Bosnia and Herzegovina Strategic Plan for harmonization of agriculture, nutrition and rural development (2008-2011)

1.1. Poljoprivreda, prehrana i šumarstvo u ekonomiji......................................................................................... 10

1.1.1. Značaj sektora u ukupnoj ekonomiji ........................................................................................................ 10

1.1.2. Poljoprivreda i njena uloga u neformalnoj ekonomiji ............................................................................. 11

1.1.3. Šumarstvo i proizvodi šumarstva ............................................................................................................ 11

1.1.4. Prehrambeno-prerađivačka industrija ..................................................................................................... 12

1.1.5. Potrošnja hrane ....................................................................................................................................... 13 1.2. Geografski regioni i društveno-ekonomska situacija BiH .............................................................................. 15

1.2.1. Administrativna područja ........................................................................................................................ 15

1.2.2. Ruralna područja...................................................................................................................................... 16

1.2.3. Prostorne karakteristike .......................................................................................................................... 17

1.2.4. Karakteristike manje povoljnih područja ................................................................................................. 19

1.2.5. Ruralne demografske karakteristike ........................................................................................................ 21

1.2.5.1. Opća demografija .................................................................................................................................. 21

1.2.5.2. Jednakost spolova u ruralnim područjima............................................................................................. 23

1.2.5.3. Situacija u obrazovanju u ruralnim područjima..................................................................................... 23 1.2.5.4. Ulaganja u infrastrukturu i kvalitet stanovanja u ruralnim područjima ................................................ 24

1.2.5.5. Ruralni turizam ...................................................................................................................................... 26

1.2.5.6. Omjeri demografske ovisnosti ............................................................................................................... 30 1.3. Kvalitet i iskorištenost poljoprivrednog zemljišta i agro-okolišna situacija ................................................... 36

1.3.1. Kvalitet i iskorištenost poljoprivrednog zemljišta .................................................................................... 36

1.3.2. Agro-okolišna situacija ............................................................................................................................. 37 1.4. Struktura i vlasništvo gazdinstava i agro-industrijskog kompleksa ............................................................... 39

1.4.1 Poljoprivredna gazdinstva - struktura i vlasništvo ................................................................................... 39

1.4.2 Prehrambena industrija – struktura i vlasništvo ...................................................................................... 41

1.5. Zaposlenost i prihodi u poljoprivredi i šumarstvu......................................................................................... 43

1.5.1. Prihodi u poljoprivredi i šumarstvu.......................................................................................................... 43

1.5.2. Zaposlenje u poljoprivredi ....................................................................................................................... 43

1.6. Poljoprivreda i proizvodnja hrane (glavni proizvodi) .................................................................................... 44

1.6.1. Proizvodnja i prerada mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................................................ 44

1.6.2. Proizvodnja mesa ..................................................................................................................................... 51 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 3

1.6.3. Proizvodnja i prerada ribe........................................................................................................................ 60

1.6.4. Ratarske kulture - općenito ..................................................................................................................... 62

1.6.5. Žitarice i industrijske kulture ................................................................................................................... 62

1.6.6. Voće i povrće -proizvodnja i prerada ....................................................................................................... 68

1.6.7. Proizvodnja bezalkoholnih i alkoholnih pića ............................................................................................ 76

1.6.7.1 Proizvodnja vina i vinogradarstvo........................................................................................................... 76

1.6.7.2. Bezalkoholna i druga alkoholna pića ..................................................................................................... 78 1.6.8. Drugi poljoprivredni proizvodi ili metode zemljoradnje .......................................................................... 79

1.6.8.1. Medicinsko i aromatično bilje ............................................................................................................... 79

1.6.8.2. Organska poljoprivreda ......................................................................................................................... 81

1.7. Poljoprivredna i trgovinska politika .............................................................................................................. 89

1.7.1. Trgovinski sporazumi: .............................................................................................................................. 89

1.7.2. Opšti trgovinski pokazatelji ...................................................................................................................... 89

1.7.3. Trgovinski pokazatelji u poljoprivredi i šumarstvu .................................................................................. 90

1.8. Upravljanje politikom sektora i administracija ............................................................................................ 95

1.8.1. Nadležnost institucija na nivou BiH ......................................................................................................... 95

1.8.2. Institucije entiteta i Brčko Distrikta ......................................................................................................... 97

1.8.3. Kantonalna i općinska administracija ...................................................................................................... 98 1.9. Službe podrške u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva ................................................................ 99

1.9.1. Službe finansijske podrške ....................................................................................................................... 99 1.9.2. Istraživanje, obrazovanje, savjetodavne i informacijske službe ............................................................ 100

1.9.3. Veterinarske službe................................................................................................................................ 106

1.9.4. Službe za zaštitu zdravlja bilja ................................................................................................................ 107

1.9.5. Službe sigurnosti hrane .......................................................................................................................... 109

1.9.6. Šumarske inspekcijske službe ................................................................................................................ 110

1.9.7. Vodoprivreda ......................................................................................................................................... 111 2. PREGLED PROPISA, PODRŠKA POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU I PRED- PRISTUPNE PRIPREME ........................................................................................................................113

2.1. Zakonodavstvo ........................................................................................................................................... 113

2.1.1. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo ...................................................................................................... 113

2.1.1.1. Zakoni na nivou države ........................................................................................................................ 113

2.1.1.2. Zakoni FBiH .......................................................................................................................................... 118

2.1.1.3. Zakoni RS ............................................................................................................................................. 120

2.1.1.4. Propisi Brčko Distrikta ......................................................................................................................... 123

2.1.2. Propisi zaštite okoliša i agro-okoliša ...................................................................................................... 125

2.1.2.1. Zakoni na državnom nivou................................................................................................................... 125

2.1.2.2. Zakoni FBiH .......................................................................................................................................... 125

2.1.2.3. Zakoni RS ............................................................................................................................................. 126 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 4

2.1.2.4. Zakoni BD BiH ...................................................................................................................................... 126

2.1.3. Ostali propisi .......................................................................................................................................... 127

2.1.3.1. Zakoni na nivou države ........................................................................................................................ 127

2.1.3.2. Zakoni FBIH .......................................................................................................................................... 128

2.1.3.3. Zakoni RS ............................................................................................................................................. 128

2.1.3.4. Zakoni Brčko Distrikt BIH ..................................................................................................................... 129

2.2. Podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju ................................................................................................... 130

2.2.1. Podrška raspodjeli i odgovornosti ......................................................................................................... 130

2.2.2. Proizvodne subvencije ........................................................................................................................... 131

2.2.3. Kapitalna ulaganja.................................................................................................................................. 133

2.2.4. Podrška dohotku .................................................................................................................................... 134

2.2.5. Ruralni razvoj ......................................................................................................................................... 135

2.3. Pripreme BiH u pred-pristupnom periodu .................................................................................................. 136

2.3.1. Trgovinska saradnja ............................................................................................................................... 136

2.3.2. CEFTA/Regionalna saradnja ................................................................................................................... 136

2.3.3. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju .................................................................................................. 136

2.3.4. EU Cards/IPA program ........................................................................................................................... 137

2.3.4.1. EU/Cards .............................................................................................................................................. 137

2.3.4.2. Instrument za predpristupnu pomoć................................................................................................... 137

2.3.5. Projekat ruralnog razvoja, Svjetska banka ............................................................................................. 138

2.3.6. Druga multilateralna i bilateralna pomoć .............................................................................................. 139

2.4. Harmonizacija sa EU (BiH) .......................................................................................................................... 142

2.4.1. Tržišna podrška ...................................................................................................................................... 142

2.4.2. Ruralni razvoj ......................................................................................................................................... 143

2.4.3. Veterinarski sektor ................................................................................................................................. 143

2.4.4. Fitosanitarni sektor ................................................................................................................................ 146

2.4.5. Prehrambeni sektor ............................................................................................................................... 146

2.4.6. Sektor ribarstva ...................................................................................................................................... 147

2.4.7. Sektor vode ............................................................................................................................................ 147

2.4.8. Sektor šumarstva ................................................................................................................................... 147

2.4.9. Ostalo ..................................................................................................................................................... 147

2.5.1. Kratki pregled SWOT analize .................................................................................................................. 148

2.5.2. Pod-sektorske SWOT analize ................................................................................................................. 153 2.5.2.1: SWOT analiza – mlijeko i mliječni proizvodi ........................................................................................ 153 2.5.2.2: SWOT analiza – meso i mesni proizvodi .............................................................................................. 154 2.5.2.3: SWOT analiza- žitarice ......................................................................................................................... 155 2.5.2.4: SWOT analiza – industrijske kulture (duhan, uljarice itd.)................................................................... 156 2.5.2.5: SWOT analiza – voće............................................................................................................................ 157 2.5.2.6: SWOT analiza - povrće ......................................................................................................................... 158 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 5 2.5.2.7: SWOT analiza – vino i .......................................................................................................................... 159 vinogradarstvo .................................................................................................................................................. 159 2.5.2.8: SWOT analiza – drvo i drvni proizvodi ................................................................................................. 160 3. CILJEVI I PRIORITETI HARMONIZIRANOG STRATEŠKOG PLANA BiH ...........................161

3.1. Opšti razvojni ciljevi BiH ............................................................................................................................. 161 3.2. Opšti ciljevi za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj u BiH ..................................................................... 161 3.3. Specifični ciljevi Harmoniziranog strateškog plana za poljoprivredu prehranu i ruralni razvoj (2008– 2011.) 162

3.4. Zajednički okvir prioritetnih područja i mjera ............................................................................................ 162

3.4.1. Prvo prioritetno područje: Uspostaviti zahtijevani institucionalni kapacitet, koordinaciju i imlementacijske mehanizme na svim nivoima ......................................................................................................... 163

3.4.2. Drugo prioritetno područje: Podići kvalitet i sigurnost domaćih proizvoda uz konkurentnu prednost u proizvodnji, preradi i trgovini.................................................................................................................................... 166

3.4.3. Treće pritetno područje: Podržati primarnu proizvodnju uz mjere direktne podrške poljoprivrednim gazdinstvima kako bi se postepeno izjednačile i usaglasile sa mehanizmima EU..................................................... 171

3.4.4. Četvrto prioritetno područje: Povećati konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora kroz mjere indirektne podrške ......................................................................................................................................... 172 3.4.5. Peto prioritetno područje: Zaštititi ruralni okoliš BiH kroz podršku agro-okolišnim programima .................. 173

3.4.6. Šesto prioritetno područje: Diverzifikacija aktivnosti i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima ................................................................................................................................................................ 175

3.5. Zajednički okvir prioritetnih mjera ............................................................................................................. 175 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 6 AKRONIMI i SKRAĆENICE AFRD Poljoprivreda, prehrana i ruralni razvoj BiH Bosna i Hercegovina CAP Zajednička poljoprivredna politika Evropske unije CEFTA Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini VM Vijeće ministara DAFWM Odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko Distrikta DB Distrikt Brčko DEI Direkcija za evropske integracije DFID Britanska agencija za meñunarodni razvoj DLAFRD Nacrt zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju EC Evropska komisija ECD Delegacija Evropske komisije EPPU Jedinica za planiranje ekonomske politike EU Evropska unija FAO Organizacija za prehranu i poljoprivredu (UN) FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FBiH MoA Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva F BiH FR Funkcionalni pregled sektora poljoprivrede u BiH FSA Agencija za sigurnost hrane FTA Sporazum o slobodnoj trgovini BDP Bruto domaći proizvod GMO Genetički modificirani organizmi HACCP Analiza rizika po kritičnim kontrolnim tačkama HBS Anketa o budžetima domaćinstava HRM Upravljanje ljudskim potencijalima IFI Meñunarodna finansijska institucija IT Informaciona tehnologija LFA Manje povoljno područje MAFRD Ministarstvo poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja MIS Tržišni informacioni sistem MoF Ministarstvo finansija MoFTER Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 7 MTDS Srednjoročna razvojna strategija OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OHR Ured visokog predstavnika OVI Objektivno provjerljivi indikatori PAR Reforma javne uprave PCM Upravljanje projektnim ciklusom PIU Jedinica za implementaciju projekta PRSP Srednjoročna razvojna staregija / Dokument o strategiji za smanjenje siromaštva RDP Plan ruralnog razvoja RS Republika Srpska RS MoA Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske SAA Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju SAFFRD Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj (MVTEO) SESMARD Podrška za uspostavu državnog ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja SME Mala i srednja preduzeća SoV Izvori verifikacije SPH Strateški plan za harmonizaciju (poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja) SVO Državni ured za veterinu (BiH) UNMAC UN centar za uklanjanje mina UPOV Meñunarodna unija za zaštitu novih vrsta USAID Američka agencija za meñunarodni razvoj VAT Porez na dodatnu vrijednost WB Svjetska banka WHO Svjetska zdravstvena organizacija WTO/STO Svjetska trgovinska organizacija STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 8 Predgovor 1. Uvod: Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) pripremio je nacrt Strateškog plana za harmonizaciju poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja (u daljem tekstu: Strateški plan), uz podršku SESMARD projekta koji finansira EU. Ovaj dokument pruža: (i) Detaljnu osnovnu analizu poljoprivrede, šumarstva, prehrane i ruralnih područja BiH (ii) Detaljnu analizu institucionalnog, pravnog i političkog okvira PPRR na državnom i entitetskom nivou (iii) Detaljnu analizu prednosti, slabosti, prilika i prijetnji za sektore poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja u BiH (iv) Strateški okvir za poljoprivredu i ruralni razvoj u čijem se okviru mogu odrediti prioriteti politike i operativni programi na državnom i entitetskom nivou za period 2008-2011. godine Ključni cilj Strateškog plana je obezbjeñivanje okvira za postepenu harmonizaciju politika, programa, institucija, zakona, provedbenih propisa, sistema i službi u BiH sa uslovima koji su po ovim elementima na snazi u EU. Namjera je da ovaj plan obezbijedi platformu i okvir za implementaciju pred-IPA-RD aktivnosti koje će se preduzimati počevši od 2008. godine, što bi trebalo da omogući da se do 2011. godine uspostave temeljni uslovi za prihvat fondova EU namijenjenih za ruralni razvoj. Takoñer je namjera da Strateški plan pruži opsežan izvor informacija o sektoru u cjelini. Nadamo se da će sadržaj i preporuke izvještaja stimulirati, na informacijama zasnovanu i u većem stepenu fokusiranu, debatu meñu interesnim grupama u sektoru o trenutnim i budućim prioritetima politike i aktivnostima koje će osigurati da sektori poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja budu u 21. vijeku efektivno konkurentni. Strateški plan (2008-2011.) predstavlja okvir u koji se mogu uvoditi neophodne reforme javnog sektora u cilju jačanja koordinacije i upravljanja sektorom, jačanja uloge i značaj izvršnih agencija odgovornih za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu zdravlja bilja, kao i u cilju ubrzanja zakonodavne i institucionalne reforme za osiguranje postepenog prilagoñavanja meñunarodnim standardima. Plan takoñer predviña jačanje kapaciteta za podršku ruralnom razvoju. Nove javne odgovornosti će zahtijevati nove organizacione strukture i nove poslove sa zahtjevima za novim znanjima i vještinama. Očekuje se da će odreñene javne funkcije biti ukinute ili biti prebačene u privatni sektor, dok će se druge proširiti, kako na državnom tako i na entitetskom nivou. Da bi Strateški plan bio uspješan u ovim područjima, biće potreban do sada neviñen stepen saradnje izmeñu različitih javnih i privatnih institucija i organizacija koje su u sektor uključene na svim nivoima. Strateški plan predlaže povećanu (razdvojenu) podršku ulaganja u privatni sektor, fokusiranu na jačanje sektorskog poljoprivredno-prehrambenog tržišnog lanca, kao i poboljšanje pristupa proizvoñača i prerañivača modernoj tehnologiji. Odluke o tome kakve će se vrste mjera i aktivnosti podržavati biće zasnovane na njihovom potencijalnom doprinosu profitabilnosti, generisanju prihoda i povećanju mogućnosti zapošljavanja. Kao rezultat novih konkurencijskih pritisaka koji nastaju integracijom regionalnog tržišta postepeno će se mijenjati struktura poljoprivredne proizvodnje. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 9 Proizvodnja i prodaja nekih od tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda u BiH će biti povećana, dok će proizvodnja drugih roba biti smanjena. Da bi se dao podsticaj ovim promjenama, okviri politike će biti prilagoñeni. Integracija regionalnog tržišta će imati značajne implikacije za ruralnu ekonomiju BiH. Neki proizvoñači i prerañivači neće moći iskoristiti mogućnosti koje pruža poboljšanje pristupa većem tržištu njihovih proizvoda. Manje efikasni poljoprivredni prerañivači i proizvoñači, kao i oni koji imaju loš pristup prodajnim mjestima, manje kvalitetno zemljište i nedovoljan obim proizvodnje, će imati poteškoća u postizanju konkurentnosti sa uvoznim proizvodima. Ove poteškoće će uticati na mogućnost dugoročne održivosti mnogih ruralnih zajednica. Ruralni razvoj će, prema tome, postati sve značajniji element poljoprivredne politike, a naročito kreiranja i implementacije mjera kojima bi se ruralnom stanovništvu pomoglo da nañe alternativne izvore prihoda i zaposlenja koji nisu vezani za poljoprivredna gazdinstva, jer će se sveukupno zapošljavanje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji smanjivati. Strateški plan pruža okvir sa kojim se to može postepeno postići. 2. Informacije i izvori podataka: Učinjeni su svi napori da se u ovom izvještaju koriste pouzdane i provjerene informacije i podaci, pri čemu je primarna odgovornost za njihovu pouzdanost na Sektoru poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja u MVTEO-u. Za pisanje ovog izvještaja korišteni su službeni izvori podataka (primarno izvori BiH i entitetskih zavoda za statistiku), uz dopunjavanje procjenama tamo gdje nije bilo dovoljno podataka. Uz uvažavanje činjenice da tačnost podataka ne mora, u nekim slučajevima, u potpunosti odražavati istinsku situaciju u sektoru, nadamo se da su predstavljene informacije dovoljne za identifikaciju osnovnih trendova u proizvodnji, preradi i trgovini, te da su one dovoljnog nivoa tačnosti za usmjeravanje kratkoročnog i srednjoročnog planiranja i sektorskog razvoja. Važno je naglasiti da Strateški plan kao jedan od prioriteta prepoznaje potrebu da se ažuriraju dostupni izvori podataka o sektoru putem ciljanih anketa kao i poboljšanja kvaliteta postojećih sistema za prikupljanje podataka. Zahvale: Veliki broj osoba i institucija bio je uključen u pripremu Strateškog plana. Ministarstvo želi odati priznanje i izraziti svoju zahvalnost za angažman i doprinos Evropske unije, naročito projekta SESMARD, koji implementira Vakakis International (Grčka), a koji je inicirao i usmjeravao pripreme glavnog dokumenta i analiza koje dokument sadrži; entitetskim ministarstvima poljoprivrede i Odjelu za poljoprivredu Brčko Distrikta BiH; raznim izvršnim agencijama koje rade u sektoru, a koje su dale svoj značajan doprinos; Twinning projektu EU iz oblasti veterinarstva kao i osobama iz mnogih drugih institucija koje su dale neprocjenjiv doprinos, informacije i komentare o različitim aspektima Strateškog plana, uključujući: Agenciju za statistiku BiH i entitetske zavode za statistiku; Privredne komore BiH i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Vjerujemo da su oni svojim angažmanom značajno poboljšali kvalitet dokumenta. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 10 1. SADAŠNJA SITUACIJA U SEKTORU

