 6) Kontinuirana edukacija zaposlenih u resornim institucijama na svim administrativnim nivoima o primjeni odredbi Zakona o slobodi pristupa informacijama 7) Omogućavanje javnosti dostupnost svih relevantnih okolišnih informacija na web-stranicama nadležnih institucija na svim nivoima, uključujući: a) podatke iz PRTR registra b) informacije iz registra okolišnih dozvola i povezanim prethodnim procjenama utjecaja na okoliš i procjenama utjecaja na okoliš (odobrenom Studijom), Rješenjima o odobrenim izvještajima o stanju sigurnosti (SEVESO postrojenja koja skladište opasne supstance) c) ažuriran popis zakonske regulative iz nadležnosti institucije/organa d) druge relevantne okolišne informacije 8) Omogućavanje javnosti zvaničnu komunikaciju s nadležnim organima na svim nivoima putem elektronske pošte Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Kapaciteti institucija za organiziranje efektivnih mehanizama učešća javnosti Uspostavljeni su određeni kapaciteti institucija za organiziranje procesa učešća javnosti, međutim, postoji prostor za poboljšanja Ojačani kapaciteti institucija za organiziranje efektivnih mehanizama učešća javnosti (2030.) 2) Nivo saradnje između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i drugih institucija Ne postoji institucionalna saradnja između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i drugih institucija u sektoru Ojačana saradnja između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i drugih institucija u 357 okoliša s organizacijama civilnog društva sektoru okoliša s organizacijama civilnog društva (2030.) 3) Nivo saradnje između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Gender centra Federacije BiH Uspostavljena je saradnja i dvosmjerna komunikacija između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Gender centra Federacije BiH Visok nivo saradnje i komunikacije između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Gender centra Federacije BiH (kontinuirano ‒ 2030.) 4) Nivo prijenosa obavijesti o javnim raspravama s viših nivoa vlasti jedinicama lokalne samouprave Obavijesti o javnim raspravama često se ne prenose s viših nivoa vlasti jedinicama lokalne samouprave Poboljšan prijenos obavijesti o javnim raspravama s viših nivoa vlasti jedinicama lokalne samouprave (kontinuirano ‒ 2030.) 5) Funkcionalnost saradnje s Partnerstvom 27 Ne postoji institucionalna saradnja s Partnerstvom 27 Funkcionalna saradnja s Partnerstvom 27 (kontinuirano ‒ 2030.) 6) Provedba edukacija o Zakonu o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) Edukacije se povremeno provode Provedene planirane edukacije o ZOSPI-ju (periodično ‒ 2030.) 7) Javna dostupnost informacija o okolišu na web-stranicama nadležnih institucija na svim nivoima Djelimično – sve informacije nisu dostupne na web-stranicama, odnosno ne ažuriraju se redovno Sve relevantne informacije o okolišu su javno dostupne, prvenstveno putem zvaničnih web stranica institucija (kontinuirano ‒ 2030.) 8) Funkcionalnost elektronske/online komunikacije između nadležnih institucija i javnosti Uspostavljeni su kanali komunikacije putem elektronske pošte – postoji prostor za poboljšanja Uspostavljena funkcionalna komunikacija putem elektronske pošte (2026. pa kontinuirano) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Jačanje primjene principa dobrog upravljanja kroz veću transparentnost i nove mehanizme učešća javnosti, posebno pripadnika i pripadnica ranjivih grupa Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 281 794 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% kombinacije ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2030. 358 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma i nadležna kantonalna ministarstva, sve institucije nadležne za oblast okoliša u Federaciji BiH, Ciljne grupe Stručna javnost, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.4. Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa Naziv mjere 7.4.3. Izrada i objavljivanje izvještaja o stanju okoliša u Federaciji BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se uspostavi sistem za redovnu izradu i objavljivanje izvještaja o stanju okoliša u Federaciji BiH. Okvirna područja djelovanja: 1) Izvršenje potrebnih priprema u resornim institucijama za izradu izvještaja o stanju okoliša u Federaciji BiH – uspostava informacione osnove, kanala komunikacije za razmjenu podataka i osiguranje kapaciteta za analitičke poslove 2) Priprema periodičnih izvještaja o stanju okoliša Federacije BiH u Skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša 3) Objava izvještaja o stanju okoliša Federacije BiH na web-stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Kapacitet institucija za redovnu pripremu izvještaja o stanju okoliša Niski kapaciteti Povećani kapaciteti – ispunjeni svi preduvjeti za redovne pripreme izvještaja o okolišu (2026.) 2) i 3) Intenzitet promocije zaključaka i preporuka izvještaja o stanju okoliša Federacije BiH Ne pripremaju se izvještaji o stanju okoliša Periodični izvještaji o stanju okoliša Federacije BiH redovno se pripremaju i redovno se vrši promocija njihovih zaključaka i 359 preporuka (kontinuirano ‒ 2030.+) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje transparentnosti i dostupnosti informacija, kao i jačanje međusektorske komunikacije i koordinacije po pitanjima zaštite okoliša. Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 151 611 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH i ostalim institucijama nadležnim za oblast okoliša Ciljne grupe Stručna javnost, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.5. Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Naziv mjere 7.5.1. Jačanje sistema praćenja okolišnih parametara Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se ojača postojeći sistem praćenja okolišnih parametara. Okvirna područja djelovanja: 1) Jačanje stručnih kapaciteta referentnih centara i stručnih institucija/zavoda zaduženih za pojedine oblasti, na osnovu identificiranih konkretnih nedostatka i potreba 2) U cilju povećanja diverzifikacije okolišnih parametara koji se prate, donošenje/ažuriranje svih pravilnika koji propisuju obavezne parametre i mjerenja kvaliteta okoliša u skladu s međunarodnim standardima, te definiraju precizna ovlaštenja nadležnih institucija Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 360 1) Kapaciteti referentnih centara i stručnih institucija/zavoda za monitoring Kapaciteti postoje, međutim postoji potreba za poboljšanjem Povećani stručni kapaciteti referentnih centara i stručnih institucija/zavoda za monitoring (2027.) 2) Status usvajanja pravilnika koji propisuju obavezne parametre i mjerenja kvaliteta okoliša u skladu s međunarodnim standardima Pravilnici nisu ažurirani ili ne postoje Pripremljeni/ažurirani i usvojeni svi pravilnici koji propisuju obavezne parametre i mjerenja stanja okoliša u cilju povećanja diverzifikacije okolišnih parametara koji se prate (2027.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja okolišem kroz veću dostupnost podataka koji omogućavaju da se buduće politike kreiraju na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 229 101 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2027. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma i ostala nadležna ministarstva Ciljne grupe Institucije koje vrše praćenje okolišnih parametara Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.5. Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Naziv mjere 7.5.2. Uspostava funkcionalnog integriranog informacionog sistema za upravljanje okolišem u Federaciji BiH Opis mjere sa okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se uspostavi funkcionalan integrirani informacioni sistem za upravljanje okolišem u Federaciji Bosne i Hercegovine. Mjera podrazumijeva i uspostavu sistema validacije podataka o okolišu. 361 Okvirna područja djelovanja: 1) Uspostava jedinstvenog informacioni sistema zaštite okoliša u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša 2) U skladu s obavezama izvještavanja BiH prema međunarodnim organizacijama i u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, izrada i usvajanje metodologije razmjene podataka u Federaciji BiH o svim segmentima okoliša, koja je usklađena s obavezama izvještavanja BiH prema međunarodnim tijelima, te usklađena s propisima koji reguliraju uspostavu informacionog sistema o okolišu u Federaciji BiH (prostorno planiranje, bioraznolikost, kvalitet voda, otpad, itd.). Izrada metodologije uključuje: a. odabir setova okolišnih pokazatelja usklađenih s međunarodnim metodologijama za koje je potrebno prikupljati podatke b. način razmjene podataka među institucijama c. način osiguravanja otvorenog pristupa podacima 3) Formaliziranje procedure razmjene podataka o okolišu u Federaciji BiH na osnovu usvojene metodologije 4) Jačanje institucionalnih sistema za prikupljanje okolišnih podataka (koji su razvrstani po geografskim lokacijama, vrsti naselja (urbano-ruralno), spolu, pripadnosti marginaliziranim grupama, visini prihoda, stepenu obrazovanja, i drugim kategorijama koje su primjenjive za pojedine vrste podataka) 5) Unaprjeđenje sistema praćenja podataka za oblast okoliša po različitim osnovama (SDG, EEA, UNECE i dr. ), uz kreiranje dodatnih indikatora i klasifikacija koje predviđaju razvrstavanje podataka po geografskim lokacijama, vrsti naselja (urbano-ruralno), spolu, pripadnosti marginaliziranim grupama, visini prihoda, stepenu obrazovanja, i drugim kategorijama, koje su primjenjive za pojedine vrste podataka) 6) Jačanje saradnje s relevantnim predstavnicima NVO-sektora u oblasti okoliša u cilju poboljšanja mogućnosti prikupljanja okolišnih podataka 7) Uspostava sistema validacije podataka o okolišu koji će se koristiti za provjeru svih prikupljenih okolišnih podataka i informacija, kao i načina na koji su podaci prikupljeni Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Status uspostave jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša Nije uspostavljen jedinstveni informacioni sistem zaštite okoliša Uspostavljen jedinstveni informacioni sistem zaštite okoliša (2027.) 2) Status usvajanja metodologije razmjene podataka o svim segmentima okoliša između institucija na svim nivoima vlasti Nije usvojena metodologija Izrađena i usvojena metodologija razmjene podataka o svim segmentima okoliša između 362 u Federaciji BiH institucija na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH (2026.) 3) Procedura razmjene podataka o okolišu u Federaciji BiH na osnovu usvojene metodologije Nije utvrđena procedura Utvrđena procedura razmjene podataka o okolišu u Federaciji BiH na osnovu usvojene metodologije (2027.) 4) Funkcionalnost institucionalnih sistema za prikupljanje okolišnih podataka Djelimično funkcionalni institucionalni sistemi za prikupljanje okolišnih podataka Funkcionalni institucionalni sistemi za prikupljanje okolišnih podataka (2028.) 5) Funkcionalnost sistema praćenja podataka o okolišu Postoji sistem praćenja podataka za oblast okoliša, međutim, postoji potreba za poboljšanjem Unaprjeđen sistem praćenja podataka o okolišu (2028.) 6) Funkcionalnost saradnje s predstavnicima NVO-sektora u oblasti okoliša u cilju poboljšanja mogućnosti prikupljanja okolišnih podataka Djelimična saradnja Funkcionalna saradnja s predstavnicima NVO-sektora u oblasti okoliša (2029.) 7) Stepen uspostave sistema validacije podataka o okolišu Nije uspostavljen sistem validacije podataka o okolišu Uspostavljen sistem validacije podataka o okolišu (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja okolišem kroz veću dostupnost podataka koji omogućavaju da se buduće politike kreiraju na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 760 136 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2029. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH i ostalim institucijama nadležnim za oblast okoliša, NVO-sektor Ciljne grupe Sve institucije, privredni subjekti i organizacije koje se bave problematikom okoliša, stručna javnost, šira javnost 363 Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.5. Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Naziv mjere 7.5.3. Uspostava funkcionalnog sistema praćenja, prikupljanja i izvještavanja podataka o okolišu u skladu s međunarodnim ugovorima Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se uspostavi funkcionalan integrirani sistem praćenja, prikupljanja i izvještavanja podataka o okolišu kako bi se omogućilo efikasno i efektivno izvještavanje u skladu s međunarodnim standardima i ugovorima. Okvirna područja djelovanja: 1) U koordinaciji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, učestvovanje u izradi studijske analize koja će revidirati postojeće i dati prijedlog proširenog seta pokazatelja koje treba pratiti po svim oblastima. Analiza će dati prijedloge o načinu prikupljanja podataka s jasno definiranom ulogom institucija Federacije BiH u osiguravanju podataka, te dati procjene potreba za obukom kadrova (nadogradnja izvještaja iz projekta „Jačanje institucija za zaštitu okoliša/životne sredine u BiH i priprema za pretpristupne fondove (EnvIS)“). Pri tome je potrebno uključiti zahtjeve za izvještavanjem od EEA, EUROSTAT-a, EIONET-a, DG ENV-a, SDG-a, 3RIO, UNECE-a, uključujući i LUCAS istraživanje koje Eurostat provodi u trogodišnjoj dinamici (korištenje zemljišta i zemljišni pokrivač) itd. 2) Na osnovu rezultata studijske analize izrada i usvajanje Federalne liste pokazatelja za praćenje stanja okoliša (koja je dio nacionalne liste pokazatelja). Federalna lista indikatora treba sadržavati pokazatelje iz ključne grupe pokazatelja koje koristi Evropska agencija za okoliš 3) Učestvovanje u radu radne grupe koju će koordinirati Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i koju će činiti institucije svih nivoa, a koja će davati stručne prijedloge i koordinirati realizaciju zaključaka i prijedloga studijske analize 4) Na osnovu rezultata studijske analize priprema Programa obuke i osposobljavanja svih agencija i institucija iz Federacije BiH uključenih u prikupljanje podataka, obradu i izvještavanje 5) Kontinuirana provedba Programa obuke i osposobljavanja svih agencija i institucija uključenih u prikupljanje podataka, obradu i izvještavanje 6) Učestvovanje u provedbi Strategije praćenja stanja okoliša, upravljanje podacima i izvještavanja nakon usvajanja na nivou BiH (Prijedlog teksta strategije praćenja stanja okoliša/životne sredine, upravljanja podacima i izvještavanja prema EEA dat je u Izvještaju „Praćenje stanja okoliša/životne sredine, upravljanje podacima i Strategija izvještavanja“ izrađenom u okviru projekta „Jačanje institucija za zaštitu okoliša u BiH i priprema za pretpristupne fondove (EnvIS)“) 7) Izrada, usvajanje i provedba Akcijskog plana za provedbu Uredbe o EIONET BiH na teritoriji Federacije BiH (u skladu s Planom za provođenje Uredbe o EIONET-u u BiH, a prema Programu aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša) 8) Izrada i usvajanje Akcijskog plana za provedbu Direktive o standardiziranom izvještavanju (SRDSIP) na teritoriji 364 Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu s Programom aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Izrada studijske analize koja će revidirati postojeće i dati prijedlog proširenog seta pokazatelja koje treba pratiti po svim oblastima Nije urađena studijska analiza Urađena studijska analiza koja daje prijedlog proširenog seta pokazatelja koje treba pratiti po svim oblastima (2024.) 2) Federalna lista pokazatelja stanja okoliša Nije usvojena Usvojena Federalna lista pokazatelja stanja okoliša (2024.) 3) Funkcionalnost saradnje u okviru radne grupe koja će davati stručne prijedloge i koordinirati realizaciju zaključaka i prijedloga studijske analize Radna grupa nije formirana Funkcionalna saradnja u okviru radne grupe (2025.) 4) Program obuke i osposobljavanja svih agencija i institucija iz Federacije BiH uključenih u izvještavanje Nije izrađen Program obuke i osposobljavanja Izrađen Program obuke i osposobljavanja (2025.) 5) Stepen provedbe Programa obuke i osposobljavanja svih agencija i institucija iz Federacije BiH uključenih u izvještavanje Nije izrađen Program obuke i osposobljavanja Realiziran Program obuke i osposobljavanja svih agencija i institucija iz Federacije BiH uključenih u izvještavanje (kontinuirano – 2030.+) 6) Stepen provedbe Strategije praćenja stanja okoliša, upravljanje podacima i izvještavanja Strategija praćenja stanja okoliša, upravljanje podacima i izvještavanja nije usvojena na nivou BiH Visok stepen provedbe Strategije praćenja stanja okoliša, upravljanje podacima i izvještavanja u Federaciji BiH nakon usvajanja na nivou BiH (kontinuirano od 2026. nadalje (2030.+)) 365 7) Stepen provedbe Akcijskog plana za provedbu Uredbe o EIONET BiH na teritoriji Federacije BiH Nije usvojen Akcijski plan Usvojen Akcijski plan za provedbu Uredbe o EIONET BiH na teritoriji Federacije BiH i provodi se (kontinuirano od 2026.) 8) Stepen provedbe Akcijskog plana za provedbu direktive standardiziranom izvještavanju na teritoriji Federacije BiH Nije usvojen Akcijski plan Usvojen Akcijski plan za provedbu direktive standardiziranom izvještavanju na teritoriji Federacije BiH i provodi se (kontinuirano od 2025.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja okolišem kroz veću dostupnost podataka koji omogućavaju da se buduće politike kreiraju na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza. Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 481 892 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s institucijama nadležnim za oblast okoliša, druge institucije koje su uključene u praćenje izvještavanje okolišnih podataka Ciljne grupe Sve institucije, privredni subjekti i organizacije koje se bave problematikom okoliša, stručna javnost, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.5. Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Naziv mjere 7.5.4. Uspostava sistema razmjene prostornih podataka u Federaciji BiH u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se uspostavi funkcionalan sistem razmjene prostornih podataka u Federaciji BiH u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive. Okvirna područja djelovanja: 366 1) Izrada i usvajanje metodologije za upravljanje prostornim podacima u Federaciji BiH, koja će biti usklađena sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10 ), glava IV DOKUMENTACIJA, Odjeljak 1. Jedinstveni informacioni sistem, članovi 31. do 33. Zakona i Uredbom o sadržaju i nosiocima jedinstvenog informacionog sistema, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije (Sl. novine FBiH“, br. 33/07), kako bi se osigurali adekvatni mehanizmi i kriteriji za razmjenu informacija u skladu s ciljem Direktive INSPIRE. Izrada metodologije uključuje: a. organizacijsku osnovu i procedure razmjene podataka b. odabir setova okolišnih (prostornih) podataka u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive c. način osiguravanja otvorenog pristupa podacima 2) Na osnovu Zakona o infrastrukturi prostornih podataka (IPP) u Federaciji BiH (Sl. novine FBiH“, br. 55/21) usvajanje neophodnih podzakonskih akata kako bi se infrastruktura prostornih podataka u Federaciji BiH (IPP FBiH) efikasno uspostavila 3) U skladu sa Strategijom uspostave i održavanja infrastrukture prostornih podataka Federacije BiH, uspostava i upravljanje infrastrukturom prostornih podataka u Federaciji BiH u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive i uslugama između institucija Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Status usvajanja metodologije za upravljanje prostornim podacima u Federaciji BiH Nije usvojena metodologija Izrađena i usvojena metodologija za upravljanje prostornim podacima u Federaciji BiH (2025.) 2) Status usvajanja neophodnih podzakonskih akata za efikasnu uspostavu IPP Federacije BiH Nisu usvojeni podzakonski akti Usvojeni neophodni podzakonski akti za efikasnu uspostavu IPP Federacije BiH (2024.) 3) Status uspostave IPP Federacije BiH Nije uspostavljena IPP Federacije BiH Uspostavljena i funkcionalna IPP Federacije BiH (2030.+) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje upravljanja okolišem kroz veću dostupnost podataka koji omogućavaju da se buduće politike kreiraju na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza 367 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 536 487 KM Izvor: 20% budžetska sredstva, 80% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo prostornog uređenja Nosioci mjere Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove u saradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i ostalim institucijama nadležnim za okoliš Ciljne grupe Sve institucije, privredni subjekti i organizacije koje se bave problematikom okoliša, stručna javnost, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.5. Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Naziv mjere 7.5.5. Uspostava funkcionalnog PRTR registra Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se uspostavi funkcionalan PRTR registar u Federaciji BiH, usklađen s registrima u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Također, cilj je da se regulira proces izvještavanja podataka iz PRTR registara prema institucijama Bosne i Hercegovine. Okvirna područja djelovanja: 1) U skladu s nadležnostima Federacije BiH, ažuriranje pravnog okvira i institucionalnih aranžmana za uspostavu efikasnog PRTR registra u Federaciji, čime će se definirati kanali komunikacije i proces izvještavanja, te procedure vezane za objavljivanje podataka (implementacijom Uredbe (EZ) br. 166/2006 u vezi s uspostavljanjem Evropskog registra ispuštanja i prijenosa zagađujućih tvari i izmjenama Direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ ) 2) Uspostava funkcionalne i održive PRTR baze podataka u Federaciji BiH, po metodologiji koja je usaglašena s metodologijom u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH (podaci se dostavljaju shodno međunarodnim obavezama, što podrazumijeva jedinstvene obrasce, vrste i broj zagađujućih materija, iste mjerne jedinice i dr.) 3) Osiguravanje javnog pristupa podacima iz PRTR registra putem web-portala 4) Osiguravanje sredstava za povremenu nadogradnju aplikacije (po potrebi) sklapanjem ugovora o održavanju s IT kompanijom iz Federacije BiH i redovno održavanje PRTR registra u cilju nesmetanog funkcioniranja (putem direktnog linka za prohodnost podataka) i hardverske opreme ukoliko je ona vlasništvo Federalnog ministarstva okoliša i turizma 368 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Status pravnog okvira i funkcionalnost institucionalnih aranžmana za PRTR registar u Federaciji BiH Nije ažuriran pravni okvir i nisu uspostavljeni funkcionalni institucionalni aranžmani za PRTR registar u Federaciji BiH Ažuriran pravni okvir i funkcionalni institucionalni aranžmani za PRTR registar u Federaciji BiH (2025.) 2) Funkcionalnost PRTR baze podataka, po metodologiji koja je usaglašena s metodologijom u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH PRTR baza podataka nije funkcionalna Uspostavljena funkcionalna i održiva PRTR baza podataka, usaglašena s metodologijom u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH (2026.) 3) Javna dostupnost podataka iz PRTR registra Moguć je djelimičan pristup podacima koji su prikupljeni u proteklom periodu Osiguran javni pristup podacima iz PRTR registra putem web-portala (2026.) 4) Održivost PRTR registra / Osigurana održivost PRTR registra osiguravanjem sredstava za održavanje i nadogradnju (2030.+) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšano donošenje odluka na svim nivoima vlasti i unaprjeđenje dostupnosti informacija koji imaju veliki značaj u smanjenju zagađenja okoliša Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 104 020 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s ostalim institucijama nadležnim na okoliš Ciljne grupe Sve institucije, privredni subjekti i organizacije koje se bave problematikom okoliša, stručna javnost, šira javnost 369 Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.5. Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Naziv mjere 7.5.6. Razvoj statistike za ciljeve održivog razvoja u Federaciji BiH Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se razvije statistika za ciljeve održivog razvoja u Federaciji BiH koji se odnose na tematsko područje okoliša, uključujući i razvoj dodatnih pokazatelja i unaprjeđenje sistema za izvještavanje. Okvirna područja djelovanja: 1) Unaprjeđenje sistema za proizvodnju službene statistike u Federaciji BiH za pokazatelje ciljeva održivog razvoja za okoliš u skladu s potrebama i zahtjevima 2) Povećanje dostupnosti i kvaliteta statističkih podataka u Federaciji BiH, razvrstanih po spolu (gdje je to moguće) i unaprjeđenje prepoznatljivosti službene statistike kao osnovnog izvora pouzdanih podataka 3) Jačanje saradnje i koordinacije institucija u Federaciji BiH uključenih u prikupljanje pokazatelja ciljeva održivog razvoja za okoliš Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) i 2) Stepen funkcionalnosti sistema za proizvodnju službene statistike u Federaciji BiH za pokazatelje ciljeva održivog razvoja za okoliš Djelimično funkcionalan sistem Funkcionalan sistem za proizvodnju službene statistike Federacije Bosne i Hercegovine za pokazatelje ciljeva održivog razvoja za okoliš (2026.) 3) Stepen saradnje i koordinacije svih institucija Federacije BiH uključenih u prikupljanje pokazatelja ciljeva održivog razvoja za okoliš Djelimično funkcionalna saradnja i koordinacija relevantnih institucija Funkcionalna saradnja i koordinacija svih institucija Federacije BiH uključenih u prikupljanje pokazatelja ciljeva održivog razvoja za okoliš (2030.+) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Razvoj statističkog sistema koji omogućava da se buduće politike kreiraju na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza 370 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 404 817 KM Izvor: 70% budžetska sredstva, 30% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalni zavod za statistiku Nosioci mjere Federalni zavod za statistiku u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i ostalim nadležnim institucijama Ciljne grupe Sve institucije koje se bave problematikom okoliša, stručna javnost, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.5. Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 Naziv mjere 7.5.7. Povećanje efikasnosti u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se poveća efikasnost u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu u Federaciji BiH kroz standardizirani i redovni sistem razmjene podataka/informacija među institucijama na svim administrativnim nivoima. Okvirna područja djelovanja: 1) Jačanje statističkog sistema kroz unaprjeđenje saradnje svih institucija uključenih u prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka u Federaciji BiH 2) Poboljšanje usklađenosti sa zahtjevima statističkog sistema EU u pogledu brojnosti statističkih pokazatelja, rokova objavljivanja i primijenjene metodologije 3) Poboljšanje kvaliteta izvještavanja u skladu s odredbama Kompendija statističkih zahtjeva EUROSTAT-a kroz: a. usklađivanje Statistike okoliša/životne sredine i Računa okoliša (fizički i monetarni) s metodologijom i standardima EUROSTAT-a, u cilju unaprjeđenja kvaliteta podataka na nacionalnom nivou i unaprjeđenja kompatibilnosti podataka na međunarodnom nivou b. aktivno korištenje GIS-a (geografski informacioni sistem) kako bi se izradile mape, dijagrami, vremenske serije i predviđanja gdje je to moguće Strateški projekti / 371 Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Kvalitet saradnje svih institucija uključenih u prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o okolišu Djelimična funkcionalnost saradnje Funkcionalna saradnja svih institucija uključenih u prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o okolišu (2026.) 2) Stepen usklađenosti sa zahtjevima statističkog sistema EU Djelimična usklađenost Ostvarena usklađenost sa zahtjevima statističkog sistema EU (2026.) 3) Kvalitet izvještavanja u skladu s odredbama Kompendija statističkih zahtjeva EUROSTAT-a Sistem izvještavanja je u razvoju Poboljšan kvalitet izvještavanja u skladu s odredbama Kompendija statističkih zahtjeva EUROSTAT-a (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Razvoj statističkog sistema koji omogućava da se buduće politike kreiraju na osnovu činjenica i odgovarajućih analiza Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 135 863 KM Izvor: 100% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalni zavod za statistiku Nosioci mjere Federalni zavod za statistiku u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i ostalim nadležnim institucijama Ciljne grupe Sve institucije koje se bave problematikom okoliša, stručna javnost, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.5. Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji BiH, uz konsultacije s Partnerstvom 27 372 Naziv mjere 7.5.8. Uspostava Evropskih ekonomskih računa okoliša Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se osigura učešće institucija Federacije BiH u uspostavi Evropskih ekonomskih računa okoliša koji opisuju odnos između okoliša i ekonomije (u skladu s Uredbom (EU) br. 691/2011 o evropskim ekonomskim računima okoliša kojom je uspostavljen zajednički okvir za prikupljanje, pripremanje, slanje i ocjenjivanje evropskih ekonomskih računa okoliša) Okvirna područja djelovanja: 1) Provedba Uredbe (EU) br. 691/2011 o prioritetnim evropskim ekonomskim računima okoliša (ekonomski računi okoliša su važan izvor podataka za praćenje i evaluaciju politika u području okoliša, kao što je Osmi program djelovanja za okoliš, kao i ostvarenog napretka u postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija) 2) U skladu s nadležnostima Federacije BiH, proširenje računa okoliša na nova područja u skladu sa Sistemom ekonomskog računovodstva okoliša kao međunarodnog statističkog standarda Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Stepen provedbe Uredbe (EU) br. 691/2011 o prioritetnim evropskim ekonomskim računima okoliša Djelimično provedena Uredba Provedena Uredba (EU) br. 691/2011 o evropskim ekonomskim računima okoliša (2026.) 2) Status proširenja računa okoliša na nova područja u skladu sa Sistemom ekonomskog računovodstva okoliša Djelimično razvijeni računi okoliša Razvijeni vodni računi, računi šuma, računi rashoda za upravljanje resursima, računi ekosistema (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Uspostava Evropskih ekonomskih računa okoliša omogućava poređenje, vrednovanje i donošenje valjanih odluka o mjerama potrebnim za unaprjeđenje upravljanja okolišem, kao i za postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 128 634 KM Izvor: 100% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022–2026. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalni zavod za statistiku 373 Nosioci mjere Federalni zavod za statistiku u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i ostalim nadležnim institucijama Ciljne grupe Sve institucije koje se bave problematikom okoliša, stručna javnost, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.6. Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika Naziv mjere 7.6.1. Integracija okolišnih zahtjeva u sektorske politike i zakonodavstvo Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se integriraju okolišni zahtjevi u sektorske politike i zakonodavstvo kroz jačanje međusektorske saradnje, posebno saradnje s institucijama koje se bave pitanjima ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva. Poseban fokus ove mjere odnosi se na integriranje zahtjeva Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskokarbonskog razvoja BiH u sektorske politike Federacije BiH, u skladu s rokovima i obavezama koje će propisati ova strategija, te u skladu sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan iz 2020. godine koja se temelji na 5 stubova: I klima, energija i mobilnost, II kružna ekonomija, III upravljanje otpadom, IV uklanjanje zagađenja, V bioraznolikost. Okvirna područja djelovanja: 1) Unaprjeđenje institucionaliziranih oblika saradnje između institucija u Federaciji BiH zaduženih za oblast okoliša s institucijama iz drugih sektora (kao što su energetika, prostorno planiranje, transport, rudarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, zdravstvenog sektor, turizam, obrazovni sektor, ravnopravnost spolova, socijalna zaštita) 2) Proaktivno učestvovanje u konsultacijama na nacrte pripremljenih sektorskih pravnih i političkih dokumenata 3) Aktivna primjena instrumenta strateške procjene utjecaja na okoliš 4) Propisivanje obavezne procjene ekosistemskih servisa kod izrade studija utjecaja na okoliš 5) Obavezno usklađivanje planova, programa i projekta u oblasti zaštite okoliša s važećim prostornim planovima 6) Integracija prilagođavanja klimatskim promjenama u sektorske razvojne politike, strategije, programe i planove za sektore koji su izloženi visokom riziku i osjetljivi na klimatske utjecaje (poljoprivreda, vodni resursi/upravljanje vodama, šumarstvo/šumski resursi, ljudsko zdravlje, bioraznolikost i osjetljivi ekosistemi, turizam) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021) Ciljna vrijednost 374 1) Stepen institucionalizacije oblika saradnje između sektora okoliša i drugih sektora Nizak stepen institucionaliziranosti Institucionalizirani oblici saradnje između sektora okoliša i drugih sektora (2030.) 2) 3) 4) Doprinos okolišnih institucija u integraciji okolišnih zahtjeva u sektorske politike i u toku izrade dokumenata Nizak doprinos okolišnih institucija u integraciji okolišnih zahtjeva u sektorske politike Realiziran aktivan doprinos okolišnih institucija u integraciji okolišnih zahtjeva u sektorske politike (kontinuirano ‒ 2030.) 5) Stepen usklađenosti planova, programa i projekta u oblasti zaštite okoliša s važećim prostornim planovima Djelimično usklađeni Osigurana usklađenost planova, programa i projekata u oblasti zaštite okoliša s važećim prostornim planovima (kontinuirano 2030.+) 6) Doprinos okolišnih institucija u toku izrade drugih dokumenata s ciljem integracije prilagođavanja klimatskim promjenama Relativno mali doprinos Realiziran aktivan doprinos okolišnih institucija u toku izrade drugih dokumenata s ciljem integracije prilagođavanja klimatskim promjenama (2027.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Doprinos stvaranju koherentnog sistema s čvrstim međusektorskim vezama i dobrom koordinacijom koji su od suštinskog značaja za efikasno upravljanje okolišem Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 125 884 KM Izvor: 70% budžetska sredstva, 30% sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Period implementacije mjere 2022‒2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s institucijama iz drugih sektora (upravljanje vodama, šumarstvo, ljudsko zdravlje, bioraznolikost) Ciljne grupe Institucije koje primjenjuju javne politike i zakonodavstvo u kojima su integrirana pitanja okoliša, stručna javnost, šira javnost 375 Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.6. Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika Naziv mjere 7.6.2. Integracija standarda i principa rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se standardi i principi rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva integriraju u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša. Pri planiranju, provedbi, praćenju i ocjeni politika, programa i projekata u oblasti upravljanja okolišem, radit će se na uvođenju i primjeni alata poput rodne analize, procjene gender utjecaja, rodno odgovornog budžetiranja, gender indeksa u oblasti okoliša, te rodne revizije. Kreirat će se, donositi i provoditi posebne privremene mjere za ravnopravnost spolova u oblasti upravljanja okolišem. Poseban fokus ove mjere bit će usmjeren na uspostavljanje funkcionalnog institucionalnog mehanizma koordinacije u domenu rodne ravnopravnosti, posebno u vezi integriranja pitanja rodne ravnopravnosti u javne politike i zakonodavstvo, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH. Okvirna područja djelovanja: 1) Razvoj smjernica za integriranje standarda i principa ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva u sve faze upravljanja okolišem (planiranje, realizacija, praćenje, izvještavanje, evaluacija) – nivo Savjetodavnog vijeća za okoliš 2) Osiguravanje efikasnog funkcioniranja institucionalnog mehanizma za ravnopravnost spolova u institucijama u sektoru okoliša – uspostava mehanizma u institucijama gdje taj mehanizam nije uspostavljen, odnosno suštinski realizirati mehanizam u institucijama u kojima on nije funkcionalan, kroz nominiranje osoba i timova za rad na pitanjima ravnopravnosti spolova u oblasti okoliša 3) Unaprjeđenje nivoa znanja i svijesti o povezanosti okoliša i rodne dimenzije kroz saradnju nadležnih institucija i jačanje pozicije GFP-a (Gender Focal Pointa) u svim institucijama 4) Uspostava institucionalne komunikacije između institucija u sektoru okoliša i Gender centra Federacije BiH radi pribavljanja mišljenja o usaglašenosti prijedloga zakona, podzakonskih i drugih normativnih akata, strategija, planova i programa sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH 5) Promocija rodno osjetljivog pristupa u svim segmentima upravljanja okolišem i zaštite okoliša 6) Organizacija edukacija, davanje uputstava i stručna podrška institucijama za korištenje alata poput rodne analize, procjene gender utjecaja, rodno odgovornog budžetiranja, gender indeksa u oblasti okoliša pri planiranju, provedbi, praćenju i ocjeni politika, programa i projekata u oblasti upravljanja okolišem, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, u organizaciji Gender centra Federacije BiH 376 Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Razvoj smjernica za integriranje standarda i principa ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva u sve faze upravljanja okolišem Ne postoje smjernice Razvijene smjernice za integriranje pitanja ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva u okolišne dokumente (2024.) 2) 3) Nivo znanja i svijesti kontakt-osoba nominiranih za ravnopravnost spolova u institucijama o povezanosti okoliša i rodne dimenzije Relativno nizak nivo Osobe nominirane za ravnopravnost spolova posjeduju znanja i svijest o povezanosti okoliša i rodne dimenzije (2026.) 