1.1. Poljoprivreda, prehrana i šumarstvo u ekonomiji Ovo poglavlje donosi pregled ekonomskog značaja sektora unutar sveobuhvatne ekonomije BiH, obezbjeñujući informacije o poljoprivredi i njenom značaju u okviru neslužbene ekonomije BiH, o značaju šumarstva i šumskih proizvoda, značaju prehrambene industrije, kao i pregled općih poljoprivredno-prehrambenih potrošačkih trendova.

1.1.1. Značaj sektora u ukupnoj ekonomiji Tokom proteklih pet godina, godišnja stopa porasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ukupnoj ekonomiji BiH ostala je manje više konstantna, na oko 5%. Pri sadašnjim cijenama, BDP je u 2006. godini iznosio 16,160 miliona KM, što iznosi 4,100 KM po glavi stanovnika. Primarni izvori ekonomskog rasta tokom proteklih pet godina su se desili u privrednom sektoru, sa povećanim naglaskom na sirovine i srodne prerañivačke sektore, što je stvorilo novu dodatnu vrijednost. Povećana proizvodnja u ovim sektorima, kao i povećanje cijena roba je pozitivno uticalo na porast BDP. Procenat BDP-a koji se može pripisati primarnim djelatnostima (uključujući poljoprivredu, lov, šumarstvo i ribarstvo) se postepeno smanjivao proteklih godina (od 35,7% u 2004. godini do 35,4% u 2005 godini). Za razliku od toga, sektor usluga je bio u porastu (od 67% u 2004. godini do 67,89% u 2005 godini). Procenat doprinosa javnog sektora ukupnom BDP-u se konstantno smanjivao tokom zadnje tri godine, i sada iznosi oko 22%. Iako je udio poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u ukupnom BDP-u tokom proteklih pet godina smanjen (grafikon 1.1.1), sektor je još uvijek dosta značajan. Procjene zasnovane na službenim statistikama ukazuju da primarna poljoprivredna i šumarska proizvodnja nose oko 10% BDP-a. Sektor je značajniji za ekonomiju Republike Srpske (RS) nego za ekonomiju Federacije BiH (FBiH). Udio poljoprivrednog sektora u ukupnom BDP za RS je u padu proteklih godina, ali je još uvijek visok u poreñenju sa drugim evropskim zemljama i procjenjuje se da je iznosio više od 12% u 2006. godini (13,3% u 2005. godini), dok je u Federaciji nivo ostao relativno nepromijenjen, na oko 6% BDP-a. Grafik 1.1.1: Udio sektora u ukupnom BDP-u (BiH, FBiH, RS) Izvor: Agencija za statistiku BiH, Zavod za statistiku FBiH, Republički zavod za statistiku RS STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 11

1.1.2. Poljoprivreda i njena uloga u neformalnoj ekonomiji Udio poljoprivredno-prehrambenog sektora (poljoprivredne proizvodnje i prerade hrane) u ukupnoj zaposlenosti u cijeloj BiH je službeno procijenjen na 7.4%. Meñutim, grafikon 1.3.2 pokazuje da je primarna poljoprivredna proizvodnja od strane mnogih analitičara procijenjena kao najznačajniji sektor ekonomije BiH po pitanju pružanja mogućnosti za neformalno zapošljavanje. Uzimajući u obzir podatke u vezi sa samodovoljnim poljoprivrednim gazdinstvima, kao i poljoprivredna gazdinstava djelimično orijentisana na tržišnu proizvodnju, procjenjuje1 se da sektor obezbjeñuje izmeñu 20% i 50% ukupnog (formalnog i neformalnog) zapošljavanja u BiH. Neformalni sektor ekonomije doprinosi ekonomskoj aktivnosti prevenstveno kroz razmjenu roba ili kroz novčane transakcije koje nije lako prikazati u službenim statistikama. Procjenjuje se da bi tačno mjerenje neformalne ekonomske aktivnosti moglo dodati čak 60% službenom nivou BDP-a, a doprinos sektora poljoprivrede bi iznosio jednu četvrtinu ove vrijednosti. Uvoñenje poreza na dodatnu vrijednost i njegovo sistematsko sprovoñenje bi trebalo progresivno smanjiti nivoe nezabilježene ekonomske aktivnosti i pružiti bolje statističke informacije za izračunavanje BDP-a. Meñutim, činjenica da je manje od 1.000 poljoprivrednih gazdinstava registrovano kao poslovni subjekti govori da će sprovoñenje registracije i prikupljanja PDV-a u sektoru poljoprivrede biti skupo i dugotrajno te da će se vjerovatno bilježiti samo neznatno povećanje u prikupljenom porezu u poreñenju sa drugim sektorima. Znatan broj poljoprivrednih proizvoñača se bavi proizvodnjom za svoje potrebe, što im omogućava da izbjegnu najgore posljedice siromaštva, ali i da ostanu izvan registrovanih tokova ekonomije. Ovo kao i drugi faktori će osigurati da sektor poljoprivrede ostane značajan dio u sjeni ekonomije i u narednom pretpostavljenom ekonomskom razvoju BiH.

1.1.3. Šumarstvo i proizvodi šumarstva Šume pokrivaju oko 50% površine zemlje i predstavljaju značajan izvor zapošljavanja u održavanju i eksploataciji šuma, drvnim industrijama (drvna graña, ogrevno drvo) i drugim proizvodnjama vezanim za šumarstvo (sakupljanje gljiva, šumskog voća i bilja), lovu i nekim drugim vidovima rekreacije. Ne treba posebno naglašavati značaj šuma u održavanju dobrog stanja okoliša, a posebno u zaštiti od poplava. Šumarstvo je značajan pod-sektor ekonomije Bosne i Hercegovine. Doprinos šumarstva BDP-u u 2004. i 2005. godini procijenjen je na nekih 4%, sa bruto proizvodnjom vrijednosti 615 miliona KM u 2004. i 663 miliona KM u 2005. godini. Grafikon 1.1.2 pokazuje da veliki dio proizvodnje zauzimaju trupci bez ili s vrlo niskom dodatnom vrijednošću. Treba, meñutim, primijetiti da je proizvodnja drvnih proizvoda koji imaju višu dodatnu vrijednost, kao što je namještaj, porasla za 6,6% u FBiH i preko 25% u RS-u u 2005. godini. U 1990. godini, šumarstvo i drvna industrija su obezbjeñivali oko 36.000 radnih mjesta. Noviji podaci o zapošljavanju u sektoru šumarstva i drvne industrije nisu bili dostupni. 1 Procjene u izvještaju Svjetske banke u 2004. godini prikazuju brojke gazdinstava koji proizvode za svoje domaćinstvo i onih koji djelimično proizvode za tržište, ukupno oko 190,000, od kojih ih je u RS oko 60%, a u FBiH 40% STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 12 Grafik 1.1.2: Vrijednost proizvodnje šumarstva i drvne industrije (2005. i 2004. godina) Izvor : ASBiH, Industrijska proizvodnja 2004, 2005. godina

1.1.4. Prehrambeno-prerañivačka industrija Proizvodnja hrane i prehrambeno-prerañivačka industrija su značajno doprinijele ukupnom BDP-u. Vrijednost bruto proizvodnje hrane i pića je u 2004. godini iznosila 1.035 miliona KM, a u 2005. godini 1.283 miliona KM. Procijenjeni doprinos sektora ukupnom BDP-u povećan je sa 7% u 2004. godini na 8% u 2005. godini. Vrijednost proizvodnje u 2005. godini povećana je za 24% u poreñenju sa 2004. godinom, što pokazuje odreñeni oporavak industrije i što se naročito odnosi na privatizirane kompanije koje su imale koristi od direktnih stranih ulaganja (FDI) ili partnerstva (npr. Meggle, Dukat, Vegafruit, Klas Sarajevo, Coca-Cola, Vitaminka Banja Luka, Mira Prijedor, Mlijekoprodukt, Bimal Brčko i Lijanovići). Meñutim, mnoga državna preduzeća sa zastarjelom opremom rade na mnogo manjem nivou od svog maksimalnog instalisanog kapaciteta (pogledati ispod). Veoma mali broj preduzeća primjenjuje procedure izrade, procesa ili upravljanja (npr. HACCP) koje mogu ispuniti higijenske i zdravstvene zahtjeve utvrñene od strane EU i drugih mogućih inostranih kupaca prehrambenih proizvoda iz BiH. I dalje se bilježi značajan spoljnotrgovinski deficit, što je pogoršano time što BiH za domaće tržište uglavnom proizvodi proizvode koji imaju nisku vrijednost (npr. sterilizirano mlijeko, polu-pasterizirano mlijeko), a uvozi proizvode koji imaju visoku vrijednost (npr. fermentirane mliječne proizvode, skupe sireve itd.). STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 13 Grafik 1.1.3: Vrijednost proizvodnje prehrambene industrije i industrije pića u BiH (2004. i 2005. godina) Izvor: ASBiH, Industrijska proizvodnja za 2004, 2005. godinu Grafikon 1.1.3 pokazuje da je najveći porast vrijednosti proizvodnje zabilježila pekarska industrija, mesna industrija (naročito proizvodnja polutrajnih proizvoda) te prerada ribe i mlijeka. Vrijednost proizvodnje je nastavila opadati za duhan i duhanske proizvode, kao i za mlinsku industriju, koja je izgubila svoj primat na domaćem tržištu. Industrija voća i povrća je u istom periodu stagnirala. Tradicionalno, alkohol kao i bezalkoholna pića daju jedan od najvećih doprinosa bruto proizvodnji prehrambene industrije, ali su prošlih godina doživjeli nizak godišnji porast (osim za pivo), što je rezultat povećane konkurencije uvoznih proizvoda. Dalje informacije i analize za osnovne prehrambeno prerañivačke sektore u BiH su predstavljene u dijelovima teksta koji se odnose na prikaz stanja sektora.

1.1.5. Potrošnja hrane Navike u potrošnji hrane su se promijenile tokom prethodnih godina, a potrošači su postali sve zahtjevniji po pitanju sofisticiranosti, higijenske ispravnosti i, u manjim razmjerama, pogodnosti. Uprkos povećanju proizvodnje, domaća prehrambena industrija još uvijek nije u stanju zadovoljiti potražnju, naročito za visoko prerañenim ili inovativnim prehrambenim proizvodima. Domaće tržište i dalje predstavlja veliki potencijal za domaću proizvodnju, ukoliko se proizvodne tehnologije, higijenska ispravnost, upravljanje i marketing unaprijede do nivoa koji postoji u konkurentnim zemljama. Prosječna godišnja potrošnja žitarica u BiH se procjenjuje na 122 kg/po osobi (USAID, 1999) ili više, i veoma je visoka u poreñenju sa drugim zemljama. Ukupna potrošnja žitarica iznosi 500.000-545.000 t. Potrošnja mlijeka u BiH procijenjena je na 300-400 miliona litara godišnje, ili minimalno oko 100 litara/osobi. Ovo je znatno povećanje u poreñenju sa potrošnjom neposredno nakon rata. Većinu ovog povećanja je pokrila proizvodnja BiH, naročito za UHT mlijeko. Vjeruje se da potrošači imaju više povjerenja u higijenu i kvalitet ovog nego drugih vrsta mlijeka koje se proizvode u BiH. Takoñer je došlo do povećane potrošnje voćnog jogurta, vrhnja i svježeg sira, koji se većinom uvoze. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 14 Krajem 1990-ih potrošnja mesa je opala i u 2000. godini je procijenjena na 70 kg/ po glavi stanovnika. Struktura potrošnje mesa se takoñer promijenila i rezultirala je u smanjenju potražnje za skupom teletinom, junetinom i jagnjetinom, dok je potrošnja relativno jeftinog pilećeg mesa povećana za oko 50%. Procjenjuje se da se u BiH godišnje konzumira oko 380 miliona jaja. Kroz rast kupovne moći i podizanje svijesti potrošača, u kombinaciji sa povećanom dostupnošću svježeg voća i povrća, potražnja za ovim proizvodima se može dodatno povećati. Isto se odnosi i na prerañeno voće i povrće (voćni sokovi i konzervirano ili smrznuto povrće), te na smrznutu ribu. Potrošnja bezalkoholnih pića, mineralne vode, slatkiša i snek proizvoda je povećana tokom posljednjih pet godina, zahvaljujući boljoj snabdjevenosti (uglavnom uvoz), kao i intenzivnim marketinškim akcijama. Potrošnja vina, rakije i piva djeluje relativno stabilno. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 15

1.2. Geografski regioni i društveno-ekonomska situacija BiH Ovo poglavlje donosi pregled situacije u ruralnim područjima BiH, uključujući i pregled administrativne strukture, glavnih geografsikh karakteristika (uključujući i definiciju manje povoljnih područja), ruralne demografije, službi i usluga za podršku ruralnom razvoju, ruralnog turizma i drugih društveno- ekonomskih faktora koji imaju uticaja na ruralna područja. Ove informacije su korištene za analizu ruralnih karakteristika i za definisanje klastera koji se mogu koristiti u svrhe ruralnog planiranja.

1.2.1. Administrativna područja Teritorija BiH čini oblast od oko 51,000 km2 koju čine dva entiteta (Federacija Bosne i Hercegovine - FBiH i Republika Srpska - RS) i Brčko Distrikt BiH (BD). Statistički gledano, u BiH postoji 6.129 naseljenih mjesta koje ulaze u sastav 142 općine. U sastavu FBiH je 79 općina koje su grupisane u 10 kantona, dok se RS sastoji od 63 općine (mapa 1.2.1). Administrativna struktura uspostavljena za podržavanje ovog okvira predstavlja visoko decentraliziran, kompleksan i zahtjevan upravni okvir. Mapa 1.2.1: Administrativna struktura BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 16

1.2.2. Ruralna područja Ruralna područja BiH su utvrñena primjenom definicije ruralnih područja koju koristi OECD, prema kojoj se ruralnim smatraju područja sa manje od 150 stanovnika po km². Primjenom OECD definicije, a prema podacima iz 2005. godine, 81% ukupne površine zemlje i 61% ukupnog broja stanovnika se može klasificirati kao ruralno (Mapa 1.2.2). Stotinu četrnaest općina se klasificiraju kao ruralne i one imaju 2,372,162 stanovnika. U poreñenju sa procjenama iz 2000. godine, ukupan broj stanovnika u ovim općinama je smanjen za 0.54%. Mapa 1.1.2: Urbana i ruralna područja u BiH (2005. godina) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 17

1.2.3. Prostorne karakteristike Brdsko-planinski karakter osnovno je obilježje ruralnih područja Bosne i Hercegovine. U BiH na brdsko-planinska područja otpada 66% ukupne površine. Oko 5% teritorije se klasificira u ravničarske predjele i oko 29% kao krš. Geografski, ravničarska područja se nalaze na sjeveru, dok je region krša predominantno lociran na jugu zemlje, (Mapa 1.2.3). Planinska i brdska područja se protežu u lancu od sjeverozapada, preko centralnog dijela, do jugoistoka zemlje i imaju značajan uticaj na klimu, naročito na padavine, različitih oblasti (Mapa 1.2.4). Prosječne godišnje padavine su najviše na zapadu i jugozapadu BiH, kako prevladavajući vjetrovi usmjeravaju kišne oblake u ove, zbog svog brdsko-planinskog karaktera, visoke oblasti. Rezultat je veoma visok nivo padavina kao i postojanje kišnog vela u sjevernim područjima BiH gdje ima manje padavina. Mapa 1.2.3: Topografija BiH Mapa 1.2.4: Prosječne godišnje padavine u BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 18 Kombinacija topografije i klime sa pedološkim svojstvima tla pridonose kompleksnom modelu korištenja zemljišta. Područja visokih planina, kao i brdovita područja, očekivano su u velikom svom dijelu pokrivena šumama pod kojima se u BiH nalazi oko 2.7 miliona hektara. Obradivo zemljište se uglavnom nalazi u sjevernim područjima zemlje, iako se manja područja obradivog zemljišta takoñer mogu naći u dolinama rijeka. Na jugoistoku zemlje je, uz visok nivo padavina, predominantan biljni pokrivač od grmlja i niskog rastinja. Zapad zemlje karakterišu značajne površine pod visokim pašnjacima. (mapa 1.2.5). Mapa 1.2.5 Iskorištenost zemljišta / Pokrivenost zemljišta u BiH Detaljnija analiza mape 1.2.5 pokazuje da postoji značajna površina napuštenog zemljišta na sjeveru BiH. Ovo zemljište je uglavnom u ravničarskim regionima i plodno je. Meñutim, prisustvo mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava spriječava korištenje ovog zemljišta za proizvodnu poljoprivredu. Zagañenje iz rijeke Save takoñer ima negativan uticaj na poljoprivrednu produktivnost ovog regiona. Fizička geografija zemlje ima značajan uticaj na raspored ekonomskih aktivnosti i stanovništvo kao i transportnu i komunikacijsku infrastrukturu koja se većinom nalazi u dolinama rijeka koje presijecaju zemlju. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 19

1.2.4. Karakteristike manje povoljnih područja Manje povoljna područja u BiH se klasificiraju prema slijedećim kriterijima: a) Svo zemljište iznad 800 metara nadmorske visine b) Svo zemljište od 600 – 800 metara nadmorske visine sa prosječnim nagibom iznad 160 c) Svo zemljište izmeñu 300 – 600 metara nadmorske visine, sa prosječnim nagibom većim od 250 d) Sve općine gdje je gustoća naseljenosti manja od 45 osoba po kvadratnom kilometru Koristeći ove kriterije za klasificiranje, veliki dio zemlje se može svrstati u nepovoljna ili manje povoljna područja. Mapa 1.2.6. pokazuje područja koja su klasificirana kao manje povoljna. Tabela ispod sadrži statistički pregled svakog od ovako svrstanih područja. Iako se veliki dio sjeverne oblasti zemlje ne klasificira kao manje povoljno područje, treba imati u vidu da su veliki dijelovi zemljišta u ovim i drugim regionima i dalje rizični zbog prisustva mina i neeksplodiranih eksplozivnih sredstava (vidi mapu 1.2.7). Ova područja se takoñer mogu smatrati manje povoljnim područjima imajući u vidu ograničenja koja na njima postoje za razvoj poljoprivrede. Mapa 1.2.6: Manje povoljna područja u BiH (2005. godina) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 20 Tabela 1.2.1: Statistički pregled manje povoljnih područja u BiH % od ukupne Kriteriji za određivanje manje povoljnih područja područje % Ukupno MPP površina (MPP) (km2) MPP zemljišta Zemljište između 300 – 600 metara n.v. sa nagibom >25% (km2) 660 2.33 1.29 Zemljište između 600 - 800 metara n.v. sa nagibom >16% (km2) 1,004 3.54 1.96 2 Zemljište iznad 800 metara n.v. (km ) 26,685 94.13 52.13 Ukupno zemljište MPP (Km2) 28,349 55.38 2 Gustoća naseljenosti <45 osoba po km 24,467 63.00 Mapa 1.2.7: Minirana područja u BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 21

1.2.5. Ruralne demografske karakteristike

1.2.5.1. Opća demografija Demografske analize u BiH su ograničene nedostatkom novijeg popisa stanovništva (posljednji popis održan je 1991. godine). Agencija za statistiku BiH, kao i entitetski zavodi za statistiku iznose samo procjene broja stanovnika. Meñutim, postoje znatne razlike izmeñu osnovnih grupa podataka koje spriječavaju detaljnu demografsku analizu. Agencija za statistiku BiH izvještava da je broj stanovnika u BiH u 2005. godini iznosio 3.842,537 što predstavlja porast od 2,4% od 1996. godine kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Postoji sporo, ali ravnomjerno povećanje u procijenjenom broju stanovnika od 2000. godine, sa porastom od prosječnih 0,46% godišnje. Usporedba broja stanovnika iz 1991. godine sa brojem iz 2005. godine, ističe opseg emigracije tokom 1990tih, koje skorije povratne migracije još nisu uspjele značajnije amortizovati. Za procjene promjena u raspodjeli stanovništva u BiH u periodu od 2000. do 2005. godine korišteni su općinski podaci o stanovništvu, prikupljeni od strane entiteta i Brčko distrikta. Iako ovako prikupljeni podaci o ukupnom broju stanovnika ne odgovaraju podacima dobivenim od Agencije za statistiku BiH, ovo su jedini dostupni podaci i koriste se kao informacije kod analiza vezanih za raspodjelu stanovništva na općinskom nivou. Prostorna procjena pokazuje da je veliki dio stanovništva koncentrisan u, i oko glavnih urbanih centara. Unatoč tome, znatan dio (61%, ukupnog stanovništva) nastavlja da živi u ruralnim područjima. Sjeverni dio BiH koji se uglavnom poklapa sa gore spomenutim ravničarskim i suhim područjima je gušće naseljen od ostalih dijelova zemlje. Izuzetke od navedenog predstavljaju općine sa većim urbanim centrima, npr. Mostar. Mapa 1.2.8 Stanovništvo u općinama BiH Mapa 1.2.9 Općine koje su doživjele opadanje 2005. godine broja stanovnika u BIH: 2000 – 2005. godine STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 22 Procjene promjena u ruralnom stanovništvu pokazuju da je 28 općina izgubilo ukupno 32.000 stanovnika, dok je 86 općina dobilo ukupno oko 125.000 stanovnika. Općine koje gube stanovnike uglavnom se nalaze u brdsko-planinskim područjima sa lošom saobraćajnom infrastrukturom. Tabela 1.2.2: Procjena promjena u ruralnom stanovništvu Prosječne promjene Broj Osobe % Ruralnih općina u stanovništvu Općine u kojima se broj 28 32,255 -1,152 24.56 stanovnika smanjuje Općine u kojima se broj 86 124,787 +1,451 76.11 stanovnika povećava Procjene razmještaja ruralnog stanovništva naglašavaju koncentraciju stanovništva u ograničenom broju općina. U pet općina, Gradiškoj, Bijeljini, Mostaru (4), Prijedoru i Bihaću, živi 20% ukupnog ruralnog stanovništva i 10% ukupnog stanovništva BiH. Nedostatak podataka o urbanom stanovništvu na općinskom nivou predstavlja prepreku za kreiranje tipologije ruralnih područja, koju je razvio OECD, a koja općine dijeli na predominantno ruralne (PR), srednje ruralne (IR) ili predominantno urbane (PU). Meñutim, zasnovano na podacima koji su korišteni u tabeli 1.2.2, razumno je pretpostaviti da se one općine koje imaju više od 5% ruralnog stanovništva mogu klasificirati kao PU i da će te općine putem prirodnog porasta kao i putem migracija postati potpuno urbanizirane u narednim godinama. Isto tako se može očekivati da one općine koje imaju 3 – 4% ruralnog stanovništva, koje se potencijalno mogu klasificirati kao srednje ruralne, dožive nagli porast, naročito kada se ima u vidu njihova blizina općinama koje se klasificiraju kao urbane. Zbog toga postoji mogućnost da i one postanu predominantno urbane ili čak urbane. Područja koja se mogu smatrati predominantno urbanim ili srednje ruralnim imaju karakterističnu geografiju. Ove općine su uglavnom, sa izuzetkom Mostara, smještene u sjevernom regionu. Općine koje su predominantno ruralne su raštrkane po teritoroiji cijele zemlje, sa predominantnom zastupljenošću u južnim dijelovima BiH. U nekim od ovih općina bilježi se znatan porast stanovništva (mapa 1.2.11). Općine koje doživljavaju najveći porast stanovništva uglavnom se nalaze na jugu. Mapa 1.2.10: Koncentracija ruralnog Mapa 1.2.11: Promjene u ruralnom stanovništva u 2005. godini stanovništvu u BIH (2000. – 2005. godina) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 23

1.2.5.2. Jednakost spolova u ruralnim područjima Kvantitativne informacije o pitanjima vezanim za jednakost spolova u ruralnim područjima su trenutno limitirane. Meñutim, primjeri kao i kvalitativne studije sugeriraju da su žene disproporcijalno pogoñene negativnim društvenim i ekonomskim promjenama koje su se desile u ruralnim područjima u protekloj deceniji. Pomenute studije takoñer pokazuju da je opstanak porodica tokom perioda konflikta kao i post-ratnog perioda uglavnom postignut kroz povećanu radnu aktivnost žena u kući i na porodičnim gazdinstvima. Povećan pritisak i teškoće u kojima su se žene našle su ozbiljno uticale na njihovo zdravlje, što se pokazuje smanjenjem očekivanog životnog vijeka žena kao i u povećanom broju žena koje obolijevaju od raka. Uprkos tome, u BiH nisu uvedene konzistentne politike da bi se poboljšala jednakost spolova ili razvijene afirmativne akcije za rješavanje problema žena u ruralnim zajednicama. Iako su žene bile i još uvijek su u velikom broju uključene u sektor nevladinih organizacija, danas su one još uvijek veoma loše predstavljene po pitanju službenog donošenja odluka, u lokalnom samoupravljanju kao i planiranju strategija ruralnog razvoja. Sa uvoñenjem tržišnih reformi, pojavili su se i novi načini diskriminacije, koji se odražavaju u sve većoj nezaposlenosti žena, povećanju vertikalne segregacije poslova, sve većoj razlici u nivou plata, sve većem prelasku žena iz sektora formalne ekonomije u sektor neformalne ekonomije, iz javne sfere i plaćenog rada u privatnu sferu i neplaćeni rad (porodica i briga o djeci), neadekvatne prakse planiranja porodice kao i službe za reproduktivnu zdravstvenu zaštitu kao i uvijek prisutna kombinacija nasilja u kući i seksualnog iskorištavanja kojima je izložen veliki broj žena. Siromaštvo postaje sve više feminizirano, naročito u ruralnim područjima i ima izrazitog uticaja na žene iz manjinskih grupa, samohrane majke, itd. Žene su takoñer bile isključene iz procesa privatizacije u poljoprivredi (vlasništvo zemlje, vlasništvo poljoprivrednih preduzeća) kao i iz donošenja odluka na lokalnom nivou (učešće u lokalnim/općinskim organima samouprave) te imaju puno manje koristi od muškaraca kod pristupa resursima i službama ruralnog razvoja (pristup tržištima i tržišnim informacijama, veterinarskim i stručnim službama, službama za zdravlje životinja, poljoprivrednoj tehnologiji, novčanim naknadama za poljoprivredu i ruralni razvoj). Ova ograničenja se mogu riješiti kroz programe ruralnog razvoja, i osigurati pristup njihovom kreiranju i implementaciji. Postoji potreba da se da podrška učešću ženskih članova organa lokalne samouprave i predstavnika ženskih nevladinih organizacija u procjeni trenutne situacije kao i procjeni posebnih potreba, što će voditi ka formulisanju regionalnih planova ruralnog razvoja, kreiranju pilot projekata/programa, formulisanju pilot mjera ruralnog razvoja, obuci, razvoju pokazatelja za monitoring. Uvoñenje kvota za raspodjelu sredstava za mjere ruralnog razvoja za isključivo podržavanje projekata za žene bi se trebalo razmotriti u konsultaciji sa ženskim nevladinim organizacijama i drugim ženskim predstavnicima, uz kreiranje posebnih indikatora za probleme vezane za spolove i nadgledanje rada u ovoj oblasti.