4) Nivo institucionalne komunikacije između institucija u sektoru okoliša i Gender centra Federacije BiH Nizak nivo komunikacije Uspostavljena funkcionalna institucionalna komunikacija između institucija u sektoru okoliša i Gender centra Federacije BiH (2026.) 5) Stepen promocije rodno osjetljivog pristupa u svim segmentima upravljanja okolišem Nizak stepen promocije Rodno osjetljiv pristup primijenjen u svim segmentima upravljanja okolišem (2030.) 6) Kapacitet institucija nadležnih za okoliš za primjenu alata za integriranje rodne ravnopravnosti Nizak kapacitet Institucije nadležne za okoliš posjeduju kapacitete za primjenu alata za integriranje rodne ravnopravnosti (2029.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Osigurati da svi muškarci i žene, posebno siromašni i ranjivi potpuno i djelotvorno učestvuju u donošenju odluka koje se tiču oblasti okoliša Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 275 247 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2030. 377 Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Gender centar Federacije BiH Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Gender centar Federacije BiH u saradnji s relevantnim institucijama koje se bave pitanjima ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva Ciljne grupe Građani, osjetljive grupe stanovništva Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.6. Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika Naziv mjere 7.6.3. Tranzicija ka kružnoj ekonomiji Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se stvore pretpostavke za tranziciju ka kružnoj ekonomiji. Okvirna područja djelovanja: 1) Izrada i usvajanje Mape puta i Akcijskog plana za uvođenje kružne ekonomije u Federaciji BiH (usaglašeno s Mapom puta na nivou BiH) 2) Uklanjanje pravnih prepreka i uvođenje stimulativnih instrumenata za zeleno poslovanje (zelenu ekonomiju), kao što su: regulatorni instrumenti i instrumenti zasnovani na informacijama, finansijski poticaji i zelena javna nabavka 3) Poticanje primjene zelenih javnih nabavki u javnim institucijama i u privatnom sektoru 4) Izrada Akcijskog plana za mala i srednja poduzeća i osiguranje podrške u prevazilaženju barijera u prelasku na zeleno poslovanje 5) Izrada propisa za ekodizajn proizvoda 6) Osiguravanje finansijske podrške jačanju dobrovoljnih instrumenata za uvođenje zelenog poslovanja (ekooznaka, EMAS, zelene nabavke, dobrovoljni industrijski sporazumi itd.) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Status usvajanja Mape puta i Akcijskog plana za uvođenje kružne ekonomije u Federaciji BiH Nije usvojena Mapa puta i Akcijski plan Usvojena Mapa puta i Akcijski plan za uvođenje kružne ekonomije (2024.) 378 2) Stepen uvođenja stimulativnih instrumenata za zeleno poslovanje Nisu uvedeni stimulativni instrumenti Uvedeni stimulativni instrumenti (2025.) 3) Stepen primjene zelenih javnih nabavki u javnim institucijama i u privatnom sektoru Niska primjena zelenih javnih nabavki (trenutno nije moguće utvrditi koliko se novčanih sredstava ukupno potroši primjenom kriterija zelenih javnih nabavki) Visok stepen primjene zelenih javnih nabavki u javnim institucijama i u privatnom sektoru (2030.) 4) Status izrade Akcijskog plana za mala i srednja poduzeća Nije izrađen Akcijski plan Izrađen Akcijski plan (2026.) 5) Status usvajanja propisa za ekodizajn proizvoda Nije usvojen propis Usvojen propis za ekodizajn proizvoda (2026.) 6) Finansijska podrška jačanju dobrovoljnih instrumenata za uvođenje zelenog poslovanja Nije osigurana finansijska podrška Osigurana finansijska podrška jačanju dobrovoljnih instrumenata za uvođenje zelenog poslovanja (kontinuirano – 2030.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Ekonomska i ekološka korist kroz uspješnije korištenje materijalnih resursa i kroz povećanje efikasnosti upravljanja, inovacije i saradnju između privatnog i naučnoistraživačkog sektora. Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 219 442 KM Izvor: 100% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022.–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s relevantnim institucijama u oblasti okoliša, Federalno ministarstvo privrede, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo trgovine, javne institucije, privatni sektor Ciljne grupe Institucije i poslovni sektor odgovorni za izradu i realizaciju AP/Mape puta, građani Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem 379 Prioritet 7.7. Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH Naziv mjere 7.7.1. Efikasna i sveobuhvatna provedba postojećih ekonomskih instrumenata za okoliš Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se osigura sveobuhvatna provedba postojećih ekonomskih instrumenata za okoliš. Pri tome, odgovorne institucije redovno rade i transparentno objavljuju izvještaje o prikupljenim sredstvima i namjenskom utrošku sredstava od naknada. Federalno ministarstvo finansija i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH će biti uključeni u sve aspekte fiskalne politike u zaštiti okoliša (olakšice na uvoz pojedinih ekološki povoljnih proizvoda itd.). Mjera uključuje i uvođenje svih naknada predviđenih Zakonom o Fondu Federacije BiH i drugim važećim propisima koji uređuju pojedine oblasti. Okvirna područja djelovanja: 1) Kroz izmjene Zakona o Fondu Federacije BiH propisivanje obaveze izvještavanja svih nivoa vlasti (uključujući kantone i lokalnu samoupravu (općine/gradove)) o namjenskom utrošku sredstava za projekte zaštite okoliša i putem web stranice Fonda 2) Sistemska analiza o vrstama naknada koje nisu kategorizirane kao okolišne, ali koje pokrivaju dijelom i okolišni aspekt (npr. koncesije, takse za upotrebu šuma, akcize za gorivo i dr.) 3) Reforma svih vrsta naknada koje pokrivaju dijelom i okolišni aspekt (na osnovu analize, a kroz izmjenu postojeće regulative) 4) Propisivanje naknade za korisnike okoliša, energijsku efikasnost, odlaganje otpada itd. Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Status usvajanja izmjena Zakona o fondu Federacije BiH Nisu usvojene izmjene Usvojene izmjene Zakona o fondu Federacije BiH po kojem bi kantoni i općine/gradovi trebali izvještavati o namjenskom utrošku sredstava za projekte zaštite okoliša (2024.) 2) Status izrade sistemske analize o vrstama naknada koje nisu kategorizirane kao okolišne, ali koje pokrivaju dijelom i okolišni aspekt Nije urađena analiza Urađena centralizirana i multisektorska sistemska analiza i identificirane sve vrste naknada koje nisu kategorizirane kao 380 okolišne, ali koje pokrivaju dijelom i okolišni aspekt (2023.) 3) Status reforme naknada koje pokrivaju dijelom i okolišni aspekt Reforma nije urađena Kroz izmjenu postojeće regulative urađena reforma naknada (2028.) 4) Status propisivanja naknade za korisnike okoliša, energijsku efikasnost, odlaganje otpada itd. Naknade za korisnike okoliša, energijsku efikasnost, odlaganje otpada nisu propisane Propisane naknade za korisnike okoliša, energijsku efikasnost, odlaganje otpada itd. (2030.+) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje odgovornosti svih nivoa vlasti u oblasti zaštite okoliša, kao i bolja finansijska održivost sektora Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 92 717 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma u saradnji s Federalnim ministarstvom finansija, Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, stručni tim imenovan od Vlade Federacije BiH, ministarstva nadležna za energijsku efikasnost Ciljne grupe Institucije, privredni subjekti i građani koji imaju obavezu plaćanja naknada i drugih instrumenata i koji imaju korist od projekata koji se finansiraju prikupljenim sredstvima Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.7. Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH Naziv mjere 7.7.2. Uvođenje novih inovativnih i poticajnih ekonomskih mehanizama za finansiranje zaštite okoliša Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se uvedu novi inovativni i poticajni ekonomski mehanizmi za finansiranje zaštite okoliša. Okvirna područja djelovanja: 1) Kreiranje novih ekonomskih instrumenta za zaštitu okoliša, vodeći računa o marginaliziranim grupama i principima rodno-odgovornog finansiranja okolišnih projekata. Ovo uključuje uvođenje finansijskih alokacija za specifično ciljane 381 intervencije za unaprjeđivanje društvene jednakosti i rodne ravnopravnosti, za ekonomsko osnaživanje ranjivih društvenih grupa, naročito žena, u oblasti tzv. zelenog poduzetništva 2) Unaprjeđenje postojećih i uvođenje novih revolving fondova, subvencija i dr. mehanizama za oblast zaštite okoliša, tamo gdje je to moguće 3) Uključivanje privrede/privatnog sektora u prikupljanje sredstava (fund-raising) za projekte zaštite okoliša, pogotovo očuvanja bioraznolikosti i zaštićenih područja Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) 2) Stepen unaprjeđenja postojećih i uspostave novih ekonomskih instrumenata za zaštitu okoliša koji su poticajni za ciljne grupe Nedovoljna zastupljenost mehanizama koji su poticajni za ciljne grupe Unaprijeđeni postojeći i uvedeni novi ekonomski instrumenti za zaštitu okoliša (2030.) 3) Uključenost privrednih subjekata u prikupljanje sredstava za projekte zaštite okoliša Privredni subjekti nisu aktivno uključeni Privredni subjekti aktivno uključeni u prikupljanje sredstava i učestvuju u realizaciji projekata zaštite okoliša, očuvanja bioraznolikosti i zaštićenih područja(2030.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Poboljšano strateško upravljanje i efikasnije finansiranje zaštite okoliša Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 201 036 KM Izvor: 10% budžetska sredstva, 90% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH Nosioci mjere Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, nadležna ministarstva na svim nivoima, lokalne zajednice, Razvojna banka Federacije BiH Ciljne grupe Institucije, privredni subjekti i građani koji imaju obavezu plaćanja naknada i drugih instrumenata i koji imaju korist od projekata koji se finansiraju prikupljenim sredstvima 382 Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.7. Osigurati finansijsku održivost sektora okoliša u Federaciji BiH Naziv mjere 7.7.3. Korištenje fondova EU i drugih međunarodnih fondova dostupnih za zaštitu okoliša i komplementarne sektore Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se osigura značajnije korištenje fondova EU i drugih međunarodnih fondova dostupnih za zaštitu okoliša i komplementarne sektore. Okvirna područja djelovanja: 1) Uspostava/imenovanje posredničkog tijela u Federaciji BiH za provođenje EU projekata iz oblasti zaštite okoliša. Uspostava tijela je od značaja za stvaranje efikasnih i adekvatnih kapaciteta za apsorpciju trenutno raspoloživih i budućih dostupnih, kao i EU strukturnih fondova, te je od velike važnosti za donosioce odluka u zemlji, da na vrijeme prepoznaju jačanje institucionalnih i administrativnih kapaciteta za upravljanje EU fondovima kao prioritet svoje politike. 2) Uspostava informacionog sistema za prijavu projekata i partnera s nivoa BiH i upravljanje međunarodnim projektima. Ovo podrazumijeva da se u Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH uspostavi online sistem (e-servis) za identifikaciju projekata, uvid u prijavu, praćenje i izvještavanje o realizaciji projekata s ciljem unaprjeđenja nivoa usluga i efikasnosti međuinstitucionalne koordinacije u svrhu povećanja apsorpcijskih kapaciteta za prijavu i upravljanje EU i drugim međunarodnim projektima. Odobreni projekti javno se objavljuju putem web-portala. Na taj način Fond, korisnici sistema i nadležne institucije imaju tačnu i ažuriranu evidenciju o okolišnim i projektima energijske efikasnosti (potencijalni, kandidirani, u provedbi…). Također, informacioni sistem podrazumijeva uspostavljenu i jasno definiranu proceduru odabira projekata (i mjerila ocjenjivanja projektnih ideja/prijedloga) i partnera za apliciranje prema EU i drugim međunarodnim finansijskim programima Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Status uspostave posredničkog tijela u Federaciji BiH za provođenje EU projekata iz oblasti zaštite okoliša Nije formirano Formirano posredničko tijelo na niovu Federacije BiH na način da su iskorišteni kapaciteti postojećih institucija, npr. Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH 383 koji se već bavi provođenjem i praćenjem projekata zaštite okoliša, s ciljem provođenja EU projekata na području Federacije BiH (2028.) 2) Uspostava informacionog sistema za prijavu projekata i partnera s nivoa BiH i upravljanje međunarodnim projektima Nije uspostavljen U Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH uspostavljen online sistem (e-servis) za identifikaciju projekata, uvid u prijavu, praćenje i izvještavanje o realizaciji projekata (2029.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećanje dostupnih finansijskih resursa za upravljanje okolišem kroz jačanje institucionalnih kapaciteta i ljudskih resursa za koordinirano i strateško upravljanje projektima Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 81 677 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2024–2029. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH Nosioci mjere Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, Direkcija za evropske integracije BiH, Federalno ministarstvo finansija, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i nadležna ministarstva na nivou BiH Ciljne grupe Institucije nadležne za oblasti okoliša, institucije, privredni subjekti i organizacije koje imaju korist od projekata koji se finansiraju prikupljenim sredstvima Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.8. Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu Naziv mjere 7.8.1. Integriranje problematike zaštite okoliša u nastavne planove odgojnih i obrazovnih institucija na svim nivoima 384 Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se osigura da je problematika zaštite okoliša snažnije integrirana u nastavne planove odgojnih i obrazovnih institucija na svim nivoima, uz interdisciplinarni i holistički pristup obrazovanju za održivi razvoj. Okvirna područja djelovanja: 1) Procjena kvaliteta nastavnih sadržaja važnih za sticanje znanja o održivom razvoju kao i zastupljenost sadržaja u odobrenim udžbenicima 2) Na osnovu analize, inovacija godišnjih programa edukacije o zaštiti okoliša koji se uključuju u nastavne i vannastavne programe (shodno čl. 32, stav (4) Zakona o zaštiti okoliša) i proširenje obima djelovanja na sve nastavne predmete. Nova kultura učenja ugrađuje se u odgojno-obrazovni kurikulum kao međupredmetno područje. (Trenutno su sadržaji o zaštiti okoliša u znatno većoj mjeri zastupljeni u prirodnim nego u društvenim naukama. Neophodno je o zaštiti okoliša izučavati u okviru svih nastavnih predmeta. Neophodno je revidirati kurikulume i uvrstiti ekološke sadržaje vodeći računa o međupredmetnoj korelaciji, prožeti određenu temu kroz sve nastavne predmete.) 3) Poticanje škola za sticanje statusa ekoškola (međunarodno certificiranje) 4) Zakonsko omogućavanje otvaranja Inovativnih centara za razvoj u primarnom obrazovanju (centri bi, u svom razvoju, proširili djelatnost i na segment srednjoškolskog i visokog obrazovanja) 5) Osiguravanje učenja o okolišu kroz aktivnosti u zaštićenim područjima: a. Razvoj i unaprjeđenje obrazovnih kapaciteta zaštićenih područja (osoblje, infrastrukturu, programe i aktivnosti), te kroz iskustveno učenje u prirodi podučavati o okolišu b. Rad na ostvarenju dugoročne saradnje, te poticanje održavanja škole u prirodi kroz provedbu zajedničkih projekata između škola i zaštićenih područja c. Razvoj programa za stručno usavršavanje nastavnog osoblja i kontinuirano usavršavanje nastavnog kadra iz oblasti zaštite okoliša i edukacije na otvorenom, s naglaskom na praktičan rad s djecom d. Kreiranje poticaja za iskustveno učenje u prirodi kod nastavnog osoblja e. Kreiranje programa za zapošljavanje edukatora u zaštićenim područjima (npr. angažirati nezaposlene nastavnike biologije, studente završnih godina, tek diplomirane studente biologije angažirati kroz programe stažiranja i sl.) 6) Poboljšanje saradnje odgojno-obrazovnih ustanova s farmama i poljoprivrednim gazdinstvima u lokalnoj zajednici i šire (ustupanje resursa školama, npr. zemljišta na korištenje i sl., kako bi učenici imali priliku steći neposredno iskustvo o biljnom i životinjskom svijetu koji ih okružuje) Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Analiza kvaliteta nastavnih sadržaja Nije urađena sveobuhvatna analiza Urađena sveobuhvatna analiza kvaliteta nastavnih sadržaja (2023.) 385 2) Mjera u kojoj su inovirani programi edukacije koji se uključuju u nastavne i vannastavne programe Postoji prostor za poboljšanja Inovirani programi edukacije o zaštiti okoliša koji se uključuju u nastavne i vannastavne programe, a kroz koje se razvija ekološka kultura učenika/ica, te usvajaju ekološke vrijednosti i vrijednosne orijentacije (periodično ‒ 2030.) 3) Broj škola sa statusom ekoškola / Povećan broj škola sa statusom ekoškola (konstantno – 2030.) 4) Zakonsko omogućavanje otvaranja inovativnih centara za razvoj u primarnom obrazovanju Nije zakonski omogućeno Stvoreni zakonski preduvjeti za otvaranje inovativnih centara za razvoj u primarnom obrazovanju (2025.) 5) Uspostava programa učenja u zaštićenim područjima Nisu uspostavljeni programi Uspostavljeni programi učenja u zaštićenim područjima (2029.) 6) Broj odgojno-obrazovnih ustanova koje su ostvarile saradnju s farmama i poljoprivrednim gazdinstvima / Povećan broj odgojno obrazovnih ustanova koje su ostvarile saradnju s farmama i poljoprivrednim gazdinstvima (konstantno – 2030.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje obrazovnog procesa i povećanje kompetencija svih aktera, za integraciju zaštite okoliša održivog korištenja u sve nivoe obrazovanja Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 278 764 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Kantonalna ministarstva za obrazovanje u saradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke (koordinacija) Nosioci mjere Kantonalna ministarstva za obrazovanje u saradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke (koordinacija), pedagoški zavodi, u saradnji s institucijama nadležnim za zaštitu okoliša i organizacijama civilnog društva s ekspertizom u ovoj oblasti, odgojno-obrazovne ustanove 386 Ciljne grupe Odgojno-obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva, upravljači zaštićenih područja, učenici, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.8. Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu Naziv mjere 7.8.2. Jačanje kapaciteta i ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se ojača kapacitet i ekopedagoške kompetencije uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova. Okvirna područja djelovanja: 1) Unaprjeđenje ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova kroz edukaciju o zaštiti okoliša akreditiranim programima (programima verificiranim od određene ovlaštene institucije). Kontinuirano usavršavanje nastavnog kadra iz oblasti zaštite okoliša i edukacije na otvorenom s naglaskom na praktičan rad s djecom 2) Izrada priručnika za nastavnike o integraciji pitanja zaštite okoliša i održivog korištenja resursa u nastavni plan i program za osnovne i srednje škole i metodama podučavanja, uključujući nastavne i izvannastavne aktivnosti (ljetne škole, škole u prirodi, multidisciplinarni projekti, radionice, takmičenja itd.). Potrebna je obuka nastavnika i učitelja. Voditi se UNESCO mapom puta za obrazovanje o održivom razvoju do 2030. 3) Priprema nastavnog osoblja za odgoj i obrazovanje za održivi razvoj, na posve drugačiji, digitalni, način. Edukacija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova o zaštiti okoliša akreditiranim programima (programima verificiranim od ovlaštene institucije) s ciljem digitalizacije 4) Kreiranje digitalnih udžbenika i sadržaja o zaštiti okoliša i prilagođavanje učenja online okruženju u većem obimu nego ranije. (Nedostatak digitalnih sadržaja prouzrokovao je nastavnicima brojne probleme pri realizaciji nastavnog procesa u doba COVID-a, ali i poteškoće u učenju učenicima. Ponuditi učenicima i nastavnicima pripremljene digitalne sadržaje o zaštiti okoliša. Takvim pristupom učenje bi se prilagodilo online okruženju, a nastavnik bio manje opterećen pripremanjem sadržaja za nastavni sat.) 5) Analiza nedostataka master univerzitetskih programa u odnosu na nivo integracije pitanja zaštite okoliša i održivog korištenja prirodnih resursa i izrada prijedloga za intervencije u kurikulumu master programa. Potrebno je uzeti najmanje dva univerziteta kao pilot-područja. Obuhvatiti sve naučne oblasti (prirodne, tehničke i društvene). Voditi se UNESCO mapom puta za obrazovanje o održivom razvoju do 2030. Strateški projekti / 387 Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Stepen unaprjeđenja ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno obrazovnih ustanova kroz edukaciju o zaštiti okoliša akreditiranim programima Postoji potreba za unaprjeđenjem ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova Nastavnici su kompetentni za transfer znanja, posjeduju ekopedagoške kompetencije za realizaciju sadržaja o zaštiti okoliša (2029.) 2) Status izrade priručnika za nastavnike o integraciji pitanja zaštite okoliša i održivog korištenja resursa u nastavni plan i program za osnovne i srednje škole i metodama podučavanja Priručnici nisu izrađeni Izrađeni priručnici za nastavnike o integraciji pitanja zaštite okoliša i održivog korištenja resursa u nastavni plan i program za osnovne i srednje škole i metodama podučavanja, te izvršena obuka nastavnika i učitelja (2026.) 3) Stepen edukacije uposlenika odgojno obrazovnih ustanova o zaštiti okoliša akreditiranim programima s ciljem digitalizacije Nisu provedene edukacije Nastavnici su kompetentni za transfer znanja, posjeduju kompetencije za realizaciju sadržaja o zaštiti okoliša uz korištenje tematski pripremljenih digitalnih sadržaja (kontinuirano – 2030.) 4) Status kreiranja digitalnih udžbenika i sadržaja o zaštiti okoliša Nisu kreirani digitalni udžbenici Omogućeno učenje uz pomoć digitalnih udžbenika (2026.) 5) Status izrade analize nedostataka u odnosu na kurikulume postojećih master programa Nije urađena analiza Urađena analiza nedostataka u odnosu na kurikulume postojećih master programa i date preporuke za integraciju pitanja održivog načina korištenja prirodnih resursa u master programe (2028.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Unaprjeđenje obrazovnog procesa i povećanje kompetencija svih aktera za integraciju zaštite okoliša održivog korištenja u sve nivoe obrazovanja Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 283 452 KM Izvor: 30% budžetska sredstva, 70% kombinacija ‒ sredstva EU i drugih međunarodnih donatora i ostale donacije 388 Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (krovna institucija), kantonalna ministarstva za obrazovanje Nosioci mjere Kantonalna ministarstva za obrazovanje u saradnji s Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke (koordinacija), odgojno obrazovne ustanove, univerziteti i fakulteti, institucije nadležne za okoliš Ciljne grupe Odgojno-obrazovne ustanove, univerziteti i fakulteti, učenici, šira javnost Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.8. Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu Naziv mjere 7.8.3. Podrška neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je osigurati podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša. Okvirno područje djelovanja: 1) Uspostava saradnje između institucija koje se bave neformalnim obrazovanjem u oblasti okoliša 2) Uspostava namjenskih budžeta za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021.) Ciljna vrijednost 1) Stepen uspostave saradnje između institucija koje se bave neformalnim obrazovanjem u oblasti okoliša Djelimična saradnja Uspostavljena funkcionalna saradnja između institucija koje se bave neformalnim obrazovanjem u oblasti okoliša (2026.) 2) Stepen uspostave namjenskih budžeta za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša U budžetima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i kantonalnih ministarstva za obrazovanje određena Osigurana materijalna osnova za neformalno obrazovanje (u skladu s potrebama ciljne grupe) 389 namjenska sredstva za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša se planiraju, ali to nije dovoljno različitih interesnih grupa (uposlenici odgojno-obrazovnih ustanova, studenti, profesori, roditelji učenika) (2026.) Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Povećana svijest i znanje ljudi o glavnim problemima u upravljanju okolišem Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 24 883 KM Izvor: 100% budžetska sredstva Period implementacije mjere 2022–2026. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (krovna institucija), kantonalna ministarstva za obrazovanje Nosioci mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (krovna institucija), kantonalna ministarstva za obrazovanje, odgojno-obrazovne ustanove, (međunarodne) nevladine organizacije Ciljne grupe Uposlenici odgojno-obrazovnih ustanova, studenti, profesori, roditelji učenika Veza sa strateškim ciljem 7. Unaprijediti upravljanje okolišem Prioritet 7.8. Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu Naziv mjere 7.8.4. Unaprjeđenje kapaciteta za istraživanja u oblasti okoliša Opis mjere s okvirnim područjima djelovanja Cilj ove mjere je da se unaprijede kapaciteti za istraživanja u oblasti okoliša. Okvirna područja djelovanja: 1) Pružanje informacija akademskoj zajednici i privredi o međunarodnim fondovima za istraživanja i unaprjeđenje kapaciteta za istraživanja u oblasti okoliša apliciranjem na međunarodne projekte 2) Uspostava namjenskih budžeta za ulaganje u inovacije i razvoj, te primjenu novih, rodno osjetljivih, tehnologija s ciljem smanjenja zagađenja 3) Uvrštavanje istraživanja iz oblasti održive upotrebe prirodnih resursa i o upravljanju efektima klimatskih promjena na prirodne resurse u godišnji program istraživanja Federacije BiH, potpomognut iz Fonda za nauku. Potrebno je predvidjeti izdvajanja za poticanje u iznosu od 30% od ukupnog fonda 4) Podržavanje organizacije stručnih i naučnih kongresa/simpozija s međunarodnim značajem, na dvogodišnjoj osnovi 390 5) Unaprjeđenje (proširenje koncepta i aktivnosti) saradnje akademske zajednice i privrede u oblasti okoliša, te uključenje privrede u finansiranje istraživanja u oblasti okoliša kroz saradnju istraživača i inovatora i privrednih subjekata Strateški projekti / Indikatori za praćenje rezultata mjere Indikatori (izlaznog rezultata i krajnjeg rezultata) Polazna vrijednost (2021) Ciljna vrijednost 1) Stepen znanja predstavnika akademske zajednice i privrede o raspoloživim fondovima na koje mogu redovno aplicirati Djelimična znanja o raspoloživim fondovima Predstavnici akademske zajednice i privrede upoznati su s raspoloživim fondovima i redovno apliciraju na međunarodne projekte (kontinuirano – 2030.) 2) Redovnost u planiranju budžetskih sredstava za ulaganje u inovacije i razvoj u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke i kantonalnim ministarstvima za obrazovanje Određena sredstva se alociraju, ali to nije dovoljno U budžetima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i kantonalnih ministarstava za obrazovanje redovno se planiraju namjenska sredstva za ulaganje u inovacije i razvoj (2028.) 3) Broj projekata od značaja za održivo upravljanje prirodnim resursima koji se godišnje finansiraju od Federalnog fonda za nauku / Federalni fond za nauku finansira najmanje 3 projekta od značaja za održivo upravljanje prirodnim resursima godišnje (kontinuirano ‒ 2030.) 4) Broj stručnih skupova sufinansiranih od Federalnog fonda za nauku / Federalni fond za nauku sufinansira najmanje 1 stručno naučni skup svake dvije godine 5) Kvalitet kontakata i saradnje između akademske zajednice i privrede Djelimična saradnja Uspostavljeni kontakti i novi oblici saradnje između akademske zajednice i privrede Razvojni efekat i doprinos mjere ostvarenju prioriteta Efikasna i efektna podrška instraživanjima i inovacijama koje osiguravaju transformaciju inovativnih ideja u proizvode i usluge koje rješavaju probleme okoliša i stvaraju radna mjesta i rast. Povećanje baze naučnog znanja poboljšava strateško donošenje odluka koje su bazirane na činjenicama 391 Indikativna finansijska konstrukcija s izvorima finansiranja Iznos: 0 KM Period implementacije mjere 2022–2030. Institucija odgovorna za koordinaciju implementacije mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (krovna institucija), kantonalna ministarstva za obrazovanje Nosioci mjere Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kantonalna ministarstva za obrazovanje u saradnji s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma, Federalni fond za nauku, fakulteti, odgojno-obrazovne ustanove, međunarodne nevladine organizacije Ciljne grupe Naučnoistraživačke institucije, privredni subjekti, akademska zajednica, studenti, stručna i šira javnost 392 13.8. Aneks 8. Sažeti pregled strateškog dokumenta 13.8.1. Upravljanje vodama Redni broj i oznaka NAZIV INDIKATORI I FINANSIJSKI IZVORI 1. Strateški cilj Zaštititi kvalitet vode i osigurati raspoloživost vodnih resursa i njihovu održivost Indikatori strateškog cilјa Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Prečišćene vode – ukupno, 000 m3 48.613 (2020.) ... Udio prečišćenih otpadnih voda u ukupnoj količini otpadnih voda (%) 55,8 (2020.) ... Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 518,5 3858 4376 1.1. Prioritet Spriječiti pogoršanje i unaprijediti status vodnih tijela Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Dostizanje okolišnih ciljeva za vodna tijela definiranih u okviru Planova upravljanja vodnim područjima rijeke Save i Jadranskog mora (II, III ciklus) Za dio utvrđenih vodnih tijela postignuti okolišni ciljevi postavljeni u okviru I ciklusa planova upravljanja (2016‒2021) za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora Dostignuti okolišni ciljevi za sva vodna tijela prema planu u okviru II i III ciklusa Planova upravljanja (2022‒2027) i (2028‒ 2033) Efikasnost nadzora nad poštivanjem provođenja uvjeta propisanih vodnim aktima za zagađivače i primjena krivičnih odredbi u slučaju neprovođenja Postojeći pristup provođenju nadzora nije efikasan:  Planovi inspekcijskih nadzora se djelimično baziraju na Planovima upravljanja vodama i vodnim aktima, te informacijama o zaprimljenim prijavama i zahtjevima nadležnih organa iz sektora voda  Slaba koordinacija pri planiranju između federalnih i kantonalnih inspektorata Visoka učinkovitost i stepen efikasnosti inspekcijskih nadzora osiguravaju da:  Svi zagađivači poštuju i provode uvjete propisane vodnim aktima  Inspekcijskim nadzorima bude spriječeno/ svedeno na minimum nepropisno onečišćenje vodnih tijela 393 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 275,8 2482 2758 1.1.1. Mjera Dostizanje okolišnih ciljeva za vodna tijela definiranih u Planovima upravljanja vodnim područjima u Federaciji BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a1) Status usvajanja dopuna Zakona o organizaciji organa uprave u svrhu redovnog i preciznog izvještavanja o realizaciji strateških i planskih dokumenata (Planova upravljanja vodnim područjima) Postojeći Zakon ne sadrži odredbe koje preciziraju procedure i nalažu obaveze institucijama/organima na različitim nivoima vlasti sektora voda redovnog prikupljanja, obrade i dostavljanja informacija/izvještaja o realizaciji Planova upravljanja vodnim područjima Izrađene i usvojene dopune Zakona o organizaciji organa uprave Status izvještavanja i objavljivanja Izvještaja na web-stranicama Agencija za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora uključujući: a2) Izrvršenu analizu i ocjenu stepena realizcije programa mjera -- Dvogodišnji Izvještaji o realizaciji programa mjera a3) Izvršen monitoring površinskih i podzemnih vodnih tijela ‒ Jednogodišnji izvještaji o stanju površinskih i podzemnih vodnih tijela Neredovno:  dostavljanje podataka za izvještaje o realizaciji programa mjera  objavljivanje Izvještaja na web stranicama Agencija za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora Na web-stranicama Agencija objavljeni potpuni i precizni sljedeći Izvještaji :  Dvogodišnji Izvještaji o realizaciji programa mjera  Jednogodišnji izvještaji o stanju površinskih i podzemnih vodnih tijela b1) Stepen prilagođenosti obrade vodnih akata potrebama vodnih inspektora Vodni akti ne sadrže informacije o stanju vodnog tijela u koji subjekt ispušta otpadne vode i ciljevima o stanju tog vodnog tijela prema Planu upravljanja Vodni akti sadrže informacije o trenutnom stanju vodnog tijela u koje se ispuštaju otpadne vode, te utvrđenim ciljevima o stanju vodnih tijela u Planu upravljanja vodnim područjima za to vodno tijelo b2) Stepen pripremljenosti izvoda iz Planova upravljanja vodama za potrebe Planovi upravljanja 2022‒2027 nisu usvojeni, te priprema izvoda iz Planova Pripremljene i dostavljene informacije/ izvodi iz Planova upravljanja vodama inspekcijama, 394 inspekcija s posebnim naglaskom na vodna tijela koja nisu u najmanje dobrom stanju upravljanja vodama još nije počela s posebnim naglaskom na vodna tijela koja nisu u najmanje dobrom stanju b3) Status informiranja inspekcija o zaprimljenim prijavama Inspekcije se izvještavaju o zaprimljenim prijavama Pravovremeno dostavljene informacije i podaci inspekcijama o zaprimljenim prijavama i zahtjevima nadležnih organa iz sektora voda Status izrade godišnjih programa inspekcijskih nadzora Pripremaju se godišnji programi inspekcijskog nadzora Izrađeni godišnji programi inspekcijskog nadzora na bazi informacija iz Planova upravljanja, informacija o zaprimljenim prijavama i dr. Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 275,8 2482 2758 1.2. Prioritet Osiguranje uvjeta za postizanje održivog korištenja vodnih resursa Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Efikasnost saradnje između vodnog sektora i ostalih sektora čije aktivnosti mogu imati negativan utjecaj na upravljanje vodama (prostorno planiranje, energijski sektor, sektor poljoprivrede, šumarstva, inspekcije i dr.) Neefikasna saradnja vodnog sektora s ostalim sektorima  Sporadična razmjena informacija o planiranim sektorskim aktivnostima Slaba međusektorska koordinacija tokom pripreme sektorskih planova i programa, te podaci iz planova i studija sektora voda nisu integrirani u planove drugih sektora Efikasna saradnja između vodnog sektora i ostalih sektora čije aktivnosti mogu imati negativan utjecaj na upravljanje vodama: Svi sektorski planovi integriraju podatke iz planova i studija sektora voda Efikasnost nadzora nad poštivanjem provođenja uvjeta propisanih vodnim aktima za korisnika voda i primjena krivičnih odredbi u slučaju neprovođenja Postojeći pristup provođenju nadzora nije efikasan i efektivan Visoka učinkovitost i stepen efikasnosti inspekcijskih nadzora osiguravaju da:  Svi korisnici voda poštuju i provode uvjete propisane vodnim aktima  Inspekcijskim nadzorima bude spriječeno/svedeno na minimum nepropisno zahvatanje i 395 korištenje voda Stepen pripremljenosti stručnih podloga od sektora voda kao instrumenta za potencijalno ograničavanje korištenja vodnih resursa i zahvata u prostoru zbog dokazanog negativnog utjecaja na količine i stanje vodnih tijela (onečišivaći, hidromorfološki pritisci), te na mjere zaštite od poplava. Izrađen značajan broj planskih i studijskih dokumenta od sektora voda. Nisu izrađene podloge:  o hidroenergetskom potencijalu koje uključuju objašnjenja veza za izuzetke po članu 7/4 ODV-a, te principe/smjernice/kriterije: prostornog planiranja, dostizanja/održanja najmanje dobrog statusa vodnih tijela i zaštite prirode, te potrebe vodosnabdijevanja stanovnika, poljoprivrede i energetike o rezervama površinskih i podzemnih voda koje se mogu koristiti za vodosnabdijevanje stanovništva Izrađene podloge:  o hidroenergetskom potencijalu  o rezervama površinskih i podzemnih voda koje se mogu koristiti za vodosnabdijevanje stanovništva Uspostava preduvjeta za transparentnu i zakonski reguliranu dodjelu koncesija na vodne resurse, uključujući velike i male HE. Nisu osigurani preduvjeti za transparentnu i pravilnu dodjelu koncesija na vodne resurse:  Neažurirani/nepostojeći spiskovi izdatih koncesija na svim administrativnim nivoima;  Nedostaci u pravnom okviru za izdavanje koncesija omogućavaju nepoštivanje propisa o provođenju monitoringa voda i ekološki prihvatljivog protoka od strane korisnika;  Postupak izdavanja potrebnih dozvola, kao osnove za dodjelu koncesija, je vrlo složen i odvija se u brojnim i međusobno zavisnim potpostupcima koji se vode pred Transparentna i zakonski adekvatno regulirana dodjela koncesija na vodne resurse, uključujući velike i male HE. 396 različitim institucijama i u nekim slučajevima i na različitim nivoima vlasti. Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 10,3 73,4 83,7 1.2.1. Mjera Intenziviranje saradnje sektora voda s ostalim sektorima u cilju osiguravanja zaštite i održivog korištenja vodnih resursa Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a1) Stepen pripremljenosti izvoda/ sažetka/seta informacija o vodnim tijelima iz Planova upravljanja vodnim područjima za stručnu javnost prostornog planiranja, energetike, poljoprivrede i šumarstva, te nevladin sektor Planovi upravljanja (II ciklus) nisu usvojeni, te još nije počela priprema Izvoda/sažetka/seta informacija o vodnim tijelima iz Planova upravljanja vodnim područjima za stručnu javnost i nevladin sektor Izrađen i kontinuirano ažuriran Izvod/sažetak/set informacija o vodnim tijelima iz Planova upravljanja vodnim područjima koji moraju koristiti svi subjekti zainteresirani za planiranje zahvata u prostoru koji utječu na zaštitu voda, njihovo uređenje i korištenje (2024) a2) Status funkcioniranja međusektorske koordinacije ‒ redovno organiziranje koordinacijskih sastanaka predstavnika sektora voda i predstavnika sektora prostornog planiranja, energetike, poljoprivrede, šumarstva i dr. Sporadično Funkcionalan mehanizam koordinacije ‒ koordinacijski sastanci se održavaju redovno i objavljuju se izvještaji i zaključci sa sastanaka (2023-2034) a3) Učinkovitost zakonskih odredbi (ZoV) koje nalažu obavezu  integracije podataka iz Planova upravljanja vodama u planove sektora čije aktivnosti mogu imati utjecaja na zaštitu voda i  adekvatne uključenosti institucija sektora voda u toku izrade planskih i strateških dokumenata, uključujući i javne rasprave Niska učinkovitost Podaci iz Planova upravljanja vodama adekvatno integrirani u usvojene prostorno planske dokumente, kao i druge planske, odnosno programske dokumente kao rezultat uključenosti sektora voda u toku izrade planskih i strateških dokumenata (2023-2034) 397 b1) Stepen pripremljenosti izvoda iz Planova upravljanja vodama za potrebe inspekcija Priprema izvoda iz Planova upravljanja vodama nije počela Dostavljati informacije / izvode iz Planova upravljanja vodama inspekcijama, s posebnim naglaskom s posebnim naglaskom na vodna tijela koja su pod pritiskom od strane ljudskih aktivnosti (2023-2034) b2) Status informiranja inspekcija o zaprimljenim prijavama Inspekcije se izvještavaju o zaprimljenim prijavama Pravovremeno dostavljene informacije i podaci inspekcijama o zaprimljenim prijavama i zahtjevima nadležnih organa iz sektora voda (2023-2034) Stepen pripremljenosti Studija  o hidroenergetskom potencijalu  o rezervama površinskih i podzemnih voda koje se mogu koristiti za vodosnabdijevanje stanovništva Nije počela izrada studija Izrađene i objavljene studije  o hidroenergetskom potencijalu koja uključuje principe/smjernice/kriterije za planiranje te dostizanje/ održavanje dobrog stanja vodnih tijela ili je usklađena sa s članom 4(7) ODV-a (2026)  o rezervama površinskih i podzemnih voda koje se mogu koristiti za vodosnabdijevanje stanovništva (2026) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 8,1 73,4 81,5 1.2.2. Mjera Osiguranje transparentnog i zakonom preciziranog postupka dodjele koncesija u oblasti korištenja vodnih resursa Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status procesa usvajanja dopunjenih federalnih i kantonalnih zakona/propisa Dopune nisu izrađene Dopunjeni i usklađeni federalni i kantonalni zakoni/propisi koji propisuju načine, uvjete i odgovorne organe za izdavanje koncesija (2025) Status procesa usvajanja dopunjenih / izmijenjenih pod-zakonskih akata od značaja za izdavanje koncesija za Za Federaciju BiH urađene analize:  primjenjivosti kataloga kriterija za održivi razvoj u sektoru MHE te Odlukom Vlade Federacije BiH:  Propisana primjena kataloga kriterija za Federaciju BiH 398 korištenje vodnih resursa za F BiH o načinu donošenja Odluke za primjenu kataloga za MHE od strane Vlade Federacije BiH  Izmijenjen član 5. Pravila o postupku dodjele koncesije (studija ekonomske opravdanosti mora sadržati elemente kataloga kriterija) Kantonima preporučeno korištenje kataloga kriterija kao alata i pomoći za kantonalne organe koji izdaju upravne akte za izgradnju (2024) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 2,2 0 2,2 1.3. Prioritet Osiguranje dovoljnih količina vode za piće i njene dostupnosti za potrebe javnog vodosnabdijevanja Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen i faza provedbe tehničko operativnog segmenta reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima Početak faze planiranja za sve JLS-ove  Izrađeno:  „Pregled sektora vodnih usluga u BiH“  Uredba o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH Prijedlog programa za unaprjeđenje vodnih usluga u Federaciji BiH ‒ finansijske i tehničke podrške Proveden u cijelosti tehničko-operativni segment reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima. Stepen i faza provedbe zakonodavno institucionalnog segmenta reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima Početak faze planiranja za sve JLS-ove  Izrađeno:  „Pregled sektora vodnih usluga u BiH“.  Uredba o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH Prijedlog programa za unaprjeđenje vodnih usluga u Federaciji BiH ‒ finansijske i tehničke podrške Proveden u cijelosti zakonodavno institucionalni segment reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 399 201,03 804,1 1005 1.3.1. Mjera Razvoj sistema vodosnabdijevanja s optimalnim rješenjima za JLS ove, efikasnom distributivnom mrežom i zdravstveno ispravnom vodom za piće Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a1) Broj JKP-ova s izrađenim Planovima smanjenja i/ili kontrole neprihodovane vode (u okviru poslovnih planova, a u skladu s Uredbom o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH  Nisu dostupni podaci o broju JKP ova koji izrađuju i realiziraju Planove smanjenja stope neprihodovane vode koja iznosi:  na vodnom području rijeke. Save 16‒88%, prosječno 65%,  na vodnom području Jadranskog mora 23‒72%, prosječno 46,11% JKP-ovi nisu počeli s izradom Planova u okviru poslovnih planova, a u skladu s Uredbom o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH) Svi JKP-ovi na teritoriji Federacije BiH imaju izrađene Planove smanjenja i/ili kontrole neprihodovane vode, u okviru poslovnih planova, a u skladu s Uredbom o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH) (2025) a2) Stepen izvršenih infrastrukturnih radova i administrativnih aktivnosti u svrhu smanjenja stope neprihodovane vode u svakom JKP-u Nisu dostupni podaci U svim JKP-ovima u Federaciji BiH dostignut planirani stepen realizacije Planova Završena sanacija, zamjena i izgradnja nove infrastrukture, te poboljšano upravljanje neprihodovanom vodom (2023 2034) b1) Broj JLS-ova koji imaju izrađen Master plan Podaci nisu dostupni Svaki JLS ima izrađen Master plan vodosnabdijevanja (2023 -2034) b2) Stepen izgrađenosti vodovodnih sistema s optimalnim rješenjima za JLS ove Podaci nisu dostupni Izvršeno ukrupnjavanje vodovodnih poduzeća (ako se pokazalo opravdano) u Federaciji BiH ili proširenje centralnih sistema na suburbana ili ruralna područja, u svim JLS-ovima u kojima je to predviđeno Master planovima (2023 -2034) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 400 0,157 0,631 0,788 1.3.2. Mjera Unaprijediti postojeći zakonodavni okvir sektora vodnih usluga u Federaciji BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Faza i stepen procesa usvajanja*dopuna Zakona o komunalnim djelatnostima u svrhu definiranja subjekata kojima se može povjeriti obavljanje usluge vodosnabdijevanja u lokalnim sistemima Izrada dopuna Zakona/usaglašavanje teksta izmjena između nadležnih organa uprave i institucija itd. ‒ prijedlog Nacrta zakona dostavljen na Vladu, Parlament Federacije BiH ‒-usvajanje u Parlamentu Federacije BiH) Nije počela izrada zakona o komunalnim djelatnostima  U praksi, lokalnim vodovodima uglavnom upravljaju udruženja građana, ali i neformalne grupe građana bez uspostavljenog pravnog lica  Zakon o principima lokalne samouprave Federacije BiH definira nadležnost JLS-ova za obavljanje usluga vodosnabdijevanja na njihovom području Kantonalni zakoni nisu usklađeni po pitanju subjekata kojima se može povjeriti obavljanje komunalnih djelatnosti Usvojeni dopunjeni kantonalni zakoni o komunalnim djelatnostima, propisivanjem uvjeta koje moraju ispunjavati pravni subjekti da bi im se mogle povjeriti usluge vodosnabdijevanja (2024) Stepen procesa usvajanja *Zakona o vodnim uslugama Federacije BiH koji će osigurati uspostavu standarda vodnih usluga usklađenih sa zahtjevima EU Izrada prednacrta i nacrta zakona/usaglašavanje teksta izmjena između nadležnih organa uprave i institucija itd. ‒ prijedlog Nacrta zakona dostavljen na Vladu, Parlament Federacije BiH ‒ usvajanje u Parlamentu Federacije BiH ) Nije počela izrada Zakona o vodnim uslugama Federacije BiH Zakon bi integrirao postojeće i očekivane propise koji pravno uređuju oblast pružanja vodnih usluga, te predstavlja integrirani odgovor na postojeće potrebe za reformom ovog sektora Usvojen Zakoni o vodnim uslugama Federacije BiH (2027) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 200,8 803,5 1,004 401 1.4. Prioritet Smanjenje rizika pri ekstremnim hidrološkim pojavama uspostavom održivog sistema upravljanja poplavnim rizikom i prilagođavanje na klimatske promjene Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Dostizanje ciljeva definiranih u okviru Planova upravljanja rizicima od poplava vodnih područja rijeke Save i Jadranskog mora (I, II ciklus) i izvještavanjem. Planovi upravljanja rizicima od poplava vodnih područja rijeke Save i Jadranskog mora (I, II ciklus) u procesu izrade. Dostignuti su svi ciljevi u okviru Planova upravljanja rizicima od poplava utvrđeni u prvom i drugom planskom ciklusu (2024‒ 2029.) i (2030‒2035.). Kvalitet analiza i pouzdanost procjena u svrhu donošenja odluka u sistemu zaštite od poplava. Nedovoljan je kvalitet analiza i pouzdanost procjena u svrhu donošenja odluka u sistemu zaštite od poplava.  Nedovoljno je razvijena mreža hidroloških mjernih stanica na svim vodotocima u obuhvatu FBiH ‒ AFAS, kao i padavinskih i meteoroloških mjernih stanica u Federaciji BiH  Nedovoljan stepen funkcionalnosti i operativnosti i hidrološko hidrauličkih prognoznih modela.  Osigurane su kvalitetne analize i pouzdane procjene u svrhu donošenja odluka u sistemu zaštite od poplava;  Adekvatna mreža hidroloških mjernih stanica na svim vodotocima u obuhvatu ‒ AFAS u Federaciji BiH  Adekvatna mreža padavinskih i meteoroloških mjernih stanica u Federaciji BiH  Potpuno operativni, funkcionalni i redovno održavani hidrološko hidraulički prognozni modeli. Stepen planiranja i provoođenja mjera prilagođavanja na klimatske promjene u svrhu kvalitetnije prevencije i upravljanja rizicima od poplava. Sporadičnao planiranje i integriracija mjera prilagođavanja na klimatske promjene u planske dokumente na svim administrativnim nivoima u FBiH  Izrađen nacrt Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja BiH za period 2020.-2030. Izrađen ncrt Plan prilagođavanja na klimatske promjene BiH -NAP Provođenje mjera prilagođavanja na klimatske promjene u skladu sa planovima svih administrativnih nivoa u FBiH u svrhu kvalitetnije prevencije i upravljanja rizicima od poplava. Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 5,1 12,06 17,2 402 1.4.1. Mjera Izrada i realizacija Planova upravljanja rizicima od poplava u vodnim područjima u Federaciji BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a1). Stepen procesa usvajanja izmjena i dopuna ZoV-a i KZoV-a vezanih za kriterije za definiranje ograničenja koja mogu imati utjecaj na prostorno planiranje, korištenje zemljišta i građenje u područjima pod rizikom od poplava Zakon o vodama propisuje zabranu gradnje u području 100-godišnjih voda Izrađene i usvojene izmjene i dopune ZoV-a i KZoV-a Isključiti iz Zakona odredbe o "zabrani" gradnje u području 100-godišnjih voda U zakonima definirati odredbe koje uključuju kriterije za definiranje ograničenja koja mogu imati utjecaj na prostorno planiranje, korištenje zemljišta i građenje u područjima pod rizikom od poplava (2024) a2) Status izvještavanja Izvještavanje nije počelo, Planovi su u procesu izrade Izrađeni i objavljeni na web stranicama Agencija dvogodišnji Izvještaji o stepenu realizacije mjera Planova upravljanja poplavnim rizicima (2024-2034) a3) Status objavljivanja na web stranicama AVPS-a i AVPJM-a u formi zonskog mapiranja (GIS)  područja izloženih riziku od poplava 1/100 rezultata projekta „Plan upravljanja rizicima od poplava“ za teritoriju FBiH Objavljene mape (GIS) područja izloženih riziku od poplava 1/100 Izrađene i objavljene na web-stranicama Agencija za vode (AVPS-a i AVPJM-a)  mape područja izloženih riziku od poplava 1/100 i rezultati Planova upravljanja rizicima od poplava u formi zonskog mapiranja (GIS) (2024-2034) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,464 1,08 1,5 1.4.2. Mjera Uspostavljanje i rad hidroloških prognoznih sistema u Federaciji BiH uključujući unaprjeđenje mreže hidroloških i meteoroloških i mjernih stanica Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a1) Status izrade Plana proširenja mreže hidroloških mjernih stanica, na bazi identificiranih AFA-sa Nije počela izrada Plana proširenja mreže hidroloških mjernih stanica, na bazi identificiranih AFA-sa Izrađeni Planovi proširenja mreže hidroloških mjernih stanica, na bazi identificiranih AFA-sa (2024) a2) Stepen izvršenih radova na proširenju mreže hidroloških Nisu počeli radovi na proširenju mreže hidroloških mjernih stanica u Federacije BiH, u skladu s Planom Završeni radovi na proširenju mreže hidroloških mjernih stanica, u skladu s Planom, praćeni dvogodišnjim izvještavanjem 403 mjernih stanica u Federaciji BiH, u skladu s Planom o proširenju mreže hidroloških mjernih stanica u Federaciji BiH (2025-2034) a3) Status izrade Plana proširenja mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH Nije počela izrada Plana proširenja mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH Izrađeni Planovi proširenja mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH (2024) a4) Stepen izvršenih radova na proširenju mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH Nisu počeli radovi na proširenju mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH, u skladu s Planom Završeni radovi na proširenju mreže meteoroloških i padavinskih stanica, praćeni dvogodišnjim izvještavanjem o proširenju mreže meteoroloških i padavinskih stanica u Federaciji BiH (2025-2034) b1) Status uspostave hidrološko prognoznog modela za vodno područje Jadranskog mora Djelimično Uspostavljen i operativan hidrološko prognozni model za vodno područje Jadranskog mora (2024) b2) Status operativnosti i redovno održavanje sistema za prognozu poplava za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora Djelimično Operativan i redovno održavan sistem za prognozu poplava za vodna područja rijeke Save i Jadranskog mora (2024-2034) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 4,7 10,9 15,6 1.4.3. Mjera Unaprijeđeno planiranje i provođenje mjera prilagođavanja klimatskim promjenama koje utječu na vodne resurse Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen izrade Programa provedbe mjera za sektor voda koje su definirane u Nacrtu nacionalnog plana prilagođavanja klimatskim promjenama (NAP) NAP je u nacrtu ‒ nije započeta izrada Programa provedbe mjera za sektor voda koje su definirane u nacrtu NAP-a Izrađen Program provedbe mjera za sektor voda koje su definirane u nacrtu NAP-a(2024) Status izvještavanja o realizaciji mjera za sktor voda iz NAP-a Izvještavanje nije počelo, nacrt NAP-a izrađen, nije usvojen Izrađeni dvogodišnji Izvještaji o stepenu realizacije mjera iz NAPa- i objavljeni na web stranicama FMPVŠ, Agencija i FHMZ (2025-2034) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,022 0 0,022 404 1.5. Prioritet Dostizanje funkcionalanog pravnog i institucionalnog okvira u svrhu prilagođavanja pravnim aktima EU u oblasti voda Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Efikasnost i pravovremenost programiranja integriranja u EU vezano za oblast upravljanja vodama. Niska efikasnost i kašnjenje u izradi programa. Efikasna, redovna i pravovremena izrada četverogodišnja programa integriranja. Prilagođenost pravnog okvira, a posljedično i institucionalnog okvira u sektoru voda u F BiH, efikasnoj aproksimaciji EU vodnog zakonodavstva i standarda. Pravni okvir u F BiH nije prilagođen efikasnoj aproksimaciji EU zakonodavstva. Zakonima su nadležnosti za aproksimaciju delegirane na značajan broj institucija na svim administrativnim nivoima, za što su su neophodni značajni (nedostajući) kapaciteti za horizonatalnu i vertikalnu koordinaciju Zakonodavni i institucionalni okvir prilagođeni su zahtjevima efikasne aproksimacije. Kapacitiranost i kompetentnost zaposlenih u institucijama sektora voda (organima uprave, agencijama, zavodima i dr.) na svim nivoima vlasti u FBiH Nedostatak kapaciteta i nedovoljna obučenost zaposlenih u nadležnim institucijama u sektoru voda na svim nivoima u FBiH za  usklađivanje i provođenje EU acquis  provedbu obaveza iz međunarodnih sporazuma  provedbu zakona i regulative provedbu strateških i planskih dokumenata sektora voda Kapacitiranost i kompetentnost zaposlenih u institucijama u sektora voda u FBiH prilagođeni  zahtjevima usklađivanja i provođenja EU acquis i provođenju međunarodnih sporazuma iz oblasti voda potrebama provedbe zakona i regulative, strateških i planskih dokumenata sektora voda Status Planiranja i realizacije implementacije svih EU direktiva relevantnih za razvoj sektora voda. Planiranje je u početnoj fazi preko ažuriranja APIDA izrađenih u okviru Strategije. Izrađeni su Planovi implementacije svih direktiva (APID) s realizacijom određenom u dinamičkom planu u okviru APID-a. Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 25,6 486,1 511,8 1.5.1. Mjera Osigurati efikasnu provedbu Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 405 Programa integriranja u EU vezano za oblast upravljanja vodama (na bazi četvorogodišnjih ciklusa) Stanje pripremljenosti i usvajanja liste prioriteta usklađivanja direktiva o vodama te institucionalnih mjera za oblast upravljanja vodama za četvorogodišnje periode Izrađen nacrt liste prioriteta koji nije usvojen Pripremljena i usvojena finalna lista (2023) Stepen kompletiranja Dinamičkog plana aproksimacije EU propisa o vodama u Federaciji BiH i realizacije institucionalnih mjera za oblast upravljanja vodama (za četvorogodišnje periode) Nije izrađen Dinamički plan za četverogodišnji period Izrađen Dinamički plan za četverogodišnji period (2023) Formirati operativnu strukturu unutar FMPVŠ-a za koordinaciju procesa pridruživanja EU/za koordinaciju pri realizaciji Programa integriranja i izrade DSIP-ova i APID-a za vodne direktive Nije formirana zvanična operativna koordinirajuća struktura Formirana i operativna koordinirajuća struktura unutar FMPVŠ-a (2023) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,020 0 0,020 1.5.2. Mjera Unaprijediti zakonodavstvo u oblasti voda u svrhu efikasne aproksimacije EU propisa u vodno zakonodavstvo Federacije BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen kompletiranosti analize propisa u cilju identifikacije preklapanja nadležnosti, propusta u definiranju nadležnosti, te propisanih mehanizmima koordinacije s aspekta aproksimacije s EU propisima Izrada Analize nije započela Trenutno, prema postojećim propisima, poslovi transpozicije u Federaciji BiH se odvijaju u okviru najamanje 23 organa u Federaciji BiH najmanje 3 organa na federalnom nivou i 20 organa na kantonalnom nivou (10 Ministarstava za vode i i 10 Ministarstava za okoliš) Izvršena analiza i doneseni zaključci i preporuke o potrebnim izmjenama i dopunama zakonodavstva u oblasti voda i organizacije uprave u FBiH (2024) Stepen procesa usvajanja izmjenjenih I dopunjenih zakona Izmjena i dopuna zakonodavstva nije počela Usvojene izmjene i dopune propisa iz oblasti voda i organizacije uprave (Zakon o 406 federalnim ministarstvima i Zakon o kantonalnim ministarstvima), u skladu sa zaključcima analize (2025) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,048 0 0,048 1.5.3. Mjera Unaprjeđenje postojeće institucionalne strukture jačanjem kapaciteta u institucijama FBoH nadležnim za vode, sa posebnim fokusom na dugoročnu i održivu provedbu EU vodnog zakonodavstva Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen izrađenosti analize / procjene kapaciteta nadležnih institucija za vode u Federaciji BiH sa odgovarajućim preporukama za unaprijeđenje kapaciteta Nije započeta analiza / procjena Provedena sveobuhvatna analiza /procjena institucionalnih kapaciteta (2024.) Broj provedenih mjera za unaprijeđenje kapaciteta u institucijama sektora voda u oblastima:  jačanja kapaciteta ljudskih resursa u institucijama sektora voda  strateškog pristupa zapošljavanju zadržavanja stručnih osoba u institucijama Nije započeta analiza / procjena, mjere nisu definirane niti provedene Definirane i provedene sve mjere za:  Jačanja kapaciteta ljudskih resursa u institucijama sektora voda kapaciteta za provedbu EU vodnog zakonodavstva i međunarodnih konvencija za vode, dosljednu primjenu zakona i efektivnu realizaciju strategija i planova  Strateško zapošljavanje u institucijama Zadržavanje stručnih osoba u institucijama (2026) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,025 0 0,025 1.5.4. Mjera Realizacija zacrtanih aktivnosti iz izrađenih i usvojenih APID dokumenata vezanih za EU Direktive o Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen kompletiranosti i realizacije APID a za Direktive o: Sva tri nacrta APID-a su izrađena u okviru EAS-a (2017), ali nisu ažurirani i Izrađena i usvojena 3 APID-a (2025) 407 vodama  prečišćavanju komunalnih otpadnih voda 91/271/EZ  vodi za ljudsku upotrebu 2020/2184  procjeni i upravljanju rizicima od poplava 2007/60/EZ MSFD direktiva o morskoj strategiji kompletirani  Stepen kompletiranosti APID-a za Direktive o:  zaštiti vode od zagađenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora 91/676/EEC  uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša 2008/56/EZ  upravljanju kvalitetom vode za kupanje 2006/7/EC  zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kvaliteta 2006/118/ECC standardima kvaliteta okoliša u području vodne politike 2013/39/EZ APIDi nisu izrađeni Izrađeno i usvojeno 5 APID-a (-2027) Stepen realizacije 8 APID-a 8 APID-a nije pripremljeno za realizaciju Realizacija 8 APID-a i izvještavanje o napretku realizacije prema utvrđenom planu (2034) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 25,5 486,1 511,7 1.6. Prioritet Osiguranje finansijske održivosti sektora voda Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen i faza provedbe održivog finansijsko-ekonomskog segmenta reforme sektora vodnih usluga u svim JLS ovima Početak faze planiranja za sve JLS-ove  Izrađeno:  Uredba o metodologiji utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH Proveden u cijelosti finansijsko ekonomski segment reforme sektora vodnih usluga u svim JLS-ovima 408  „Pregled sektora vodnih usluga u BiH“  Prijedlog programa za unaprjeđenje vodnih usluga u Federaciji BiH ‒ finansijske i tehničke podrške Efekti uspostavljenog sistema prikupljanja i raspodjele posebnih vodnih naknada na zadovoljenje potreba finansiranja sektora voda Postojeći sistem prikupljanja i raspodjele posebnih vodnih naknada ne zadovoljava finansijske potrebe sektora voda.  Vodne naknade za zahvatanje voda i za ispuštanje otpadnih voda su regulirane  Nije uspostavljen adekvatan mehanizam prinudne naplate dugovanja po osnovu neplaćenih vodnih naknada Uspostavljen sistem prikupljanja i raspodjele posebnih vodnih naknada koji zadovoljava finansijske potrebe sektora voda planirane od ove vrste prihoda Efikasnost finansijsko-ekonomskog planiranja u sektoru voda u svrhu ishodovanja sredstava za razvoj sektora iz EU i ostalih međunarodnih finansijskih institucija  Niska efikasnost Nedovoljna institucionala kapacitiranost u sektoru voda za finansijsko-ekonomsko planiranje Efikasno ekonomsko i finansijsko planiranje sektora voda u svrhu ishodovanja sredstava za razvoj sektora iz EU i ostalih međunarodnih finansijskih institucija Status realizacije preduvjeta za sveobuhvatan i sistematičan pristup rješavanju problema prilagođavanja klimatskim promjenama u Federaciji BiH. Djelimično ostvaren jedan od preduvjeta ‒ Učestvovanje sektora voda Federacije BiH s MVTEO-om na identifikaciji/pripremi prioriteta i projektnih dokumentata Visok stepen saradnje sektora voda s MVTEO-om u pripremi planova i projekata u svrhu osiguravanja finansiranja aktivnosti za prilagođavanje klimatskim promjenama koje utječu na vodne resurse Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,520 0 0,520 1.6.1. Mjera Unaprijediti finansiranje sektora vodnih usluga redefiniranjem tarifnog sistema i pouzdanim procjenama isplativosti Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Broj / postotak JLS/ JKP i KJKP (kantonalno javno komunalno preduzeće) u kojima je u primjeni  Usvojena Metodologija za utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH Primjenjena metodologija u svim JLS/ / JKP i KJKP (2028) 409 investicija (studije izvodljivosti) metodologija utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga u Federaciji BiH/ uspostava Regulatornih tijela za vodne tarife (2022) Nisu uspostavljena Regulatorna tijela za vodne tarife Broj izrađenih Studija izvodivosti za nove investicije u komunalnu infrastrukturu u JLS-ovima Nema podataka o broju izrađenih studija izvodivosti u JLS-ovima U svim JLS-ovima izrađene Studije izvodivosti za nove investicije u komunalnu infrastrukturu (2023-2029) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,287 0 0,287 1.6.2. Mjera Unaprijediti sistem prikupljanja posebnih vodnih naknada Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen pripremljenosti analize postojećeg ekonomskog stanja svih segmenata upravljanja vodama Nije započeta izrada analize Izrađena analiza čiji će se rezultati koristiti za ocjenu opravdanosti redefiniranja sistema prikupljanja naknada (2024) Stepen procesa izrade i usvajanja zakonske regulative u segmentu o vodnim naknadama Nije urađena analiza, ni izmjene zakonske regulative Usvojena zakonska regulativa u segmentu o vodnim naknadama, u skladu s rezultatima analize (2024) Usklađenost zakonskih rješenja koja definiraju aktivnosti PU-a (poreske uprave) i aktivnosti sektora voda o prikupljanja posebnih vodnih naknada uzimajući u obzir činjenicu da se radi o javnim prihodima. Nije usklađena regulativa poreske uprave o naplati javnih prihoda po osnovu posebnih vodnih naknada s regulativom sektora voda koja definira način prikupljanja sredstava po osnovu posebnih vodnih naknada Usklađena regulativa poreske uprave s regulativom sektora voda u svrhu povećanja prikupljenih sredstava od vodnih naknada (javnih prihoda) (2024) Stanje prilagođavanja odredbi Zakona o PDV-u karakteru prihoda od posebnih vodnih naknada u svrhu izuzimanja subjekata od obaveze plaćanja PDV-a na naplaćena sredstva po osnovu posebnih vodnih naknada Izmjene zakona nisu izrađene niti usvojene Izvršeno prilagođavanje odredbi Zakona o PDV-u karakteru prihoda od posebnih vodnih naknada, te su Javna komunalna poduzeća oslobođena od plaćanja PDV-a na naplaćena sredstva po osnovu posebnih vodnih naknada (2024) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,167 0 0,167 410 1.6.3. Mjera Formiranje i rad specijalističkog tima (timova) u sektoru voda za ekonomsko i finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status formiranja i operativnost jednog ili više tijela u sektoru voda (stručnjaci za vodno pravo, finansijski i ekonomski stručnjaci za oblast voda) za ekonomsko i finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava Nije započeto formiranje tijela Formirano jedno ili više i operativno/a tijela u sektoru voda za finansijsko planiranje, pripremu projekata i programiranje utroška sredstava (2024) Stepen pripremljenosti ‒ aplikacije prema međunarodnim organizacijama za realizaciju projekata specijalističke obuke tijela u sektoru voda o ekonomskom i finansijskom planiranju, pripremi projekata i programiranju utroška sredstava Nije počela priprema aplikacije Izrađena i dostavljena aplikacija prema međunarodnim organizacijama za realizaciju projekata specijalističke obuke tijela u sektoru voda (2025) Stepen pripremljenosti Programa obuke o ekonomskom i finansijskom planiranju, pripremi projekata i programiranju utroška sredstava Nije počela izrada Programa obuke Pripremljen Program obuke (2025) Faza realizacije Programa obuke i izrade izvještaja o realizaciji Nije počela izrada Programa obuke, te ni njegova realizacija Realiziran Program obuke i izrađen Izvještaj o realizaciji (2025) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,044 0 0,044 1.6.4. Mjera Osiguravanje finansijskih sredstava za pripremu prioriteta i realizaciju projektnih dokumenta usklađenih s EU klimatskom legislativom i globalnim inicijativama za otpornost i prilagođavanje klimatskim promjenama Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status izrade liste prioritetnih projekta Nije izrađena lista prioritetnih projekata Izrađena prva lista prioritetnih projekata za Federaciju BiH i kontinuirano ažurirana (2023) Status pripreme projektnih dokumenata za finansiranje Nije počela priprema projektnih dokumenata Izrađen prvi set projektnih dokumenata i kontinuirano ažuriran (2024-2034) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 411 0,021 0 0,021 13.8.2. Upravljanje otpadom Redni broj i oznaka NAZIV INDIKATORI I FINANSIJSKI IZVORI 2. Strateški cilj Smanjiti količinu otpada i povećati količinu ponovno upotrijebljenih materijala Indikatori strateškog cilјa Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Ukupno odloženo otpada (t) 577.685 (2020.) ... Ukupan broj evidentiranih odlagališta otpada 45 (2020.) ... Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 68,9 590,9 659,9 2.1. Prioritet Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Ocjena usklađenosti propisa i planova iz oblasti upravljanja otpadom s obavezama koje proističu iz pravne stečevine Evropske unije i međunarodnih sporazuma Pravni i strateški okvir za upravljanje otpadom u Federaciji BiH je:  Djelimično usklađen s 9 direktiva  Nije usklađen s 2 direktive  Djelimično usklađen sa zahtjevima Bazelske konvencije (2021.) Pravni i strateški okvir za upravljanje otpadom u Federaciji BiH je potpuno usklađen s 11 EU direktiva i Bazelskom konvencijom (2025.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,297 1,1 1,4 2.1.1. Mjera Usklađivanje propisa, politika i planskih dokumenata iz oblasti upravljanja otpadom s obavezama koje proističu iz pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status izrade i usvajanja akcijskih planova za implementaciju Direktive o otpadu i Direktive o odlagalištima Nisu izrađeni i usvojeni akcijski planovi Izrađena i usvojena 2 akcijska plana. (2025.) Usklađenost federalnih propisa s Direktivama i smjernicama Evropske unije Federalni propisi nisu usklađeni s Direktivama i smjernicama Evropske Ostvarena potpuna usklađenost federalnih propisa s Direktivama i smjernicama 412 za oblast upravljanja otpadom, kao i zahtjevima Bazelske konvencije unije za oblast upravljanja otpadom, kao i zahtjevima Bazelske konvencije Evropske unije za oblast upravljanja otpadom, kao i zahtjevima Bazelske konvencije (2026.) Broj izrađenih planova upravljanja otpadom Federalni plan upravljanja otpadom (FPUO) nije izrađen, a kantonalni i općinski planovi upravljanja otpadom nisu usaglašeni s ciljevima iz ove strategije i novim FPUO-om Izrađen i usvojen novi Federalni plan upravljanja otpadom (2024.) Izrađeno i usvojeno 10 kantonalnih i 79 općinskih planova upravljanja otpadom (2029.) Broj referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama iz oblasti upravljanja otpadom 0 (2021.) 2 (2029.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,297 1,1 1,4 2.2. Prioritet Unaprijediti sistem evidencije i izvještavanja o otpadu Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Pouzdanost podataka o otpadu koji se dobijaju iz sistema evidencije i izvještavanja Sistem evidencije i izvještavanja ne daje pouzdane podatke o otpadu:  Ne postoji obaveza određivanja količine i sastava otpada  Ne postoji federalna laboratorija za analizu otpada  Informacioni sistem upravljanja otpadom je tek uspostavljen (2021.) Sistem evidencije i izvještavanja daje pouzdane podatke o otpadu:  Uvedena zakonska obaveza određivanja količine i sastava otpada za komunalna poduzeća (2023.)  Uspostavljena laboratorija za analizu otpada (2024.) Postignuta potpuna funkcionalnost i efikasnost Informacijskog sistema upravljanja otpadom (do 2027.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,441 1,7 2,2 2.2.1. Mjera Jačanje sistema evidencije i Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 413 izvještavanja o otpadu a. Status donošenja podzakonskog akta o obaveznom određivanju količine i sastava otpada Nije donesen podzakonski akt Podzakonski akt o obaveznom određivanju količine i sastava otpada objavljen u Službenim novinama Federacije BiH (2023.) b. Status uspostave ovlaštene laboratorije za analizu otpada Nije uspostavljena ovlaštena laboratorija za analizu otpada Uspostavljena ovlaštena laboratorija za analizu otpada (2024.) c.1 Unaprijeđeni moduli i analitika IS-a c.2 Broj registriranih korisnika IS-a c.3 Formiran i kadrovski osposobljen odjel za IS pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH c.4 Broj godišnjih obuka za obveznike izvještavanja c.1. Ograničene analitičke mogućnosti IS a c.2 1000 korisnika c.3 Nije uspostavljen odjel za IS pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH c4. 1 c1. IS u potpunosti odgovara svim analitičkim zahtjevima korisnika (2028.) c.2. 5000 korisnika (2032.) c.3 Uspostavljen odjel za IS pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH (2025.) c4. 4 (godišnje, počevši od 2023. pa do kraja planskog perioda) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,441 1,7 2,2 2.3. Prioritet Uvesti ekonomske i finansijske instrumente i mehanizme koji će utjecati na smanjenje količine i povećanje stepena iskorištenosti svih kategorija otpada Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Broj finansijskih instrumenata za održivo upravljanje čvrstim otpadom koji podržavaju tranziciju ka kružnoj ekonomiji 2 (naknade koje se plaćaju za nepostizanje ciljeva recikliranja i ponovne upotrebe za neke posebne kategorije otpada i naknade za plastične kese tregerice) (2021.) Minimalno 5 (2032.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,058 0 0,058 2.3.1. Mjera Revizija postojećih i uvođenje dodatnih ekonomskih i finansijskih instrumenta i mehanizma u oblasti upravljanja otpadom Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status prijedloga za nove ekonomske i finansijske instrumente Prijedlog nije izrađen i trenutno postoje samo 2 finansijska instrumenta u oblasti upravljanja otpadom Prijedlog izrađen i pokrenute aktivnosti na uvođenju novih finansijskih instrumenata (2026.) 414 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,058 0 0,058 2.4. Prioritet Unaprijediti sistem upravljanja komunalnim otpadom Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Finansijska i operativna održivost komunalnog sektora Pretežno mala finansijska i operativna održivost poduzeća u komunalnom sektoru (2021.) Povećana finansijska i operativna održivosti poduzeća u komunalnom sektoru u odnosu na polazno stanje (2032.) Troškovi u zaštitu okoliša ‒ otpad Iznos investicija u upravljanju otpadom – Ulaganja Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH 1,4 miliona KM (2021.) Povećane investicije u upravljanje otpadom u odnosu na baznu godinu (2032.) Prikupljeni i odloženi komunalni otpad Prikupljeni otpad: 611.854 t/g (2020.) Odloženi otpad: 577.685 t/g (2020.) (94% prikupljenog otpada se odlaže) Preusmjeravanje otpada s odlagališta na druge vrste obrade s konačnim ciljem odlaganja manje od 60% mase proizvedenog komunalnog otpada na odlagališta u odnosu na baznu godinu (2032.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 53,8 478,8 532,6 2.4.1. Mjera Reforma sektora upravljanja komunalnim otpadom Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status formiranja Radne grupe za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom Nije formirana Radna grupe za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom Formirana Radna grupe za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom (2025.) Status izrade Smjernica za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom Ne postoje Smjernice za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom Izrađene Smjernice za reformu sektora upravljanja komunalnim otpadom (2027.) Efikasnost i efektivnost rada komunalnih poduzeća Nezadovoljavajući nivo efikasnosti i efektivnosti rada komunalnih poduzeća Povećan nivo efikasnosti i efektivnosti rada 415 komunalnih poduzeća u odnosu na polazno stanje (2032.) Broj stručnih skupova (radionice, savjetovanja, obuke) 1 (godišnje) 4 (godišnje, počevši od 2023. do kraja planskog perioda) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,162 0,651 0,813 2.4.2. Mjera Nabavka opreme i izgradnja infrastrukture za upravljanje komunalnim otpadom Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a.1 Količina otpada iz domaćinstava prikupljenog javnim odvozom a.2 Postotak stanovnika obuhvaćenih javnim odvozom otpada a.1 611.854 t/g (2020.) a.2 68% (2018.) a.1 Povećana količina otpada iz domaćinstva prikupljena javnim odvozom tako da se prikupi najmanje 95% generiranog komunalnog otpada a.2 Povećan broj stanovnika obuhvaćen organiziranim prikupljanjem komunalnog otpada na 100% u urbanim područjima i 90% u ruralnim područjima b. Upravljanje otpadom – ukupne količine Količina otpada u godini upućena na preradu/ zbrinjavanje/ izvoz ‒ ukupna = 1% od proizvedenog ili Male količine prerađenog komunalnog otpada po postupcima prerade R Količina otpada u godini upućena na preradu/ zbrinjavanje/ izvoz ‒ ukupna = 30% od proizvedenog ili Povećane količine prerađenog komunalnog otpada po postupcima prerade R na 30% od proizvedenog otpada u odnosu na baznu godinu (2032.) c.1 Kapaciteti za preradu i zbrinjavanje otpada (građevine) c.1.1 broj općinskih/gradskih reciklažnih dvorišta za odvojeno skupljanje vrsta iz komunalnog otpada: 7 c.1.2 broj odlagališta – po vrstama odlagališta: 7 regionalnih i 74 općinska odlagališta c.1.3 broj regionalnih centara za Povećan broj kapaciteta za preradu i zbrinjavanje otpada u odnosu na baznu godinu (2032.) 416 upravljanje otpadom (broj) : 1 (Sarajevo) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 52,7 474,3 527,09 2.4.3. Mjera Program smanjenja količine komunalnog otpada koji se odlaže na deponije Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a. Količina proizvedenog otpada u godini po stanovniku (kg/stan/dan) 1,1 kg/stan/dan (2020.) Manje od 0,9 kg/stan/dan (2032.) b. Količina odloženog biorazgradivog otpada na odlagalištima 100% Stvoriti pretpostavke za odvojeno prikupljanje 10% mase proizvedenog biorazgradivog otpada koji je sastavni dio komunalnog otpada (2032.) c. Količina prerađenog otpada po postupcima prerade R, po vrsti postupka, posebno za komunalni otpad 0% Povećanje količine prerađenog otpada po postupcima prerade u odnosu na baznu godinu (2032.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,944 3,7 4,7 2.5. Prioritet Unaprijediti sistem upravljanja posebnim kategorijama otpada Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Količina zbrinutog otpada po postupcima prerade R ‒ posebne kategorije otpada Podatak je dostupan samo za nivo BiH i iznosi 225.993 t/g (2020.) Povećanje količine otpada koja se zbrinjava postupcima prerade R za 50% u odnosu na baznu godinu (2032.