1.2.5.3. Situacija u obrazovanju u ruralnim područjima Obrazovanje u BiH je propisano zakonodavstvom na različitim nivoima vlasti. U RS predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, kao i više/visoko obrazovanje su regulisani sa četiri odvojena seta propisa na entitetskom nivou. U FBiH obrazovanje je regulisano propisima na kontonalnom nivou. Svaki od deset kantona ima sopstveni zakon o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. Kantoni koji imaju univerzitete takoñe imaju i zakone o višem/visokom obrazovanju. U RS, Ministarstvo za obrazovanje i kulturu odgovorno je za monitoring, planiranje i provoñenje politike u oblasti obrazovanja. U FBiH, ova uloga pripada kantonalnim ministarstvima obrazovanja i Federalnom Ministarstvu za obrazovanje i nauku na entitetskom nivou. Federalno Ministarstvo za obrazovanje i nauku djeluje uglavnom kao koordinirajuće tijelo za obrazovnu politiku izmeñu kantonalnih institucija. Agencija za standarde i evaluaciju opšteg obrazovanja na meñuentitetskom nivou, te Koordinacijski komitet za više obrazovanje postoje kako bi formulisali koherentan okvir obrazovne politike. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 24 Pravila i propisi za planiranje finansiranja osnovnog i srednjeg obrazovanja slični su u FBiH i RS i bazirani su na principima javnog finansiranja. Nijedan entitet ne daje dovoljne fondove za finansiranje obrazovanja. Totalni udio bruto domaćeg proizvoda u obrazovanju je 6,4%, što je više od prosjeka u ostalim evropskim zemljama (EU i CEE). Meñutim, bruto domaći proizvod u BiH jako je nizak u poreñenju sa mnogim drugim zemljama, obrazovni sistem je loše organizovan. Kao posljedica toga, finansijska pozicija obrazovanja ostaje loša u mnogim školama, a situacija u ruralnim područjima često je i mnogo gora od situacije u školama koje se nalaze u urbanim zonama ili u blizini urbanih zona, sa velikim brojem škola koje nisu u stanju finansijski pokriti ni najosnovnije aktivnosti. Postoji velika potreba za unapreñenjem sistema upravljanja i finansiranja obrazovnih institucija, kao i potreba za unapreñenjem pristupa i povećane uključenosti u sve nivoe obrazovanja, pogotovo u ruralnim područjima. U 2003. godini bilo je oko 606.000 studenata u BiH. Oko 367.000 pohañalo je 1.836 osnovnih škola, a oko 172.000 učenika pohañalo je 295 srednjih škola. Postoji sedam univerziteta sa 95 disciplina koje pohaña 67.000 redovnih studenata. S obzirom na slabosti postojeće obrazovne strukture, nivo obrazovanosti ruralne populacije u BiH je relativno nizak, sa visokim nivoom nepismenosti u cijeloj zemlji. Podaci koji proizilaze iz istraživanja mjerenja životnog standarda (2001.) pokazuju da od ukupne muške populacije starije od 25 godina; 25% nije završilo osnovnu školu; dakle, nemaju formalno obrazovanje, 22% ima samo osnovno obrazovanje; 48% je završilo srednju školu i 5% ima završeno univerzitetsko obrazovanje sa kvalifikacijom. Što se tiče ženske populacije iste starosne dobi: 48% nema formalno obrazovanje; 26% ima samo završenu osnovnu školu; 22% je završilo srednju školu i 4% ima univerzitetsku kvalifikaciju. Tabela 1.2.3: Procenat rasprostranjenosti ruralne populacije starije od 25 godina po uzrastu, polu i nivou obrazovanja u BiH Muškarci Žene Starost Nikakvo Osnovno Srednje Više Nikakvo Osnovno Srednje Više 25-29 3.4 27.3 66.3 2.9 2.1 40.7 53.5 3.8 30-34 1.0 26.5 70.8 1.9 2.6 49.5 46.1 1.8 35-39 4.3 22.5 67.1 5.6 15.2 36.3 37.3 11.3 40-44 7.2 28.6 56.5 7.1 25.9 42.2 24.4 7.4 45-49 14.4 21.7 59.6 4.3 43.5 27.8 22.6 6.2 50-54 27.1 24.2 40.8 7.9 61.6 19.1 15.6 3.8 55-59 44.5 22.9 27.3 5.2 76.3 12.4 9.9 1.4 60+ 63.1 13.6 19.3 3.9 86.2 10.4 2.6 0.8 Izvor: LSMS 2001

1.2.5.4. Ulaganja u infrastrukturu i kvalitet stanovanja u ruralnim područjima Pored uticaja koji je rat imao na stanovništvo zemlje, znatna šteta je izazvana i razaranjem materijalnih dobara, posebno u oblasti saobraćaja i infrastrukture te komunikacija i energetike. U 2007. godini još uvijek se u velikoj mjeri susrećemo sa posljedicama ratnih razaranja. Ova situacija dijelomice derogira značajan angažman i investicije koje su uložene za poboljšanje kvaliteta stanovanja i infrastrukture od prestanka ratnih dejstava, odnosno od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Što se tiče stambenih jedinica, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u svom izvještaju ‘Uporedna analiza pristupa pravima izbjeglica i raseljenih osoba’ detaljno opisuje uticaj rata na stanje stambenih objekata u BiH. U periodu od 1992. – 1995. godine oko 452.000 stambenih jedinica je djelimično ili u potpunosti uništeno, što predstavlja polovinu od ukupnog broja stambenih objekata prije rata. Procijenjeno je da je 2005. godine bilo još oko 180.000 stambenih jedinica kojima je potrebna popravka. Ministarstvo nastavlja implementirati programe za pružanje pomoći u STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 25 rekonstrukciji kuća čiji je cilj povratak onih stanovnika koji su raseljeni kao rezultat konflikta, sa naglaskom na stvaranje uslova za povratak izbjeglica u svoje zajednice. Naglašavajući stvaranje uslova za povratak izbjeglica u svoje zajednice, mnoge ruralne oblasti su profitirale kroz povratne migracije. Domaća transportna i komunikaciona infrastruktura. Procjenjuje se da u BiH postoji oko 20.000 km puteva; u prosjeku 2.5 kilometara puteva po km2, uključujući autoputeve, te regionalne i lokalne puteve. Lokalne ceste čine 60% ukupne dužine puteva, regionalne čine daljih 23% dok državne iznose 17%. Razvijene zemlje u prosjeku imaju 100 – 150 km regionalnih i državnih puteva na 100 km2, a procjena je da BiH ima 25 km puteva po 100 km2. Nedovoljna ulaganja u BiH prije rata, kao i šteta načinjena tokom rata, rezultirali su ozbiljnim nedostatkom infrastrukture koji ima uticaja na domaće kao i na meñunarodne mreže transporta. Kvalitet putne infrastrukture se polako popravlja sa popravkom državnih autoputeva, kao i sa unapreñenjem glavnih saobraćajnih linija. Meñutim, uprkos ovim naporima ostaju veliki izazovi. Pregled strategija za regionalni razvoj u BiH, finansiran u okviru EU RED inicijative, ističe ozbiljne nedostatke u transportu koje je potrebno prevazići. Kratak pregled svakog od pet izvještaja koji pokrivaju BiH ističe trenutno stanje infrastrukture puteva na lokalnom i regionalnom nivou. Sinteza ovih izvještaja dovodi do zaključka da su putevi u BiH u veoma lošem fizičkom stanju što spriječava komunikaciju izmeñu ekonomskih centara. Zahtjevni topografski uslovi koji su karakteristika velikog dijela zemlje znatno povećavaju troškove održavanja i unapreñenja postojeće putne infrastrukture. Procjenjuje se da je godišnji trošak održavanja mreže državnih i regionalnih puteva oko 40 miliona eura ili oko 5.000 eura po km. U nekim slučajevima kombinacija neadekvatnih puteva i topografije spriječava direktne veze naročito sa morem i meñunarodnim okruženjem uopće, znači sa potencijalnim tržištem za robe i usluge za BiH. Primjećuje se i nedostatak saradnja sa susjednim zemljama u rješavanju ovih problema što predstavlja prepreku razvoju zapadnog Balkana i BiH. RED izvještaji su ukazali na nizak nivo sigurnosti cestovnog saobraćaja kao i nedostatak jasno odreñenog pravnog okvira koji upravlja pitanjima održavanja i sigurnosti puteva. Širenje urbanih područja oko mnogih većih gradova doprinosi povećanju zakrčenosti i predstavlja prepreku budućem razvoju putne infrastrukture, jer se stambene jedinice grade na zemljištu koje je potrebno za proširenje i razvoj puteva. Povećan obim saobraćaja nagovještava potrebu za modernizacijom postojeće mreže puteva, a sigurnost na regionalnim i lokalnim putevima mora biti unaprijeñena. Infrastruktura meñunarodnog transporta i komunikacija: Dok je državna i regionalna transportna mreža, bez obzira na to koliko je još nerazvijena, ipak u razvoju, meñunarodne veze, transportne veze i komunikacije su izrazito neadekvatne. Ova situacija se može popraviti izgradnjom puteva koji će biti povezani sa Evropskom meñudržavnom drumskom mrežom. Trenutno, meñudržavni regionalni autoputevi zaobilaze BiH i to predstavlja veoma značajnu prepreku razvoju ekonomije na državnom i ruralnom nivou. Ovaj nedostatak odbija meñunarodne investicije u region i na taj način ograničava porast izvoza koji je potreban za povećanje zarade sa inostranih tržišta. Pristup energiji: BiH trenutno generiše samo 60% svojih energetskih potreba što iziskuje potrebu uvoza električne energije iz susjednih zemalja. Razvoj ekonomije će iziskivati dalji uvoz energije, što stavlja dodatni pritisak na državne, entitetske, općinske budžete kao i na budžet Brčko Distrikta. Iako i ovdje postoji nedostatak podataka i informacija, tumačenjem sadržaja izvještaja o regionalnom ekonomskom razvoju postaje očigledno da postoji ograničeno snabdijevanje trofaznom strujom u ruralnim područjima što predstavlja prepreku razvoju srednjih i velikih preduzeća. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 26 Željeznički prevoz: BiH ima mrežu željeznica, ali su urgentno potrebne znatne investicije za popravku osnovne infrastrukture željeznica kao i za zamjenu voznog parka. Kao i sa mrežom puteva, sistem željeznica je ograničen zahtjevnom topografijom BiH. Meñutim, ulaganja u željeznice će značajno doprinijeti razvoju nekih ruralnih područja putem poboljšanog pristupa.

1.2.5.5. Ruralni turizam Podaci o obimu i značaju domaćeg i meñunarodnog turizma su malobrojni i sa nizom ograničenja. Bez obzira na to, pregled RED izvještaja i turističkih vodiča kroz BiH koje je napisao i uredio Tim Clancy ističe potencijal BiH kao lokacije za turizam zasnovan na aktivnostima, kulturi i nasljeñu. Fizička topografija koja predstavlja izazov drugim razvojnim aktivnostima je možda najveća vrijednost koju BiH u ovom pogledu ima. Zemlja ima ogroman neiskorišteni potencijal da se razvije kao destinacija za turizam zasnovan na aktivnostima tokom cijele godine, što predstavlja jedan od segmenata globalne turističke industrije koji bilježi najveći porast. Doprinos ovom potencijalu je i tekući razvoj osnovne infrastrukture na lokalnom nivou potrebne za razvoj turističkih aktivnosti i atrakcija. Ruralna područja imaju značajne lokalne resurse, npr. pejzaže koje mogu koristiti. Štaviše, BiH ima dugu i fascinantnu istoriju vezanu za meñunarodni politički i kulturni razvoj, pa je i u tom pogledu turistički zanimljivo odredište. Postoje brojni izazovi razvoju ruralnog turizma u BiH, meñu kojima je posebno značajna percepcija da je ovaj region još uvijek opasan za turističke posjete. Reklamna kampanja, koja bi inicijalno ciljala evropska i tržišta Srednjeg Istoka potrebna je da bi se naglasila sigurnost područja kao i fizički, prirodni i kulturni resursi BiH te njeno naslijeñe. Efikasnost ovakve kampanje se može poboljšati kroz saradnju sa susjednim zemljama. Ostale poteškoće koje treba prevazići uključuju nedostatak infrastrukture koja omogućava pristup turističkim atrakcijama kao i uslugama koje ruralna područja nude. Potreban je strateški plan koji će identificirati tačke pristupa, destinacije i atrakcije. o Tačke pristupa: Ove tačke podrazumijevaju mjesta gdje se turisti inicijalno okupljaju. U većini slučajeva to mogu biti veći gradovi u zemlji. Meñutim, u slučaju BiH, postoji niz značajnih tačaka pristupa izvan granica zemlje (npr. Dubrovnik), koje trebaju biti uzete u obzir u svakom budućem strateškom planu turizma u ruralnim područjima, odreñujući načine po kojima potencijalni turisti mogu biti ohrabreni da posjete ruralna područja u BiH. o Destinacije: Postoje lokacije koje se ‘moraju vidjeti’ ili ‘moraju posjetiti’. One možda mogu biti tačke pristupa, ali isto tako bi mogle biti područja izuzetne ljepote, ili lokacije koje su interesantne iz razloga nasljeña i/ili kulturnih razloga. Destinacije treba da kombinuju niz atrakcija i aktivnosti koje su od interesa za turiste ruralnih područja (rafting u brzacima, te historijska mjesta). o Atrakcije: Ovo su uglavnom mjesta sa jedinstvenim izvorom interesa za turiste, npr. spektakularni vodopadi, festivali, ili sajmovi. Od ključnog značaja za njihov razvoj je infrastruktura koja ih povezuje sa tačkama pristupa i destinacijama. Žene i razvoj ruralnog turizma: Informacije prikupljene pretragom interneta naglašavaju značaj uloge žena u razvoju turističke industrije. Ovo nije neočekivano, jer meñunarodna literatura o ruralnom turizmu, diverzifikaciji poljoprivrednih gazdinstava i ruralnom razvoju ukazuje na značaj žena u mobilizaciji ljudskih, kulturnih, ekonomskih i društvenih resursa. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 27 Turizam i ugostiteljstvo u BiH: Zahvaljujući svom geografskom položaju, geološkim karakteristikama i biodiverzitetu, brzim planinskim rijekama, diverzitetu geotermalnih voda, zajedno sa niskom gustoćom naseljenosti, BiH ima odlične preduslove za razvoj turizma. S druge strane, nedavni rat, politička nestabilnost, loša infrastruktura (naročito putevi), neadekvatno poznavanje stranih jezika, kao i nedostatak sistematskog pristupa u ovom sektoru usporava njegov razvoj. Podsektori turizma koji imaju najveći potencijal uključuju zimski turizam, zdravstveni turizam i ruralni/eko turizam. Prema procjeni UNWTO (Svjetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija) očekuje se da će turističke aktivnosti i aktivnosti putovanja u BiH rasti po stopi od 5,2% godišnje u periodu od 2006.-2015. godine. Meñutim, doprinos cijelog sektora turizma ukupnom bruto domaćem proizvodu ostaje skroman, na oko 5,8% udjela u od ukupnog BDP. U turizmu i ugostiteljstvu je zaposleno oko 22.000 osoba što predstavlja 1.5% ukupnog zaposlenja u BIH. Grafik 1.2.12: Doprinos turizma BDP-u (2000.-2004. godina) Izvor: USAID (2006.) – Satelitske turističke statistike Meñutim, radi izuzetno visokog prisustva sive ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu, službeni podaci mogu u velikoj mjeri predstavljati neadekvatan prikaz značaja sektora2. Službene statistike se fokusiraju samo na prikupljanje broja turista i broja noćenja u zemlji. Ovi podaci nisu dovoljni da bi se stekle informacije o istinskom doprinosu sektora kao i o njegovom značaju za platni bilans zemlje. Prema nekim istraživanjima koje je sproveo USAID (2006.), sektor ima odličan učinak koji se mjeri odnosom ulaznih i izlaznih turističkih rashoda. Prema službenim statistikama, pozitivni trendovi u turizmu BiH su u velikoj mjeri unaprijeñeni tokom 2006. godine u poreñenju sa proteklim godinama. Došlo je do znatnog povećanja broja turista i broja noćenja. BiH je posjetilo 486.000 turista, dok je registrovano 5 miliona noćenja zabilježenih u 2006. godini, što predstavlja povećanje od 5% u broju turista. Ovaj trend se može pozitivno ohrabriti kroz usvajanje više integrisanog programa ruralnog razvoja za BiH koji će uključiti podršku za diversifikaciju i promociju agro-turizma u odabranim područjima. 2 Javna saopštenja turističkih udruženja FBiH ukazuju da skoro million stranih hodočasnika godišnje posjeti Meñugorje. Ako je ovo tačno, onda je zvanični podatak o posjeti 250.000 stranih turista u 2006. neispravan. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 28 Grafik 1.2.13: Ulazni i izlazni turistički rashodi u BIH IIzvor: USAID (2006.): Satelitske turističke statistike U svakom slučaju, u poreñenju sa predratnim značajem sektora, postignuti i prezentirani rezultati su veoma skromni, i još uvijek predstavljaju samo oko 1/3 predratnih obima i rezultata. Grafik 1.2.14: Broj turista koji su posjetili BiH IIzvor: Agencija za statistiku BiH Struktura turista u 2006. godini je ostala gotovo nepromijenjena u poreñenju sa prethodnim godinama. Ipak, inostrani turisti polako počinju prevladavati, tako da je njihov udio u 2006. godini po prvi put bio veći od 50%. Veliki porast od 33% u broju inostranih turista u RS u 2006. godini (porast je u 2005. godini iznosio samo 3%, a u 2004. godini samo 7%) je doprinio ovom rezultatu, tako je ukupan broj inostranih turista u BiH porastao za 8% (ubrzanje rasta za 6 posto, u poreñenju sa 2005. godinom, tj., za 4 posto, u poreñenju sa 2004. godinom). STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 29 Grafik 1.2.15: Noćenja turista IIzvor: Agencija za statistiku BIH Turisti iz bivših Jugoslavenskih republika (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Makedonija) čine 5% ukupnog broja inostranih turista. Srbija i Crna Gora prednjače, sa 50% udjela u ukupnom broju svih inostranih turista u RS. Porast u broju turista iz ovih zemalja je imao učešće od 9,6% u ukupnom broju stranih turista u 2006. godini. Hrvatska je slijedeća (5,5% porasta u 2006. godini), Slovenija ( 3,9%), Njemačka (6,6%), Poljska (6,6%), Turska, itd. Za poljoprivredu i za prehrambeno-prerañivačku industriju, kao i za šumarstvo ugostiteljski sektor je veoma značajan zato što može obezbijediti odlično tržište na kojem konkurentnost BiH nije ugrožena u mjeri kako je to na drugim tržištima. Trendovi registrovani u sektoru ugostiteljstva uglavnom prate trendove vezane za broj turista. Prema nekim procjenama (EPPU, 2007. godine) porast u sektoru ugostiteljstva je bio ubrzan u poreñenju sa proteklim godinama. U prva tri kvartala 2006. godine, ukupni prihod u sektoru ugostiteljstva je iznosio 2,4 miliona KM. FBiH je u Q-3 registrovala godišnji porast od više od 9%, dok je u RS u trećem kvartalu porast bio 28% viši nego u istom periodu u 2005. godini. Hoteli su ubjedljivo najdominantniji oblik smještaja u FBiH, kako za domaće, tako i za strane turiste. U 2006. godini, 89% turista je odsjelo u hotelima, tako da je u prva tri kvartala 2006. godine, hotelski smještaj predstavljao 67% ukupnog ugostiteljskog prihoda realiziranog u FBiH. Situacija je najvjerovatnije slična i u RS3. Dostupni podaci ne pružaju mogućnost razdvajanja rezultata u sektoru prema granama turizma. Prema tome nije moguće napraviti procjenu dinamike ruralnog turizma. 3 EPPU, 2007. godine STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 30