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 10,2 92,2 102,4 2.5.1. Mjera Stvaranje uvjeta za adekvatno prikupljanje i zbrinjavanje posebnih kategorija otpada Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a.1 Stopa recikliranja ambalažnog otpada (%) a.2 Stopa recikliranje EE otpada (%) a.1 Opći cilj za iskorištenje i reciklažu ambalažnog otpada je 35% ambalaže a.1 Ciljevi za ambalažni otpad: 30% minimalno (po težini ambalažnog otpada) će se preraditi ili spaliti u 417 stavljene na tržište Minimalna količina (%) koju treba iskoristiti ili reciklirati: Staklo 12% Metal 10% Papir 30% Plastika 16% Drvo 12% (2016.) a.2 Ciljevi sakupljanja i preuzimanja otpadne opreme 35% (2021.) postrojenju za spaljivanje otpada s povratom energije; 55% (po težini ambalažnog otpada) će se reciklirati Moraju se postići sljedeći ciljevi za reciklažu materijala sadržanih u ambalažnom otpadu fazno do 2032: 20% po težini za staklo 45% po težini za papir i karton 20% po težini za metale 19% po težini za plastiku 13% po težini za drvo a.2 Ciljevi za EE otpad: prikupiti 55% od količine opreme stavljene na tržište Federacije BiH u tekućoj godini sljedećom dinamikom: u 2022. 40% u 2023. 40% u 2024. 42% u 2025. 43% u 2026. 45% u 2027. 47% u 2028. 49% u 2029. 51% u 2030. 53% u 2031. 55% 70‒80% (po težini uređaja) ovisno o kategoriji će se preraditi Između 50‒80 % (po težini uređaja) će se reciklirati 418 (2032.) b.1 Stopa recikliranje baterija i akumulatora (%) b.2 Stopa recikliranja otpadnih guma (%) b.3 Stopa recikliranja otpadnih ulja (%) b.4 Stopa recikliranja otpadnih vozila (%) Polazni ciljevi nisu postavljeni (2021.) odvojeno prikupljanje, ponovna upotreba i reciklaža 45% (po prosječnoj težini) baterija i akumulatora u odnosu na količinu stavljenu na tržište u 2021. potpuna zabrana odlaganja otpadnih guma i recikliranje ili ponovno iskorištavanje najmanje 70% prikupljenih otpadnih guma (s obzirom na to da je omogućeno suspaljivanje u cementarama) na godišnjem nivou, počevši od 2025. godine prikupljanje i propisno zbrinjavanje 40% prodate količine ulja (mineralnih i sintetičkih) koje je postalo rabljeno ulje reciklaža 85% otpadnih vozila (po prosječnoj težini po otpadnom vozilu) c. Količina proizvedenog građevinskog i ruševnog otpada u godini – ukupno (t/god) 16.844 t/g (2020.) Minimalno 30% povećanje registriranih količina proizvedenog građevinskog i ruševnog otpada u odnosu na baznu godinu (2032.) d. količina proizvedenog opasnog otpada u godini – ukupno (t/god) 5756 t/g (2020.) Minimalno 30% povećanje registriranih količina proizvedenog opasnog otpada u odnosu na baznu godinu (2032.) e. Količina proizvedenog otpadnog mulja Podaci nisu dostupni Za ovaj indikator se ne postavlja ciljna vrijednost, potrebno je uvesti praćenje količina f. količina proizvedenog otpada životinjskog porijekla u godini – ukupno (t/god) Podaci nisu dostupni Za ovaj indikator se ne postavlja ciljna vrijednost, potrebno je uvesti praćenje količina g. količina proizvedenog medicinskog otpada u godini – ukupno (t/god) Podaci nisu dostupni Za ovaj indikator se ne postavlja ciljna vrijednost, potrebno je uvesti praćenje količina 419 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 10,2 92,1 102,3 2.5.2. Mjera Jačanje tržišta otpada namijenjenog recikliranju Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a. Status formiranja berze otpada Berza otpada nije formirana Formirana i funkcionalna berza otpada (2027.) b. Ulaganja u reciklažnu industriju iz revolving fonda 0 Kontinuirani rast godišnjih sredstava plasiranih iz revolving fonda (godišnje, počevši od 2024. pa do kraja planskog perioda) c. Status neformalnih sakupljača u sistemu reciklaže Neformalni sakupljači nisu formalno prepoznati kao dio sistema reciklaže Neformalni sakupljači su formalno prepoznati kao dio sistema reciklaže (2026.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,029 0,069 0,098 2.6. Prioritet Sanirati površine pod neadekvatno odloženim otpadom Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Troškovi u zaštitu okoliša – sanacija deponija 0 Godišnje povećanje iznosa u donosu na baznu godinu (2032.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 4 16 20 2.6.1. Mjera Ukloniti i sanirati napuštena odlagališta Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora a. Status izrade kataloga žarišnih tačaka Nije izrađen katalog žarišnih tačaka Izrađen katalog žarišnih tačaka (2025.) b. Broj uklonjenih i saniranih napuštenih odlagališta 0 5 (2032.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 4 16 20 420 2.7. Prioritet Jačati svijest o pravilnom razdvajanju, prikupljanju i odlaganju otpada Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Sredstva uložena u programe podizanja javne svijesti o otpadu Nije dostupan indikator (2021.) Godišnje povećanje iznosa u donosu na baznu godinu (2032.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,104 0,942 1,04 2.7.1. Mjera Provođenje savremenih edukativno-informativnih, rodno osjetljivih i inkluzivnih kampanja jačanja svijesti na svim nivoima (federalni, kantonalni, općinski) Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Generalna percepcija statusa razvoja javne svijesti Niska generalna percepcija statusa razvoja javne svijesti Visoka generalna percepcija statusa razvoja javne svijesti (2032.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,104 0,942 1,04 421 13.8.3. Biodiverzitet i zaštita prirode Redni broj i oznaka NAZIV INDIKATORI I FINANSIJSKI IZVORI 3. Strateški cilj Očuvanje biološke i pejzažne raznolikosti Indikatori strateškog cilјa Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Broj zaštićenih područja prirode s kategorijama zaštite Podaci iz 2020. godine: Nacionalni parkovi: 1 Spomenici prirode: 4 Parkovi prirode: 2 Zaštićeni pejzaži: 5 ... Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 10,02 43,5 53,6 3.1. Prioritet Unaprijediti pravni okvir Federacije BiH za biodiverzitet i očuvanje prirode kroz usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen usklađenosti pravnog okvira za očuvanje biodiverziteta i zaštiu prirode s pravnom stečevinom EU Nedovoljno usklađen pravni okvir (2022.) Značajno usklađen pravni okvir (2025.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,128 1,1 1,2 3.1.1. Mjera Usklađivati i harmonizirati propise za očuvanje i održivu upotrebu biodiverziteta i zaštitu prirode s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima za biodiverzitet Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Usklađenost zakona za zaštitu prirode s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Zakon nije dovoljno usklađen s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima za biodiverzitet Zakon djelimično, u visokom stepenu, usklađen s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima za biodiverzitet (2025.) Stepen harmonizacije pravnog okvira Federacije BiH s drugim administracijama Pravni okvir Federacije BiH nije harmoniziran s drugim administracijama Pravni okvir Federacije BiH harmoniziran s drugim admistracijama (2025.) Usklađenost sektorskih propisa spravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Sektorski propisi nisu usklađeni s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Sektorski propisi usklađeni s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima Stepen implementacije Zakona o zaštiti prirode Nizak Visok (2023.) 422 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,128 1,1 1,2 3.2. Prioritet Ojačati institucije Federacije BiH, nadležne za provođenje propisa i aktivnosti u zaštiti prirode Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen razvoja kapaciteta stručnih institucija za zaštitu prirode Stručna institucija ne postoji (2022.) Stručna institucija efikasno obavlja poslove zaštite prirode (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 1,1 8,4 9,5 3.2.1. Mjera Uspostava stručne institucije za zaštitu prirode u skladu saZakonom o zaštiti prirode Federacije BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Odluka o uspostavi stručne institucije Stručna institucija ne postoji Donesena odluka o uspostavi stručne institucije (2024.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,009 0 0,009 3.2.2. Mjera Osigurati početne finansijske, ljudske i tehničke kapacitete za rad stručne institucije za zaštitu prirode Federacije BiH i kantonalnih zavoda/stručnih institucija za zaštitu prirode Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen razvoja inicijalnih kapaciteta stručne institucije Stručna institucija ne postoji Uspostavljena stručna institucija (2025.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,314 1,2 1,5 3.2.3. Mjera Osigurati pune finansijske, ljudske i tehničke kapacitete za rad stručne institucije za zaštitu prirode Federacije BiH i kantonalnih zavoda/stručnih institucija za zaštitu prirode Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen razvoja punih kapaciteta stručne institucije Stručna institucija ne postoji Efikasna stručna institucija (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,797 7,1 7,9 3.3. Prioritet Uspostaviti koordinaciju, Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 423 komunikaciju i izvještavanje o biodiverzitetu i očuvanju prirode u Federaciji BiH Kompletnost podataka za izvještavanje o biodiverzitetu iz svih kantona u BiH Institucionalni put za protok i objedinjavanje podataka o biodiverzitetu Federacije BiH ne postoji (2022.) Uspostavljen efikasan institucionalni put za protok podataka o biodiverzitetu Federacije BiH (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 1,5 3,9 5,5 3.3.1. Mjera U okviru stručne institucije za zaštitu prirode formirati Odsjek za koordinaciju stručnih poslova na zaštiti i monitoringu prirode u Federaciji BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen efikasnosti protoka informacija i podataka o stanju biodiverziteta/prirode Koordinacija u prikupljanju informacija i podataka je niska Efikasan protok informacija i prikupljanje podataka o stanju biodiverziteta/prirode (2025.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 1,4 3,4 4,8 3.3.2. Mjera Uspostaviti i učiniti dostupnom bazu podataka s rezultatima realiziranih, tekućih i budućih projekata o biološkoj raznolikosti Federacije BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen korištenja protokola za unos rezultata projekata Rezultati realiziranih projekata nisu dostupni Dostupni standardizirani rezultati realiziranih projekata (2025.) Status procjene nedostajućih podataka o biodiverzitetu Federacije BiH Nedostajući podaci nisu identificirani Identificirani nedostaci u podacima o biodiverzitetu Federacije BiH Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,054 0,273 0,342 3.3.3. Mjera U skladu s INSPIRE direktivom, kroz Informacijski sistem za zaštitu prirode Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Broj unosa podataka na ISZP Federacije BiH o stalnom praćenju stanja zaštićenih Podaci o praćenju stanja vrsta i staništa nisu dostupni Podaci o praćenju stanja vrsta i staništa javno dostupni na ISZP Federacije BiH 424 Federacije BiH osigurati uvid u informacije o stanju zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta i područja, te vrsta i staništa od interesa za Zajednicu vrsta i staništa od interesa za Zajednicu Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,029 0,267 0,296 3.4. Prioritet Uspostaviti kapacitete za praćenje in situ stanja i zaštitu biodiverziteta/prirode u Federaciji BiH, po standardima pravne stečevine EU i međunarodnih sporazuma Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Funkcionalnost sistema za redovno praćenje stanja vrsta, staništa i zaštićenih područja Sistem redovnog praćenja stanja vrsta, staništa i zaštićenih područja nije uspostavljen (2022.) Funkcionalan sistem redovnog praćenja stanja vrsta, staništa i zaštićenih područja (2029.) Stepen razvijenosti tehničkih i ljudskih kapaciteta za obavljanje stručnih poslova monitoringa i zaštite prirode Tehnički i stručni kapaciteti za monitoring i zaštitu prirode su minimalni (2022.) Tehnički i stručni kapaciteti za monitoring i zaštitu prirode su usklađeni s potrebama (2029.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,877 3,4 4,3 3.4.1. Mjera Kroz rad stručnih i naučnih institucija uspostaviti sistem monitoringa vrsta s Crvene liste, vrsta i staništa od interesa za Zajednicu u Federaciji BiH i specifičnih ekosistema Federacije BiH (kanjoni, gorski, visokoplaninski, močvarni i kraški ekosistemi) Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora  Broj vrsta i staništa pod stalnim monitoringom  Broj područja pod stalnim monitoringom Kapaciteti za ciljani monitoring nisu razvijeni i/ili nisu u funkciji Efikasan sistem monitoringa stanja vrsta, staništa i područja (2025.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,324 1,2 1,6 3.4.2. Mjera Osigurati materijalnu podršku nevladinim organizacijama registriranim za praćenje stanja biološke raznolikosti u Federaciji BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Visina i kontinuitet sredstava dodijeljenih NVO-sektoru u svrhu monitoringa Ne postoje stalna izdvajanja za NVO sektor u cilju vršenja monitoringa vrsta i područja Postoje stalna izdvajanja za NVO-sektor u cilju vršenja monitoringa vrsta i područja Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 425 0,039 0,196 0,245 3.4.3. Mjera U skladu s NBSAP-om, razviti pune tehničke i ljudske kapacitete za provođenje mjera zaštite prirode u zaštićenim i drugim područjima ekološke mreže, te za 50% povećati administrativne kapacitete u institucijama za zaštitu prirode Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen razvoja stručnih kapaciteta za zaštitu prirode Nizak Visok Stepen jačanja razvoja administrativnih kapaciteta za zaštitu prirode Nizak Visok Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,216 0,720 1,02 3.4.4. Mjera Unaprijediti službu za inspekcijski nadzor u provođenju Zakona za zaštitu prirode Federacije BiH i drugih zakona koji propisuju mjere zaštite biodiverziteta Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora  Stepen razvoja kapaciteta za nadzor zaštite prirode  Broj inspekcijskih nadzora Nizak Visok Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,297 1,1 1,4 3.5. Prioritet Izvršiti inventarizaciju biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen inventarizacije biodiverziteta Federacije BiH na ekosistemskom, specijskom i genetskom nivou Inventura biljaka, životinja, gljiva, migratornih ptica, invazivnih vrsta, ekosistema/staništa i genetskog diverziteta Federacije BiH nije urađena (2022.) Studije inventure biljaka, životinja, gljiva, migratornih ptica, invazivnih vrsta, ekosistema/staništa i genetskog diverziteta Federacije BiH kompletirane (2029.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 4,9 19,3 24,3 3.5.1. Mjera Izvršiti inventarizaciju flore, faune, fungije i genetskog diverziteta Federacije BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen kompletnosti studija inventure biljaka, životinja, gljiva i migratornih ptica Nije urađena inventura biljaka, životinja, gljiva, migratornih ptica u Federaciji BiH Inventura biljaka, životinja, gljiva i migratornih ptica u Federaciji BiH 426 Federacije BiH urađena Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 4,8 19,2 24,08 3.5.2. Mjera Revidirati i organizirati listu invazivnih vrsta Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen usklađenosti crne, sive i bijele liste invazivnih vrsta s realnim stanjem invazivnih vrsta na području Federacije BiH Inicijalna lista invazivnih vrsta u Federaciji BiH Crna, siva i bijela lista usklađene s realnim stanjem invazivnih vrsta na području Federacije BiH Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,092 0 0,092 3.5.3. Mjera Pripremiti kartu staništa Federacije BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen kompletnosti i dostupnosti karte staništa Federacije BiH Karta staništa Federacije BiH ne postoji Identificirani tipovi staništa predstavljeni na javno dostupnoj karti staništa Federacije BiH Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,031 0,127 0,158 3.6. Prioritet Ekološki značajna područja prostorno povezati u ekološku mrežu na površini 17% teritorije Federacije BiH Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen povezanosti ekološki značajnih područja Ekološki značajna područja nisu povezana u ekološku mrežu Federacije BiH (2022.) Uspostavljeni su ekološki koridori koji povezuju ekološki značajna područja Federacije BiH (2030.+) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,904 6,1 7,09 3.6.1. Mjera Provesti javnu kampanju za promociju ekološke mreže (mreže područja od interesa Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Nivo javne svijesti o koristima od ekološke mreže u Federaciji BiH Nizak Visok 427 za Zajednicu) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,051 0,120 0,172 3.6.2. Mjera Provesti konsultativni proces sa zajednicama lokalne samouprave i interesnim stranama u svim područjima Plana za ekološku mrežu Federacije BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen saglasnosti lokalnih zajednica za uključivanje područja u ekološku mrežu Federacije BiH Nizak Visok Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,240 0,560 0,800 3.6.3. Mjera Uspostavljati nova zaštićena područja i identificirati područja pod drugim efikasnim mjerama zaštite u Federaciji BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora % staništa vrsta s Crvene liste Federacije BiH koji se nalazi u zaštićenim područjima i područjima pod drugim efikasnim mjerama očuvanja Specifični biodiverzitet Federacije BiH nije dovoljno zaštićen (2022.) Zaštićena područja i područja pod drugim efikasnim mjerama očuvanja efikasno štite specifični biodiverzitet Federacije BiH (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,257 2,3 2,5 3.6.4. Mjera Uspostaviti ekološku mrežu Federacije BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status ekološke mreže Federacije BiH Ekološka mreža postoji samo na nivou Plana Natura 2000 u BiH Ekološka mreža Federacije BiH uspostavljena i funkcionalna u cilju očuvanja biodiverziteta Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,354 3,1 3,5 3.7. Prioritet Unaprijediti međusektorsku saradnju i političku podršku u Federaciji BiH za integraciju zaštite biodiverziteta u Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Broj sektorskih programa i projekata s komponentom aktivne zaštite prirode Broj sektorskih programa s komponentom aktivne zaštite prirode nije zadovoljavajući (2022.) Zaštita prirode izvan zaštićenih podučja se odvija kroz sektorske programe i projekte (2030.) 428 sektorske politike i zakonodavstvo Stepen integracije zaštite prirode u sektorske propise Zaštita prirode nije dovoljno integrirana u sektorske propise (2022.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,111 0 0,111 3.7.1. Mjera Osigurati međusektorsku podršku za implementaciju novih NBSAP ciljeva na području Federacije BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Broj projekata s komponentom aktivne zaštite biodiverziteta/prirode Biodiverzitet/očuvanje prirode nije dovoljno integrirano u sektorske politike Visok broj sektorskih projekata doprinosi dugoročnoj zaštiti biodiverziteta/prirode Federacije BiH Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,061 0 0,061 3.7.2. Mjera Zaštitu i održivu upotrebu biodiverziteta u potpunosti integrirati u sektorske propise Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen integracije biodiverziteta/zaštite prirode u sektorske propise Biodiverzitet/očuvanje prirode nije dovoljno integrirano u sektorske propise Sektorski propisi dugoročno štite biodiverzitet/prirodu Federacije BiH Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,049 0 0,049 3.8. Prioritet Jačati naučno utemeljeno odlučivanje o biodiverzitetu/prirodi kroz dijalog naučne zajednice i donosilaca odluka Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen korištenja multidisciplinarnih analiza i scenarija u procesu donošenja odluka Naučne informacije se ne koriste dovoljno u procesu donošenja odluka (2022.) Naučne informacije, analize i scenariji su temelj za donošenje odluka Broj organiziranih događaja za razmjenu informacija između akademske zajednice i kreatora politika Platforma za razmjenu informacija između akademske zajednice i kreatora politika ne postoji (2022.) Kontinuirani dijalog između akademske zajednice i kreatora politika (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,211 0 0,211 3.8.1. Mjera Koristiti zaključke, poruke, Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 429 scenarije multidisciplinarnih analiza i najnovije naučne podatke u donošenju odluka koje utječu na stanje biodiverziteta/prirode Federacije BiH Stepen korištenja naučnih analiza u procesu donošenja odluka Nizak Visok Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,030 0 0,030 3.8.2. Mjera U saradnji s institucijama BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, organizirati razmjenu informacija između akademske zajednice i kreatora onih politika koje utječu na stanje biodiverziteta/prirode BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen razmjene informacija između akademske zajednice i kreatora politika Nizak Visok Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,181 0 0,181 3.9. Prioritet Jačati ekološku svijest o biodiverzitetu, očuvanju prirode i ekosistemskim uslugama Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen ekološke svijesti stanovništva Federacije BiH Ekološka svijest niska (2022.) Visoka ekološka svijest (2030.) Nivo promocije vrijednosti i koristi od lokalnog biodiverziteta Promocija vrijednosti i koristi od lokalnog biodiverziteta/prirode je niska (2022.) Stanovništvo prepoznaje vrijednosti i koristi od lokalnog biodiverziteta/prirode (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,111 0,387 0,498 3.9.1. Mjera Razviti efikasnu mrežu nevladinih organizacija za praćenje stanja biodiverziteta/prirode, aktivno učešće u donošenju odluka i promociji održivog razvoja Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Nivo ekološke svijesti stanovništva Federacije BiH kao rezultat rada efikasne mreže nevladinih organizacija Ekološka svijest niska Ekološka svijest visoka Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,096 0,387 0,484 430 3.9.2. Mjera Jačanje podrške za edukaciju nastavnog kadra na svim nivoima obrazovanja u oblasti zaštite biološke raznolikosti i održivog upravljanja koristima od prirode u Federaciji BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen uključivanja znanja o vrijednostima biodiverziteta/prirode Federacije BiH u obrazovne procese Znanja o vrijednostima biodiverziteta/prirode Federacije BiH nemaju zadovoljavajuće mjesto u obrazovnim procesima Znanja o vrijednostima biodiverziteta/prirode Federacije BiH imaju zadovoljavajuće mjesto u obrazovnim procesima Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,014 0 0,014 3.10. Prioritet Mobilizirati domaća i međunarodna finansijska sredstva za biodiverzitet Federacije BiH Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Visina osiguranih finansijskih sredstava namijenjenih za zaštitu biodiverziteta/prirode Finansijska sredstva za zaštitu biodiverziteta/prirode su niska (2022.) Finansijska sredstva za zaštitu biodiverziteta/prirode su višestruko povećana (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,066 0,601 0,667 3.10.1. Mjera Osigurati sredstva za: (a) razvoj kapaciteta institucionalnog okvira u skladu s unaprijeđenim pravnim okvirom za biodiverzitet/prirodu Federacije BiH, (b) inventuru područja i pripremu karte staništa, (c) inventuru i praćenje stanja flore, faune, fungije i genetskih resursa, (d) efikasnu implementaciju globalnih ciljeva za biodiverzitet i implementaciju obaveza po međunarodnim sporazumima BiH, uključujući Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Visina sredstava iz domaćih izvora Niska sredstva Zadovoljavajuća sredstva Visina sredstava iz međunarodnih izvora Niska sredstva Zadovoljavajuća sredstva 431 proces uspostave ekološke mreže, (e) razvoj stalnog naučno-političkog dijaloga, (f) povećanje ekološke svijesti Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,066 0,601 0,667 432 13.8.4. Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija Redni broj i oznaka NAZIV INDIKATORI I FINANSIJSKI IZVORI 4. Strateški cilj Ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama i poboljšanje kvaliteta zraka Indikatori strateškog cilјa Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Ukupne emisije stakleničkih plinova, isključujući ponore (Gg CO2-eq1)) 19.670 (2016) 16.228 (2030) Emisije stakleničkih plinova po USD 1 BDP-a 1,75 kgCO2ekv/1USD BDP* ... Zagađenost zraka: zagađenost zraka s PM10, srednja godišnja vrijednost (mikrogrami po kubnom metru) 47 µg/m3 40 µg/m3 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 205,3 3120 3325 4.1. Prioritet Smanjene zagađivanja zraka zagađujućim materijama na nivoe koji su sigurni za ljudsko zdravlje Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Iznos emisija zagađujućih materija iz velikih postrojenja U 2014. godini iznosila: 142.550 tona SO2, 14.514 tona NOx, 2.253 tona čvrstih čestica Do 1. 1. 2028. na: 6.702 tona sumpor dioksida, 4.964 tona azotnih oksida, 496 tona čvrstih čestica Stepen usklađenosti postrojena s BAT-om Nizak stepen usklađenosti postrojenja sa BAT-ovima Usklađivanje svih industrijskih postrojenja s najbolje raspoloživim tehnikama do 2032. godine Postotak smanjenja emisija zagađujućih materija iz kućnih ložišta i uslužnih djelatnosti Velike emisije i utjecaj na kvalitet zraka kućnih ložišta i emisija iz uslužnih djelatnosti Smanjenje emisija iz kućnih ložišta i uslužnih djelatnosti za 50% do 2032. u odnosu na baznu godinu Postotak daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini u zgradarstvu Udio daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini u zgradarstvu oko 8% Povećanje udjela daljinskih grijanja u ukupnoj grijanoj površini u zgradarstvu na 15% do 2030. godine Postotak smanjenja emisija zagađujućih materija iz transporta Nerazvijen javni i nemotorizirani transport, velika prosječna starost vozila, emisija lebdećih čestica u 2016. godini 1.101,8 tona Smanjenje emisije zagađujućih materija iz transporta za 30% do 2030. godine (uključujući i podizanje prašine s cesta) u odnosu na 2016. godinu 433 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 32,5 292,2 324,8 4.1.1. Mjera Smanjenje emisija iz velikih postrojenja za sagorijevanje i usklađivanje svih industrijskih postrojenja s najboljim raspoloživim tehnikama Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status izrade i realizacije programa finansiranja implementacije NERP-a Neodređeni izvori finansiranja i kašnjenje u implementaciji NERP-a Izrada i realizacija programa finansiranja NERP-a Broj usvojenih BREF-ova za NRT-e Nepostojanje urađenih ni usvojenih BREF-ova za Federaciju BiH Izrađeni i usvojeni referentni dokumenti za sve značajne industrijske procese u Federaciji BiH Broj okolišnih dozvola koje traže usaglašavanje industrijskih procesa s usvojenim NRT-ima Nepoznat broj okolišnih dozvola koje su u saglasnosti s BREF-ovima EU Izdate okolišne dozvole svim industrijskim postrojenjima obveznicima Broj postrojenja uključen u sistem elektronskog i centralnog izvještavanja o mjerenju emisija Ne postoji sistem elektronskog i centralnog izvještavanja Uspostavljen sistem elektronskog i centralnog izvještavanja o mjerenju emisija Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti za uvođenje i nadzor nad provođenjem zahtjeva iz okolišnih dozvola Urađen i proveden program jačanja kapaciteta Status usvajanja izmijenjene uredbe Postojeća Uredba ne obuhvata mnoge zagađujuće materije i ne predviđa elektronsko i centralno izvještavanje Usvojena izmijenjena uredba o naknadama za zagađivače zraka Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,190 0,761 0,951 4.1.2. Mjera Smanjenje zagađivanja zraka iz lokalnih izvora Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status usvajanja zakona Postojeći zakon ne regulira kvalitet čvrstih goriva i peći i kotlova Usvojen zakon o zaštiti zraka koji definira kvalitet (čvrstih) goriva i zabranjuje prodaju necertificiranih peći i kotlova Broj kantona s urađenim modelima podsticanja U nekim kantonima postoje pilot-modeli Izrada modela za svaki kanton u koordinaciji s entitetskim nivoom Status izmjene relevantnog propisa i stepen izgrađenosti kapaciteta inspekcija Postojeći zakonski okvir ne dozvoljava adekvatnu inspekciju kućnih ložišta, Izmjena relevantnog propisa i izgrađen kapacitet općinskih i kantonalnih inspekcija 434 inspekcije nemaju dovoljan kapacitet (povećan broj inspektora i proveden program obuke) Broj urađenih strateških procjena utjecaja na okoliš planskih dokumenata Strateška procjena utjecaja na okoliš planskih dokumenata se ne provodi u dovoljnoj mjeri Provođenje strateške procjene utjecaja na okoliš svih planskih dokumenata Status izmjene zakona i broj urađenih procjena Postojeći zakon ne obavezuje na provođenje procjene utjecaja na okoliš regulacijskih planova Izmjena zakona o prostornom planiranju koji obavezuje na provođenje procjene utjecaja na okoliš regulacijskih planova Status usvajanja zakona Ne postoji zakon o toplinarstvu Usvojen Zakon o toplinarstvu Status usvajanja strategije i broj urađenih studija Ne postoji strategija, postoje studije za neka urbana područja Urađena strategija, studije (za nova daljinska i proširenje postojećih) za urbana naselja iznad 10.000 stanovnika Broj kantona koji su usvojili model Ne postoje modeli za podsticanje nemotoriziranog prijevoza, infrastruktura nerazvijena Usvojen model (kantonalni nivo) i izgrađena minimalna infrastruktura Broj mehanizama usvojen na nivou entiteta i kantona Ne postoje podsticaji za razvoj javnog prijevoza Usvojeni mehanizmi (usklađen nivo entiteta i kantona) Status izmjene sistema oporezivanja vozila Postojeći sistem oporezivanja obeshrabruje nabavku i korištenje malozagađujućih vozila Usvojen unaprijeđeni sistem oporezivanja (koordinacija s nivoom BiH) Status usvajanja izmjene propisa Ne postoji jasno definirana obaveza čišćenja ulica u određenim intervalima U ugovore o održavanju cesta unesena odredba koja se odnosi na čistoću ulica uz propisivanje mehanizama kontrole i krivičnih odredaba Broj gradova s usvojenim konceptom pametnih gradova Samo nekoliko najvećih gradova radi na razvoju koncepta pametnih gradova Usvojen koncept pametnih gradova za naselja navedene veličine do 2025. godine i njegova stalna provedba Status usvojenosti plana Neznatan udio hibridnih/električnih vozila u institucijama BiH Usvojen i realiziran plan nabavke novih vozila Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 32,3 291,4 323,8 4.2. Prioritet Unaprjeđenje sistema Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 435 upravljanja kvalitetom zraka koji će biti u funkciji podrške donošenju strateških odluka i informiranju građana o kvalitetu zraka i emisijama Stepen informiranosti građana o kvalitetu zraka i emisijama Nedovoljno razvijen sistem informiranja građana o kvalitetu zraka i emisijama zagađujućih materija u zrak Uspostavljen sistem informiranja građana u realnom i integriranom vremenu o kvalitetu zraka i emisijama od 2023. godine Funkcionalnost sistema izvještavanja Ne postoji cjelovit sistem izvještavanja o emisijama zagađujućih materija i stakleničkih plinova i kvalitetu zraka prema međunarodnim institucijama Razvijen sistem izvještavanja prema međunarodnim institucijama o emisijama i kvalitetu zraka do 2025. godine Stepen pokrivenosti teritorije Federacije BiH mrežom mjernih stanica 22 stanice za mjerenje KZ-a u 2019. u 10 gradova/općina, na nekim dijelovima Federacije BiH nema mjernih stanica Pokrivenost cijele teritorije Federacije BiH mrežom stanica do 2025. godine Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 24,1 217,6 241,7 4.2.1. Mjera Unaprjeđenje sistema monitoringa kvaliteta zraka Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status izrade i usvajanja studije U toku izrada plana/studije Urađena i usvojena studija (plan) s definiranim svim elementima iz mjerenja Broj mjernih stanica stavljenih u funkciju 22 mjerne stanice bile u funkciji 2019, u nekim dijelovima Federacije BiH nema mjernih stanica Nabavljena i instalirana oprema – mjerne stanice Stepen provedenosti programa jačanja ljudskih i materijalnih kapaciteta FHMZ-a i kantonalnih organizacija za monitoring kvaliteta zraka Ljudski i materijalni kapaciteti FHMZ-a i kantonalnih organizacija nedovoljni Proveden program jačanja ljudskih i materijalnih kapaciteta Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,334 3 3,3 4.2.2. Mjera Razvoj sistema izvještavanja prema međunarodnim institucijama i koordinacija unaprjeđenja sistema Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status izrade programa Nedovoljno razvijen sistem informiranja građana o kvalitetu zraka Usvojen program informiranja na nivou Federacije BiH s jasnim ulogama kantona i općina Stepen realizacije programa jačanja Nedovoljni kapaciteti nadležnih institucija Proveden program jačanja kapaciteta 436 informiranja građana o kvalitetu zraka i emisijama kapaciteta Status definiranja zona i aglomeracija Postojeće zone i aglomeracije određene bez mjerenja u nekim dijelovima Federacije BiH Definirane zone i aglomeracije Broj urađenih i usvojenih sanacijskih planova Ne izrađuju se sanacijski planovi Urađeni i usvojeni sanacijski planovi Status uspostavljanja informacijskog sistema Ne postoji informacijski sistem Uspostavljen informacijski sistem za kvalitet zraka Broj polutanata za koji je imenovana referentna laboratorija Ne postoje referentne laboratorije Imenovane referentne laboratorije Status usvajanja propisa Ne postoji poseban propis koji na jasan način definira način dostavljanja podataka o emisijama Usvojen propis o načinu dostavljanja podataka o emisijama Broj elektronskih izvještaja o emisijama Ne postoji elektronsko izvještavanje o mjerenjima emisija Uvedeno uniformno elektronsko izvještavanje o mjerenjima emisija Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti nadležnih institucija Proveden program jačanja kapaciteta za provjeru rezultata mjerenja emisija Status usvajanja nacionalnih koeficijenata emisija Ne postoje nacionalni koeficijenti emisija Usvojeni nacionalni koeficijenti emisija Broj kantonalnih zakona Nacrt novog zakona o zaštiti zraka pruža mogućnost kantonima da donesu kantonalni zakon o zaštiti zraka Usvojeni zakoni u kantonima Broj kantona s urađenim inventarima Tri kantona imaju urađen inventar zagađivanja Urađeni inventari zagađivanja Status izrade baznog modela Ne postoji bazni model za monitoring kvaliteta zraka u većini djelova Federacije BiH Urađen bazni model za monitoring kvaliteta zraka za potrebe prostornog planiranja Status usvajanja procedure Ne postoji sistem izvještavanja prema državnom nivou Usvojena procedura izvještavanja Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 23,8 214,6 238,4 437 4.3. Prioritet Smanjen utjecaj Federacije BiH na klimatske promjene smanjenjem emisija stakleničkih plinova i povećanjem ponora ugljika Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postotak smanjenja emisija stakleničkih plinova Emisije procijenjene na oko 18.323 Gg u 2014. godini, ne postoji inventar emisija GHG-a Smanjenje emisije GHG-a za 17,5% do 2030. u odnosu na 2014. godinu (strateški cilj iz NDC-a BiH koji je usvojen u martu 2021. godine) Postotak smanjenja emisija stakleničkih plinova iz velikih postrojenja Emisije iz velikih postrojenja oko 40% od ukupnih emisija Smanjenje emisije iz velikih postrojenja (ekvivalent EU ETS) za 28,7% do 2030. u odnosu na 2014. godinu Postotak povećanja ponora Ponori procijenjeni na oko 3.697 Gg u 2014. godini Povećanje ponora GHG-a za 10% do 2030. u odnosu na 2014. godinu Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,887 7,9 8,8 4.3.1. Mjera Smanjene utjecaja Federacije BiH na klimatske promjene Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status formiranja Odbora Ne postoji međusektorsko tijelo za planiranje, provođenje i praćenje procesa dekarbonizacije u Federaciji BiH Formiran Odbor za dekarbonizaciju koji uključuje predstavnike biznisa, vlasti, sindikata, nevladinih organizacija itd. Status izrade i usvajanja Strategije Nepostojanje integralne strategije klimatskih promjena Usvojen pravilnik Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti FHMZ-a Proveden program jačanja kapaciteta Status usvajanja zakona Nepostojanje zakona o klimi Usvojen zakon o klimi Status usvajanja uredbe Ne postoji uredba o mehanizmu monitoringa i izvještavanja Usvojena uredba o mehanizmu monitoringa i izvještavanja Status usvajanja NECP-a Urađena radna verzija, u toku finalizacija Usvojen NECP svakih pet godina Broj urađenih SECAP-a Mali dio općina i gradova ima SECAP-e Urađeni i usvojeni SECAP-i Status usvajanja plana Ne postoji akcijski plan za postepeni prestanak korištenja uglja Urađen i usvojen plan Broj usvojenih planova Niti jedno ridarsko područje nema plan za pravednu tranziciju Urađeni i usvojeni planovi za pravednu tranziciju rudarskih područja Status izrade prijedloga Direktiva o ETS-u nije transponirana Urađen prijedlog u saradnji s MVTEO-om Status imenovanja institucije Ne postoji imenovano tijelo za Imenovana institucija Federacije BiH 438 uspostavljanje i rad ETS-a Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Ne postoje kapaciteti Proveden program jačanja kapaciteta Status izrade i usvajanja strategije Nepostojanje strategije povećanja ponora ugljika Urađena i usvojena strategija povećanja ponora GHG-a Status usvajanja modela Nepostojanje modela za podsticanje uzgoja brzorastućih energetskih usjeva Usvojen model za podsticanje uzgoja brzorastućih energetskih usjeva na degradiranim zemljištima Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,887 7,9 8,8 4.4. Prioritet Jačanje otpornosti na utjecaje klimatskih promjena Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Uspostavljenost funkcionalnog i cjelovitog sistema evidencija šteta Ne postoji sistem evidencije šteta Uspostavljen sistem evidencije šteta do 2025. Nivo primjene principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta Navodnjava se 6.862 ha, planirano značajno povećanje navodnjavanih površina Primjena principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta Stepen izgrađenosti kapaciteta Nizak nivo kapaciteta za ranu detekciju i gašenje požara Visok nivo izgrađenosti kapaciteta za ranu detekciju i gašenje požara Stepen izgrađenosti kapaciteta Nizak nivo kapaciteta za zaštitu od požara Visok nivo izgrađenosti kapaciteta za zaštitu od poplava Uspostavljenost funkcionalnog sistema za koordinaciju ranog upozoravanja Ne postoji sistem koordinacije Uspostavljen sistem koordinacije ranog upozoravanja do 2025. Uspostavljenost funkcionalnog sistema za koordinaciju i praćenje provedbe mjera adaptacije na KP Ne postoji sistem za koordinaciju i praćenje provedbe mjera Uspostavljen sistem za koordinaciju i praćenje provedbe mjera do 2025. Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 29,9 567,6 597,6 4.4.1. Mjera Izgradnja institucionalnih kapaciteta i znanja za Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status realizacije programa jačanja kapaciteta i unaprjeđenje znanja Nedovoljno znanje i kapaciteti Unaprijeđeno znanje i povećan kapacitet kroz provođene programe jačanja 439 jačanje otpornosti na klimatske promjene kapaciteta Status imenovanja tijela Nepostojanje tijela za vođenje evidencije šteta od klimatskih promjena Imenovano tijelo za uspostavu sistema i vođenje evidencije šteta Status realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti za prognoziranje opasnih meteoroloških i hidroloških pojava Proveden program jačanja kapaciteta Status uspostavljanja sistema za koordinaciju Nepostojanje koordinacije Definiran način koordinacije Status izrade i usvajanja izvještaja o procjeni rizika Nepostojanje kvartalnih izvještaja Usvojeni kvartalni izvještaji o procjeni rizika od ekstremnih klimatskih promjena Status izrade i usvajanja akcijskog plana Nepostojanje akcijskog plana Urađen i usvojen akcijski plan Status uspostavljanja sistema za koordinaciju i praćenje provođenja mjera Nepostojanje sistema za koordinaciju i praćenje provođenja mjera Uspostavljen sistem za koordinaciju i praćenje provođenja mjera prilagođavanja klimatskim promjenama Status definiranja načina prikupljanja sredstava Nepostojanje sistema prikupljanja I korištenja sredstava za realizaciju mjera za prilagođavanje klimatskim promjenama Definiran način prikupljanja i korištenja sredstava za mjere za prilagođavanje klimatskim promjenama Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,147 0,590 0,738 4.4.2. Mjera Izgradnja infrastrukturnih kapaciteta za jačanje otpornosti na klimatske promjene Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status izrade programa Nepostojanje programa Urađen i usvojen program Nivo primjene principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje i broj otvorenih savjetovališta Nedovoljna primjena principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje i nadovoljan broj savjetovališta za poljoprovrednike Primjena principa održivosti korištenja vode za navodnjavanje i adekvatan broj savjetovališta za poljoprivrednike Status izrade studije; faza realizacije – nivo primjene ekoloških principa Nedovoljna primjena ekoloških principa prilikom izradnje višenamjenskih akumulacija Izrađene studije; visok nivo primjene ekoloških principa Status izrade studije Nepostojanje studije Urađenja i usvojena studija Status nabavke opreme broj zaposlenih osoba. Nedovoljan broj zaposlenih i neadekavtna oprema Nabavljena oprema I zaposlen potreban broj osoba 440 Status izrade studije Ne postoji procjena potreba Urađena i usvojena studija Status izgrađenosti kapaciteta Nedovoljni kapaciteti Ojačani institucionalni i infrastrukturni kapaciteti Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 29,8 567 596,9 4.5. Prioritet Povećanje energijske efikasnosti u krajnjoj potrošnji u svim sektorima Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status usvajanja unaprijeđenog zakonodavnog okvira Postojeći zakonodavni okvir nije dovoljan za značajnije unaprjeđenje stanja Usvojen unaprijeđen zakonodavni okvir do 2023. godine Postotak smanjenja potrošnje energije TFEC u stambenim zgradama u 2020. godini iznosio 1.035 ktoe Smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama za 22% do 2030. u odnosu na 2018. Iznos ušteda finalne energije Nizak nivo efikasnosti javnih zgrada, potrošnja energije u javnom sektoru i uslugama 285 ktoe u 2020. godini Kumulativna ušteda finalne energije do 2030. godine 19,28 ktoe (ukupno obnovljeni fond zgrada 18,4%) Postotak smanjenja potrošnje finalne energije u industriji Potrošnja TFEC u industriji 384 ktoe u 2020. godini Smanjenje potrošnje finalne energije u industriji za 3,3% do 2030. u odnosu na 2020. Postotak smanjenja potrošnje primarne energije Projicirana potrošnja primarne energije 4.294 ktoe u 2020. godini Smanjenje potrošnje primarne energije za 11% do 2030. godine u odnosu na 2020. godinu Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 107,1 1941 2048 4.5.1. Mjera Kreiranje povoljnog ambijenta za energijsku efikasnost Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Nivo provođenja kampanje i broj osnovanih savjetodavnih centara Nizak nivo svijesti o energijskoj efikasnosti, jako mali broj savjetodavnih centara Osnovana savjetovališta u svim općinama/gradovima Status usvajanja izmjene Zakona o javnim nabavkama Postojeći Zakon o javnim nabavkama ne omogućava zelene nabavke Izmijenjen Zakon o javnim nabavkama Status usvajanja propisa Ne postoji propis o obligacijskim shemama Usvojen propis o obligacijskim shemama Federacije BiH 441 Status izrade i usvajanja modela Ne postoji sistemski model za EE javne rasvjete Urađen i usvojen model, osnovan revolving fond Status usvajanja unaprijeđenog zakona i broj usvojenih pravilnika Postojeći Zakon o EE nije definirao neke aspekte EE i nedostaju neki pravilnici Usvojene izmjene i dopune Zakona, usvojeni nedostajući pravilnici Status usvajanja i postotak provođenja strategije Strategija urađena, ali nije usvojena Usvojena i provedena strategija obnove zgrada Postotak javnih zgrada čiji se kompletni podaci nalaze u Informacijskom sistemu Uspostavljen Informacijski sistem energijske efikasnosti Funkcionalan Informacijski sistem Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 97,8 1858 1956 4.5.2. Mjera Smanjenje potrošnje finalne energije Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postotak kućanskih aparata na tržištu koji imaju Energy Labelling Ne postoji zvanični sistem označavanja energijske efikasnosti na uređajima Proveden Energy Labelling standard za kućanske aparate Status izrade i usvajanja modela Ne postoji sveobuhvatan model u cijeloj Federaciji BiH koji definira kriterije Urađen i usvojen model Status usvajanja dopuna pravilnika Postojeći propis ne uzima u obzir potrebe za hlađenjem i PTV-om, a dozvoljene potrebe za grijanjem su relativno velike Usvojene dopune pravilnika Status izrade i usvajanja modela Ne postoji sveobuhvatan model u cijeloj Federaciji BiH koji definira kriterije Urađen i usvojen model Broj provedenih ESCO projekata Mali broj provedenih ESCO projekata, u javnom sektoru u toku provođenje pilot projekta Razvijeno ESCO tržište Postotak industrijskih postrojenja sa značajnom potrošnjom energije koja su uradila audit Mali broj industrijskih postrojenja ima urađen audit Provedeni energijski auditi u svim postrojenjima Broj industrijskih poduzeća u mreži Ne postoji mreža za EE Uspostavljena mreža i povezana s državnom mrežom Postotak industrijskih postrojenja koja su imenovala menadžera za energiju Mali broj industrijskih poduzeća ima imenovane menadžere za energiju Imenovani menadžeri za energiju Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,249 0,996 1,2 442 4.5.3. Mjera Smanjenje potrošnje primarne energije Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status usvajanja propisa Ne postoji propis o obaveznoj usaglašenosti s EcoDesignom Usvojen propis (pravilnik na Zakon o EE) Status usvajanja sistema podsticaja Ne postoji sveobuhvatan sistem u cijeloj Federaciji BiH Uveden sistem podsticaja Postotak smanjenja gubitaka energije u distribuciji toplotne i električne energije Postojeći gubici, pogotovo u distribuciji toplote, relativno veliki Smanjeni gubici energije Status usvajanja unaprijeđenog sistema subvencioniranja kogeneracije Ne postoje kvote za podsticanje kogeneracije Unaprijeđen postojeći sistem subvencioniranja kogeneracije Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 9,09 81,8 90,9 4.6. Prioritet Povećanje udjela obnovljivih izvora energije uz reformu sistema podsticaja (usmjerenog prema građanskoj energiji) Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postotak udjela OIE-a u TFEC-u Udio OIE-a u 2018. godini 49,3% Učešće OIE-a u TFEC-u 60% do 2030. godine Postotak udjela OIE-a u proizvodnji električne energije Udio OIE-a u proizvodnji električne energije u 2018. godini 39%, udio u 2019. 49% Učešće OIE-a u proizvodnji električne energije 50% do 2030. godine Postotak udjela OIE-a u transportu Udio OIE-a u 2018. ispod 1% Učešće OIE-a u transportu 9% do 2030. Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 10,4 93,7 104,2 4.6.1. Mjera Kreiranje povoljnog ambijenta za obnovljive izvore energije Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status izrade i usvajanja NECP-a Izrada NECP-a u toku Urađen i usvojen Integrirani plan za klimu i energiju Status usvajanja dopunjenog Zakona Postojeći Zakon o OIE ne predviđa podsticaje za korištenje OIE-a za grijanje i hlađenje Usvojen dopunjen Zakon o OIE koji će podsticati korištenje OIE-a za grijanje i hlađenje Status usvajanja propisa Ne postoji propis o dokazivanju porijekla energije Usvojen propis o dokazivanju porijekla energije 443 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,027 0,109 0,137 4.6.2. Mjera Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije i u transportu Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status usvajanja zakona Postojeći zakon ne predviđa podsticaje za građansku energiju Usvojen dopunjen zakon o OIE Broj usvojenih kataloga (jedan katalog za svaki tip OIE-a) Ne postoje katalozi kriterija, za male hidroelektrane urađeni, ali nisu usvojeni Usvojeni katalozi kriterija za sve OIE Status usvajanja zakona Postojeći zakon ne predviđa podsticaje za korištenje solarne energije u novim zgradama Usvojen dopunjen zakon o OIE Status izrade i usvajanja studije Ne postoji sveobuhvatna analiza Urađena i usvojena studija Status usvajanja modela podsticaja Ne postoji bilo kakav način podsticaja za hibridna, električna i plug-in putnička vozila Usvojen model podsticaja Stepen izgrađenosti infrastrukture u odnosu na studijom predviđenu Nedovoljno razvijena infrastruktura Izgrađena minimalna infrastruktura Broj kilometara izgrađenih biciklističkih i pješačkih staza Nedovoljno razvijena infrastruktura Izgrađena minimalna infrastruktura Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 10,4 93,6 104,06 4.7. Prioritet Smanjenje svjetlosnog zagađenja Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status usvajanja zakonodavnog okvira Nepostojanje zakonodavnog okvira o svjetlosnom zagađenju Usvojen zakonodavni okvir Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,120 0 0,120 4.7.1. Mjera Usvajanje zakonodavnog okvira za reguliranje svjetlosnog Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status izrade i usvajanja pravilnika Pravilnik predviđen Zakonom o zaštiti okoliša Urađen i usvojen pravilnik 444 zagađenja Stepen realizacije programa jačanja kapaciteta Nedovoljni kapaciteti za reguliranje svjetlosnog zagađenja Proveden program jačanja kapaciteta Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,120 0 0,120 13.8.5. Hemijska sigurnost i buka Redni broj i oznaka NAZIV INDIKATORI I FINANSIJSKI IZVORI 5. Strateški cilj Očuvanje ljudskog zdravlja, poboljšanje dobrobiti i kvaliteta života za sve Indikatori strateškog cilјa Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Nivo učestalosti oboljenja ili smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima N/D N/D Postotak stanovnika izloženih buci, prema razredima buke i starosnim grupama N/D N/D Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 1,8 5,7 7,6 5.1. Prioritet Unaprijediti regulativu u oblasti hemijske sigurnosti Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Nivo transpozicije pravne stečevine EU i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti (Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH), Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP uredba), Uredbe (EZ) br. 648/2004 o deterdžentima, Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih hemikalija, Uredbe (EU) 2019/1021 o POPs hemikalijama, Direktive 2004/10/EZ o primjeni principa dobre laboratorijske prakse, Roterdamske i Štokholmske konvencije Nizak nivo transpozicije pravne stečevine EU i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti Djelimična transpozicija pravne stečevine EU i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti (Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH), Uredbe (EZ) br. 1272/2008 (CLP uredba), Uredbe (EZ) br. 648/2004 o deterdžentima Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih hemikalija, Uredbe (EU) 2019/1021 o POPs hemikalijama, Direktive 2004/10/EZ o primjeni principa dobre laboratorijske prakse, Roterdamske i Štokholmske konvencije (2024.) 445 Nivo transpozicije SEVESO III direktive u zakonodavstvo Federacije BiH Stvoren je zakonski osnov za transpoziciju Seveso III direktive u Zakonu o zaštiti okoliša, međutim, potrebno je donijeti i propis kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera. Postojeći Pravilnik o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije izrađen je 2005. i potrebno ga je ažurirati s novim zahtjevima Djelimična transpozicija SEVESO III direktive u zakonodavstvo Federacije BiH (2028.) Nivo transpozicije Uredbe (EU) br. 528/2012 o upravljanju biocidima Nije usvojen zakon o biocidima Uspostavljen zakonodavni okvir upravljanja biocidima i djelimična transpozicija Uredbe (EU) br. 528/2012 (2025.) Nivo usklađenosti zakonodavnog okvira sa zahtjevima Minamata konvencije i nivo transpozicije Uredbe (EU) 2017/852 o živi Nema zakonodavnog okvira upravljanja živom i proizvodima od žive. Traspozicija Uredbe (EU) 2017/852 o živi nije počela. Minamata konvencija nije ratificirana, te nema pravnog osnova za njenu implementaciju na entitetskom nivou Uspostavljen zakonodavni okvir upravljanja živom i proizvodima od žive i djelimična transpozicija Uredbe (EU) 2017/852 o živi, te Minamata konvencije do 2024. godine Nivo transpozicije EU direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine azbestom Nedostatak zakonodavnog okvira koji tretira problematiku emisije azbesta u zrak i vodu industrija za proizvodnju azbestnog cementa i azbestnog papira, te je stoga nizak nivo transpozicije EU direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine azbestom. Prilikom transpozicije dirtektive trebaju se uzeti u obzir i pravilnici kojima se propisuju tehnička svojstva cementa, kao i drugih građevinskih materijala koji mogu sadržavati azbest, a čije je provođenje u Uspostavljen zakonodavni okvir i djelimična transpozicija EU direktive 87/217/EEZ o prevenciji i redukciji zagađenja okoliša/životne sredine azbestom do 2024. 446 nadležnosti Federalnog ministarstva prostornog uređenja Nivo usklađenosti zakonodavnog okvira sa zahtjevima Montrealsnkog protokola, Kigali amandmana i pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač Postojeći nacrt Zakona o zaštiti zraka stvara zakonski osnov za transponiranje Uredbe (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i Uredbe EZ 517/2014 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima, te Montrealskog protokola i Kigali amandmama. Nacrt zakona je trenutno u postupku usvajanja Uskladiti/izraditi podzakonske akte kako bi se omogućila djelimična transpozicija Uredbe (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i Uredbe EZ 517/2014 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima, kao i Kigali amandmana do 2023. Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,324 0,077 0,401 5.1.1. Mjera Djelimična transpozicija EU zakonodavstva i međunarodnih ugovora/konvencija u oblasti hemijske sigurnosti Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kompletnost pravnog okvira za provedbu Zakona o hemikalijama Postoji zakonski osnov za transpoziciju EU zakonodavstva u oblasti hemijske sigurnosti, te Roterdamske, Štokholmske i Minamata konvencije. Međutim, nisu doneseni podzakonski akti predviđeni Zakonom o hemikalijama, te je transpozicija spomenutog EU zakonodavtsva i konvencija na niskom nivou Usvojeno 19 podzakonskih akata navedniih u članu 58. Zakona o hemikalijama, u okviru čega su jasno definirani uvjeti za obavljanje poslova savjetnika za hemikalije (2023.) Status imenovanja Centra za kontrolu trovanja (CKT) Federacije BiH Centar za kontrolu trovanja (CKT) postoji u Sarajevu kao javnozdravstvena informativna služba u sklopu Zavoda za medicinu rada Kantona Sarajevo, a čija je osnovna uloga pružanje stručne pomoći u liječenju i prevenciji akutnog i hroničnog trovanja, putem 24-satne telefonske informativne službe. Nije poznat način imenovanja, nadležnosti, niti način saradnje s nadležnim organima za upravljanje hemikalijama u čijoj je Formalno imenovanje Centra za kontrolu trovanja (CKT) za Federaciju BiH ili sklapanje ugovora o saradnji i izvještavanju s postojećim CKT-om u regiji (npr. VMA ‒ Beograd, Srbija; Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb) (2024.) 447 nadležnosti i implementacija Regulative 1272/2008. Do danas nije izvršeno zvanično imenovanje Centara za kontrolu trovanja u BIH Status zakonskog okvira u oblasti upravljanja biocidima Nije usvojen Zakon o biocidima Usvojen Zakon o biocidima od Vlade Federacije BiH (2023.) Kompletnost pravnog okvira za provedbu Zakona o biocidima Nije usvojen Zakon o biocidima, te ne postoji zakonski osnov za usvajanje podzakonskih akata Doneseni podzakonski akti u oblasti upravljanja biocidima (2025.) Kompletnost pravnog okvira kojim se osigurava zabrana upotrebe žive i ograničavanje stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže živu i jedinjenja žive Nije na snazi legislativa kojom se osigurava zabrana upotrebe žive i ograničavanje stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže živu i jedinjenja žive Usvojen podzakonski akt kojim će se osigurati zabrana upotrebe žive i ograničiti stavljanje na tržište proizvoda koje sadrže živu i jedinjenja žive (2025.) Kompletnost pravnog okvira kojim se osigurava zabrana proizvodnje, stavljanje na tržište i upotreba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna, te osiguravaju posebni uvjeti obilježavanja proizvoda koji sadrže azbest Nije na snazi legislativa kojom se osigurava zabrana proizvodnje, stavljanje na tržište i upotreba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna, te osiguravaju posebni uvjeti obilježavanja proizvoda koji sadrže azbest Usvojen podzakonski akt kojim će se zabraniti proizvodnja, stavljanje na tržište i upotreba proizvoda koji sadrže azbestna vlakna, te osigurati posebni uvjeti obilježavanja proizvoda koji sadrže azbest (2025.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,180 0,077 0,257 5.1.2. Mjera Djelimična transpozicija SEVESO III direktive u zakonodavstvo Federacije BiH Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kompletnost pravnog okvira za provedbu Zakona o zaštiti okoliša u smislu transpozicije SEVESO III direktive Stvoren je zakonski osnov za transpoziciju SEVESO III direktive u Zakonu o zaštiti okoliša, međutim, potrebno je donijeti i propis kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera. Izraditi i usvojiti propis kojim se utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera (2023.) Status Pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnost, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije Postojeći Pravilnik o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije izrađen je 2005. i potrebno Ažuriranje ili izrada novog pravilnika o sadržaju izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutrašnjih i vanjskih planova intervencije (2023.) 448 ga je ažurirati s novim zahtjevima Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,019 0 0,019 5.1.3. Mjera Uskladiti/izraditi podzakonske akte kako bi se omogućila implementacija Montrealskog protokola, Kigali amandmana, kao i EU zakonodavstva kojim se omogućava njihova zakonska provedba u zemljama članicama EU Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kompletnost pravnog okvira za implementaciju zahtjeva Kigali amandmana i Uredbe EZ 517/2014 o određenim fluoriranim stakleničkim plinovima u smislu upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač Na snazi je Pravilnik o postepenom isključivanju supstanci koje oštećuju ozonski omotač („Službene novine Federacije BiH“, broj 39/05) koji se mora prilagoditi zahtjevima Kigali amandmana i Uredbe EZ 517/2014 Usvojen Pravilnik o upravljanju supstancama koje oštećuju ozonski omotač (2024.) Kompletnost pravnog okvira za implementaciju zahtjeva Kigali amandmana i Uredbe EZ 517/2014 u smislu uspostavljanja certificiranja i programa osposobljavanja za poslovanja i osobe uključene u ugrađivanje, servisiranje, održavanje, popravljanje ili stavljanje izvan pogona opreme F-plinova Ne postoji pravilnik kojim se regulira obrazovanje servisera u skladu s programima obuke usklađenim s Uredbom EZ 517/2014 u smislu uspostavljanja certificiranja i programa osposobljavanja za poslovanja i osobe uključene u ugrađivanje, servisiranje, održavanje, popravljanje ili stavljanje izvan pogona opreme F-plinova Usvojen propis kojim će se omogućiti obrazovanje servisera u skladu s programima obuke usklađenim s Uredbom EZ 517/2014 u smislu uspostavljanja certificiranja i programa osposobljavanja za poslovanja i osobe uključene u ugrađivanje, servisiranje, održavanje, popravljanje ili stavljanje izvan pogona opreme F-plinova (2024.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,124 0 0,124 5.2. Prioritet Uspostaviti održiv sistem upravljanja hemikalijama i implementacije propisa iz pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Nivo implementacije transponiranih propisa pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti Podzakonski akti u oblasti upravljanja hemikalijama nisu izrađeni, te je nizak nivo implementacije propisa Visok nivo implementacije transponiranih propisa pravne stečevine EU u oblasti hemijske sigurnosti (2026.) Nivo implementacije SEVESO III direktive Ne postoji Registar nesreća većih razmjera zahtjevan SEVESO III direktivom. Visok nivo implementacije SEVESO III direktive (2026.) Status izvještavanja po pitanju registracije i servisa rashladne opreme i KGH-uređaja Ne postoji uspostavljen registar servisnih radionica i vlasnika opreme (operatera) Uspostavljen sistem izvještavanja po pitanju registracije i servisa rashladne 449 u skladu s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač rashladne i KGH-opreme. Ne postoji uspostavljen plan obuke servisera, kako je to zahtijevano pravnom stečevinom EU. Nisu propisani kriteriji za osnivanje edukacijskog centra koji će izvoditi obuke servisera. Nisu imenovani edukacijski centri za osposobljavanje servisera KGH-uređaja opreme i KGH-uređaja u skladu s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač (2028.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,364 1,08 1,4 5.2.1. Mjera Efikasna implementacija propisa djelimično transponiranog EU zakonodavstva i konvencija u oblasti hemijske sigurnosti Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Efikasnost provođenja Zakona o hemikalijama Strategija hemijske sigurnosti nije izrađena i usvojena. Ne postoji izađen sistem inventarizacije hemikalija, kao ni registracija uvoznika hemikalija. Još uvijek nisu usvojeni podzakonski akti koji bi doveli do ravnopravnog prometovanja hemikalijama za privrednike Federacije BiH na cijeloj teritoriji BIH. Ne postoji ustanovljen inspekcijski nadzor u oblasti upravljanja hemikalijama. Nije propisan plan i program obuke savjetnika za hemikalije. Nisu definirani uvjeti za obavljanje poslova savjetnika za hemikalije. Izrada i usvajanje strategije hemijske sigurnosti uspostavljen sistem registracije hemikalija, evaluacije prijava i izdavanja odobrenja Izrađen i redovno ažuriran Inventar hemikalija Izrađen i redovno ažuriran registar proizvođača i uvoznika hemikalija Izrađen plan i program obuke za savjetnike za hemikalije i započeta kontinuirana edukacija (2024.) Efikasnost provođenja Zakona o biocidima Nije izrađen Zakon o biocidima. Očekuje se da će sadržaj Zakona biti harmoniziran s onim koji je na snazi u Republici Srpskoj, te da će za efikasno provođenje biti potrebno izraditi inventar biocida i Uspostavljen sistem registracije biocidnih sredstava, evaluacije prijava i izdavanja odobrenja Izrađen i redovno ažuriran Inventar biocida Izrađen i redovno ažuriran registar 450 registar proizvođača i uvoznika biocida proizvođača i uvoznika biocida (2026.) Status helpdeska, odnosno kontakt osobe/institucije za pomoć privrednicima u ispunjavanju zakonskih obaveza prijave hemikalija Nije uspostavljen helpdesk – tj. kontakt broj i e-mail koji mogu koristiti privrednici za pomoć u ispunjavanju zakonskih obaveza prijave hemikalija Uspostavljanje helpdesk-a (telefona, internet-stranica, e-mail) za pomoć privrednicima u ispunjavanju zakonskih obaveza prijave hemikalija (2023.) Sistematičnost inventarizacije hemikalija i biocida Ne postoji usvojen informacijski alat kojim će se omogućiti jednostavan unos novih podataka i redovno ažuriranje inventara hemikalija i biocida Uspostavljen informacijski alat za efikasno vođenje Inventara hemikalija i spiska biocida koji će omogućiti statističku obradu podataka Efikasnost kontrole provođenja propisa u oblasti hemijske sigurnosti Podzakonski akti Zakona o hemikalijama nisu izrađeni, te nema uvjeta za inspekcijski nadzor. Zakon i podzakonski akti u oblasti upravljanja biocidima nije uspostavljen, te nema uvjeta za inspekcijski nadzor Uspostavljen inspekcijski nadzor i formiran registar prekršajnih naloga u oblasti upravljanja hemikalijama i biocidima (2025.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,270 1,08 1,3 5.2.2. Mjera Visok nivo implementacije SEVESO III direktive Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status registra nesreća većih razmjera Nije izrađen i objavljen registar nesreća većih razmjera Izrađen Registar nesreća većih razmjera (2024.) Efikasnost prijave opasnih tvari, uvjeta skladištenja, te ostalih informacija zahtijevanih zakonskom legislativom implementacije SEVESO III direktive Nije izvršena prijava opasnih tvari, uvjeta skladištenja, te ostalih informacija zahtijevanih zakonskom legislativom implementacije SEVESO III direktive Izvršena prijava opasnih tvari, uvjeta skladištenja, te ostalih informacija zahtijevanih zakonskom legislativom implementacije SEVESO III direktive (2026.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,015 0 0,015 5.2.3. Mjera Uspostavljen sistem izvještavanja po pitanju registracije i servisa Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status informacijskog sistema za Ne postoji uspostavljen informacijski Uspostavljen informacijski sistem za 451 rashladne opreme i KGH uređaja u skladu s pravnom stečevinom EU u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač i obuke servisera KGH uređaja registraciju KGH-uređaja koji sadrže SOOO-e i zamjenske supstance sistem kojim će se osigurati registracija KGH-uređaja i servisnih radionica KGH-uređaja registraciju KGH-uređaja koji sadrže SOOO-e i zamjenske supstance (2024.) Efikasnost registracije servisnih radionica i vlasnika opreme (operatera) rashladne i KGH-opreme. Ne postoji uspostavljen registar servisnih radionica i vlasnika opreme (operatera) rashladne i KGH-opreme. Prema preliminarnoj procjeni koja je izvršena u okviru HFC Outlook modela za BiH, kroz projekat finansiran od organizacije UNIDO, u BIH je prisutno oko 67062 uređaja s preko 3kg rashladnog medija Izvršena registracija najmanje 30% operatera/vlasnika uređaja i KGH-uređaja i 100% servisnih radionica (2030.) Status plana i programa za obuku servisera rashladnih i KGH-uređaja Ne postoji uspostavljen plan obuke servisera Izrađen plan i program za obuku servisera rashladnih i KGH-uređaja (2024.) Status imenovanja edukacijskih centara za obuku servisera rashladnih i KGH uređaja koji ispunjavaju propisane kriterije Pravilnik kojim se pripisuju kriteriji koje trebaju ispunjavati edukacijski centri Imenovanje edukacijskih centara za obuku servisera rashladnih i KGH-uređaja koji ispunjavaju propisane kriterije (2023.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,078 0,0 0,078 5.3. Prioritet Efikasan rad institucija Federacije BIH u oblasti hemijske sigurnosti Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stanje i adekvatnost ljudskih i tehničkih kapaciteta javnih službi u oblasti hemijske sigurnosti Kapaciteti nadležnih institucija za provođenje legislative upravljanja hemikalijama su na izrazito niskom nivou. Nije formalno imenovano pravno lice za kontrolu trovanja koje bi bilo nadležno za sprovođenje preventivnih mjera i liječenja, naročito u hitnim slučajevima. Nije uspostavljen helpdesk za pomoć privrednicima prilikom prijave hemikalija, što je zahtijevano REACH direktivom Unaprijeđeni ljudski i tehnički kapaciteti i kompetencije javnih službi u oblasti hemijske sigurnosti (2026.) 452 Nivo saradnje i sinergijskog pristupa nadležnih institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravstva u cilju bolje implementacije propisa u oblasti hemijske sigurnosti Ne postoji zvaničan sistem izvještavanja i koordinacije između inspekcijskih službi entiteta i Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti Visok nivo saradnje i sinergijskog pristupa nadležnih institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravstva u cilju bolje implementacije propisa u oblasti hemijske sigurnosti (2026.) Efikasnost i pouzdanost sistema za prikupljanje podataka o trovanju stanovništva uslijed neadekvatnog korištenja hemikalija i hemijskih prozvoda U godišnjacima Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH se ne prati učestalost oboljenja ili smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima. Međutim, od 2019. godine ZZJZ raspolaže detaljnim podacima o trovanjima, razvrstanima prema spolu i starosnoj grupi. Iako postoji sistem prikupljanja i obrade podataka, upitan je postupak upisa podataka, odnosno da li su svi javni i privatni domovi zdravlja revnosni u prijavi trovanja, s obzirom na to da ne postoji jasna metodologija i uputstva za prijavu Uspostavljena efikasna i pouzdana metodologija prikupljanja podataka o trovanju stanovništva uslijed neadekvatnog korištenja hemikalija i hemijskih prozvoda, čiji rezultati će se pravovremeno izvještavati u Zdravstveno statističkom godišnjaku Federacije Bosne i Hercegovine Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,496 1,8 2,3 5.3.1. Mjera Unaprijediti ljudske i tehničke kapacitete i kompetencije javnih službi u oblasti hemijske sigurnosti Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Analiza kapaciteta nadležnih institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti nakon usvajanja legislative Ne postoji relevantna analiza kapaciteta nadležnih institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti. Ona se treba izraditi, te eventualno i nadopuniti nakon izrade predložene legislative Sačinjen izvještaj o izvršenoj analizi kapaciteta nadležnih institucija Federacije BiH u oblasti hemijske sigurnosti, nakon usvajanja legislative (2024.) Status realizacije ustanovljenih nedostataka analize kapaciteta nadležnih institucija nakon usvajanja legislative Ne postoji relevantna analiza kapaciteta nadležnih institucija. Ona se treba izraditi, te eventualno i nadopuniti nakon izrade predložene legislative Izvršen prijem i obuka novih radnika u institucijama u oblasti hemijske sigurnosti, shodno zahtjevima novih propisa i prethodno izvršenoj analizi (2025.) 453 Status realizacije plana i programa godišnje obuke javnih službenika na temu hemijske sigurnosti Ne postoji plan i program obuke javnih službenika na temu hemijske sigurnosti Napravljen plan i program godišnje obuke javnih službenika u oblasti hemijske sigurnosti i izvršena prva obuka (2026.) Analiza ljudskih i tehničkih kapaciteta i finansijskih potreba za uspostavljanje Centra za kontrolu trovanja Federacije BiH i donesena odluka o odabiru/imenovanju pravnih lica nadležniih za kontrolu trovanja Trenutno nisu imenovana pravna lica nadležna za kontrolu trovanja. Obaveze imenovanih pravnih lica proizilaze iz čl. 45. Zakona o hemikalijama („Sl. novine Federacije BiH“, broj 77/20) Izvršena analiza ljudskih i tehničkih kapaciteta i finansijskih potreba za uspostavljanje Centra za kontrolu trovanja Federacije BiH i donesena odluka o odabiru/imenovanju pravnih lica nadležniih za kontrolu trovanja (2023.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,457 1,8 2,2 5.3.2. Mjera Unaprijeđena koordinacija, saradnja i sinergijski pristup nadležnih institucija u oblasti zaštite okoliša i zdravstva Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Efikasnost razmjene podataka i iskustava entitetskih i inspekcijskih tijela Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti Ne postoji zvaničan sistem izvještavanja i koordinacije između inspekcijskih službi entiteta i Brčko distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti Formirati tim/mehanizam za saradnju Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske i Federalne uprave za inspekcijske poslove, kao i Inspektorata Brčko Distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti (2023.) Efikasnost razmjene podataka i iskustava entitetskih i ministarstava Brčko distrikta Bih u oblasti zdravstva o rezultatima kontrole trovanja Nisu imenovani centri za kontrolu trovanja u BIH, te do sada nije bilo izvještavanja po tom pitanju Učestvovanje Federalnog ministarstva zdravlja i CKT-a na sastanku (jednom godišnje) organiziranog od MCP-a BIH u cilju razmjene iskustava i planiranja budućih aktivnosti na prevenciji, suzbijanju, liječenju i izvještavanju na temu trovanja prema institucijama u BIH i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (2025.) Jednostavnost i efikasnost razmjene podataka u oblasti hemijske sigurnosti između BIH i entitetskih, te institucija Brččo distrikta BiH u oblasti hemijske sigurnosti Podaci u oblasti hemijske sigurnosti su nesistematično raspoređeni u institucijama u oblasti zdravlja i zaštite okoliša Formirati tim za informacijske tehnologije koji će uvezati i rukovoditi bazama podataka kojima raspolažu nadležna ministarstva za upravljanje hemikalijama (2026.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 454 0,033 0 0,033 5.3.3. Mjera Unaprijeđen sistem evidencije oboljelih i umrlih osoba zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Metodologija prikupljanja podataka za potrebe izrade statističkog godišnjaka Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH koji će uključiti podatke o slučajevima smrti trovanjem uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podjeljene po rodnim i starosnim grupama U godišnjacima Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Federacije BiH se ne prati učestalost oboljenja ili slučajeva smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima. Međutim, od 2019. godine ZZJZ raspolaže detaljnim podacima o trovanjima, razvrstanim prema spolu i starosnoj grupi. Iako postoji sistem prikupljanja i obrade podataka, upitan je postupak upisa podataka, odnosno da li su svi javni i privatni domovi zdravlja revnosni u prijavi trovanja, s obzirom na to da ne postoji jasna metodologija i uputstva za prijavu Pravnim aktom regulirana metodologija prikupljanja podataka za potrebe izrade statističkog godišnjaka Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH koji će uključiti podatke o slučajevima smrti trovanjem uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podijeljene po rodnim i starosnim grupama (2025.) Javno dostupni podaci o smrtnosti od nenamjernog trovanja, razvrstani po rodnim i starosnim grupama U godišnjacima Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) se ne prati učestalost oboljenja ili slučajeva smrti zbog trovanja uslijed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima Zdravstveno-statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine (izdaje ga Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH) s podacima o morbiditetu zbog trovanja usljed neadekvatnog rukovanja hemijskim proizvodima, podijeljeno po rodnim i starosnim grupama (2025.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,004 0 0,004 5.4. Prioritet Unaprijeđena znanja korisnika hemikalija i opće javnosti u oblasti upravljanja hemikalijama Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Nivo informiranosti i edukacije šire javnosti i korisnika hemikalija u oblasti upravljanja hemikalijama Edukativne aktivnosti i kampanje po pitanju štetnog utjecaja opasnih hemikalija su veoma rijetke i provode se nesistematski u okviru pojedinačnih projekata Visok nivo informiranosti i edukacije šire javnosti i korisnika hemikalija u oblasti upravljanja hemikalijama (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 455 0,050 0,451 0,501 5.4.1. Mjera Unaprijediti znanja korisnika hemikalija i opće javnosti u oblasti upravljanja hemikalijama Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kontinuirano provedene promotivne i edukativne aktivnosti u oblasti upravljanja hemikalijama uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva, kao i utjecaja na okoliš Kampanje o obavještavanju javnosti putem medija o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija, zbog zaštite zdravlja ljudi i okoliša, su rijetke i provode se samo u sklopu pojedinačnih projekata, a ne u sklopu redovnog rada institucija Periodično izrađeni edukativni vodiči/brošure/leci dostupni u zdravstvenim ustanovama Federacije BiH (2030.) Obraćanje javnosti putem medija o rizicima koji proizilaze od upotrebe hemikalija provedeno na godišnjem nivou uz prigodne datume kojima se ovakvi rizici posebno naglašavaju na međunarodnom nivou (npr. trovanje olovom, korištenje pesticida, trovanje živom i sl.) ili u okviru posebnih projektnih aktivnosti Javni poziv za organizacije civilnog društva, istraživačke i edukacijske centre na temu podizanja svijesti stanovništva o hemijskoj sigurnosti raspisan na godišnjoj osnovi Fond za zaštitu okoliša redovno raspisuje javne pozive na temu implementacije mjera iz Strategije zaštite okoliša. U okviru javnog poziva do sada nije bila zastupljena hemijska sigurnost U okviru postojećih javnih poziva za podizanje javne svijesti, istraživačke i edukacijske, u oblasti okoliša koje raspisuje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH prepoznati i oblast hemijske sigurnosti (2030.) Učestalost i adekvatnost edukacije savjetnika za hemikalije i korisnika hemikalija kao i bolja informiranost pravnih subjekata u lancu hemijske sigurnosti Nije uspostavljen sistem periodičnih edukacija savjetnika za hemikalije Kontinuirana edukacija savjetnika za hemikalije usklađena s podacima Federalne uprave za inspekcijske poslove u oblasti zdravstvene inspekcije o najčešćim nepravilnostima na terenu i s podacima iz FMZ-a, CKT-a, kao i s pitanjima rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva u hemijskoj sigurnostii (2030.) Učestalost i adekvatnost edukativnih aktivnosti usmjerenih prema široj javnosti o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija Nadležne institucije u oblasti zdravstva i upravljanja hemikalijama ne informiraju javnost o rizicima koji proizilaze iz upotrebe hemikalija, naročito o najčešćim slučajevima trovanja i Periodično provedene zajedničke edukativne aktivnosti za širu javnost od nadležnih entitetskih ministarstava i inspekorata Brčko distrikta BiH u oblasti zdravstva o rizicima koji proizilaze iz 456 povređivanja upotrebe hemikalija, radi zaštite zdravlja ljudi, uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva i okoliša (2030.) Periodična organizacija i izvođenje obuke servisera KGH-opreme i uručenje uvjerenja/certifikata Još uvijek nije usvojen propis kojim se regulira osposobljavanje servisera KGH opreme Serviseri KGH-opreme obučeni i stekli uvjerenja o položenom ispitu prema važećim propisima u oblasti upravljanja supstancama koje oštećuju ozonski omotač (2024.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,050 0,451 0,501 5.5. Prioritet Uspostaviti zakonodavni okvir i jasne institucionalne nadležnosti kojim se transponira pravna stečevina EU iz oblasti buke u okolišu u zakonodavstvo Federacije BIH Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Nivo transpozicija pravne stečevine EU u oblasti buke u okolišu (Direktiva 2002/49/EZ) Postojeći zakon nije postavio obavezu razvoja i usvajanja Planova prevencije buke, iako to Direktiva zahtijeva. Osim toga, zakonom se ne tretira potreba izrade strateških karata buke i akcijskih planova kojima će se na duži period predvidjeti aktivnosti preveniranja/ukidanja izvora buke Djelimična transpozicija pravne stečevine EU u oblasti buke u okolišu (Direktiva 2002/49/EZ) (2026.) Nivo transpozicija pravne stečevine EU u oblasti buke uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom, prema zahtjevima Direktive 2000/14/EZ Transpozicija nije započela Djelimična transpozicija pravne stečevine EU u oblasti buke uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom, prema zahtjevima Direktive 2000/14/EZ (2031.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,115 0 0,115 5.5.1. Mjera Uspostavljen zakonodavni okvir i institucionalna nadležnost o procjeni i upravljanju bukom, emisiji buke u okoliš Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status transpozicije EU zakonodavstva u oblasti buke u okolišu Nizak nivo transpozicije Direktive 2002/49/EZ o buci u okolišu Ažuriran postojeći Zakon o zaštiti od buke, s jasno istaknutim institucionalnim nadležnostima (2025.) 457 uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom, prema zahtjevima Direktiva 2002/49/EZ i 2000/14/EZ Status podzakonskih akata koji proizilaze iz Zakona o buci, a kojima se regulira izrada strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke u skladu sa zahtjevima Direktive 2002/49/EZ Nizak nivo transpozicije Direktive 2002/49/EZ o buci u okolišu. Po usklađivanju Zakona o zaštiti od buke, potrebno je usvojiti i podzakonske akte kojima se pobliže uređuje oblast izrade strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke Izrađeni i usvojeni podzakonski akti koji proizilaze iz Zakona o buci, a kojima se regulira izrada strateških karata buke i akcijskih planova zaštite od buke u skladu sa zahtjevima Direktive 2002/49/EZ (2026.) Status transpozicije EU zakonodavstva u oblasti buke u okolišu uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom Nema zakonskog osnova za transpoziciju Direktive 2000/14/EZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za upotrebu na otvorenom Zakonom ili podzakonskim aktima propisati obaveze i uspostaviti jasne institucionalne nadležnosti i obaveze u oblasti buke koju stvaraju uređaji za upotrebu na otvorenom (2031.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,115 0 0,115 5.6. Prioritet Unaprijediti strateško planiranje i monitoring buke u oblasti okoliša Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status strateške karte buke za Federaciju BiH Nije izrađena strateška karta buke Izrada strateške karte buke u skladu sa aktivnostima u EU (svakih 5 godina) (2027.) Status akcijskog plana zaštite od buke za Federaciju BiH Nije izrađen akcijski plan zaštite od buke Izrada akcijskog plana zaštite od buke (2029.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,090 0,815 0,905 5.6.1. Mjera Izrada strateške karte buke i akcijskog plana zaštite od buke Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status analize frekvencije cestovnog, željezničkog i aerodromskog transporta, te postavljeni prioriteti u izradi karata buke u odnosu na preporuke Direktive 2002/49/EZ Nisu određene prioritetne dionice cestovnig i željezničkog saobraćaja, aerodromi, niti administrativni centri nad kojima će se izraživati strateške karte buke Ustanovljene „glavne ceste“, „glavni aerodromi“ i „glavne željezničke pruge“ po preporukama Direktive 2002/49/EZ i određeni prioriteti (2025.) Status strateških karata buke za Nisu izrađene karte buke za naseljena Izrađene strateške karate buke za 458 naseljena područja, ustanovljene glavne ceste, aerodromi i željezničke pruge po prethodno ustanovljenim prioritetima u Federaciji BiH područja, ceste, aerodrome i željezničke pruge u Federaciji BiH. naseljena područja, ustanovljene glavne ceste, aerodromi i željezničke pruge po prethodno ustanovljenim prioritetima u Federaciji BiH (2027.) Status procjene broja stanovnika izloženih buci, prema razredima buke i starosnim grupama Nema procjene broja stanovnika koji su izloženi buci u Federaciji BiH Procijenjen broj stanovnika koji je izložen buci, prema razredima buke i starosnim grupama (2027.) Status akcijskog plana zaštite od buke u Federaciji BiH Nema izrađenih akcijskih planova zaštite od buke u Federaciji BiH Akcijski planovi upravljanja bukom za petogodišnji period, a koji će se zasnivati na ulaznim podacima i rezultatima strateških karata buke (2029.) Održiv sistem monitoringa buke Nije uspostavljen sistem monitoringa buke kojim će se na odabranim mjestima izvršiti provjera buke ustanovljene modelom za predviđanje, kao i provjera uspješnosti implementacije mjera akcijskog plana izrađenog nakon karte buke Uspostavljen sistem monitoringa buke, kojim će se na odabranim mjestima izvršiti provjera buke ustanovljene modelom za predviđanje, kao i provjera uspješnosti implementacije mjera akcijskog plana izrađenog nakon karte buke (2031.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,090 0,815 0,905 5.7. Prioritet Efikasan rad institucija u oblasti buke u okolišu Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stanje i adekvatnost ljudskih i tehničkih kapaciteta javnih službi u oblasti buke u okolišu Loše stanje po pitanju ljudskih i tehničkih kapaciteta, s obzirom na to da je i legislativa neadekvatna i ne provodi se Unaprijeđeni tehnički i ljudski kapaciteti i kompetencije nadležnh institucija (2028.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,410 0,958 1,3 5.7.1. Mjera Unaprijediti kapacitete i kompetencije javnih službenika u oblasti upravljanja bukom Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status analize kapaciteta javnih službenika u nadležnim institucijama nakon usvajanja legislative predviđene ovim planom Nisu uspostavljene jasne institucionalne nadležnosti u oblasti buke u okolišu, stoga je moguće očekivati da su kapaciteti neadekvatni za implementaciju Analizu kapaciteta javnih službenika u nadležnim institucijama nakon usvajanja legislative predviđene ovim planom (2024.) 459 novih propisa Status realizacije ustanovljenih nedostataka analize kapaciteta nadležnih institucija nakon usvajanja legislative u oblasti buke u okolišu Ne postoji relevantna analiza kapaciteta nadležnih institucija. Ona se treba izraditi, te eventualno i nadopuniti nakon izrade predložene legislative Izvršen prijem i obuka novih radnika u institucijama u oblasti buke u okolišu, shodno zahtjevima novih propisa i prethodno izvršenoj analizi (2025) Unaprjeđenje stručnih i tehničkih kompetencija na izradi starteških karata buke i utvrđivanja polaznih parametara Trenutno postoje veoma skromna iskustva u mapiranju buke, te je teško analizirati dostatnost ljudskih i tehničkih kapaciteta za kvalitetno sprovođenje pravne stečevine EU u oblasti buke u okolišu u FMOIT-u, Federalnog ministarstva za prostorno uređenje, Federalne uprave za inspekcijske poslove po pitanju buke Sprovesti pilot-projekat strateškog mapiranja buke u nekim od gradova ili dijelovima grada kao i uz neku od glavnih saobraćajnica zbog sticanja stručnih i tehničkih kompetencija i utvrđivanja polaznih parametara (2026.) Adekvatnost postojećeg informacijsko sistema Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH za javnu objavu strateških karata buke Nema informacijskog sistema u Federaciji BiH za prezentaciju strateških karata buke Informacijski sistem Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH prilagođen za prezentiranje strateških karata buke u Federaciji BiH (2028.) Status inspekcijskog nadzora u oblasti buke u okolišu S obzirom na to da su propisi u oblasti buke neadekvatni, a njihova implementacija je na niskom nivou, inspekcijski nadzor u pogledu zaštite od buke nema jasna uputstva niti nadležnosti Uspostavljen inspekcijski nadzor u oblasti buke u okoliša (2026) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,410 0,958 1,3 5.8. Prioritet Smanjenje ugroženosti zdravlja stanovništva zbog buke u okolišu Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Nivo informiranja javnosti o buci i njenim učincima naročito u zonama s povećanim nivoima buke Nisu prisutni mehanizmi informiranja javnosti o buci i njenim učincima na zdravlje niti su ustanovljene zone koje su naročito izložene buci Visok nivo informiranja javnosti o buci i njenim učincima naročito u zonama s povećanim nivoima buke (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 460 0 0,576 0,576 5.8.1. Mjera Unaprijediti informiranost i znanja javnosti o negativnim utjecajima buke i njihovoj ulozi u postupku odlučivanja Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Informiranost stanovništva o štetnosti buke po zdravlje Nema kamapanja u smislu zaštite okoliša i zdravlja stanovništva Provedena minimalno jedna kampanja u pet godina od nadležnih institucija o štetnosti buke na zdravlje stanovništva (uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva) i okoliša, te njihovoj ulozi u postupku odlučivanja (2025.) Nivo utjecaja buke na zdravlje stanovništva u zonama povećane izloženosti buci Nisu poznati utjecaji buke na opće zdravlje stanovništva, tj. najčešća oboljenja u zonama s povećanim nivoima buke Izrađeno populacijsko naučno istraživanje od zdravstvenih institucija o najčešćim oboljenjima u zonama s povećanim nivoima buke (uzevši u obzir aspekte rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i siromaštva) (2029.) Javni poziv za organizacije civilnog društva, istraživačke i edukacijske centre na temu podizanja svijesti stanovništva o temi buke u okolišu i utjecaja na zdravlje raspisan na godišnjoj osnovi Fond za zaštitu okoliša redovno raspisuje javne pozive na temu implementacije mjera iz Strategije zaštite okoliša. U okviru javnog poziva do sada nije bila zastupljena tema buke u okolišu i utjecaja buke na zdravlje stanovništva U okviru postojećih javnih poziva za podizanje javne svijesti, istraživačkih i edukacijskih aktivnosti u oblasti okoliša koje raspisuje Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH prepoznati i oblast buke u okolišu i utjecaja buke na zdravlje stanovništva (2030.) Zastupljenost institucija primarne zdravstvene zaštite (domovi zdravlja) u promotivnim i edukativnim aktivnostima s ciljem informiranja šire javnosti o rizicima štetnog utjecaja buke po zdravlje stanovništva Zdravstvene institucije primarne zdravstvene zaštite su najbliže široj javnosti i u mogućnosti da preventivno utječu na sprječavanje rizika po zdravlje stanovništva, putem edukativnih plakata, brošura i sl. Do sada buka nije bila zastupljena kao rizik po zdravlje u okviru edukativnih kampanja Provođenje kontinuiranih promotivnih i edukativnih aktivnosti na nivou zdravstvenih institucija o rizicima utjecaja buke na zdravlje, kao i preventivnim mjerama koje se mogu implementirati (2028.) Kontinuirano skretanje pažnje stanovništva na povećanu buku u bližoj okolini Stanovništvo nije upoznato o povišenim nivoima buke uz glavne saobraćajnice koju i sami eventualno stvaraju, ili su izloženi Instaliran displej uz saobraćajnice u većim gradskim područjima za trenutno mjerenje i prikazivanje nivoa buke (2026.) 461 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0 0,576 0,576 462 13.8.6. Održivo upravljanje resursima Redni broj i oznaka NAZIV INDIKATORI I FINANSIJSKI IZVORI 6. Strateški cilj Održivo upravljanje prirodnim resursima Indikatori strateškog cilјa Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Pregled šumskih površina, Federacija BiH – ukupno (ha) 1.510.938 (2020.) N/D Površina degradiranog zemljišta (ha) N/D Federacija BiH nema egzaktno utvrđenu površinu degradiranog zemljišta Dostignut je nulti stepen degradacije zemljišta Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 193,8 3285 3479 6.1. Prioritet Uspostaviti efikasan zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje šumama i šumskim resursima u Federaciji BiH, adekvatno vrednovanje šumskih resursa, kao i integraciju rodno osjetljive problematike klimatskih promjena Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje zakona i strateškog okvira za održivo upravljanje šumama Federacija BiH nema zakonski i strateški okvir za održivo upravljanje šumama Do 2025. godine Federacija BiH usvojila strateški i zakonski okvir kojima se utvrđuju principi i kriteriji održivog upravljanja šumama, standardna metodologija za izradu šumsko-privrednih osnova, na principima multifunkcionalnosti i zaštite biodiverziteta šumskih ekosistema za privatne i državne šume, obuhvat i metodologija monitoringa zdravstvenog stanja šuma, praćenje indikatora održivog korištenja šuma i izvještavanje, izdavanje licenci za sakupljače nedrvnih šumskih proizvoda, upravljanje privatnim šumama Postojanje sistematskog okvira za registraciju i kontrolu sakupljanja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda Federacija BiH nema zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje ljekovitim, jestivim i aromatičnim biljem i nedrvnim šumskim proizvodima Do kraja 2025. uspostavljen sistem kontrole sakupljanja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda Postojanje redovnog monitoringa U Federaciji BiH ne postoje metode za Do kraja 2025. u funkciji je redovan 463 zdravstvenog stanja šuma usklađeno uzorkovanje, te procjenu i praćenje stanja šuma, prema prethodno utvrđenim indikatorima. Nije uspostavljena mreža monitoring tačaka. Šumske uprave imaju nedostatak kapaciteta za vršenje monitoringa. monitoring zdravstvenog stanja šuma koji obuhvata praćenje promjena u šumskim ekosistemima u smislu stanja diverziteta vrsta, promjena površina, zdravstvenog stanja i drugih biotskih i abiotskih faktora . Postojanje kapaciteta i tehničkih uvjeta za sprječavanije šumskih požara Šume Federacije BiH nisu dovoljno prohodne za brzi pristup požarištu, šumske uprave nisu opremljene kako za osmatranje i rano uočavanje požara, tako ni za brzi pristup i gašenje požara Do 2027. šumske uprave kapacitirane za rano oktrivanje i sprječavanje požara Površina produktivnih goleti pogodnih za pošumljavanje Površina produktivnih goleti pogodnih za pošumljavanje iznosi 159.913,5 ha Pošumljavanje 15.991 ha sadašnje teritorije krša i goleti Površine izdanačkih šuma Površina izdanačkih šuma iznosi 257.879,6 ha Smanjiti površine izdanačkih šuma 50.000 ha sadašnje površine izdanačkih šuma i šikara u viši uzgojni oblik Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 14,3 127,5 141,8 6.1.1. Mjera Uspostavljanje strateškog i pravnog okvira za održivo upravljanje šumskim resursima Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje zakona o šumama Federacija BiH nema zakon o šumama Do 2022. godine Federacija BiH usvojila zakon o šumama Do 2023. Federacija BiH usvojila amandmane na zakon o šumama Postojanje podzakonskih akata Federacija BiH nema podzakonske akte kojima se propisuje sadržaj i način izrade šumskoprivrednih osnova za privatne i državne šume na principima multifunkcionalnosti i zaštite biodiverziteta, obuhvat i metodologija praćenja zdravstvenog stanja šuma, praćenje indikatora održivog korištenja šuma i izvještavanje, izdavanje licenci za sakupljače Do kraja 2023. doneseni podzakonski akti 464 nedrvnih šumskih proizvoda Postojanje principa i kriterija održivog upravljanja šumama Federacija BiH nije utvrdila principe i kriterije održivog upravljanja, osjetljive na pitanja društvene nejednakosti, slijedom EU strategije za šume, Evropskog zelenog plana i mape puta Do kraja 2023. usvojeni principi i kriteriji održivog upravljanja šumama Postojanje Šumarskog programa Federacije BiH i Izvedbenog dijela Šumarskog programa (dokumenti kojima je definirana dugoročna politika i strategija razvoja šumarstva i lovstva) Federacija BiH nije usvojila Šumarski program i Izvedbeni dio Do kraja 2022. usvojiti Šumarski program Federacije BiH, a Izvedbeni dio Šumarskog programa do kraja 2024. Postojanje standardne metodologije za izradu šumskoprivrednih osnova (ŠPO) Postojeća metodologija izrade ŠPO-a ne uvažava u potpunosti planiranje po ostalim šumskim funkcijama, planiranje korištenja biomase Do kraja 2025. usvojena standardna metodologija za izradu ŠPO-a Postotak zaposlenika za primjenu nove metodologije izrade ŠPO-a, te njihovu primjenu i monitoring Zaposlenici angažirani na izradi ŠPO-a nemaju zadovoljavajući nivo znanja i vještina za planiranje po ostalim šumskim funkcijama, planiranje korištenja biomase i nedrvnih šumskih proizvoda, kao i zaštitne uloge šuma. 0% Do kraja 2025. 100% zaposlenika završilo program obuke za novu metodologiju ŠPO a, primjenu i monitoring Broj područja na kojima je primijenjena nova metodologija ŠPO-a 0 2 pilot-područja do kraja 2025. Broj ŠPO-a izrađen prema novoj standardnoj metodologiji 0 Sukcesivno izrađivati ŠPO za sva šumskoprivredna područja (100%) Postotak privatnih šumoposjednika obučenih o novim načinima gospodarenja šumama 0% Do 2028. izvršiti 100% obuku privatnih šumoposjednika o novim načinima gospodarenja šumama Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,015 0,143 0,159 6.1.2. Mjera Uspostavljanje sistema kontrole sakupljanja ljekovitog, jestivog i Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje akcijskog plana za uvođenje sistema certifikacije u sektor korištenja U Federaciji BiH ne postoji sistem certifikacije u sektoru korištenja Do kraja 2025. usvojen akcijski plan 465 aromatičnog bilja i nedrvnih šumskih proizvoda ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda Postojanje sistema certifikacije u sektoru korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda na fer i inkluzivnoj osnovi U Federaciji BiH ne postoji sistem certifikacije u sektoru korištenja ljekovitog, jestivog i aromatičnog bilja i ostalih nedrvnih šumskih proizvoda Do kraja 2027. uspostavljen sistem certifikacije Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,062 0,250 0,313 6.1.3. Mjera Uspostavljanje redovnog praćenja zdravstvenog stanja šuma Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje metode za usklađeno uzorkovanje, procjenu i praćenje stanja šuma, prema prethodno utvrđenim indikatorima U Federaciji BiH nije utvrđena standardizirana metoda za uzorkovanje, procjenu i praćenje stanja šuma Do kraja 2023. usvojena standardizirana metoda Postojanje pravilnika kojim se određuje način praćenja zdravstvenog stanja šuma, način obavljanja zdravstvene zaštite šuma i način izvještavanja U Federaciji BiH postojanje standardiziranog uzorkovanja, procjene i praćenje stanja šuma nije pravno regulirano Do kraja 2024. usvojiti Pravilnik Postojanje mreže monitoring tačaka U Federaciji BiH nije utvrđena mreža monitoring tačaka Do kraja 2025. utvrditi i postaviti mrežu monitoring tačaka Postotak korisnika šuma i kantonalnih uprava za šumarstvo obučenih za vršenje praćenja stanja šuma prema novoj metodi Korisnici šuma i kantonalne uprave za šumarstvo nisu imale programe obuke za uzorkovanje, procjenu i praćenje stanja šuma Do kraja 2026. svi korisnici šuma i kantonalne uprave za šumarstvo su prošle program obuke (100%) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,100 0 0,100 6.1.4. Mjera Povećanje prohodnosti šuma i kapacitiranje korisnika šuma za rano otkrivanje i sprječavanje požara Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje planova za izgradnju protupožarnih prosjeka Šumsko-privredna područja u Federaciji BiH nisu u potpunosti pokrivena planovima izgradnje protupožarnih prosjeka Do 2023. izrađeni su planovi za izgradnju protupožarnih prosjeka 466 Postojanje vozila i tehnike za izgradnju protupožarnih prosjeka Korisnici šuma nisu adekvatno opremljeni vozilima, tehnikom i alatima za sječu stabala i izradu protupožarnih prosjeka Do 2025. nabavljena je oprema za sve korisnike šuma Postojanje prosjeka s elementima šumskih cesta Izgradnja prosjeka s elementima šumskih cesta Do kraja 2027. izgrađeni su prosjeci na području svih ŠPP Postojanje informativnih panoa i oznaka upozorenja za sprječavanje požara Nabavka i postavljanje informativnih panoa i oznaka upozorenja za sprječavanje požara na području svih korisnika šuma Do kraja 2025. korisnici šuma imaju postavljene oznake upozorenja Postojanje opreme za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu Korisnici šuma ne posjeduju opremu za osmatranje i nadzor na daljinu Do 2026. nabavljena oprema za osmatranje i nadzor Postotak korisnika šuma osposobljenih za prostorno osmatranje i nadzor na daljinu Korisnici šuma nisu kapacitirani za osmatranje i nadzor na daljinu Do 2027. izvršena obuka zaposlenika svih korisnika šuma za osmatranje i nadzor Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,899 8,09 8,9 6.1.5. Mjera Pošumljavanje goleti i prevođenje izdanačkih šuma u visoke šume Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje propisa kojim će se ustanoviti regije provenijencija način, postupak i uvjeti vrednovanja i priznavanja polaznog materijala šumskog drveća Regije provenijencija način, postupak i uvjeti vrednovanja i priznavanja polaznog materijala šumskog drveća u Federaciji BiH nisu propisani Do kraja 2023. usvojiti Zakon o reprodukcijskom materijalu šumskog i ukrasnog drveća i grmlja na osnovu kojeg će se donijeti pravilnik kojim se propisuje provenijencija šumskog drveća Površine izdanačkih šuma Površine izdanačkih šuma iznose 257.879,6 ha Do 2026. smanjene površine izdanačkih šuma i šikara za 50.000 ha i prevedene u viši uzgojni oblik Površine produktivnih goleti pogodne za pošumljavanje Površine produktivnih goleti pogodne za pošumljavanje iznose 159.913,5 ha Do 2031. pošumljeno 16.000 ha sadašnje teritorije krša i goleti Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 13,2 118,9 132,1 6.1.6. Mjera Uspostavljanje informacijskog sistema o šumama Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje ISŠ usklađenog sa Šumarskim informacijskog sistemom EU (FISE) Dio informacijskog sistema je već razvijen, ali treba nastaviti rad i Do kraja 2025. uspostavljen usklađeni ISŠ 467 usklađivanje strukture sa Šumarskim informacijskim sistemom EU (FISE) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,041 0,095 0,136 6.2. Prioritet Unaprijediti strateški, zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje lovnom divljači Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje regulatornog okvira za upravljanje populacijom i planski uzgoj divljači usklađen s EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta Zakon o lovstvu Federacije BiH nije usklađen s relevatnim EU direktivama i međunarodnim sporazumima Do 2023. uskladiti i usvojiti Zakon o lovstvu s relevatnim EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta i usvojiti set novih pozakonskih akata, shodno novom zakonu Postojanje institucionalnog okvira za upravljanje lovištima i planski uzgoj divljači U Federaciji BiH nije izvršena potpuna kategorizacija, ustanovljenje i dodjela lovišta na korištenje. Lovišta nemaju uspostavljene stručne službe za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera Do 2025. uspostaviti institucionalni okvir za upravljanje lovištima i planski uzgoj divljači Postojanje planskog okvira za upravljanje populacijom i planski uzgoj divljači usklađen s EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta U Federaciji BiH nisu doneseni planovi upravljanja populacijom vuka, medvjeda i risa, kao ni lovne osnove za sva privredno-lovna područja koja uvažavaju principe zaštite vrsta, u skladu s konvencijama Do 2027. uspostavljen planski okvir upravljanja lovištima i populacijom divljači Postojanje informacijskog sistema o divljači U Federaciji BiH ne postoji informacijski sistem o divljači Do 2027. uspostavljen informacijski sistem o divljači Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,177 1,5 1,7 6.2.1. Mjera Uspostaviti usklađen regulatorni okvir za uspostavu lovišta, upravljanje populacijom i Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje propisa o lovstvu usklađenih s EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti biodiverziteta Zakon o lovstvu Federacije BiH nije u potpunosti usklađen s EU direktivama i međunarodnim sporazumima iz oblasti Do kraja 2024. donesen je usklađeni Zakon o lovstvu i set pozakonskih akata, shodno novom zakonu 468 planski uzgoj divljači biodiverziteta Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,001 0 0,001 6.2.2. Mjera Unaprijediti strateški, zakonski i institucionalni okvir za održivo upravljanje lovištem i divljači Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje kategorizacije, ustanovljenje i dodjela lovišta na korištenje Kategorizacija, ustanovljenje i dodjela lovišta na korištenje u Federaciji BiH nisu u potpunosti izvršeni Do kraja 2024. izvršena kategorizacija, ustanovljenje i dodjela lovišta na korištenje Postojanje stručne službe kod korisnika lovišta za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera Stručna služba za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera nije uspostavljena u svim lovištima Federacije BiH Do kraja 2024. u svim lovištima uspostavljena stručna služba za nadzor i provedbu zakonskih i planskih mjera Postojanje planova za upravljanje populacijom divljači vuka, medvjeda i risa U Federaciji BiH nije uspostavljen planski pristup populacijom divljači vuka, medvjeda i risa Do kraja 2025. usvojeni planovi za upravljanje populacijom divljači vuka, medvjeda i risa, usklađeni s istim planovima za Republiku Srpsku Postojanje lovno-privrednih osnova za lovišta koja uvažavaju principe zaštite vrsta, u skladu s konvencijama i EU direktivama U Federaciji BiH lovno-privredne osnove za manji broj lovišta nisu izrađene tako da uvažavaju principe zaštite vrsta, u skladu s konvencijama i EU direktivama iz oblasti biodiverziteta Do kraja 2024. izrađene lovno-privredne osnove za sva lovišta koja uvažavaju principe zaštite vrsta, u skladu s konvencijama i EU direktivama Postojanje funkcionalnog modula IS za lovstvo Informacijski sistem šumarstva u Federaciji BiH je u razvoju, modul lovstvo još nije funkcionalan Do kraja 2025. funkcionalan modul lovstvo Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,176 1,5 1,7 6.3. Prioritet Unaprijediti zakonski, strateški i institucionalni okvir za održivo upravljanje ribljim fondom Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje usaglašenog regulatornog okvira s pravnom stečevinom EU i međunarodnim konvencijama Zakon o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH nije u potpunosti usaglašen s pravnom stečevinom EU i međunarodnim konvencijama, kao ni s Do 2023. usaglašen zakon i izrađeni podzakonski propisi o slatkovodnom ribarstvu 469 federalnim propisima o vodama Postojanje zakona za privredno ribarstvo na moru Federacija BiH nema zakon za privredno ribarstvo na moru Do 2023. donesen zakon i podzakonski akti za privredno ribarstvo na moru usaglašen sa zajedničkom ribarskom politikom, obavezama iz EU direktiva i međunarodnih sporazuma Postojanje informacijskog sistema o ribarstvu Federacija BiH još nije uspostavila informacijski sistem o ribarstvu Do 2030. uspostavljen informacijski sistem o ribarstvu Postojanje strateškog okvira za održivi razvoj ribarskog sektora Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH 2015‒2019 bila je važeća do kraja 2021. godine Do 2022. usvojiti strateški okvir za održivi razvoj ribarskog sektora Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,234 0,410 0,645 6.3.1. Mjera Usaglašavanje regulatornog okvira za ribarstvo s pravnom stečevinom EU i međunarodnim konvencijama Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje zakonskog okvira za privredno ribarstvo na moru usaglašenog sa zajedničkom ribarskom politikom, obavezama iz EU direktiva i međunarodnim sporazumima Federacija BiH nema regulirano privredno ribarstvo na moru Do kraja 2023. usvojen Zakon o za privredno ribarstvo na moru i podzakonski akti usaglašeni sa zajedničkom ribarskom politikom, obavezama iz EU direktiva i međunarodnim sporazumima Postojanje Zakona o slatkovodnom ribarstvu usaglašenog sa zakonom iz oblasti voda i zahtjevima iz međunarodnih konvencija i EU direktiva iz oblasti ribarstva i biodiverziteta Postojeći Zakon o slatkovodnom ribarstvu nije usklađen sa zakonom iz oblasti voda i zahtjevima iz međunarodnih konvencija i EU direktiva iz oblasti ribarstva i biodiverziteta Do kraja 2023. izvršeno usaglašavanje Zakona o slatkovodnom ribarstvu Postojanje strateškog okvira za održivi razvoj ribarskog sektora Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH 2015‒2019 bila je važeća do kraja 2021. godine Do kraja 2023. usvojena Strategija razvoja poljoprivrednog sektora za period usklađena sa zajedničkom Strategijom za ribarstvo i akvakulturu EU Postojanje ribolovnih osnova usklađenih sa strategijom za ribarstvo i akvakulturu Sukcesivno izrađivanje ribolovnih osnova u skladu s novim Zakonom o Do 2031. 100% ribolovnih osnova je izrađeno u skladu sa Strategijom za 470 EU 0% slatkovodnom ribarstvu ribarstvo i akvakulturu EU Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,058 0 0,058 6.3.2. Mjera Uspostavljanje informacijskog sistema o ribarstvu i statističkog praćenja uzgoja ribe Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje registra plovila i dozvola za morsko privredno ribarstvo i marikulturu Federacija BiH nema ustanovljen registar plovila i dozvola za morsko privredno ribarstvo i marikulturu Do 2025. izrađen registar plovila i dozvola za morsko privredno ribarstvo i marikulturu Postojanje sistema izdavanja dozvola Federacija BiH nije uspostavila sistem izdavanja dozvola za morsko privredno ribarstvo Do 2025. uspostavljen sistem izdavanja dozvola Postojanje sistema za bilježenje i izvještavanje o ribolovnim aktivnostima i iskrcaju ulova Federacija BiH nije uspostavila sistem za bilježenje i izvještavanje o ribolovnim aktivnostima i iskrcaju ulova Do 2025. uspostavljen sistem za bilježenje i izvještavanje o ribolovnim aktivnostima i iskrcaju ulova Postojanje modela statističkog praćenja gazdinstava s uzgojem morske i slatkovodne ribe prema usvojenoj metodologiji za BiH Federacija BiH nije uspostavila model statističkog praćenja gazdinstava s uzgojem morske i slatkovodne ribe Do 2025. uspostavljen model statističkog praćenja gazdinstava s uzgojem morske i slatkovodne ribe Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,176 0,410 0,586 6.4. Prioritet Uspostaviti integralno i održivo upravljanje zemljišnim resursima Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje zakonskog i strateškog okvira za cjelovitu zaštitu zemljišta U Federaciji BiH zemljište se štiti različitim propisima u ovisnosti o vrsti zemljišta: kroz zakone iz oblasti poljoprivrede, šumarstva, prostornog uređenja i građenja. Cjeloviti zakonski okvir kojim se uređuje zaštita zemljišta u cjelini ne postoji. Do 2025. donesen zakon o zaštiti zemljišta i podzakonski akti, te Strategija održivog upravljanja zemljištem Postojanje metoda, mjerenja i pokazatelja za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa U Federaciji BiH ne postoji okvir za praćenje održivosti upravljanja zemljištem Do 2025. usvojene metode, mjerenja i pokazatelji za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa 471 Postojanje monitoringa zemljišta Federacija BiH ima djelimično uspostavljen monitoring kvaliteta poljoprivrednog zemljišta Do 2027. uspostavljen potpuni okvir za monitoring zemljišta Površina obnovljenog degradiranog zemljišta (ha) Federacija BiH nije imala značajnije planske programe obnove degradiranog zemljišta, osim projekata rekultivacije u rudarstvu i TE. U svrhu ove strategije će se kao polazna vrijednost uzeti 0 ha. Izvršena obnova degradiranih zemljišnih površine (cca. 3500 ha) Miniranost zemljišta U Federaciji BiH u 2020. godini utvrđeno je 966 km2 pod minama Izvršiti 100% deminiranje zemljišta do 2030. godine Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 179,04 3156 3335 6.4.1. Mjera Stvoriti zakonski i strateški okvir za cjelovitu zaštitu zemljišta Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje zakonskog i strateškog okvira za cjelovitu zaštitu zemljišta U Federaciji BiH zemljište se štiti različitim propisima u ovisnosti o vrsti zemljišta: kroz zakone iz oblasti poljoprivrede, šumarstva, prostornog uređenja i građenja. Cjeloviti zakonski okvir kojim se uređuje zaštita zemljišta u cjelini ne postoji. Do 2025. donesen zakon o zaštiti zemljišta i podzakonski akti, te Strategija održivog upravljanja zemljištem Postojanje strategije održivog upravljanja zemljištem Federacija BiH nema strateški pristup za cjelovito upravljanje i zaštitu zemljišta Do 2027. usvojena Strategija održivog upravljanja zemljištem Usklađenost Zakona o uređenju prostora i građenju Federacije BiH i kantona u Federaciji BiH, u odnosu na Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH Zakoni o uređenju prostora i građenju Federacije BiH i kantona u Federaciji BiH, u odnosu na Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH nisu usklađeni, tj. Zakonom o uređenju prostora i građenju Federacije BiH nije propisana obaveza jedinica lokalne samouprave da prije donošenja prostornog plana imaju urađenu Osnovu zaštite, uređenja i korištenja poljoprivrednog zemljišta Do 2027. usklađen Zakon o uređenju prostora i građenju Federacije BiH i kantona u Federaciji BiH, i Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH 472 Postojanje finansijske odgovornosti i garancije za sanaciju napuštenih rudarskih površina i mogućnosti prenamjene napuštenih rudarskih prostora Zakon o rudarstvu Federacije BiH ne sadrži odredbe finansijske odgovornosti i obaveze davanja garancije za sanaciju napuštenih rudarskih površina, kao ni uvjete prenamjene napuštenih rudarskih prostora Do 2027. dopunjen Zakon o rudarstvu Federacije BiH u odnosu na sanaciju rudarskih površina, proširivanjem opcija sanacije koje podrazumijevaju i prenamjenu, te u odnosu na finansijsku odgovornost i garancije za sanaciju napuštenih rudarskih površina Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,398 0 0,398 6.4.2. Mjera Uspostava monitoringa zemljišta Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje metoda, mjerenja i pokazatelja za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa U Federaciji BiH ne postoji okvir za praćenje održivosti upravljanja zemljištem Do 2025. usvojene metode, mjerenja i pokazatelji za održivo upravljanje i zaštitu zemljišnih resursa Postojanje plana monitoringa zemljišta Federacija BiH nema plan monitoringa zemljišta Do 2026. usvojen plan monitoringa zemljišta Postojanje mreže monitoring mjesta i vršenje monitoringa Federacija BiH je djelimično uspostavila standardiziranu mrežu monitoring mjesta, monitoring se vrši povremeno Do 2027. uspostavljena mreža monitoring mjesta, monitoring se odvija prema prethodno usvojenom planu Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,129 1,1 1,2 6.4.3. Mjera Sanacija degradiranih površina Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje katastra degradiranih površina Federacija BiH nije uspostavila katastar degradiranih površina Do 2024. uspostavljen katastar degradiranih površina i integriran u zemljišni informacijski sistem Postojanje programa sanacije degradiranih površina Federacija BiH nema program sanacije degradiranih površina koji obuhvata procedure i metode sanacije degradiranih površina, kriterije za prioritetizaciju izbora lokacija za sanaciju na bazi okolišnih i socijalnih kriterija (broj ugroženih ljudi, žena i djece, Do 2026. usvojen program sanacije degradiranih površina 473 siromašnih...) Površina obnovljenog degradiranog zemljišta (ha) Federacija BiH nije imala značajnije planske programe odnove degradiranog zemljišta, osim projekata rekultivacije u rudarstvu i TE. U svrhu ove strategije će se uzeti polazna vrijednost 0 ha. Izvršena obnova degradiranih zemljišnih površina (cca. 3500 ha) Površina revitaliziranog zemljišta Federacija BiH nema egzaktno utvrđenu površinu zemljišta pogodnu za revitalizaciju Do 2031. izvršena revitalizacija zemljišta u posebno osjetljivim i napuštenim područjima, s fokusom na područja Dinarskog krša i visokih planina: Hercegovačko-neretvanski kanton, Zapadnohercegovački kanton, područje visokih planina Centralne Bosne Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 155,1 2947 3102 6.4.4. Mjera Sprječavanje degradacije zemljišta neplanskom gradnjom Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje zakona o legalizaciji usklađenih s Bečkom deklaracijom o nacionalnim i regionalnim politikama i programima u vezi s neformalnim naseljima u jugoistočnoj Evropi Federacija BiH nema Zakon o legalizaciji. Postojeći zakoni o legalizaciji u Federaciji BiH doneseni su na kantonalnim nivoima, i nisu usklađeni s Bečkom deklaracijom o nacionalnim i regionalnim politikama i programima u vezi s neformalnim naseljima u jugoistočnoj Evropi Do 2025. doneseni novi kantonalni zakoni o legalizaciji usklađeni s Bečkom deklaracijom o nacionalnim i regionalnim politikama i programima u vezi s neformalnim naseljima u jugoistočnoj Evropi Postojanje evidencije nelegalnih objekata Nelegalnih objekti u Federaciji BiH nisu u cijelosti evidentirani Do 2026. izvršena evidencija svih nelegalnih objekata, podaci integrirani u informacijski sistem prostornih podataka Postojanje operativnih planova za prevenciju neplanske gradnje, te programe uklanjanja nelegalnih objekata Federacija BiH nema operativne planove za prevenciju neplanske gradnje. Nelegalni objekti se rijetko uklanjanju bez naročitog planskog pristupa Do 2027. izrađeni kantonalni operativni planovi za prevenciju neplanske gradnje, te usvojeni programi uklanjanja nelegalnih objekata Postojanje odluka o ograničenju korištenja kvalitetnih zemljišta (I agrozone) za izgradnju stanova, Zakon o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH zabranjuje korištenje kvalitetnog zemljišta bonitetne klase I-IV Do 2023. donesene kantonalne odluke o ograničenju korištenja kvalitetnih zemljišta za druge svrhe osim za 474 industrije i drugih objekata osim u poljoprivredne svrhe. Prenamjena je moguća ako se radi o kapitalnim objektima od javnog interesa. Posebnih odluka o ograničenju korištenja kvalitetnih zemljišta (I agrozone) i kriterija pod kojima se eventualno može odobriti prenamjena nema poljoprivredu Prostorno-planska dokumentacija se bazira na kontroliranom razvoju gradova Širenje urbanih sredina u Federaciji BiH ide često na štetu kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta. Namjena zemljišta se utvrđuje prostorno planskom dokumentacijom. Federacija BiH nema usvojen prostorni plan Do 2023. usvojen prostorni plan Federacije BiH Do 2031. prostorno-planska dokumentacija na ostalim nivoima je izrađena na bazi kontroliranog razvoja gradova bez prenamjene kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,353 0 0,353 6.4.5. Mjera Deminiranje zemljišta Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Miniranost zemljišta U Federaciji BiH u 2020. godini utvrđeno je 966 km2 pod minama Izvršiti 100% deminiranje zemljišta do 2030. godine Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 23,02 207,2 230,2 6.5. Prioritet Uspostaviti sistem održivog i odgovornog istraživanja, eksploatacije i upravljanja mineralnim sirovinama Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje strateškog okvira za održivu upotrebu i eksploataciju mineralnih sirovina Federacija BiH nema integralni okvir za upravljanje mineralnim sirovinama koji uključuje povrat sekundarnih sirovina iz proizvoda, proizvodnje ili građevinarstva, pa je eksploatacija i uvoz sirovina trenutno jedino rješenje Do 2026. usvojena strategija za ekonomično, socijalno i okolišno prihvatljivo upravljanje mineralnim sirovinama, koja uključuje povrat mineralnih i metalskih sirovina iz otpada (urbano rudarenje, kružna ekonomija) Postojanje programa i planova za efikasniju eksploataciju mineralnih Trenutni nivo tehnološke opremljenosti u Federaciji BiH onemogućava efikasnu Do 2029. doneseni programi i planovi uvođenja savremenih tehnologija u 475 sirovina eksploataciju sirovina rudnike u vlasništvu Federacije BiH u cilju osiguravanja uvjetaza povećanu efikasnost u eksploataciji i korištenju mineralnih sirovina i sprječavanju nastanka otpada Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,048 0,112 0,160 6.5.1. Mjera Uspostavljanje okvira za održivu upotrebu i eksploataciju mineralnih sirovina Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Postojanje strateškog okvira za održivu upotrebu i eksploataciju mineralnih sirovina Federacija BiH nema integralni okvir za upravljanje mineralnim sirovinama koji uključuje povrat sekundarnih sirovina iz proizvoda, proizvodnje ili građevinarstva, pa je eksploatacija i uvoz sirovina trenutno jedino rješenje Do 2026. usvojena strategija za ekonomično, socijalno i okolišno prihvatljivo upravljanje mineralnim sirovinama, koja uključuje povrat mineralnih i metalskih sirovina iz otpada (urbano rudarenje, kružna ekonomija) Postojanje programa i planova za efikasniju eksploataciju mineralnih sirovina Trenutni nivo tehnološke opremljenosti u Federaciji BiH onemogućava efikasnu eksploataciju sirovina Do 2029. doneseni programi i planovi uvođenja savremenih tehnologija u rudnike u vlasništvu Federacije BiH u cilju osiguravanja uvjeta za povećanu efikasnost u eksploataciji i korištenju mineralnih sirovina i sprječavanju nastanka otpada Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,048 0,112 0,160 476 13.8.7. Upravljanje okolišem Redni broj i oznaka NAZIV INDIKATORI I FINANSIJSKI IZVORI 7. Strateški cilj Unaprijediti upravljanje okolišem Indikatori strateškog cilјa Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Troškovi za zaštitu okoliša Ukupno investicije: 18.270.103 KM Ukup. tekući troškovi: 45.768.781 KM (2020) ... Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 3,5 6,6 10,2 7.1. Prioritet Unaprijediti zakonski okvir i sektorske politike u svrhu planiranja, upravljanja i zaštitu okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine u cilju ostvarivanja pune harmonizacije s pravnom stečevinom EU i međunarodnim sporazumima o okolišu Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Usklađenost pravnog okvira za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine sa pravnom stečevinom EU Djelimična usklađenost (2021.) Pravni okvir za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine je:  Visoko usklađen sa 6 direktiva i 1 uredbom  Djelimično usklađen s 1 direktivom Nije usklađen s 2 direktive Pravni okvir za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine je usklađen s 9 direktiva i jednom uredbom (2030.) Postojanje akcijskih planova za provedbu EU direktiva (APID-i), u skladu s Programom aproksimacije propisa Federacije Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša Nisu izrađeni akcijski planovi za provedbu EU direktiva (APID-i) iz oblasti upravljanja okolišem (2021.) Izrađeni su i usvojeni prioritetni akcijski planovi za provedbu EU direktiva (APID-i) iz oblasti upravljanja okolišem i kontinuirano se provode (2030.) Definiranost kaznene politike u oblasti okoliša Nedostaju krivične zakonske odredbe u pogledu onečišćenja i narušavanja okoliša kao ni pravni lijekovi za štetu nanesenu okolišu (2021.) Jasno definirana kaznena politika u oblasti zaštite okoliša (2026.) Usklađenost pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova Nedovoljan stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima iz oblasti ravnopravnosti spolova (2021.) Značajno povećan stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova (2030.) 477 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,424 1,06 1,4 7.1.1. Mjera Usklađivanje zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša i provedba EU direktiva Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 1), 2) Uspješnost provedbe Programa aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša Spora provedba Programa aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša Uspješno proveden Program aproksimacije propisa Federacije BiH s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša (2030.) 3), 4) Akcijski plan za usklađivanje propisa u Federaciji Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša (za četverogodišnje periode) Ne postoji akcijski plan Izrađen Akcijski plan za usklađivanje propisa u Federaciji Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom EU u oblasti okoliša (za četverogodišnje periode) (2023.) 5), 6) Akcijski plan za realizaciju institucionalnih mjera i pregleda administrativnih kapaciteta u oblasti okoliša shodno preporukama Evropske komisije (za četverogodišnje periode) Ne postoji akcijski plan Izrađen Akcijski plan za realizaciju institucionalnih mjera i pregleda administrativnih kapaciteta u oblasti okoliša shodno preporukama Evropske komisije (za četverogodišnje periode) (2023.) 7) Učešće institucija Federacije BiH u pripremi Programa integriranja BiH u EU za oblast upravljanja okolišem Priprema programa integriranja je u toku Razmatran program i dato mišljenje institucija Federacije BiH (2023. i 2027.) 8) Stepen realizacije Programa integriranja BiH u EU za oblast upravljanja okolišem u Federaciji Bosne i Hercegovine Priprema programa integriranja je u toku Visok stepen realizacije Programa integriranja (2030.) 9) Sistematsko praćenja usklađivanja Nije razvijeno Razvijeno (2023.) 10) Efikasno i redovno praćenje i ažuriranje propisa u oblasti okoliša (usklađenost s pravnom stečevinom EU) Djelimično ažurirani i usklađeni propisi Ažurirani i usklađeni propisi s pravnom stečevinom EU (2030.) 11) Kvalitet doprinosa institucija Federacije Bosne i Hercegovine u pripremi DSIP-ova Osiguran značajan doprinos (2025.) 12) Usvajanje prioritetnih APID-a - Usvojeni prioritetni APID-i (2030.) 13) Stepen realizacije APID-a - Visok stepen realizacije APID-a (2030.+) 14) Efikasnost parlamentarnih procedura Niska Visoka (2030.) 478 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,266 1,06 1,3 7.1.2. Mjera Definiranje kaznene politike u oblasti okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Analiza usklađenosti Zakona o zaštiti okoliša i Krivičnog zakona Federacije BiH s EU direktivama Utvrđene nedostajuće odredbe Zakona o zaštiti okoliša i usklađenosti s Krivičnim zakonom (2023.) Status izmjena i dopuna Zakona o zaštiti okoliša Usvojene izmjene i dopune (2025.) Status izmjena i dopuna Krivičnog zakona Federacije BiH Usvojene izmjene i dopune (2027.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,094 0 0,094 7.1.3. Mjera Usklađivanje pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova Nizak stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova Značajno povećan stepen usklađenosti pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja okolišem s međunarodnim i domaćim standardima za ravnopravnost spolova (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,063 0 0,063 7.2. Prioritet Osigurati efikasnu provedbu usvojenih propisa i preuzetih međunarodnih obaveza Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen provedbe međunarodnih okolišnih sporazuma Nedovoljan stepen provođenja međunarodnih okolišnih sporazuma (2021.) Osigurana efikasna provedba međunarodnih okolišnih sporazuma (2027.) Stepen primjene strateške procjene utjecaja na okoliš Ograničena primjena instrumenta strateške procjene utjecaja na okoliš (2021.) Strateška procjena utjecaja na okoliš se kontinuirano provodi za sve dokumente/projekte za koje je SPUO 479 obavezan (2024.) Stepen osiguranja izdavanja integriranih okolišnih dozvola Integrirane dozvole, na način kako je regulirano Direktivom EU 2010/75/EU o industrijskim emisijama, još se ne izdaju u Federaciji BiH (2021.) Osigurani preduvjeti za izdavanje integriranih okolišnih dozvola (2026.) Stepen pripremljenosti Tehničkih uputstava za najbolje raspoložive tehnike (NRT) za prioritetne sektore Zakon o zaštiti okoliša nalaže primjenu najboljih raspoloživih tehnika, ali praktična provedba je ograničena. Tehnička uputstva o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) i referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama (BREF-s) nisu prevedeni na službene jezike u BiH. Pripremljena su Tehnička uputstva o NRT-ima za sljedeće sektore prehrambene industrije i poljoprivrede: klaonice krupne stoke, prerada mesa, uzgoj i prerada ribe, prerada mlijeka i proizvodnja mliječnih proizvoda, prerada voća i povrća i proizvodnja piva. Naknadno su, u okviru projekta „Pomoć u sprovođenju IPPC Direktive (EuropAid/126648/C/SER/BA)“ pripremljena Tehnička uputstva za sljedeće sektore: ekstrakcija kamena, velika ložišta, površinska zaštita metala i plastike i presvlačenje rastopljenim metalom i za monitoring (2021.) Pripremljena Tehnička uputstva za najbolje raspoložive tehnike (NRT) za djelatnosti za koje se utvrđuju NRT-i (2028.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,756 0,329 1,08 7.2.1. Mjera Jačanje kapaciteta za efikasno provođenje međunarodnih ugovora o okolišu Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Učestvovanje institucija Federacije Bosne i Hercegovine u izradi akta kojim će se formalizirati okvir za provedbu U toku Osigurano učešće institucija Federacije Bosne i Hercegovine u izradi akata (2023.) 480 međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine vezan za okoliš Dostupnost tekstova međunarodnih ugovora i informacija o statusu njihove provedbe Djelimično dostupni dokumenti i informacije Zvanični međunarodni ugovori i informacije o statusu njihovog provođenja objavljeni na internet-stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma (2024.) Efikasnost provođenja obuke zaposlenih za adekvatnu primjenu međunarodnih ugovora Ove vrste obuke se ne provode sistematski Provedena obuka zaposlenih u skladu s planom (2026.) Komunikacija i saradnja s organizacijama civilnog društva u okviru pripreme izvještaja o provođenju međunarodnih ugovora o okolišu Komunikacija i saradnja s organizacijama civilnog društva nije sistematska u domenu izrade izvještaja o provođenju međunarodnih ugovora o okolišu Uspostavljena komunikacija i saradnja s organizacijama civilnog društva (2027.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,062 0 0,062 7.2.2. Mjera Dosljedna primjena strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status usvajanja podzakonskih akata kojima se detaljno utvrđuje obim, sadržaj i ocjena strateške studije Trenutno se formira Interresorna radna grupa koja će raditi na izradi Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategija, planova i programa Usvojeni podzakonski akti kojima se detaljno utvrđuje obim, sadržaj i ocjena strateške studije (2023.) Status ažuriranja i usvajanja podzakonskih akata za provedbu SPUO-a / Ažurirani svi podzakonski akti za provođenje SPUO-a (2027.) Status ažuriranja i usvajanja procedura za prekogranična obavještenja i konsultacije u postupku provođenja SPUO-a Procedure nisu potpune Ažurirane i usvojene sve potrebne procedure (2025.) Uspostava sistema i procedura u svim institucijama za kvalitetno provođenje SPUO-a Procedure nisu potpune Uspostavljeni potrebni sistemi i procedure u svim institucijama za kvalitetno provođenje SPUO-a (2027.) Nivo razumijevanja relevantnih aktera o važnosti SPUO-a Djelimično razumijevanje Postignuto potpuno razumijevanje svih relevantnih aktera o važnosti SPUO-a (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 481 0,047 0,111 0,158 7.2.3. Mjera Osiguravanje preduslova za izdavanje integriranih okolišnih dozvola Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Analiza tehničkih preduvjeta i kadrovskih kapaciteta unutar Federalnog ministarstva okoliša i turizma Nije provedena analiza Provedena analiza tehničkih preduvjeta i kadrovskih kapaciteta i definirane preporuke za prilagođavanje (2024.) Status provedbe preporuka za prilagođavanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje integriranih okolišnih dozvola / Uspješno provedene preporuke za prilagođavanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje integriranih okolišnih dozvola (2027.) Status osiguravanja preduvjeta za digitalizaciju svih postupaka Ne postoje preduvjeti za digitalizaciju postupaka Stvoreni preduvjeti za digitalizaciju kroz informatizaciju postupka izdavanja okolišnih dozvola u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma (2027.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,509 0,218 0,728 7.2.4. Mjera Priprema Tehničkih uputstava za najbolje raspoložive tehnike (NRT) Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Broj usvojenih Tehničkih uputstava koja su već pripremljena Usvojeno 7 Tehničkih uputstava (Odlukom iz 2009. godine) Usvojena 4 nova Tehnička uputstva (sektori: eksploatacija kamena, velika ložišta, površinska zaštita metala i plastike i presvlačenje rastopljenim metalom, te monitoring) (2023.) Broj novih pripremljenih Tehničkih uputstava za NRT-e po prioritetima / Pripremljena Tehnička uputstva za sve prioritetne djelatnosti za koje se utvrđuju NRT-i (2026.) Broj ažuriranih Tehničkih uputstava / Ažurirana Tehnička uputstva o NRT-ovima (2029.) Javni pristup referentnim dokumentima NRT-a na internet-stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma Aktivnost je započeta Osiguran pristup referentnim dokumentima NRT-a na internet-stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma (2028.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,136 0 0,136 482 7.3. Prioritet Postići visok nivo kapaciteta i međusobne koordinacije institucija Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen funkcionalnosti mehanizama za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša Ne postoje funkcionalni mehanizmi za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša. (2021.) Nedostaje vertikalna koordinacija i komunikacija između kantona/općina i Federacije BiH, ali također i horizontalna koordinacija (međuentitetska - između Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, kao i međukantonalna i međuopćinska) Uspostavljeni funkcionalni mehanizmi za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša (2025.) Efikasnost rada Međuentitetskog tijela za okoliš Rad Međuentitetskog tijela za okoliš je neefikasan i neefektivan, a njegove odluke nisu pravno obvezujuće (2021.) Uspostavljen koordiniran i usklađen pristup rješavanju pitanja upravljanja okolišem između Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH kroz povećanu efikasnost rada Međuentitetskog tijela za okoliš (2024.) Stepen funkcionalnosti institucionalnih struktura u domenu koordinacije i usaglašavanja aktivnosti u procesu transpozicije EU zakonodavstva Djelimična funkcionalnost postojećih institucionalnih struktura (2021.) Unaprijeđena postojeća institucionalna struktura u svrhu poboljšanja koordinacije i usaglašavanja aktivnosti u procesu transpozicije EU zakonodavstva. Ojačani ljudski resursi na svim nivoima za dugoročno i održivo provođenje EU zakonodavstva. (2028.) Stepen funkcionalnosti i stručnosti zaposlenih u institucijama koje se bave pitanjima okoliša za pripremu i realizaciju projekata Ne postoje specijalizirani timovi u institucijama/ustanovama za pripremu i realizaciju projekata. Postoje u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ali ne u svim institucijama (2021.) Uspostavljeni funkcionalni timovi u svim institucijama/ustanovama koje se bave pitanjima okoliša, s ekspertizom za pripremu i realizaciju projekata (2028.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 483 0,852 1,6 2,5 7.3.1. Mjera Uspostava funkcionalnih mehanizama za institucionalnu koordinaciju rada institucija u oblasti okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kvalitet horizontalne institucionalne koordinacije Određeni nivo horizontalne koordinacije između institucija postoji, međutim potrebno je unaprjeđenje i poboljšanje koordinacije i zajedničkog djelovanja svih institucija u okviru njihove nadležnosti Unaprijeđena i poboljšana horizontalna institucionalna koordinacija (2025.) Kvalitet komunikacije između institucija u oblasti okoliša na svim nivoima Određeni mehanizmi komunikacije postoje, međutim, nisu funkcionalni Funkcionalni mehanizmi komunikacije između institucija na svim nivoima (2025.) Kvalitet vertikalne institucionalne koordinacije Vertikalna koordinacija postoji, međutim, postoji prostor za poboljšanja Unaprijeđena i poboljšana vertikalna institucionalna koordinacija (2030.) Kvalitet međukantonalne saradnje i koordinacije Određena koordinacija postoji,međutim, postoji prostor za poboljšanja Poboljšana međukantonalna saradnja i koordinacija iz područja zaštite okoliša (2030.) Kvalitet horizontalne povezanosti između jedinica lokalne samouprave po pitanju okoliša Određena koordinacija postoji,međutim, postoji prostor za poboljšanja Poboljšana saradnja i koordinacija iz područja zaštite okoliša između jedinica lokalne samouprave (2030.) Pretpostavke za formiranje Agencije za okoliš Federacije Bosne i Hercegovine Ne postoje pretpostavke – nije formirana Agencija Formalno-pravno regulirana, formirana i funkcionalna Agencija za okoliš Federacije Bosne i Hercegovine (usvojen osnivački akt, definirani poslovi i zadaci Agencije, namijenjen i usvojen budžet) (2030.+) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,649 1,5 2,1 7.3.2. Mjera Povećanje efikasnosti rada Međuentitetskog tijela za okoliš Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Efikasnost i efektivnost rada Međuentitetskog tijela Međuentitetsko tijelo je aktivno, ali njegov rad je neefikasan i neefektivan Efikasan i efektivan rad Međuentitetskog tijela (2030.) Javnost rada Međuentitetskog tijela Izvještaji sa sastanaka nisu javno dostupni Javan i transparentan rad Međuentitetskog tijela (2030.) 484 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,073 0,031 0,105 7.3.3. Mjera Unaprjeđenje postojeće institucionalne strukture i poboljšanje kapaciteta u institucijama nadležnim za sve segmente okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 1)Procjena institucionalnih kapaciteta za dosljednu primjenu zakona i efektivnu realizaciju strategija i planova za zaštitu okoliša Nije provedena procjena Provedena sveobuhvatna procjena institucionalnih kapaciteta (2024.) 2), 3) Uvođenje mjera za poboljšanja u skladu sa provedenom procjenom kapaciteta Nije provedena procjena Definirane mjere za: zadržavanje stručnih osoba u institucijama jačanje kapaciteta institucija s fokusom na jačanje ljudskih resursa Imenovana organizacijska jedinica zadužena za jačanje kapaciteta i razvoj novih sistematizacija (2026.) 4) Status izrade i usvajanja dokumenta o koordiniranom radu inspekcijskih organa čiji cilj je koordinirati rad okolišne inspekcije i drugih inspekcija Nije izrađen dokument Izrađen i usvojen dokument o koordiniranom radu inspekcijskih organa (2024.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,024 0,099 0,124 7.3.4. Mjera Uspostava funkcionalnih timova u institucijama koje se bave pitanjima okoliša, uključujući timove za pripremu i realizaciju projekata u oblasti okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Procjena potreba za stručnim usavršavanjem Nije provedena procjena potreba Provedena procjena potreba za stručnim usavršavanjem (2024.) Provedba obuka u skladu s Planom obuke profesionalnih kapaciteta Obuke se provode u određenoj mjeri, ali postoji prostor za poboljšanje i sistematičniji pristup Provedene sve planirane obuke (2030.) Broj institucija koje su formirale timove za pripremu i realizaciju projekata za zaštitu okoliša 2 institucije (Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva) Sve ključne institucije formirale timove za pripremu i realizaciju projekata (2026.) 485 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,104 0,044 0,149 7.4. Prioritet Osigurati visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka Nedovoljna svijest javnosti o potrebi zaštite okoliša. Nepostojanje dugoročnih edukativnih programa i kampanja za podizanje javne svijesti o pitanjima zaštite okoliša (2021.) Osiguran visok nivo svijesti javnosti o važnosti zaštite okoliša i uključenosti u proces donošenja odluka, posebno uključenost žena, mladih i društveno osjetljivih grupa (2030.) Učešće javnosti u procesima donošenja odluka, strateških i pravnih dokumenata, posebno u procesima procjene utjecaja na okoliš i izdavanja okolišnih dozvola Nizak nivo učešća javnosti i kvaliteta javnih konsultacija u procesima donošenja odluka (posebno u procesima procjene utjecaja na okoliš, izdavanje okolišnih dozvola, pripremi zakona, podzakonskih i drugih akata, itd). Mladi ne učestvuju u procesima donošenja odluka, kako je to predviđeno Zakonom o mladima Federacije Bosne i Hercegovine (2021.) Osiguran pristup informacijama i efikasno učešće javnosti u procesima donošenja odluka koje se tiču okoliša, posebno u procesima procjene utjecaja na okoliš i izdavanja okolišnih dozvola (2025.) Redovnost izrade i objavljivanja Izvještaja o stanju okoliša Federacije Bosne i Hercegovine Nedosljedna priprema, javnost i izvještavanje po pitanju Izvještaja o stanju okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (2021.) Izvještaji o stanju okoliša Federacije BiH rade se redovno i kvalitetno i javno su dostupni (2026.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,341 0,441 0,782 7.4.1. Mjera Edukacije i podizanje svijesti o potrebi i značaju zaštite okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kontinuitet saradnje s medijima s ciljem provođenja promotivnih aktivnosti Ne postoji kontinuitet saradnje s medijima Osigurana kontinuirana i intenzivna promocija zaštite okoliša putem medija (kontinuirano 2030.+) Redovnost i kontinuitet u provedbi Edukativni programi i kampanje se ne Redovno i kontinuirano se provode 486 edukativnih programa i kampanja za podizanje javne svijesti o važnosti očuvanja okoliša, značaju i ugroženosti prirodnih resursa, te povezanosti s klimatskim promjenama provode redovno edukativni programi i kampanje za podizanje svijesti javnosti o važnosti očuvanja okoliša, značaju i ugroženosti prirodnih resursa, te povezanosti s klimatskim promjenama (kontinuirano 2030.+) Nizak nivo partnerskih institucija vezan za kreiranje znanja i podizanja svijesti o povezanosti okoliša i rodne dimenzije Postoji saradnja s partnerskim institucijama koja je intenzivirana kroz proces izrade Strategije za nivo FBiH Visok nivo i kontinuitet saradnje partnerskih institucija vezan za kreiranje znanja i podizanja svijesti o povezanosti okoliša i rodne dimenzije (kontinuirano 2030.+) Status promocije mjera koje mogu utjecati na dizajn proizvoda i sistema za zaštitu okoliša Neadekvatna promocija mjera koje mogu utjecati na dizajn proizvoda i sistema za zaštitu okoliša Osigurana kontinuirana promocija mjera koje mogu utjecati na dizajn proizvoda i promovirani sistemi za zaštitu okoliša (do 2026. pa kontinuirano) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,104 0,244 0,349 7.4.2. Mjera Poboljšanje učešća javnosti u donošenju odluka koje se tiču okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kapaciteti institucija za organiziranje efektivnih mehanizama učešća javnosti Uspostavljeni su određeni kapaciteti institucija za organiziranje procesa učešća javnosti, međutim, postoji prostor za poboljšanja Ojačani kapaciteti institucija za organiziranje efektivnih mehanizama učešća javnosti (2030.) Nivo saradnje između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i drugih institucija Ne postoji institucionalna saradnja između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i drugih institucija u sektoru okoliša s organizacijama civilnog društva Ojačana saradnja između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i drugih institucija u sektoru okoliša s organizacijama civilnog društva (2030.) Nivo saradnje između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Gender centra Federacije BiH Uspostavljena je saradnja i dvosmjerna komunikacija između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Gender centra Federacije BiH Visok nivo saradnje i komunikacije između Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Gender centra Federacije BiH (kontinuirano 2030.) Nivo prijenosa obavijesti o javnim raspravama s viših nivoa vlasti jedinicama lokalne samouprave Obavijesti o javnim raspravama često se ne prenose s viših nivoa vlasti jedinicama lokalne samouprave Poboljšan prijenos obavijesti o javnim raspravama s viših nivoa vlasti jedinicama lokalne samouprave (kontinuirano ‒2030.) 487 Funkcionalnost saradnje s Partnerstvom 27 Ne postoji institucionalna saradnja s Partnerstvom 27 Funkcionalna saradnja s Partnerstvom 27 (kontinuirano ‒ 2030.) Provedba edukacija o Zakonu o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI) Edukacije se povremeno provode Provedene planirane edukacije o ZOSPI-ju (periodično ‒ 2030.) Javna dostupnost informacija o okolišu na web-stranicama nadležnih institucija na svim nivoima Djelimično – sve informacije nisu dostupne na web-stranicama, odnosno ne ažuriraju se redovno Sve relevantne informacije o okolišu su javno dostupne, prvenstveno putem zvaničnih web stranica institucija (kontinuirano ‒2030.) Funkcionalnost elektronske/online komunikacije između nadležnih institucija i javnosti Uspostavljeni su kanali komunikacije putem elektronske pošte – postoji prostor za poboljšanja Uspostavljena funkcionalna komunikacija putem elektronske pošte (2026. pa kontinuirano) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,084 0,197 0,281 7.4.3. Mjera Izrada i objavljivanje izvještaja o stanju okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kapacitet institucija za redovnu pripremu izvještaja o stanju okoliša Niski kapaciteti Povećani kapaciteti – ispunjeni svi preduvjeti za redovne pripreme izvještaja o okolišu (2026.) Intenzitet promocije zaključaka i preporuka izvještaja o stanju okoliša Federacije Bosne i Hercegovine Ne pripremaju se izvještaji o stanju okoliša Periodični izvještaji o stanju okoliša Federacije Bosne i Hercegovine redovno se pripremaju i redovno se vrši promocija njihovih zaključaka i preporuka (kontinuirano ‒ 2030.+) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,151 0 0,151 7.5. Prioritet Uspostaviti efikasan sistem evidencije i transparentno izvještavanje podataka o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz konsultacije s Partnerstvom Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Funkcionalnost sistema monitoringa okolišnih parametara Sistem monitoringa postoji, međutim, za pojedine komponente okoliša i sektore postojeće laboratorije još uvijek nemaju akreditirane ispitne metode. Postoje i velike neusklađenosti kada je u pitanju Ojačan je postojeći sistem monitoringa okolišnih parametara (2027.) 488 27 rad akreditiranih laboratorija (2021.) Uspostava informacijskog sistema za upravljanje okolišem u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša Nije uspostavljen integrirani informacijski sistem za upravljanje okolišem (2021.) Uspostavljen funkcionalan integrirani informacijski sistem za upravljanje okolišem u Federaciji Bosne i Hercegovine (2028.) Funkcionalnost procesa praćenja, prikupljanja i validacije podataka o okolišu saciljem izvještavanja u skladu s međunarodnim ugovorima Nisu uspostavljeni standardizirani sistemi ili metode prikupljanja, prijenosa podataka i izvještavanja o podacima i statistici u oblasti okoliša. Postoje pojedinačni sistemi prikupljanja podataka i izvještavanja podataka o okolišu, međutim, to je nedovoljno za adekvatno izvještavanje prema međunarodnim tijelima Uspostavljen je funkcionalan proces praćenja, prikupljanja i validacije podataka o okolišu i omogućeno izvještavanje u skladu s međunarodnim ugovorima (2026.) Funkcionalnost sistema razmjene prostornih podataka u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive Nije uspostavljen funkcionalan sistem razmjene prostornih podataka Uspostavljen funkcionalni sistem razmjene prostornih podataka u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive (2030.) Funkcionalnost PRTR registra u Federaciji Bosne i Hercegovine U Federaciji Bosne i Hercegovine je uspostavljen PRTR registar, međutim, mali broj operatera dostavlja svoje podatke i ispunjava zakonski propisane obaveze po pitanju PRTR izvještavanja. Ne postoji sistem verifikacije podataka koji se unose u PRTR registar od strane operatera. Međusobna neusklađenost PRTR registara u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj dovodi do problema objedinjavanja podataka na državnom nivou. Podaci prikupljeni za PRTR u Federaciji Bosne i Hercegovine se za sada ne prosljeđuju institucijama Bosne i Hercegovine s obzirom na to da ovaj proces nije reguliran. Također, nije PRTR registar u Federaciji Bosne i Hercegovine je funkcionalan i usklađen s registrima u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH. Proces izvještavanja podataka iz PRTR registara reguliran je prema institucijama Bosne i Hercegovine, te prema institucijama EU (2026.) 489 reguliran niti proces prijenosa ovih podataka institucijama EU (2021.) Stepen razvijenosti statistike za ciljeve održivog razvoja u Federaciji Bosne i Hercegovine 2021. godine je usvojen Okvir za realizaciju Ciljeva održivog razvoja u Bosni i Hercegovini, ali još uvijek nije razvijena adekvatna statistika za praćenje ciljeva održivog razvoja u Federaciji Bosne i Hercegovine (2021.) Razvijena statistika za ciljeve održivog razvoja u Federaciji Bosne i Hercegovine koji se odnose na tematsko područje Okoliš, razvijeni dodatni pokazatelji i unaprijeđen sistem za izvještavanje (2026.) Efikasnost u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz standardizirani i redovni sistem razmjene podataka /informacija među institucijama na svim administrativnim nivoima Postoji potreba za poboljšanjem efikasnosti u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine na svim administrativnim nivoima Povećana efikasnost u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz standardizirani i redovni sistem razmjene podataka/informacija među institucijama na svim administrativnim nivoima (2026.) Učešće institucija Federacije BiH u uspostavi Evropskih ekonomskih računa okoliša koji opisuju odnos između okoliša i ekonomije (u skladu s Uredbom (EU) br. 691/2011 o evropskim ekonomskim računima okoliša kojom je uspostavljen zajednički okvir za prikupljanje, pripremanje, slanje i ocjenjivanje evropskih ekonomskih računa okoliša) Nisu uspostavljeni Evropski ekonomski računi okoliša u skladu s Uredbom (EU) br. 691/2011 o evropskim ekonomskim računima okoliša Osigurano učešće institucija Federacije Bosne i Hercegovine u uspostavi Evropskih ekonomskih računa okoliša (2026.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,712 2,06 2,7 7.5.1. Mjera Jačanje sistema praćenja okolišnih parametara Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kapaciteti referentnih centara i stručnih institucija/zavoda za monitoring Kapaciteti postoje, međutim, postoji potreba za poboljšanjem Povećani stručni kapaciteti referentnih centara i stručnih institucija/zavoda za monitoring (2027.) Status usvajanja pravilnika koji propisuju obavezne parametre i mjerenja kvaliteta Pravilnici nisu ažurirani ili ne postoje Pripremljeni/ažurirani i usvojeni svi pravilnici koji propisuju obavezne 490 okoliša u skladu s međunarodnim standardima parametre i mjerenja stanja okoliša u cilju povećanja diverzifikacije okolišnih parametara koji se prate (2027.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,045 0,183 0,229 7.5.2. Mjera Uspostava funkcionalnog integriranog informacijskog sistema za upravljanje okolišem u Federaciji Bosne i Hercegovine Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status uspostave jedinstvenog informacijskog sistema zaštite okoliša Nije uspostavljen jedinstveni informacijski sistem zaštite okoliša Uspostavljen jedinstveni informacijski sistem zaštite okoliša (2027.) Status usvajanja metodologije razmjene podataka o svim segmentima okoliša između institucija na svim nivoima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine Nije usvojena metodologija Izrađena i usvojena metodologija razmjene podataka o svim segmentima okoliša između institucija na svim nivoima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (2026.) Procedura razmjene podataka o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine na osnovu usvojene metodologije Nije utvrđena procedura Utvrđena procedura razmjene podataka o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine na osnovu usvojene metodologije (2027.) Funkcionalnost institucionalnih sistema za prikupljanje okolišnih podataka Djelimično funkcionalni institucionalni sistemi za prikupljanje okolišnih podataka Funkcionalni institucionalni sistemi za prikupljanje okolišnih podataka (2028.) Funkcionalnost sistema praćenja podataka o okolišu Postoji sistem praćenja podataka za oblast okoliša, međutim, postoji potreba za poboljšanjem Unaprjeđen sistem praćenja podataka o okolišu (2028.) Funkcionalnost saradnje s predstavnicima NVO-sektora u oblasti okoliša u cilju poboljšanja mogućnosti prikupljanja okolišnih podataka Djelimična saradnja Funkcionalna saradnja s predstavnicima NVO-sektora u oblasti okoliša (2029.) Stepen uspostave sistema validacije podataka o okolišu Nije uspostavljen sistem validacije podataka o okolišu Uspostavljen sistem validacije podataka o okolišu (2026.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,076 0,684 0,760 7.5.3. Mjera Uspostava funkcionalnog sistema praćenja, prikupljanja i izvještavanja Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Izrada studijske analize koja će revidirati Nije urađena studijska analiza Urađena studijska analiza koja daje 491 podataka o okolišu u skladu s međunarodnim ugovorima postojeće i dati prijedlog proširenog seta pokazatelja koje treba pratiti po svim oblastima prijedlog proširenog seta pokazatelja koje treba pratiti po svim oblastima (2024.) Federalna lista pokazatelja stanja okoliša Nije usvojena Usvojena Federalna lista pokazatelja stanja okoliša (2024.) Funkcionalnost saradnje u okviru radne grupe koja će davati stručne prijedloge i koordinirati realizaciju zaključaka i prijedloga studijske analize Radna grupa nije formirana Funkcionalna saradnja u okviru radne grupe (2025.) Program obuke i osposobljavanja svih agencija i institucija iz Federacije Bosne i Hercegovine uključenih u izvještavanje Nije izrađen Program obuke i osposobljavanja Izrađen Program obuke i osposobljavanja (2025.) Stepen provedbe Programa obuke i osposobljavanja svih agencija i institucija iz Federacije Bosne i Hercegovine uključenih u izvještavanje Nije izrađen Program obuke i osposobljavanja Realiziran Program obuke i osposobljavanja svih agencija i institucija iz Federacije Bosne i Hercegovine uključenih u izvještavanje (kontinuirano – 2030.