1.2.5.6. Omjeri demografske ovisnosti Procjena demografske ovisnosti (broj osoba koje imaju manje od 15 godina i osoba koje imaju više od 64 godine u odnosu na dio stanovništva starosne dobi izmeñu 15 i 65 godina), pokazuje da je, sa izuzetkom pet općina (označenim tamno zelenom bojom u Mapi 1.2.16 dole) omjer ovisnosti veoma visok u većini općina za koje su podaci dostupni. Nažalost, podaci nisu dostupni za cijelu BiH, što otežava izračunavanje nacionalnog prosjeka. Meñutim, za one općine za koje su podaci dostupni, čini se da postoje grupe općina, naročito na sjeverozapadu zemlje i oko urbanih centara, gdje živi relativno mali broj ljudi iznad 64 godine starosti. U mnogim područjima je broj starijih osoba visok u odnosu na broj stanovnika starosne dobi izmeñu 15 i 64 godine. Podaci prikazani u mapi pokazuju da u ruralnim područjima živi relativno mali broj mladih ljudi. Ovo predstavlja veoma značajan izazov održivom razvoju ruralnih područja. Meñutim, moguće je odrediti dva karakteristična klastera općina. Na sjeverozapadu i u općinama koje okružuju Sarajevo, Zenicu i Tuzlu stanovništvo je relativno mlado. Meñutim, stanovništvo planinskih područja koja se nalaze južno i zapadno od ovih područja imaju visok procenat starijih osoba, npr. Livno i Titov Drvar. Nažalost, podaci nisu dostupni za sve općine što stvara poteškoće u procjeni prostorne rasporeñenosti različitih starosnih grupa i kao rezultat toga identificiranje stvarnih klastera općina koje dijele slične demografske karakteristike. Mapa 1.2.16: Omjeri demografske ovisnosti za BiH (2005. godina) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 31 Mapa 1.2.17: Omjer ovisnosti mladih osoba Mapa 1.2.18: Omjer ovisnosti starijih osoba Mine i neeksplodirana ubojita sredstva: uticaj mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (UXO) na ruralno stanovništvo je znatan. Izvještaj ‘Studija o uticaju mina’ (2003.) daje analizu društveno ekonomskih efekata mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (UXO) na zajednice u BiH. Analiza ističe činjenicu da mine i UXO uglavnom utiču na ruralne zajednice, sela i manja mjesta koja čine 88% ukupnog broja (1,366) pogoñenih zajednica. Iako nivo uticaja varira izmeñu zajednica, uobičajeno je da je pristup vitalnim ruralnim resursima, npr. zalihama goriva i zemljištu blokiran. Problem kontaminacije minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima je prema tome od ključnog značaja i mora se rješavati ukoliko se želi da ruralni razvoj bude uspješan. Prostorna analiza pokazuje da postoji veza izmeñu opadanja u broju stanovnika, karaktera fizičkog predjela i kontaminacije minama. Takoñer, smatra se da je prisustvo mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava u ruralnim područjima prepreka povratnim migracijama. Štaviše, dalje prisustvo mina i UXO predstavlja prepreku ekonomskom razvoju, što rezultira iseljavanjem mlañeg stanovništva, i u konačnici dovodi do većeg nivoa ovisnosti u ruralnim područjima. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 32 Grafikon 1.2.19: Procjena uticaja mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava na ekonomske resurse i infrastrukturu 80 70 60 % Communities Reporting Impact 50 40 30 20 10 0 Fuel Pasture Rain-fed Access to Roads Housing Drinking water Water for Other Irrigated Resources cropland medicinal other infrastructure cropland plants purposes Izvor: Studija o uticaju mina BiH (str. 33) Dok su današnji omjeri ovisnosti povoljni, ako ne i pozitivni, u BiH se raña nova geografija stanovništva, prije svega kroz smanjenje broja stanovnika u ruralnim područjima kao rezultat zahtjevnih društvenih i ekonomskih uslova. Za očekivati je, u skladu sa meñunarodnim iskustvom, da će se stopa opadanja ruralnog stanovništva rapidno povećati sa razvojem industrije, izgradnje i usluga u i oko glavnih urbanih centara. Općine koje trenutno doživljavaju visok nivo ovisnosti mlañeg stanovništva (osobe mlañe od 15 godina kao procenta stanovništva starosne grupe od 15 – 64 godine) će doživjeti selektivno iseljavanje mlañih, visoko obrazovanih osoba, što će za rezultat imati povećanje u nivou ovisnosti starijeg stanovništva (osobe starije od 65 godina kao procenat stanovništva starosne grupe od 15 – 64 godine). Iako detaljni demografski podaci potrebni za kreiranje projekcija stanovništva na općinskom nivou nisu dostupni, može se očekivati nastavak opadanja u broju ruralnog stanovništva u budućnosti, naročito za one oblasti gdje je procenat osoba starijih od 65 godina visok, npr. Drvar, Trnovo i Buzim. Dostupni podaci o zapošljavanju pokazuju da je u primarnom sektoru zaposleno izmeñu 10% i 20% ukupnog broja zaposlenih na sjeveru BiH, gdje su locirani najbolji zemljišni resursi. Grafikon 1.2.21 ističe značaj sekundarnog sektora zapošljavanja na ovom području, što odražava vezu izmeñu poljoprivredne proizvodnje i prerañivačkih aktivnosti. Općine koje se nalaze blizu granice sa Srbijom i Crnom Gorom pokazuju nizak nivo ovisnosti o poljoprivredi, pa ipak i one zavise od sekundarnog sektora. Smatra se da je to odraz intenzivnih poljoprivrednih aktivnosti, hortikulture i vinogradarstva, koje podržavaju veliku prerañivačku industriju. Procjena rasporeñenosti zaposlenja u tercijarnom sektoru pokazuje da općine koje se nalaze blizu urbanih centara, a naročito one u Unsko Sanskom kantonu koji okružuje Bihać (sjevernozapadna BIH), gdje živi veliki broj mladih ljudi, ovise o tercijarnom sektoru. Detaljnija analiza ruralnih područja je moguća kroz procjenu prostorne rasporeñenosti društveno ekonomskih karakteristika u svakoj općini, kroz npr. broj farmi, prosječnu veličinu farmi, broj hotelskih kreveta, dužinu glavnih cesta u svakoj općini, broj bolničkih kreveta itd. Meñutim, veliki dio podataka nedostaje. Uprkos tome, mape daju bar površno razumijevanje raznolike rasporeñenosti ekonomskih aktivnosti i infrastrukture. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 33 Mapa 1.2.20: Nivo ovisnosti u primarnom Mapa 1.2.22: Nivo ovisnosti u sekundarnom sektoru sektoru Mapa 1.2.23: Nivo ovisnosti u tercijarnom Mapa 1.2.23: Ekonomska ovisnost sektoru STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 34 U nedostatku jakih statističkih podataka, korištena je analiza kvaliteta kako bi se izvršila procjena veličine poljoprivrednih gazdinstava, biljne i životinjske proizvodnje, proizvodnje voća i povrća, strukture ekonomije svake općine, te značaja sektora turizma. Ovo je korišteno za odreñivanje grupa ruralnih područja, uz dodatak geografskih kriterija, uključujući topografske i demografske indikatore, ukupne količine padavina zabilježene za svaku općinu te udaljenost izmeñu centara svake općine i Sarajeva, Banja Luke i drugih gradova u BiH. Ovi podaci su dalje analizirani (uz korištenje SPSS-a, softverski paket statističkih analiza). Ova analiza vodi ka odreñivanju pet preovladavajućih faktora: (a) Općine koje imaju razvijenu stočarsku proizvodnju (goveda i perad) kao i proizvodnju poljoprivrednih prehrambenih kultura. Zbilježena je geografska koncentracija ovih općina na sjeveru BiH, što i nije začuñujuće, imajući u vidu da se najbolje zemljište u smislu tla i nagiba nalazi u ovom regionu. (b) Općine u kojima se proizvode industrijske kulture, npr. duhan, soja, uljarice te druge kulture za proizvodnju bio-goriva, i u proizvodnji svinjetine. Prisustvo svinjogojstva u ovim područjima ne čudi imajući u vidu prirodu intenzivnosti ove proizvodnje, i vjerovatno korištenje soje kao krmnog bilja. Općine gdje su ove aktivnosti značajne su uglavnom locirane na sjeveru zemlje. Meñutim treba takoñer spomenuti klaster općina u zapadnoj Hercegovini i dijelove Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje su ove aktivnosti od značaja iako nisu toliko značajne kao u nekim od općina na sjeveru zemlje. (c) Općine koje su pod jakim uticajem urbanih centara. Ruralne općine koje se nalaze u blizini ili u većim urbanim centrima, kao što je to slučaj za Mostar, su u većoj mjeri ovisne o sektorima koji nisu vezani za poljoprivredu, nego se više odnose na proizvodnju i pružanje usluga (uključujući turizam). (d) Općine koje su primarno posvećene proizvodnji voća i povrća su grupisane na jugu BiH i takoñer oko većih urbanih centara. (e) Općine čija ekonomija ovisi o aktivnostima mliječne industrije, ovčarskih i šumskih aktivnosti. Ove aktivnosti uobičajeno nisu povezane jedna sa drugom. Uvriježeno je mišljenje da specifična kombinacija brda i planina sa plodnim dolinama rijeka unaprijeñuje ovakvo geografsko područje. Šumarstvo i ovčarstvo su koncentrisani u visinskim područjima dok se proizvodnja mliječnih proizvoda odvija u dolinama i nizinskim općinama. Analiza klastera, urañena na osnovu izvedenih komponenti prethodno navedenih faktora je otkrila broj različitih opcija u odreñivanju podesne regionalizacije BiH u smislu ciljeva planiranja ruralnog razvoja. U nastojanju da se doñe do razumljive podjele došlo se do izbora od šest klastera u BiH: (a) Općine posvećene biljnoj i životinjskoj proizvodnji; (b) Općine posvećene šumarstvu, mliječnoj industriji i ovčarskoj proizvodnji; (c) Općine posvećene proizvodnji industrijskog bilja; (d) Općine posvećene proizvodnji povrća; (e) Raznolika ruralna ekonomija; (f) Općine u urbanim područjima. Postoji samo jedna općina, Neum, u kategoriji raznolike ruralne ekonomije. To ukazuje na značaj nepoljoprivredne aktivnosti u ovom regionu, uglavnom turizma. Trebalo bi biti prepoznato da općine kategorisane kao urbane, imaju visoko raznolike ekonomije u kojima su poljoprivreda, proizvodnja, turizam i administracija osnovne postojeće aktivnosti. Klasteri koji su odreñeni, a zasnovani su na ovoj analizi, su ilustrirani na slijedećoj mapi (mapa 1.2.24): STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 35 Mapa 1.2.24: Potencijalni ruralni klasteri u BiH (2005. godina) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 36

1.3. Kvalitet i iskorištenost poljoprivrednog zemljišta i agro-okolišna situacija Ovo poglavlje nudi pregled zemljišnih resursa u BiH i njihovog kvaliteta, kratki pregled pitanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i reviziju trenutne agro-okolišne situacije.