+) Stepen provedbe Strategije praćenja stanja okoliša, upravljanja podacima i izvještavanja Strategija praćenja stanja okoliša, upravljanja podacima i izvještavanja nije usvojena na nivou Bosne i Hercegovine Visok stepen provedbe Strategije praćenja stanja okoliša, upravljanja podacima i izvještavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine nakon usvajanja na nivou Bosne i Hercegovine (kontinuirano od 2026. nadalje (2030.+)) Stepen provedbe Akcijskog plana za provedbu Uredbe o EIONET-u BiH na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine Nije usvojen Akcijski plan Usvojen Akcijski plan za provedbu Uredbe o EIONET-u BiH na teritoriji Federacije BiH i provodi se (kontinuirano od 2026.) Stepen provedbe Akcijskog plana za provedbu Direktive o standardiziranom izvještavanju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine Nije usvojen Akcijski plan Usvojen Akcijski plan za provedbu Direktive o standardiziranom izvještavanju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i provodi se (kontinuirano od 2025.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,096 0,385 0,481 7.5.4. Mjera Uspostava sistema Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 492 razmjene prostornih podataka u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu s Aneksima I, II i III INSPIRE direktive Status usvajanja metodologije za upravljanje prostornim podacima u Federaciji Bosne i Hercegovine Nije usvojena metodologija Izrađena i usvojena metodologija za upravljanje prostornim podacima u Federaciji Bosne i Hercegovine (2025.) Status usvajanja neophodnih podzakonskih akata za efikasnu uspostavu IPP-a Federacije BiH Nisu usvojeni podzakonski akti Usvojeni neophodni podzakonski akti za efikasnu uspostavu IPP-a Federacije BiH (2024.) Status uspostave IP-a Federacije BiH Nije uspostavljen IPP Federacije BiH Uspostavljen i funkcionalan IPP Federacije BiH (2030.+) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,107 0,429 0,536 7.5.5. Mjera Uspostava funkcionalnog PRTR registra Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status pravnog okvira i funkcionalnost institucionalnih aranžmana za PRTR registar u Federaciji Bosne i Hercegovine Nije ažuriran pravni okvir i nisu uspostavljeni funkcionalni institucionalni aranžmani za PRTR registar u Federaciji Bosne i Hercegovine Ažuriran pravni okvir i funkcionalni institucionalni aranžmani za PRTR registar u Federaciji Bosne i Hercegovine (2025.) Funkcionalnost PRTR baze podataka, po metodologiji koja je usaglašena sa metodologijom u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH PRTR baza podataka nije funkcionalna Uspostavljena funkcionalna i održiva PRTR baza podataka, usaglašena s metodologijom u Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH (2026.) Javna dostupnost podataka iz PRTR registra Moguć je djelimičan pristup podacima koji su prikupljeni u proteklom periodu Osiguran javni pristup podacima iz PRTR registra putem web-portala (2026.) Održivost PRTR registra / Osigurana održivost PRTR registra osiguranjem sredstava za održavanje i nadogradnju (2030.+) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,104 0 0,104 7.5.6. Mjera Razvoj statistike za ciljeve održivog razvoja u Federaciji Bosne i Hercegovine Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 2) Stepen funkcionalnosti sistema za proizvodnju službene statistike u Federaciji Bosne i Hercegovine za Djelimično funkcionalan sistem Funkcionalan sistem za proizvodnju službene statistike Federacije Bosne i Hercegovine za pokazatelje ciljeva održivog 493 pokazatelje ciljeva održivog razvoja za okoliš razvoja za okoliš (2026.) 3) Stepen saradnje i koordinacije svih institucija Federacije Bosne i Hercegovine uključenih u prikupljanje pokazatelja ciljeva održivog razvoja za okoliš Djelimično funkcionalna saradnja i koordinacija relevantnih institucija Funkcionalna saradnja i koordinacija svih institucija Federacije Bosne i Hercegovine uključenih u prikupljanje pokazatelja ciljeva održivog razvoja za okoliš (2030.+) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,283 0,121 0,404 7.5.7. Mjera Povećanje efikasnosti u procesu prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka o okolišu Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Kvalitet saradnje svih institucija uključenih u prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o okolišu Djelimična funkcionalnost saradnje Funkcionalna saradnja svih institucija uključenih u prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o okolišu (2026.) Stepen usklađenosti sa zahtjevima statističkog sistema EU Djelimična usklađenost Ostvarena usklađenost sa zahtjevima statističkog sistema EU (2026.) Kvalitet izvještavanja u skladu s odredbama Kompendija statističkih zahtjeva EUROSTAT-a Sistem izvještavanja je u razvoju Poboljšan kvalitet izvještavanja u skladu s odredbama Kompendija statističkih zahtjeva EUROSTAT-a (2026.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0 0,135 0,135 7.5.8. Mjera Uspostava Evropskih ekonomskih računa okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen provedbe Uredbe (EU) br. 691/2011 o prioritetnim evropskim ekonomskim računima okoliša Djelimično provedena Uredba Provedena Uredba (EU) br. 691/2011 o evropskim ekonomskim računima okoliša (2026.) Status proširenja računa okoliša na nova područja u skladu sa Sistemom ekonomskog računovodstva okoliša Djelimično razvijeni računi okoliša Razvijeni vodni računi, računi šuma, računi rashoda za upravljanje resursima, računi ekosistema (2026.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0 0,128 0,128 494 7.6. Prioritet Osigurati visok nivo međusektorskog i intersektorskog sinergijskog djelovanja i integracije javnih okolišnih politika Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen integracije okolišnih zahtjeva u sektorske politike i zakonodavstvo Nizak stepen integracije okolišnih zahtjeva u sektorske politike i zakonodavstvo (2021.) Visok stepen integracije okolišnih zahtjeva u sektorske politike i zakonodavstvo kroz jačanje međusektorske saradnje (2030.) Stepen integracije zahtjeva Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskokarbonskog razvoja Bosne i Hercegovine u sektorske politike Zahtjevi Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskokarbonskog razvoja Bosne i Hercegovine nisu uključeni u sektorske politike (2021.) Integrirani zahtjevi Strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i niskokarbonskog razvoja Bosne i Hercegovine u sektorske politike u Federaciji Bosne i Hercegovine (2028.) Stepen integracije standarda i principa rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša Nizak stepen integracije (2021.) Standardi i principi rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva integrirani u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša (2026.) Pri planiranju, provedbi, praćenju i ocjeni politika, programa i projekata u oblasti upravljanja okolišem koriste se alati poput rodne analize, procjene gender utjecaja, rodno odgovornog budžetiranja i gender indeksa u oblasti okoliša Funkcionalnost institucionalnog mehanizma koordinacije u domenu rodne ravnopravnosti Stvorene su pretpostavke za uspostavu posebnog koordinirajućeg tijela za rodnu ravnopravnost i okoliš, ali ono još uvijek nije uspostavljeno (2021.) Uspostavljeno funkcionalno koordinirajuće tijelo za rodnu ravnopravnost i okoliš (2026.) Status pripreme sektorske politike s akcentom na kreiranje uvjeta za uvođenje kružne ekonomije Trenutno u Federaciji Bosne i Hercegovine ne postoji sektorska politika u pisanoj formi. Potrebna je multisektorska saradnja pod rukovodstvom sektora privrede i okoliša, da bi se pripremila jasna politika u oblasti okoliša s akcentom na kreiranje uvjeta za uvođenje kružne ekonomije (2021.) Usvojena sektorska politika i stvorene pretpostavke za tranziciju ka kružnoj ekonomiji (2027.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,115 0,504 0,620 495 7.6.1. Mjera Integracija okolišnih zahtjeva u sektorske politike i zakonodavstvo Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen institucionalizacije oblika saradnje između Sektora okoliša i drugih sektora Nizak stepen institucionaliziranosti Institucionalizirani oblici saradnje između sektora okoliša i drugih sektora (2030.) Doprinos okolišnih institucija u integraciji okolišnih zahtjeva u sektorske politike i u toku izrade dokumenata Nizak doprinos okolišnih institucija u integraciji okolišnih zahtjeva u sektorske politike Realiziran aktivan doprinos okolišnih institucija u integraciji okolišnih zahtjeva u sektorske politike (kontinuirano ‒ 2030.) 5) Stepen usklađenosti planova, programa i projekata u oblasti zaštite okoliša s važećim prostornim planovima Djelimično usklađeni Osigurana usklađenost planova, programa i projekata u oblasti zaštite okoliša s važećim prostornim planovima (kontinuirano 2030.+) 6) Doprinos okolišnih institucija u toku izrade drugih dokumenata s ciljem integracije prilagođavanja klimatskim promjenama Relativno mali doprinos Realiziran aktivan doprinos okolišnih institucija u toku izrade drugih dokumenata s ciljem integracije prilagođavanja klimatskim promjenama (2027.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,088 0,037 0,125 7.6.2. Mjera Integracija standarda i principa rodne ravnopravnosti, društvene jednakosti i pitanja siromaštva u ključne politike, strategije i programe u oblasti okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Razvoj smjernica za integriranje standarda i principa ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva u sve faze upravljanja okolišem Ne postoje smjernice Razvijene smjernice za integriranje pitanja ravnopravnosti spolova, društvene jednakosti i siromaštva u okolišne dokumente (2024.) Nivo znanja i svijesti kontakt-osoba nominiranih za ravnopravnost spolova u institucijama o povezanosti okoliša i rodne dimenzije Relativno nizak nivo Osobe nominirane za ravnopravnost spolova posjeduju znanja i svijest o povezanosti okoliša i rodne dimenzije (2026.) Nivo institucionalne komunikacije između institucija u sektoru okoliša i Gender centra Federacije BiH Nizak nivo komunikacije Uspostavljena funkcionalna institucionalna komunikacija između institucija u sektoru okoliša i Gender centra Federacije BiH (2026.) 496 Stepen promocije rodno osjetljivog pristupa u svim segmentima upravljanja okolišem Nizak stepen promocije Rodno osjetljiv pristup primijenjen u svim segmentima upravljanja okolišem (2030.) Kapacitet institucija nadležnih za okoliš za primjenu alata za integriranje rodne ravnopravnosti Nizak kapacitet Institucije nadležne za okoliš posjeduju kapacitete za primjenu alata za integriranje rodne ravnopravnosti (2029.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,027 0,247 0,275 7.6.3. Mjera Tranzicija ka kružnoj ekonomiji Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status usvajanja Mape puta i Akcijskog plana za uvođenje kružne ekonomije u Federaciji Bosne i Hercegovine Nije usvojena Mapa puta i Akcijski plan Usvojena Mapu puta i Akcijski plan za uvođenje kružne ekonomije (2024.) Stepen uvođenja stimulativnih instrumenata za zeleno poslovanje Nisu uvedeni stimulativni instrumenti Uvedeni stimulativni instrumenti (2025.) Stepen primjene zelenih javnih nabavki u javnim institucijama i u privatnom sektoru Niska primjena zelenih javnih nabavki (trenutno nije moguće utvrditi koliko se novčanih sredstava ukupno potroši primjenom kriterija zelenih javnih nabavki) stepen primjene zelenih javnih nabavki u javnim institucijama i u privatnom sektoru (2030.) Status izrade Akcijskog plana za mala i srednja poduzeća Nije izrađen Akcijski plan Izrađen Akcijski plan (2026.) Status usvajanja propisa za ekodizajn proizvoda Nije usvojen propis Usvojen propis za ekodizajn proizvoda (2026.) Finansijska podrška jačanju dobrovoljnih instrumenata za uvođenje zelenog poslovanja Nije osigurana finansijska podrška Osigurana finansijska podrška jačanju dobrovoljnih instrumenata za uvođenje zelenog poslovanja (kontinuirano – 2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0 0,219 0,219 7.7. Prioritet Osigurati finansijsku Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora 497 održivost sektora okoliša u Federacije Bosne i Hercegovine Transparentnost izvještavanja institucija o prikupljenim sredstvima i namjenskom trošenju sredstava od naknada Netransparentno izvještavanje institucija o prikupljenim sredstvima i namjenskom utrošku sredstava od naknada (2021.) Odgovorne institucije redovno rade i transparentno objavljuju izvještaje o prikupljenim sredstvima i namjenskom utrošku sredstava od naknada (2030.) Stepen provedbe postojećih ekonomskih instrumenata Ekonomski instrumenti ne sagledavaju se sistemski. Neefikasno planiranje ekonomskih instrumenata (2021.) Efikasno i sveobuhvatno provedeni postojeći ekonomski instrumenti (2030.) Stepen primjene (uvođenja) taksi i naknada predviđenih važećim propisima Nedostatak taksi ili naknada u pojedinim oblastima koje značajno utječu na okoliš (2021.) Uvedene su sve naknade predviđene Zakonom o fondu Federacije Bosne i Hercegovine i drugim zakonima koji uređuju pojedine oblasti (2030.) Uvođenje/primjena novih inovativnih i poticajnih ekonomskih mehanizama Nedostatak inovativnih i poticajnih ekonomskih mehanizama (2021.) Uvedeni novi inovativni i poticajni ekonomski mehanizmi (2030.) Stepen korištenja raspoloživih fondova EU i drugih međunarodnih fondova za zaštitu okoliša i komplementarne sektore Nedovoljno korištenje finansijskih mehanizama i međunarodnih fondova dostupnih za zaštitu okoliša i komplementarne sektore (2021.) Značajnije korištenje fondova EU i drugih međunarodnih fondova dostupnih za zaštitu okoliša i komplementarne sektore (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,194 0,180 0,375 7.7.1. Mjera Efikasna i sveobuhvatna provedba postojećih ekonomskih instrumenata za okoliš Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status usvajanja izmjena Zakona o fondu Federacije BiH Nisu usvojene izmjene Usvojene izmjene Zakona o fondu Federacije BiH po kojem bi kantoni i općine/gradovi trebali izvještavati o namjenskom utrošku sredstava za projekte zaštite okoliša (2024.) Status izrade sistemske analize o vrstama naknada koje nisu kategorizirane kao okolišne, ali koje pokrivaju dijelom i okolišni aspekt Nije urađena analiza Urađena centralizirana i multisektorska sistemska analiza i identificirane sve vrste naknada koje nisu kategorizirane kao okolišne, ali koje pokrivaju dijelom i okolišni aspekt (2023.) Status reforme naknada koje pokrivaju dijelom i okolišni aspekt Reforma nije urađena Kroz izmjenu postojeće regulative urađena reforma naknada (2028.) 498 Status propisivanja naknade za korisnike okoliša, energijsku efikasnost, odlaganje otpada itd. Naknade za korisnike okoliša, energijsku efikasnost, odlaganje otpada nisu propisane Propisane naknade za korisnike okoliša, energijsku efikasnost, odlaganje otpada, itd. (2030.+) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,092 0 0,092 7.7.2. Mjera Uvođenje novih inovativnih i poticajnih ekonomskih mehanizama za finansiranje zaštite okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen unaprjeđenja postojećih i uspostave novih ekonomskih instrumenata za zaštitu okoliša koji su poticajni za ciljne grupe Nedovoljna zastupljenost mehanizama koji su poticajni za ciljne grupe Unaprijeđeni postojeći i uvedeni novi ekonomski instrumenti za zaštitu okoliša (2030.) Uključenost privrednih subjekata u prikupljanje sredstava za projekte zaštite okoliša Privredni subjekti nisu aktivno uključeni Privredni subjekti aktivno uključeni u prikupljanje sredstava i učestvuju u realizaciji projekata zaštite okoliša, očuvanja bioraznolikosti i zaštićenih područja (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,020 0,180 0,201 7.7.3. Mjera Korištenje fondova EU i drugih međunarodnih fondova dostupnih za zaštitu okoliša i komplementarne sektore Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Status uspostave posredničkog tijela u Federaciji Bosne i Hercegovine za provođenje EU projekata iz oblasti zaštite okoliša Nije formirano Formirano posredničko tijelo na nivou Federacije BiH na način da su iskorišteni kapaciteti postojećih institucija, npr. Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH koji se već bavi provođenjem i praćenjem projekata zaštite okoliša, s ciljem provođenja EU projekata na području Federacije Bosne i Hercegovine (2028.) Uspostava informacijskog sistema za prijavu projekata i partnera s nivoa Bosne i Hercegovine i upravljanje međunarodnim projektima Nije uspostavljen U Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH uspostavljen online sistem (e-servis) za identifikaciju projekata, uvid u prijavu, praćenje i izvještavanje o realizaciji projekata (2029.) 499 Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,081 0 0,081 7.8. Prioritet Uspostaviti sistem za strateško donošenje odluka, ulaganja i praćenje efekata u obrazovanju, istraživanju i inovacijama u okolišu Indikatori prioriteta Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen integracije problematike zaštite okoliša u nastavnim planovima obrazovnih institucija i neformalnim oblicima obrazovanja Okolišna problematika nije u dovoljnoj mjeri integrirana u postojeće nastavne planove odgojnih i obrazovnih institucija na svim nivoima (2021.) Problematika zaštite okoliša snažnije integrirana u nastavne planove odgojnih i obrazovnih institucija na svim nivoima (2030.) Kapacitet uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova Postoji potreba za jačanjem ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova (2021.) Ojačan kapacitet i ekopedagoške kompetencije uposlenika odgojno obrazovnih ustanova (2030.) Uspostava namjenskih budžeta za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša Nedovoljni budžeti za podršku programskog djelovanja u domenu neformalnog obrazovanja u oblasti okoliša (2021.) Uspostavljeni su namjenski budžeti za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša (2030.) Raspoloživost namjenskih budžeta inovacije i razvoj u oblasti okoliša Namjenski budžeti za ulaganje u inovacije i razvoj, kao i primjenu novih tehnologija s ciljem smanjenja zagađenja nisu dovoljni s obzirom na rastuće potrebe da se prate međunarodni trendovi (2021.) Uvedeni veći namjenski budžeti za ulaganje u inovacije i razvoj, te primjenu novih tehnologija u cilju smanjenja zagađenja (2028.) Razvijenost kapaciteta za istraživanja u oblasti okoliša Nizak nivo kapaciteta za istraživanje i razvoj u okolišu. Naučna istraživanja u ovoj oblasti se ne provode u dovoljnoj mjeri (2021.) Unaprijeđeni su kapaciteti za istraživanja u oblasti okoliša (2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,193 0,393 0,587 7.8.1. Mjera Integriranje problematike zaštite okoliša u nastavne planove odgojnih i obrazovnih institucija na svim nivoima Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Analiza kvaliteta nastavnih sadržaja Nije urađena sveobuhvatna analiza Urađena sveobuhvatna analiza kvaliteta nastavnih sadržaja (2023.) Mjera u kojoj su inovirani programi Postoji prostor za poboljšanja Inovirani programi edukacije o zaštiti 500 edukacije koji se uključuju u nastavne i vannastavne programe okoliša koji se uključuju u nastavne i vannastavne programe, a kroz koje se razvija ekološka kultura učenika/ica, te usvajaju ekološke vrijednosti i vrijednosne orijentacije (periodično 2030.) Broj škola sa statusom ekoškola / Povećan broj škola sa statusom ekoškola (konstantno – 2030.) Zakonsko omogućavanje otvaranja inovativnih centara za razvoj u primarnom obrazovanju Nije zakonski omogućeno Stvoreni zakonski preduvjeti za otvaranje inovativnih centara za razvoj u primarnom obrazovanju (2025.) Uspostava programa učenja u zaštićenim područjima Nisu uspostavljeni programi Uspostavljeni programi učenja u zaštićenim područjima (2029.) Broj odgojno-obrazovnih ustanova koje su ostvarile saradnju s farmama i poljoprivrednim gazdinstvima / Povećan broj odgojno-obrazovnih ustanova koje su ostvarile saradnju s farmama i poljoprivrednim gazdinstvima (konstantno – 2030.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,083 0,195 0,278 7.8.2. Mjera Jačanje kapaciteta i ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen unaprjeđenja ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno obrazovnih ustanova kroz edukaciju o zaštiti okoliša akreditiranim programima Postoji potreba za unaprjeđenjem ekopedagoških kompetencija uposlenika odgojno-obrazovnih ustanova Nastavnici su kompetentni za transfer znanja, posjeduju ekopedagoške kompetencije za realizaciju sadržaja o zaštiti okoliša (2029.) Status izrade priručnika za nastavnike o integraciji pitanja zaštite okoliša i održivog korištenja resursa u nastavni plan i program za osnovne i srednje škole i metodama podučavanja Priručnici nisu izrađeni Izrađeni priručnici za nastavnike o integraciji pitanja zaštite okoliša i održivog korištenja resursa u nastavni plan i program za osnovne i srednje škole i metodama podučavanja, te izvršena obuka nastavnika i učitelja (2026.) Stepen edukacije uposlenika odgojno obrazovnih ustanova o zaštiti okoliša akreditiranim programima s ciljem Nisu provedene edukacije Nastavnici su kompetentni za transfer znanja, posjeduju kompetencije za realizaciju sadržaja o zaštiti okoliša uz 501 digitalizacije korištenje tematski pripremljenih digitalnih sadržaja (kontinuirano – 2030.) Status kreiranja digitalnih udžbenika i sadržaja o zaštiti okoliša Nisu kreirani digitalni udžbenici Omogućeno učenje uz pomoć digitalnih udžbenika (2026.) Status izrade analize nedostataka u odnosu na kurikulume postojećih master programa Nije urađena analiza Urađena analiza nedostataka u odnosu na kurikulume postojećih master programa i date preporuke za integraciju pitanja održivog načina korištenja prirodnihresursa u master programe (2028.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,085 0,198 0,283 7.8.3. Mjera Podrška neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen uspostave saradnje između institucija koje se bave neformalnim obrazovanjem u oblasti okoliša Djelimična saradnja Uspostavljena funkcionalna saradnja između institucija koje se bave neformalnim obrazovanjem u oblasti okoliša (2026.) Stepen uspostave namjenskih budžeta za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša U budžetima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i kantonalnih ministarstva za obrazovanje određena namjenska sredstva za podršku neformalnom obrazovanju u oblasti okoliša se planiraju, ali to nije dovoljno Osigurana materijalna osnova za neformalno obrazovanje (u skladu s potrebama ciljne grupe) različitih interesnih grupa (uposlenici odgojno-obrazovnih ustanova, studenti, profesori, roditelji učenika) (2026.) Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0,024 0 0,024 7.8.4. Mjera Unaprjeđenje kapaciteta za istraživanja u oblasti okoliša Indikatori mjere Polazne vrijednosti indikatora Cilјne vrijednosti indikatora Stepen znanja predstavnika akademske zajednice i privrede o raspoloživim fondovima na koje mogu redovno aplicirati Djelimična znanja o raspoloživim fondovima Predstavnici akademske zajednice i privrede upoznati su s raspoloživim fondovima i redovno apliciraju na međunarodne projekte (kontinuirano – 2030.) Redovnost u planiranju budžetskih Određena sredstva se alociraju, ali to nije U budžetima Federalnog ministarstva 502 sredstava za ulaganje u inovacije i razvoj u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke i kantonalnim ministarstvima za obrazovanje dovoljno obrazovanja i nauke i kantonalnih ministarstava za obrazovanje redovno se planiraju namjenska sredstva za ulaganje u inovacije i razvoj (2028.) Broj projekata od značaja za održivo upravljanje prirodnim resursima koji se godišnje finansiraju od Federalnog fonda za nauku / Federalni fond za nauku finansira najmanje 3 projekta od značaja za održivo upravljanje prirodnim resursima godišnje (kontinuirano ‒ 2030.) Broj stručnih skupova sufinansiranih od Federalnog fonda za nauku / Federalni fond za nauku sufinansira najmanje 1 stručno-naučni skup svake dvije godine Kvalitet kontakata i saradnje između akademske zajednice i privrede Djelimična saradnja Uspostavljeni kontakti i novi oblici saradnje između akademske zajednice i privrede Budžet (milion KM) Ostali izvori (milion KM) Ukupno (milion KM) 0 0 0 503 13.9. Aneks 9. Indikativni finansijski okvir INDIKATIVNI FINANSIJSKI OKVIR ZA PERIOD VAŽENJA STRATEŠKOG DOKUMENTA Redni broj i oznaka Struktura finansiranja (u %)* Ukupno KM Budžet institucije (KM) Ostali izvori (KM) Upravljanje vodama 37% 4.376.621.441 748.909.894 3.858.029.059 1.1. Prioritet 63% 2.758.017.924 275.801.792 2.482.216.132 1.1.1. Mjera 100% 2.758.017.924 275.801.792 2.482.216.132 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 1.2. Prioritet 2% 83.795.047 10.383.283 73.411.764 1.2.1. Mjera 97% 81.568.626 8.156.863 73.411.764 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 1.2.2. Mjera 3% 2.226.420 2.226.420 0 Budžetska sredstva 1.3. Prioritet 23% 1.005.165.103 201.033.021 804.132.082 1.3.1. Mjera 0,1% 788.810 157.762 631.048 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 1.3.2. Mjera 100% 1.004.376.293 200.875.259 803.501.034 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 1.4. Prioritet 0,4% 17.265.064 5.195.073 12.069.991 1.4.1. Mjera 8,96% 1.547.756 464.327 1.083.429 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 1.4.2. Mjera 90,9% 15.695.088 4.708.526 10.986.562 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 504 1.4.3. Mjera 0,1% 22.220 22.220 0 Budžetska sredstva 1.5. Prioritet 12% 511.857.744 255.976.166 486.174.998 1.5.1. Mjera 0,004% 20.391 20.391 0 Budžetska sredstva 1.5.2. Mjera 0,01% 48.837 48.837 0 Budžetska sredstva 1.5.3. Mjera 0,005% 25.361 25.361 0 Budžetska sredstva 1.5.4. Mjera 100% 511.788.516 255.881.578 486.174.998 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 1.6. Prioritet 0,01% 520.558 520.558 0 1.6.1. Mjera 55% 287.791 287.791 0 Budžetska sredstva 1.6.2. Mjera 32% 167.047 167.047 0 Budžetska sredstva 1.6.3. Mjera 9% 44.460 44.460 0 Budžetska sredstva 1.6.4. Mjera 4% 21.261 21.261 0 Budžetska sredstva Upravljanje otpadom 6% 659.951.069 68.995.682 590.955.387 2.1. Prioritet 0,2% 1.489.703 297.941 1.191.763 2.1.1. Mjera 100% 1.489.703 297.941 1.191.763 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 2.2. Prioritet 0,3% 2.208.120 441.624 1.766.496 2.2.1. Mjera 100% 2.208.120 441.624 1.766.496 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 2.3. Prioritet 0,01% 58.675 58.675 0 2.3.1. Mjera 100% 58.675 58.675 0 Budžetska sredstva 2.4. Prioritet 81% 532.630.874 53.816.556 478.814.318 2.4.1. Mjera 0,2% 813.840 162.768 651.072 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 505 2.4.2. Mjera 99% 527.096.185 52.709.619 474.386.567 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 2.4.3. Mjera 1% 4.720.850 944.170 3.776.680 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 2.5. Prioritet 16% 102.469.678 10.266.758 92.202.919 2.5.1. Mjera 100% 102.370.724 10.237.072 92.133.652 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 2.5.2. Mjera 0,1% 98.954 29.686 69.268 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 2.6. Prioritet 3% 20.047.258 4.009.452 16.037.806 2.6.1. Mjera 100% 20.047.258 4.009.452 16.037.806 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 2.7. Prioritet 0,2% 1.046.762 104.676 942.086 2.7.1. Mjera 100% 1.046.762 104.676 942.086 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Biodiverzitet i zaštita prirode 0,5% 53.676.400 10.024.517 43.535.751 3.1. Prioritet 2% 1.283.675 128.367 1.155.307 3.1.1. Mjera 100% 1.283.675 128.367 1.155.307 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.2. Prioritet 18% 9.562.471 1.122.490 8.439.981 3.2.1. Mjera 0,1% 9.876 9.876 0 Budžetska sredstva 3.2.2. Mjera 16% 1.573.548 314.710 1.258.838 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 506 3.2.3. Mjera 83% 7.979.048 797.905 7.181.143 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.3. Prioritet 10% 5.522.383 1.549.432 3.959.260 3.3.1. Mjera 88% 4.883.288 1.464.987 3.418.302 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.3.2. Mjera 6% 342.270 54.763 273.816 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.3.3. Mjera 5% 296.824 29.682 267.142 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.4. Prioritet 8% 4.384.436 877.380 3.404.614 3.4.1. Mjera 37% 1.621.079 324.216 1.296.863 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.4.2. Mjera 6% 245.010 39.202 196.008 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.4.3. Mjera 23% 1.029.348 216.163 720.543 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.4.4. Mjera 34% 1.489.000 297.800 1.191.200 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.5. Prioritet 45% 24.336.100 4.941.144 19.394.956 3.5.1. Mjera 99% 24.084.819 4.816.964 19.267.856 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.5.2. Mjera 0,4% 92.405 92.405 0 Budžetska sredstva 3.5.3. Mjera 1% 158.876 31.775 127.101 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 507 3.6. Prioritet 13% 7.097.599 904.445 6.193.153 3.6.1. Mjera 2% 172.442 51.732 120.709 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.6.2. Mjera 11% 800.985 240.296 560.690 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.6.3. Mjera 36% 2.578.263 257.826 2.320.436 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.6.4. Mjera 50% 3.545.909 354.591 3.191.318 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 3.7. Prioritet 0,2% 111.202 111.202 0 3.7.1. Mjera 55% 61.230 61.230 0 Budžetska sredstva 3.7.2. Mjera 45% 49.972 49.972 0 Budžetska sredstva 3.8. Prioritet 0,4% 211.746 211.746 0 3.8.1. Mjera 14% 30.372 30.372 0 Budžetska sredstva 3.8.2. Mjera 86% 181.374 181.374 0 Budžetska sredstva 3.9. Prioritet 1% 498.963 111.528 387.436 3.9.1. Mjera 97% 484.295 96.859 387.436 Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 3.9.2. Mjera 3% 14.669 14.669 0 Budžetska sredstva 3.10. Prioritet 1% 667.826 66.783 601.043 3.10.1. Mjera 100% 667.826 66.783 601.043 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija 28% 3.325.700.394 205.338.578 3.120.361.816 4.1. Prioritet 10% 324.806.327 32.575.808 292.230.519 508 4.1.1. Mjera 0,3% 951.751 190.350 761.401 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 4.1.2. Mjera 100% 323.854.576 32.385.458 291.469.118 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 4.2. Prioritet 7% 241.799.004 24.179.900 217.619.104 4.2.1. Mjera 1% 3.340.737 334.074 3.006.663 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 4.2.2. Mjera 99% 238.458.267 23.845.827 214.612.441 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 4.3. Prioritet 0,3% 8.874.408 887.441 7.986.967 4.3.1. Mjera 100% 8.874.408 887.441 7.986.967 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 4.4. Prioritet 18% 597.648.872 29.993.161 567.655.711 4.4.1. Mjera 0,1% 738.117 147.623 590.494 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 4.4.2. Mjera 100% 596.910.755 29.845.538 567.065.217 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 4.5. Prioritet 62% 2.048.245.270 107.147.843 1.941.097.427 4.5.1. Mjera 95% 1.956.024.103 97.801.205 1.858.222.898 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 4.5.2. Mjera 0,1% 1.245.212 249.042 996.170 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 509 4.5.3. Mjera 4% 90.975.955 9.097.596 81.878.360 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 4.6. Prioritet 3% 104.206.444 10.434.355 93.772.089 4.6.1. Mjera 0,1% 137.104 27.421 109.684 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 4.6.2. Mjera 100% 104.069.339 10.406.934 93.662.405 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 4.7. Prioritet 0,004% 120.070 120.070 0 4.7.1. Mjera 100% 120.070 120.070 0 Budžetska sredstva Hemijska bezbjednost i buka 0,2% 7.641.013 1.852.001 5.789.012 5.1. Prioritet 5% 401.539 324.274 77.264 5.1.1. Mjera 64% 257.548 180.283 77.264 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 5.1.2. Mjera 5% 19.558 19.558 0 Budžetska sredstva 5.1.3. Mjera 31% 124.432 124.432 0 Budžetska sredstva 5.2. Prioritet 19% 1.445.854 364.693 1.081.161 5.2.1. Mjera 93% 1.351.451 270.290 1.081.161 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 5.2.2. Mjera 1% 15.925 15.925 0 Budžetska sredstva 5.2.3. Mjera 5% 78.478 78.478 0 Budžetska sredstva 5.3. Prioritet 30% 2.326.066 496.353 1.829.713 5.3.1. Mjera 98% 2.287.141 457.428 1.829.713 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 5.3.2. Mjera 1% 33.948 33.948 0 Budžetska sredstva 510 5.3.3. Mjera 0,2% 4.977 4.977 0 Budžetska sredstva 5.4. Prioritet 7% 501.659 50.166 451.493 5.4.1. Mjera 100% 501.659 50.166 451.493 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 5.5. Prioritet 2% 115.345 115.345 0 5.5.1. Mjera 100% 115.345 115.345 0 Budžetska sredstva 5.6. Prioritet 12% 905.774 90.577 815.197 5.6.1. Mjera 100% 905.774 90.577 815.197 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 5.7. Prioritet 18% 1.368.644 410.593 958.051 5.7.1. Mjera 100% 1.368.644 410.593 958.051 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 5.8. Prioritet 8% 576.133 0 576.133 5.8.1. Mjera 100% 576.133 0 576.133 Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Održivo upravljanje resursima 29,2% 3.479.504.925 193.842.760 3.285.662.165 6.1. Prioritet 4% 141.869.939 14.336.403 127.533.535 6.1.1. Mjera 0,1% 159.017 15.902 143.115 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 6.1.2. Mjera 0,2% 313.281 62.656 250.625 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 6.1.3. Mjera 0,07% 100.778 100.778 0 Budžetska sredstva 6.1.4. Mjera 6% 8.996.818 899.682 8.097.136 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 511 6.1.5. Mjera 93% 132.163.137 13.216.314 118.946.823 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 6.1.6. Mjera 0,1% 136.908 41.072 95.836 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 6.2. Prioritet 0,05% 1.762.858 177.764 1.585.094 6.2.1. Mjera 0,1% 1.643 1.643 0 Budžetska sredstva 6.2.2. Mjera 100% 1.761.215 176.122 1.585.094 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 6.3. Prioritet 0,02% 645.424 234.700 410.724 6.3.1. Mjera 9% 58.675 58.675 0 Budžetska sredstva 6.3.2. Mjera 91% 586.749 176.025 410.724 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 6.4. Prioritet 96% 3.335.066.496 179.045.830 3.156.020.666 6.4.1. Mjera 0,01% 398.360 398.360 0 Budžetska sredstva 6.4.2. Mjera 0,04% 1.291.454 129.145 1.162.309 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 6.4.3. Mjera 93% 3.102.742.802 155.137.140 2.947.605.662 Budžetska sredstva, Kreditna sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 6.4.4. Mjera 0,01% 353.107 353.107 0 Budžetska sredstva 6.4.5. Mjera 7% 230.280.772 23.028.077 207.252.695 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 6.5. Prioritet 0,005% 160.208 48.062 112.145 6.5.1. Mjera 100% 160.208 48.062 112.145 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 512 Upravljanje okolišem 0,09% 10.269.117 3.591.105 6.678.013 7.1. Prioritet 15% 1.492.573 424.829 1.067.744 7.1.1. Mjera 89% 1.334.680 266.936 1.067.744 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.1.2. Mjera 6% 94.111 94.111 0 Budžetska sredstva 7.1.3. Mjera 4% 63.782 63.782 0 Budžetska sredstva 7.2. Prioritet 11% 1.085.449 756.051 329.398 7.2.1. Mjera 6% 62.890 62.890 0 Budžetska sredstva 7.2.2. Mjera 15% 158.620 47.586 111.034 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.2.3. Mjera 67% 727.881 509.517 218.364 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.2.4. Mjera 13% 136.058 136.058 0 Budžetska sredstva 7.3. Prioritet 25% 2.544.135 852.634 1.691.500 7.3.1. Mjera 85% 2.164.905 649.472 1.515.434 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.3.2. Mjera 4% 105.335 73.735 31.601 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.3.3. Mjera 5% 124.596 24.919 99.677 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.3.4. Mjera 6% 149.299 104.509 44.790 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.4. Prioritet 8% 782.907 341.000 441.907 7.4.1. Mjera 45% 349.501 104.850 244.651 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 513 7.4.2. Mjera 36% 281.794 84.538 197.256 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 7.4.3. Mjera 19% 151.611 151.611 0 Budžetska sredstva 7.5. Prioritet 27% 2.780.951 712.902 2.068.049 7.5.1. Mjera 8% 229.101 45.820 183.280 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.5.2. Mjera 27% 760.136 76.014 684.123 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.5.3. Mjera 17% 481.892 96.378 385.514 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.5.4. Mjera 19% 536.487 107.297 429.190 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.5.5. Mjera 4% 104.020 104.020 0 Budžetska sredstva 7.5.6. Mjera 15% 404.817 283.372 121.445 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.5.7. Mjera 5% 135.863 0 135.863 Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.5.8. Mjera 5% 128.634 0 128.634 Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.6. Prioritet 6% 620.574 115.644 504.930 7.6.1. Mjera 20% 125.884 88.119 37.765 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora 7.6.2. Mjera 44% 275.247 27.525 247.723 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 514 7.6.3. Mjera 35% 219.442 0 219.442 Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 7.7. Prioritet 4% 375.430 194.497 180.933 7.7.1. Mjera 25% 92.717 92.717 0 Budžetska sredstva 7.7.2. Mjera 54% 201.036 20.104 180.933 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 7.7.3. Mjera 22% 81.677 81.677 0 Budžetska sredstva 7.8. Prioritet 6% 587.100 193.548 393.551 7.8.1. Mjera 47% 278.764 83.629 195.135 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 7.8.2. Mjera 48% 283.452 85.036 198.416 Budžetska sredstva, Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora, Ostale donacije 7.8.3. Mjera 4% 24.883 24.883 0 Budžetska sredstva 7.8.4. Mjera 0% 0 0 0 Ukupno iz strateškog dokumenta** 100% 11.913.364.360 1.232.554.537 10.910.987.111 PREGLED PO IZVORIMA (iznosi u KM i procenti) Budžetska sredstva Kreditna sredstva Sredstva EU i drugih međunarodnih donatora Ostale donacije 1.232.554.537 3.273.296.133 7.484.937.158 152.753.820 10,15% 26,96% 61,64% 1,26% 515 Slika 14: Struktura finansiranja (u %) Federaciji BiH 37% 6% 0.5% 28% 0.2% 29.2% 0.09% Upravljanje vodama Upravljanje otpadom Biodiverzitet i zaštita prirode Kvalitet zraka, klimatske promjene i energija Hemijska bezbjednost i buka Održivo upravljanje resursima Upravljanje okolišem 516