1.3.1. Kvalitet i iskorištenost poljoprivrednog zemljišta Ukupna površina Bosne i Hercegovine iznosi 5.113.000 ha od kojih je 50,3% poljoprivredno zemljište (2.572.000 ha), a 48.3% je pokriveno šumama (2.470.000 ha). Površina ukupnog obradivog zemljišta u Bosni i Hercegovini iznosi 1.585.000 ha (ili 62% poljoprivrednog zemljišta): 765.000 ha u Federaciji BiH i 820.000 ha u Republici Srpskoj. Oranice zauzimaju 1.018.000 ha ili 19,9% ukupnog zemljišta, od kojeg je 478.000 ha ili 47% trenutno neobrañeno. Po glavi stanovnika dolazi oko 0,59 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega 0,36 ha čine oranice i vrtovi. U tabeli 1.3.1 prikazane su klase kvaliteta zemljišta, kao i struktura zemljišta po ovim klasama za cijelu BiH. Najbolji kvalitet zemljišta (klase I do III) čine 14,0% teritorije Bosne i Hercegovine, klasa IV čini 17,9%, klasa V 16,7%, klasa VI 31,8%, a klase VII i VIII 19,4.% (prema podacima državne Agencije za statistiku). Tabela 1.3.1: Klase kvaliteta zemljišta u Bosni i Hercegovini Klasa tla ha % I – III 717.600 14,04 IV 917.500 17,94 V 856.000 16,74 VI 1.628.400 31,83 VII – VIII 994.400 19,45 Ukupno 5.112.900 100,00 Četrdeset i pet posto poljoprivrednog zemljišta je brdovito (od 300 do 700 metara nadmorske visine), srednjeg kvaliteta i podesno za polu-intenzivno stočarstvo. Planinska područja (preko 700 metara nadmorske visine) čine daljih 35% poljoprivrednog zemljišta. Meñutim, velika nadmorska visina, nagib kao i neplodnost tla ograničava korištenje ovog zemljišta za ispašu stoke samo u periodu proljeća i ljeta. Manje od 20% poljoprivrednog zemljišta (polovina od ukupnog obradivog zemljišta) pogodno je za intenzivnu poljoprivredu, a uglavnom se nalazi u nizinskim područjima na sjeveru zemlje i u dolinama rijeka. Prema nevedenom, zemljišna osnova za poljoprivredu je po pitanju kvaliteta i kvantiteta veoma limitirana. Prirodni vodni resursi su obilni, sa mnogim nezagañenim rijekama i dostupnim podzemnim vodama. Uprkos obilju vode, snabdijevanje vodom je limitirajući faktor za proizvodnju u mnogim oblastima. Oko 10.000 ha (0,1 procenat obradivog zemljišta) je navodnjavano prije rata. Područje koje se danas navodnjava je znatno manje od ovoga zbog šteta izazvanih ratom, minskih polja, nedostatka održavanja, krañe, itd. Kako bi se podstakla saradnja sa privatnim sektorom, ulaganje i upravljanje sistemima navodnjavanja, kreirana je nova organizacija u oblasti odgovornosti upravljanja vodama, što bi moglo (ukoliko se osiguraju sredstva) rezultirati znatnim povećanjem površina koje se navodnjavaju. Vlasništvo nad zemljištem: U BiH je danas oko 94% poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu i obrañuje se od strane privantnih poljoprivrednika. Prijeratnim propisima je bilo zajamčeno pravo svojine na obradivom poljoprivrednom zemljištu u površini od najviše 10 hektara po STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 37 domaćinstvu, a do 15 hektara u brdskim krajevima. Ova pravna ograničenja prava vlasništva već odavno više nisu na snazi ali su bili jedan od osnovnih razloga za postojanje ovolikog broja malih, fragmentiranih gazdinstava u cijeloj zemlji. Manje od 5% obradivog zemljišta je u državnom vlastištvu. BiH ima kompleksan sistem evidencije na nekretninama (zemljišna knjiga i katastar) čije podatke je prijeko potrebno harmonizirati i modernizirati. Osnovni aspekti ovog sistema su opisani u nastavku: • Zemljišna knjiga: Tehnički, zemljišna knjiga i upis nekretnina i prava na nekretninama se još uvijek održavaju na osnovama starog Austrougarskog premjera, uspostavljenog u periodu 1886-1910. godine koji je dalje pravno uredila Kraljevina Jugoslavija, a čija pravila su se održala i do danas. Samo na malom dijelu teritorije BiH uspostavljen je katastar nekretnina zasnovan na novom katastarskom premjeru. Voñenje, održavanje i uspostavljanje zemljišnih knjiga, te upis nekretnina i prava na nekretninama je propisano odvojenim i harmoniziranim entitetskim zakonima o zemljišnim knjigama4. • Katastar: U oba entiteta su u periodu 2006/7. godine izrañeni novi, uzajamno harmonizirani zakoni o premjeru i katastru nekretnina. U RS je ovaj zakon već usvojen dok je u FBiH još uvijek u proceduri usvajanja. Ovim zakonima, katastar će obezbijediti opis nepokretnosti u smislu njenog oblika, položaja i veličine, a ove informacije treba da služe zemljišnoknjižnom uredu kao jedan od osnova za upis prava na nekretninama. Ovim zakonima se uvodi nova podjela zadataka u zemljišnoknjižnom i kastastarskom sistemu, uz promoviranje korištenja modernijih tehnologija, osiguravajući pri tome harmonizaciju pravnih akata oba entiteta. Ipak, u BiH podaci iz katastra i zemljišne knjige nisu harmonizirani. Uprkos činjenici da je upis prava na nekretninama kao i njihovih promjena obavezan (čl. 8 Zakona o zemljišnim knjigama), mnogi ovu odredbu ne poštuju. Za nepoštivanje ove odredbe nije predviñena nikakva sankcija. Usljed ovako postavljene pravne odredbe, te izbjegavanja plaćanja poreza i taksi, slabog znanja i svjesnosti grañana o važnosti upisa vlasničkih prava, neprovoñenju rješenja o nasljeñivanju, te gubitcima isprava u toku rata5, mnoga vlasnička prava u BiH ostaju neupisana ili ona koja su evidentirana ne odražavaju trenutno stanje.

1.3.2. Agro-okolišna situacija Danas u BiH postoji niz ozbiljnih agro-okolišnih problema. Ovi problemi predstavljaju ozbiljnu opasnost za zdravlje ruralnog stanovništva i ekosistema, a takoñe su uzrok uništavanja prirodnih resursa i lošeg kvaliteta poljoprivrednih i stočarskih proizvoda. Ovi problemi uključuju nepodesno i nekontrolirano korištenje pesticida, neadekvatno upravljanje plodnošću zemljišta i korištenje mineralnih ñubriva (iako je njihovo korištenje u opadanju od ranih '90-ih), neadekvatno upravljanje okolišom na velikim stočnim farmama, poljoprivredne prakse i prakse uzgoja stoke koje pospješuju eroziju tla, te nizak nivo svijesti meñu poljoprivrednim proizvoñačima o okolišu. Uprkos relativno niskom nivou mineralnih i organskih ñubriva i pesticida koji se trenutno koriste na poljoprivrednom zemljištu, postoji ozbiljan rizik širenja zagañenja iz mineralnih ñubriva i korištenja stajskog gnojiva. Glavni izvori poljoprivrednog zagañenja su identifikovani kao: nepodesno korištenje 4 Zakon o zemljišnim knjigama u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službeni galsnik FBiH” br. 19/03 i 54/04) i Zakon o zemljišnim knjigam RS (“Službeni glasnik RS”, br. 67/03, 46/04, i 109/05). Oba zakona su uzajamno usklañena. U skladu sa ovim zakonima, oba entiteta su usvojila slijedeća tri pravilnika: Pravilnik o elektronskom načinu voñenja zemljišnih knjiga; Pravilnik o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima; Pravilnik o obrazovanju i stručnom ispitu za zemljišnoknjižnog referenta. 5 Tokom četiri godine rata preko 2 miliona od 4,4 miliona stanovnika zemlje je bilo u izbjeglištvu ili su prognani iz svojih domova. Mnoge od ovih porodica poticale su iz ruralnih područja i naseljavale su poljoprivredna zemljišta. Oko 600.000 raseljenih lica i izbjeglica se vratilo u Bosnu i Hercegovinu, ali uglavnom u urbane centre. Meñutim, neki od ovih povratnika se postepeno vraćaju i u ruralna područja. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 38 mineralnih ñubriva, loše korištenje stajnjaka, neadekvatno skladištenje stajnjaka, nepodesno korištenje i skladištenje pesticida. Prema tome, promjene poljoprivrednih praksi, naročito u vezi sa korištenjem i skladištenjem stajnjaka i pesticida, će imati ključnu ulogu u smanjenju zagañenja izazvanih poljoprivrednom djelatnošću. Trenutno postoje problemi vezani za dostupnost i pouzdanost podataka, što sprečava efektivno kreiranje agro-okolišnih mjera. Posebno zabrinjava nedostatak pouzdanog izračunavanja bruto margine (na osnovu kojih bi se mogle zasnivati agro-okolišne isplate), nedostatak tačnih informacija o nivou korištenja nitrata (kao osnovne informacije) i limitirane informacije o iskorištenosti zemljišta. Ove činjenice, zajedno sa nedostatkom bilo kakvog uspostavljenog koda dobre poljoprivredne prakse (CGAP) na kojem se zasnivaju šeme za poboljšane prakse obrañivanja zemljišta, kao i visoko fragmentirana struktura poljoprivrednih gazdinstava u BiH koja bi značila veći broj potencijalnih korisnika bilo kojih budućih agro-okolišnih šema, predstavljaju glavne prepreke pilotiranju agro- okolišnih šema u bliskoj budućnosti. Ostali problemi vezani su za nedostatak održivog upravljanja šumama što je dovelo do prevelike, često i nelegalne sječe, šumskih požara i jakih napada patogena i štetnih insekata. Zagañenost vazduha i vode predstavlja prijetnju odreñenim jedinstvenim vrstama flore i faune u BiH, sa različitim stupnjevima opasnosti, ali su detaljne informacije o ovim problemima veoma ograničene. Ovo je primarno uzrokovano lošim sistemom za upravljanje okolišem, kako institucionalno tako i pravno. Postoji nedostatak monitoringa i kapaciteta za sprovoñenje vladinih organizacija, nedovoljan pristup javnosti okolišnim informacijama, kao i nedostatak pristupa kapitalu za bolju tehnologiju. Monitoring i uvoñenje standarda i regulativa su oslabljeni fragmentiranim institucijama i nedosljednom prirodom pravnog i organizacionog okvira, sa limitiranim mandatima, nedovoljnim brojem osoblja, nedostatkom moderne opreme za inspekciju i malim kaznama Postoji hitna potreba da se pitanja agro-okoliša integrišu u proces planiranja ruralnog razvoja. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 39

1.4. Struktura i vlasništvo gazdinstava i agro-industrijskog kompleksa Ovo poglavlje nudi prikaz strukture i vlasništva nad poljoprivrednim gazdinstvima, kao i strukturu prehrambene industrije i vlasništva u BiH.

1.4.1 Poljoprivredna gazdinstva - struktura i vlasništvo Informacije o broju i strukturi gazdinstava su vrlo šture. Posljednji objavljeni službeni podaci u vezi sa strukturom gazdinstava su iz poljoprivrednog popisa 1981. godine (Tabela 1.4.1). Poljoprivrednim popisom iz 1991. godine prikupljeni su podaci o ukupnom broju gazdinstava (569.581 gazdinstava), ali nisu prikupljani podaci o njihovoj strukturi prema veličini gazdinstva. Tabela 1.4.1: Struktura gazdinstava (1981) Veličina gazdinstva Gazdinstva Iskorišteno poljoprivredno zemljište Broj Struktura (%) ha Struktura (%) Ukupno 540.301 100,00 1.639.921 100.00 Do 2 ha iskorištenog 291.593 53,97 254.584 15.52 poljoprivrednog zemljišta Od 2 ha do 5 ha 159.263 29,48 547.109 33.36 Od 5 ha do 10 ha 73.776 13,65 527.142 32.14 Od 10 ha do 100 ha 15.669 2,90 311.086 18.97 Izvor: Republički institut za statistiku, Statistički bilten 101, 1983. S obzirom na uticaj koji je rat imao na ruralna područja ovi podaci se ne smatraju pouzdanim. Procjenjuje se da u BiH ima preko 500.000 gazdinstava (uz naznaku: samo službena evidencija upisa poljoprivrednih gazdinstava je upisana u registar označavanja životinja, što trenutno iznosi 135.000 gazdinstava u 2007. godini u BiH). Takoñer se procjenjuje da je preko 50% ovih poljoprivrednih gazdinstava manje od 2 ha i preko 80% je manje od 5 ha (vidjeti Tabelu 1.4.2). Tabela 1.4.2: Procjena struktura gazdinstava Zemljište Broj gazdinstava % Ukupno 515.000 100,0% Do 2 ha iskorištenog poljoprivrednog 250.000 48,5% zemljišta Od 2 ha do 5 ha 150.000 29,1% Od 5 ha do 10 ha 90.000 17,5% Od 10 ha do 100 ha 20.000 3,9% Preko 100 ha iskorištenog poljoprivrednog 200 0,0% područja Napomena: Neslužbene procjene koje je napravio neovisni konsultant iz Poljoprivrednog instituta u Sarajevu. U tabeli 1.4.3 su prikazani podaci o klasifikaciji poljoprivrednih proizvoñača koji su registrirani kao poljoprivredna preduzeća, i to prema vrsti vlasništva. Ovi podaci se trebaju razmatrati sa oprezom jer veliki broj poljoprivrednih gazdinstava nije registrovano kao preduzeće (samo 1.000 privatnih gazdinstava se registriralo do tog datuma). STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 40 Tabela 1.4.3: Vrsta gazdinstva i vlasništvo U Šifra Državno Privatno Zadružno Vrsta djelatnosti vlasništvu Ukupno * vlasništvo vlasništvo gazdinstvo gazdinstva

01.120 Povrće, ukrasno bilje, 1 211 10 1 223 kamioni

01.131 Vinogradi 2 18 1 1 22

01.211 Stočarstvo i proizvodnja 2 81 5 1 89 mesa

01.212 Mljekarstvo i uzgoj stoke - 216 13 - 229

01.221 Ovce i koze 1 128 4 2 135

01.230 Svinje 3 40 - - 43

01.240 Peradarstvo 14 188 10 1 213

01.250 Pčele, med i vosak - 80 8 - 88

01.252 Gazdinstva sa uzgojem - 28 1 - 29 drugih životinja Ukupno 23 990 52 6 1.071 * Meñunarodna standardna klasifikacija zanimanja (ISCO-88); Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH Mala privatna gazdinstva su često podijeljena na 7 do9 manjih parcela što predstavlja veliki problem u smislu unapreñenja produktivnosti i ukupne efikasnosti poslovanja. No, iako veličina obrañenog zemljišta pojedinačnih gazdinstava može biti veća, velika fragmentacija zemljišta u izuzetnoj mjeri ograničava usvajanje modernijih poljoprivrednih sistema. Za razliku od malih privatnih farmi državna gazdinstva su obično mnogo veća. Meñutim, bivša državna gazdinstva uglavnom ne rade ili su u teškoj, a često nezavršenoj fazi privatizacije (neki su izdali zemljište privatnim vlasnicima). Zbog toga nisu u mogućnosti privući privatni kapital, ulagati i poboljšati upravljanje. Rast komercijalnog poljoprivrednog sektora koji može proizvesti značajne količine i efektivno se natjecati na rastućim domaćim i meñunarodnim agro-prehrambenim tržištima je trenutno ograničen u BiH. Jasna je potreba da se podstakne konsolidacija fragmentiranih gazdinstava u održivije ekonomske jedinice. Osnovni zakoni i procedure postoje u oba entiteta kako bi se obezbijedile proceduralne osnove za razvoj tržišta zemljišta. Meñutim imajući na umu slabost domaćeg tržišta i nedostatak odgovarajućih podsticajnih politika i sigurnosti, možemo reći da trenutno ne postoje značajni podsticaji za vlasnike zemljišta da ukoliko ne koriste zemljište isto prodaju ili bar iznajme. Drugim riječima, vlasnici zemljišta nemaju motiva da se potrude i «aktiviraju» zemljišne resurse na način da ih prodaju ili iznajme, što za posljedicu ima nizak stepen korištenja obradivog zemljišta. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 41

1.4.2 Prehrambena industrija – struktura i vlasništvo U tabeli 1.4.4 dat je prikaz klasifikacije registriranih preduzeća za preradu hrane, a prema vrsti vlasništva. Tabela1.4.4: Vrsta i vlasništvo preduzeća za proizvodnju hrane Šifra Vrsta djelatnosti Državno Privatno Zadružno U Ukupno * vlasništvo vlasništvo gazdinstvo vlasništvu gazdinstva

05.010 Uzgoj ribe 0 10 1 0 11

05.020 Riblje farme i ribnjaci 6 43 3 1 53

15.120 Proizvodnja, prerada i 0 25 1 0 26 konzerviranje mesa peradi

15.200 Proizvodnja, prerada i 1 0 0 0 1 konzerviranje ribe i ribljeg mesa

15.930 Pivo 4 10 0 0 14

15.981 Mineralna voda 2 27 0 0 29

15.982 Bezalkoholna pića 13 52 0 0 65

15.510 Mljekare i prerađivači 0 68 9 1 78 mlijeka

15.520 Sladoledi i mješavine leda 3 17 0 0 20

15.610 Mliječni proizvodi 16 58 0 2 76

15.330 Proizvodnja i konzerviranje 11 31 0 2 44 povrća

15.410 Sirovo ulje i masnoća 0 1 0 0 1

15.420 Rafinirano ulje i masnoća 0 7 0 0 7

15.310 Krompir 1 6 0 1 8

15.710 Stočna hrana 22 27 0 0 49

15.720 Hrana za kućne ljubimce 0 0 0 0 0

15.810 Hljeb i pekarski proizvodi 39 787 0 0 826

15.820 Tost, biskvit, kolači 1 42 0 0 43

15.830 Šećer 0 13 0 0 13

15.840 Kakao, čokolada, slatkiši 0 10 0 1 11

15.860 Kada 11 386 0 0 397

15.880 Homogena i mliječna hrana 0 2 0 0 2

15.890 Ostali prehrambeni 9 34 0 0 43 proizvodi

15.910 Alkohol (destilirani 2 21 0 0 23 alkoholni proizvodi)

15.930 Vino 1 28 0 0 29

15.940 Jabukovača, voćne rakije 0 1 0 0 1

19.100 Koža 2 9 0 0 11

15.130 Mesni proizvodi 9 104 1 1 115

15.320 Sokovi od voća i povrća 4 33 0 0 37

15.620 Škrob i škrobna masa 1 0 0 0 1

15.812 Svježa pasta i kolači 2 112 0 0 114 Sušena pasta 1 35 0 0 36

15.870 Začini i prehrambeni aditivi 3 3 0 0 6 Ukupno 164 2,002 15 9 2.190 * Meñunarodna standardna klasifikacija zanimanja (ISCO-88); Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 42 Ove podatke treba posmatrati sa pažnjom jer i dalje nije sigurno koliko se kompanija još nije registrovalo. Sve ove kompanije, a posebno one u državnom vlasništvu ne rade punim kapacitetom. Ne postoje sveobuhvatni podaci koji bi to pokazali, ali statistika FBiH za odabrane sektore prerañivača hrane, prikazana u sljedećoj tabeli 1.4.5., može poslužiti kao pokazatelj tog nepovoljnog nivoa korištenja kapaciteta. Tabela 1.4.5: Kapaciteti i rezultati u proizvodnji hrane u FBiH Izlazni kapacitet* Vrsta djelatnosti Broj Maksimalno 2004. 2005. Mlinarska industrija 25 367 500 53 681 100 989 Prerada voća i povrća 5 36 000 8 136 8 060 Biskviti i kolači 3 15 400 6 417 7 977 Čokolada i poslastice 4 15 200 1 021 841 Pivo u hl 4 1 900 000 643 000 662 000 Vino u hl 33 265 000 67 221 49 848 Mineralna voda / bezalkoholna pića u hl 86 500 000 142 181 902 842 * u tonama osim ako drugačije nije naznačeno, izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 43

1.5. Zaposlenost i prihodi u poljoprivredi i šumarstvu Ovo poglavlje daje pregled trenutnih nivoa prihoda i zaposlenosti u sektorima poljoprivrede i šumarstva u BiH.

1.5.1. Prihodi u poljoprivredi i šumarstvu Prosječna neto primanja su porasla za 2,9% u decembru 2005. godine, u usporedbi sa prethodnom godinom, sa većim povećanjem primanja u RS nego u FBiH, što doprinosi smanjenju razlike u nivou primanja. Nažalost, trenutno ne postoje pouzdani podaci o dohodku farmi, ili općenito o nivou dohotka u sektoru poljoprivrede i šumarstva BiH.

1.5.2. Zaposlenje u poljoprivredi Nezaposlenost je najveći ekonomski i društveni problem Bosne i Hercegovine i ima istu važnost kako u urbanim, tako i ruralnim područjima. Ovo je jedan od glavnih razloga zašto se BiH ubraja u jednu od najsiromašnijih zemalja u CEE6. Prema službenoj statistici (Tabela 1.5.1), u 2005. godini, 43.4% od ukupnog broja registrovanih radnika (1.113.103) je bilo nezaposleno što predstavlja najvišu službenu stopu nezaposlenosti u regionu7. Tabela 1.5.1: Prijavljeni zaposleni (službeno), nezaposleni, radna snaga i stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, 2003-2005. godina Pokazatelji 2003. 2004. 2005. Registrovani zaposleni 621.820 622.755 630.484 Registrovani nezaposleni 437.264 449.681 482.619 Registrovana radna snaga 1.059.084 1.072.436 1.113.103 Stopa nezaposlenosti (%) 40,3 41,9 43,4 Izvor: Radna snaga, zaposlenost i nezaposlenost u BiH, EPRU radni dokument br. 1, Mart 2006. Više od pola (61%) stanovništva BiH živi u ruralnim područjima. Poljoprivreda u ekonomiji Bosne i Hercegovine još uvijek predstavlja jedan od najvažnijih ekonomskih sektora i pruža sigurnost prehrane za značajan dio brojnog ruralnog stanovništva. Veliki dio aktivne radne snage ostaje u ruralnim područjima gdje poljoprivreda ima krucijalnu ulogu. Pošto je stopa nezaposlenosti ostala velika, a alternativne prilike za zaposlenje su ograničene, oslanjanje na rad i prihode u poljoprivrednoj djelatnost je poraslo. Poljoprivredni sektor je postao izvor socijalne sigurnosti za mnoge u ruralnim područjima. Meñutim, prema službenim izvorima podataka, samo 3,1% radne snage zaposleno je u poljoprivredi. No, taj udio uključuje uglavnom one koji su službeno zaposleni u velikim kompanijama u bivšem državnom vlasništvu i zadrugama, a ne u privatnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Alternativne procjene govore da je udio poljoprivrede u ukupnoj zaposlenosti oko 18% kada se u obzir uzme neprijavljena zaposlenost na privatnim gazdinstvima, a raste na više od 40% kada u obzir uzmu druge aktivnosti koje se zasnivaju na poljoprivredi i prehrani. U ovom trenutku postoji samo nekoliko alternativnih sektora koji pružaju formalno ili neformalno zaposlenje za ruralno stanovništvo. Sektori proizvodnje, gradnje i trgovine su sljedeći najznačajniji izvori zaposlenosti, ali svaki od navedenih čini jednu trećinu zaposlenosti u odnosu na poljoprivredu. 6 Indeks ljudskog razvoja za Bosnu i Hercegovinu je 0,718 i 27% niži od prosjeka EU (0,914). Prema Bisogno i Chong (2002.) u BiH 27,3% stanovništva živi na nivou ispod opće linije siromaštva (koje je na 60% sredine prihoda po glavi stanovnika) i 11,5 ispod ekstremne linije siromaštva (postavljeno na 30%). 7 U 2004. godini stope nezaposlenosti bile su: Srbija i Crna Gora 32,0%, Makedonija 37,2%, Albanija 14,4%, Hrvatska 18,0%, Bugarska 12,2%, Rumunija 6,2% (Izvor: ALDI, Prijedlog ciljeva za grañansku platformu u Bosni i Hercegovini, finalna verzija, 2006., str 48.). STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 44 Problem se dodatno usložnjava zbog nepovoljne obrazovne strukture ruralnog stanovništva. Prema anketama zaposlenih njih 18% nije imalo formalno obrazovanje, 47% imalo je srednju školsku spremu, 2% je imalo osnovno obrazovanje, dok je 4% imalo završen fakultet.

1.6. Poljoprivreda i proizvodnja hrane (glavni proizvodi) Ovo poglavlje donosi prikaz glavnih pod-sektora u poljoprivredi i prehrambenom sektoru u BiH.

1.6.1. Proizvodnja i prerada mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko: Više od 80% zemlje ima povoljne uslove za stočarstvo; postoji izobilje nedovoljno iskorištenih prirodnih pašnjaka (930 hiljada ha. ili 36.7% poljoprivrednog zemljišta); postoji tradicija stočarstva; i stočarstvo je najčešći oblik djelatnosti, te zapošljava većinu ruralnog stanovništva. U prema oficijelnim procjenama iz 1991. godine ukupni broj krava u Bosni i Hercegovini bio je 623,000, a proizvodilo se 875 miliona litara mlijeka (1,410 litara po kravi). U periodu 1992 - 1995, broj krava je opao za 60% i ukupna proizvodnja mlijeka i prosječan prinos su takoñer pali. Šta više, broj aktivnih farmera-mljekara je opao. Procjena je da je 80% gazdinstava pretrpilo ratnu štetu, a pristup poljoprivrednom zemljištu koje je pogodno za stočarstvo ograničeno je zbog brojnih minskih polja. Sektor se postepeno oporavlja, ali još je dug put do dostizanja nivoa iz 1991. U 2006, bilo je 332.000 krava muzara koje su davale 653 miliona litara mlijeka (vidi grafikone 1.6.1. i 1.6.2) – povećanje od nekih 5% u odnosu na 2005. Ovo povećanje broja mliječnih krava, uz povećanje prinosa mlijeka na 2.165 litara po kravi, održalo je stopu rasta u proizvodnji koja se postiže od 2003. Meñutim, produktivnost proizvodnje mlijeka u BiH još uvijek je značajno ispod prinosa u EU (trenutno 6 186 l/po grlu) Grafik 1.6.1: Proizvodnja mlijeka u BiH (2001 – 2006) *Ovčije mlijeko je procijenjeno; Izvor: Agencija za statistiku BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 45 Grafik 1.6.2: Broj muznih krava i prinos mlijeka u BiH (2001 – 2006) Izvor: Agencija za statistiku BiH Treba istaći da se pojavljuje značajna razlika u nivoima produktivnosti izmeñu dva entiteta (prema popisu podataka USAID LAMP projekta prosječni prinosi u RS bili su 2,900 litara i 1,948 litara u F BiH). Jedan od razloga ovih razlika u prinosu mlijeka izmeñu entiteta jeste poboljšan uzgoj i ishrana stoke koji je uz podršku vlade uveden u RS, kao i razlika u načinu ishrane i uzgoja (u planinskim regijama FBiH, ishrana se bazira na sijenu i stočnoj hrani). Tabela 1.6.1: Profil proizvodnje mlijeka BiH 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Stada za mljekarstvo grla '000 281 280 284 285 291 298 306 Godišnji prinos u litrima Godišnje 1921 1785 1950 1900 1999 2110 2165 Proizvodnja u litrima Miliona 540 500 520 542 582 629 653 Potrošnja na gazdinstvu u litrima Miliona 22 25 28 27 29 31 33 Hrana za stoku u litrima Miliona 84 84 85 86 87 89 91 Utrživi output gazdinstva u litrima Miliona 434 391 407 429 466 508 529 Procijenjene potrebe u litrima Miliona 537 553 564 576 587 599 611 Samodovoljnost/saldo litara Miliona -103 -162 -157 -146 -122 -91 -82 Vrijednost proizvodnje € miliona 96 90 98 107 116 132 137 Prosječna cijena proizvođača po litru € 0,22 0,23 0,24 0,25 0,25 0,26 0,26 Izvor: CEEC Agripolicy (2006): Izvještaj o mlijeku, te kalkulacija autora zasnovana na procijenjenoj potrošnji mlijeka od 135 kg/po glavi stanovnika sa stopom povećanja od 2% godišnje Prema nekim procjenama (Selak, 2006), 80% mljekarskih gazdinstava u Bosni i Hercegovini su gazdinstva koja proizvode samo za svoje potrebe ili su polukomercijalna gazdinstava sa tri ili manje krava. Drugim riječima, samo mali broj farmi su komercijalno održivih gazdinstava (sa 25 ili više krava muzara). Još jedan faktor koji doprinosi lošoj produktivnosti mljekarskog sektora je pasmniska struktura stada, gdje preovladavaju pasmine koje daju relativno nizak prinos (većinom mješavine lokalne buše sa sivom tirolkom, smeñom švicarkom ili simentalkom) i staromodne tehnike uzgoja (samo 32% poljoprivrednika koristi vještačko osjemenjivanje). STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 46 Kada govorimo o higijenskoj ispravnosti proizvedenog mlijeka, tada možemo reći da je kvalitet mlijeka je loš. Prema BiH standardima dozvoljen broj bakterija u sviježem mlijeku je 1 milion po mililitru, što je 10 puta više od EU standarda od 100 000 bakterija/ml. Većina mljekara plaća premiju za kvalitet prema sadržaju masnoće umjesto broju bakterija ili somatskih ćelija što smanjuje motivaciju poljoprivrednika, te ulaganja u poboljšanje higijene i kvaliteta. Pored niske produktivnosti i kvalitete mlijeka, proizvoñači mlijeka BiH suočavaju se sa problemima loše strukture transporta i komunikacija, neadekvatnim rashladnim ureñajima i vozilima, te ustezanjem komercijalnih banaka da daju kredite za poljoprivredne investicije. Cijene mlijeka su relativno stabilne i visoke u poreñenju sa susjednim zemljama (Grafik 1.6.3.). Svaki entitet utvrñuje minimalnu cijenu za tečno mlijeko (0,5 KM za litar mlijeka sa sadržajem masnoće od 3,6% ili više). Meñutim, plaćanje (od strane mljekara) ove garantirane cijene nije finansijski podržano od strane entiteta niti se zakonski sprovodi. Neka mljekarska preduzeća naplaćuju trošak prikupljanje mlijeka poljoprivrednicima što smanjuje otkupnu cijenu. Kako bi stimulirali poljoprivrednike da mlijeko prodaju mljekarama umjesto na neformalnim ili zelenim pijacama, entitetska ministarstva poljoprivrede plaćaju premiju za mlijeko isporučeno mljekarama. Meñutim, premije se ne plaćaju na redovnoj osnovi i često kasne zbog kašnjenja u dogovaranju godišnjih budžeta vlade. Visina premije se značajno razlikovala izmeñu entitetado 2008 godine. Trenutno premija u F BiH 0.14 KM/po litru kao i u RS 0.14 KM po litru s tim da entiteti plaćaju jos po 0,06 km/l po osnovu elementarne nepogode (za prvi i zadnji kvartal) izvori podataka su entitetski programi raspodjele sredsrava namjenjenih za poticanje poljoprivredne proizvodnje. Nema studija o efektivnosti ovih premija. Grafik 1.6.3: Uporedne otkupne cijene za tečno mlijeko u BiH i susjednim zemljama Prosječna otkupna cijena 0,70 KM 0,60 KM 0,50 KM 0,40 KM KM/l 0,30 KM 0,20 KM 0,10 KM 0,00 KM FBIH RS Hrvatska Njemačka Prosjek EU Izvor: USAID LAMP 2005 Prerada mlijeka u BiH: Postoji veliki broj mljekara, više od 100, a samo 45 može obraditi više od 1000 litara dnevno i 10 više od 100 000 litara dnevno. Postoji značajni prekomjerni kapacitet – u prosjeku samo oko 30% instaliranog kapaciteta se koristi iako postoje značajne razlike izmeñu najboljih i najgorih mljekara. Pored ove neekonomične distribucije i upotrebe kapaciteta, industrija ima samo ograničen asortiman proizvoda i to se fokusira na proizvode sa nižom dodatom vrijednošću (UHT, pasterizirano mlijeko, STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 47 itd.). Najviše proizvoda sa višom dodatnom vrijednosti (zahtijevaju visoke standarde upravljanja, istraživanja proizvoda, ulaganja i stroge kontrole kvalitete i higijene tokom komercijalnog distribucijskog lanca od proizvoñača do maloprodavca) se uvozi (Slike 1 1.6.4., 1.6.5. i 1.6.6.). Mljekare koje imaju staromodan proizvodni program i koje nisu inovativne gube tržišni udio jer ne mogu odgovoriti na brze promjene zahtjeva potrošača u BiH. Tako se sofisticiraniji zahtjevi potrošača zadovoljavaju iz uvoza Grafik 1.6.4: BiH proizvodnja glavnih mliječnih proizvoda (2003 – 2005.) Grafik 1.6.5: BiH proizvodnja sira (2003 – 2005.) Izvor: Agencija za statistiku BiH, prvo izdanje: Industrijska proizvodnja 2005, 2006. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 48 Grafik 1.6.6: Odnos izmeñu uvoza i domaće proizvodnje mliječnih proizvoda u BiH Izvor: Centralna banka BiH Sir i jogurt: Grafikon 1.6.6. pokazuje omjer izmeñu domaćih i uvezenih nabavki svih vrsta sira i drugih mliječnih proizvoda. Dalje informacije vezane za porijeklo uvezenih sireva i fermentiranih mliječnih proizvoda uveženih 2003, 2004. i 2005. Godine prikazane su na grafikonima 1.6.7. i 1.6.8. koji se nalaze ispod. Grafik 1.6.7: Uvozi sira od 2003. do 2005. prema zemlji porijekla 100% 80% SAD 49,7 52,5 61,4 EU 25 60% Slovenija 40% Hrvatska 20% SCG 0% 2003 2004 2005 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 49 Grafik 1.6.8: Uvozi jogurta od 2003. do 2005. prema zemlji porijekla 100% 80% EU 25 Njemačka 60% 64,87 Slovenija 40% 47,13 54,40 Hrvatska 20% SCG 0% 2003 2004 2005 Potrošnja mlijeka: Ne postoje pouzdani podaci o potrošnji u BiH, ali prema nekim izvorima, potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda je niska. Prosječna godišnja potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda po glavi stanovnika bila je otprilike 167 litara (mlijeko i ekvivalenti mlijeka) u 20078. Ovo je vrlo nizak nivo u usporedbi sa prosjekom EU u potrošnji mlijeka i mliječnih proizvoda od 355 litara po glavi stanovnika godišnje; Slovenijom (222,2 litra po glavi stanovnika godišnje) ili tranzicijskim ekonomijama (Bugarska sa 163,8 kg godišnje po glavi stanovnika9). Potrošnja je takoñer značajno niža od potrošnje u Hrvatskoj (162 litara po glavi stanovnika godišnje) i Srbiji i Crnoj Gori (179 litara po glavi stanovnika godišnje). Glavni razlog za ovako nisku prosječnu potrošnju je nizak dohodak grañana u BiH. Općenito govoreći, potrošači BiH preferiraju domaće brendove. Povjerenje u kompaniju je najvažniji razlog za kupovinu odreñenog mliječnog proizvoda10. Preferencije potrošača u BiH za lokalnim mlijekom za koje se vjeruje da je zdravije zadržat će se i možda rasti u budućnosti. Od rata je potražnja za svježim pasteriziranim mlijekom u padu dok raste potrošnja UHT mlijeka. U usporedbi sa prijeratnom situacijom, ovo predstavlja značajnu promjenu. Pasterizirano mlijeko sada predstavlja samo 5% ukupne potrošnje slatkog mlijeka u usporedbi sa 60% prije rata. Većina kompanija se odlučuje da ulaže u neophodno UHT pakovanje i opremu uprkos relativno niskim profitima od ovog proizvoda. Niska profitabilnost i nedostatak sigurnosti i koletarala spriječava većinu ovih kompanija da investiraju u razvoj i marketing proizvoda više vrijednosti. Važno je naglasiti da je prije rata potrošnja svježeg jogurta, aromatiziranog mlijeka i probiotičkih mliječnih napitaka bila vrlo niska. Sektor mljekarstva u BiH trenutno proizvodi vrlo male količine ovih proizvoda; domaća potražnja za takvim proizvodima je skoro zadovoljena uvoznim proizvodima. Stvarna prilika za mljekarsku industriju leži u interesu potrošača da konzumiraju kvalitetne proizvode i u izraženoj preferenciji prema proizvodima sa označenim porijeklom ili geografskom oznakom, organskim proizvodima itd. Ovaj trend treba dodatno ojačati razvojem turizma i ugostiteljstva. Treba istaći da iako kreće sa vrlo niskog nivoa, izvoz mliječnih proizvoda značajno raste u 2004. i 2005. 8 Udruženje proizvoñaća i prerañivaća mlijeka, procjena vanjskotrgovinske komore BiH. 9 Agra CEAS Consulting (2004):Studija o potražnji za mliječnim proizvodima , www.ceasc.com 10 USAID LAMP: studija UHT mlijeka, 2005. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 50 godini. Izvezena količina je još uvijek niska, ali godišnje stope rasta su vrlo visoke. Održanje ovog trenda ovisit će o mogućnosti mljekarske industrije BiH i vladinih institucija te laboratorija da usvoje standarde kvalitete i sigurnosti hrane iz EU. Grafik 1.6.9:Uvoz /izvoz mlijeka BiH 35000 30000 25000 Izvoz Tone 20000 Uvoz 15000 10000 5000 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH Grafik 1.6.10: Izvoz sira, putera i jogurta iz BiH 900 800 700 600 500 t 400 300 200 100 0 2000 2001 2002 2003 2004 Jogurt Puter Sir Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 51

1.6.2. Proizvodnja mesa Sektor mesa je meñu sektorima poljoprivrede koji se najsporije oporavljaju. Do 2000, broj stoke je rastao brzo, ali se onda stopa rasta značajno smanjila, te je za goveda i ovce pala u 2000 i 2001. Od 2001. godine broj stoke raste po niskoj stopi u svim podsektorima (tabele 1.6.5. (goveda) 1.6.6. (ovce i koze), 1.6.7. (svinje) i 1.6.8 (perad)). Sektor mesa u BiH ima prilično stabilnu proizvodnju tokom posljednjih 6 godina (grafik 1.6.11 i tabela 1.6.2.). Meñutim, postoje značajne razlike izmeñu podsektora u pogledu strukture stada, obima i vrijednosti proizvodnje, te stepena samodovoljnosti (tabele 1.6.5. (goveda), 1.6.6. (ovce i koze),

1.6.7. (svinje) i 1.6.8. (perad)). U 2006. godini je proizvedeno 15,500 tona goveñeg mesa, 10,200 tona svinjskog mesa, 9,300 tona mesa peradi i 8,100 tona ovčijeg i kozjeg mesa. Usporeñujući podatke o proizvodnji sa podacima o potrošnji koje je procijenio FAOSTAT (grafik 1.6.12, tabele 1.6.3. i detaljne tabele za pod-sektore kako je navedeno ranije), jasno je da je BiH daleka od samodovoljnosti u sektoru mesa. Godišnja potrošnja govedine (i teletine) procjenjuje se na oko 20,000 tona. Isto se odnosi na potrošnju svinjskog mesa. Potrošnja mesa peradi je otprilike 15,000 tona. Samo podsektori ovčijeg i kozjeg mesa ostvaruju dovoljnu proizvodnju za podmirenje domaćih potreba. Ukupna vrijednost uvezenih pripremljenih mesnih proizvoda u 2006. bila je 180 miliona KM, vrijednost mesa u 2006. iznosila je oko 120 miliona KM i ukupna vrijednost uvezenih živih životinja u 2006. bila je 80 miliona KM. Sektor mesa u 2006. je sa ukupno 380 miliona KM vrijednosti uvezenih proizvoda činio skoro 20% od ukupne vrijednosti uvezenih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. To je bilo naglo povećanje u usporedbi sa već visokim vrijednostima uvoza u 2005. godini. Izvoz pripremljenih mesnih proizvoda i živih životinja (skoro da nema toga) iznosio je 35 miliona KM u 2006. U praksi, trgovinski bilans i nivo samodovoljnosti je vjerovatno gori nego što to pokazuju službeni statistički podaci o uvozu i izvozu, a zbog postojanja nelegalnih uvoza mesa (uglavnom govedine, svinjetine i u manjem obimu mesa peradi) iz zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Mañarska. Iz ovog razloga, podaci predstavljeni u ovom izvještaju zasnivaju se na trgovinskim izvorima i neovisnim meñunarodnim izvorima kao što su FAOSTAT. Grafik 1.6.11: Proizvodnja mesa u BiH (2000 – 2006.) Izvor: FAOSTAT STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 52 Tabela 1.6.2: Proizvodnja mesa i njena struktura u BiH (2000 – 2006.) Godina Jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Goveñe meso '000 tona 14,3 14,1 14,4 14,8 15 15,4 15,6 Svinjsko meso '000 tona 10,8 11 10 8,2 9,6 9,9 10,2 Ovčije i kozje '000 meso tona 6,3 6,2 6,4 6,6 7,8 8 8,1 Meso peradi u '000 tonama 7,2 8,4 8,4 8,6 8,5 8,7 9 Ukupna proizvodnja '000 mesa u tonama 38,6 39,7 39,2 38,2 40,9 42 42,9 Goveñe meso % 37,05 35,52 36,73 36,73 36,67 36,67 36,36 Svinjsko meso % 27,98 27,71 25,51 25,51 23,47 23,57 23,78 Ovčije i kozje % meso 16,32 15,62 16,33 16,33 19,07 19,05 18,88 Meso peradi % 18,65 21,16 21,43 21,43 20,78 20,71 20,98 Ukupna % proizvodnja mesa 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 Izvor: FAOSTAT Službeni podaci pokazuju da se proizvodnja mesa i mesnih proizvoda povećala u 2004. i 2005. (Grafik 1.3.15. i tabela 1.3.16). Proizvodnja kobasica pokazuje najveće povećanje tokom ovog perioda; udvostručila se u vrijednosti, od 40 miliona KM na 87 miliona KM. Grafik 1.6.12: Konzerviranje i prerada mesa (2004/2005.) Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Tematski bilten. Industrijska proizvodnja 2004. i 2005. Ukupna potrošnja mesa stabilizirala se u rasponu od 62, 000 do 72, 500 tona (svi proizvodi) godišnje, ali postoje značajne neobjašnjene fluktuacije iz godine u godinu unutar ovog raspona (grafikon 1.6.13. i tabele 1.6.3. i 1.6.4.). Potrošnja ovčijeg i kozjeg mesa relativno je stabilna od 2003. Bilo je malih godišnjih povećanja za svinjsko i goveñe meso, ali potrošnja goveñeg mesa značajno je manja STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 53 nego u 2000- 2002. Potrošnja mesa peradi se kreće oko 20,000 tona godišnje. U 2006. godini, po prvi put u nekoliko godina, potrošnja mesa peradi nije pratila trend kojim se kretala potrošnja svinjskog mesa, odnosno potrošnja je neznatno opala. Grafik 1.6.13: Potrošnja mesa (2000 – 2006.) Izvor: Kalkulacije zasnovane na FAOSTAT i podacima iz Vanjskotrgovinske komore Tabela 1.6.3: Potrošnja mesa i njena struktura u BiH (2000 – 2006.) Godina Jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Vrsta mesa Goveđe meso u '000 tonama 24,1 28,8 34,0 23,3 20,0 21,9 21,9 Svinjsko meso u '000 tonama 18,4 18,6 15,1 15,5 19,3 21,7 21,1 Ovčije i kozje meso '000 u tonama 6,3 6,3 6,4 6,9 8,1 8,4 8,4 Meso peradi u '000 tonama 19,2 23,4 14,9 19,3 17,8 20,5 15,3 Ukupna potrošnja '000 mesa u tonama 68,0 77,1 70,4 65,0 65,2 72,5 66,7 Procenti Goveđe meso % 35,5 37,4 48,3 35,8 30,7 30,3 32,9 Svinjsko meso % 27,0 24,1 21,4 23,8 29,5 29,9 31,6 Ovčije i kozje meso % 9,3 8,1 9,1 10,6 12,4 11,5 12,6 Meso peradi % 28,2 30,4 21,2 29,8 27,4 28,3 22,9 Ukupna potrošnja % mesa 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Izvor: Kalkulacije zasnovane na FAOSTAT i podacima iz Vanjskotrgovinske komore STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 54 Tabela 1.6.4: Bilans nabavki u sektoru mesa u BiH (2000 – 2006.) Godina Jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 11 Proizvodnja mesa (cwe) '000 tonama 38.6 39.7 39.2 38.2 40.9 42 42.9 Uvoz mesa (cwe) u '000 tonama 29.9 37.9 31.9 27.1 24.6 30.9 24.0 Izvoz mesa (cwe) u '000 tonama 0.476 0.452 0.665 0.364 0.341 0.4 0.175 Domaća potrošnja u '000 tonama 68.0 77.1 70.4 65.0 65.2 72.5 66.7 Samodovoljnost % 56.76 51.47 55.66 58.79 62.74 57.94 49.63 Vrijednost proizvodnje mil. € 107.7 114.6 118.6 115.4 113.5 120.4 121.4 Vrijednost uvoza12 mil. € 61.0 76. 0 92.1 73.1 63.6 75.7 55.0 Vrijednosti izvoza13 mil. € 1.3 2.1 2.6 1.1 1.4 1.5 1.1 Trgovinski bilans mil. € -59.7 -73.9 -89.4 -71.9 -62.2 -74.2 -53.9 Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine za uvoz i izvoz; FAOSTAT za proizvodnju; Potrošnja, samodovoljnost i trgovinski bilans su izračunati Ukupna vrijednost uvezenih pripremljenih mesnih proizvoda u 2006. godini bila je 180 miliona KM, vrijednost uvezenog mesa u 2006. iznosila je otprilike 120 miliona KM i ukupna vrijednost uvezenih živih životinja u 2006. iznosila je 80 miliona KM. Sektor mesa u 2006. predstavljao je ukupno 380 miliona KM uvezenih proizvoda ili skoro 20% ukupne vrijednosti uvezenih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda. Ovo je bilo naglo povećanje u usporedbi sa uvozom iz 2005. Generalno rečeno Bosna i Hercegovina trenutno značajnije nego ranije zadovoljava svoje potrebe za mesom iz uvoza (grafik 1.6.14 i tabela 1.6.15). Najvećim dijelom meso se uvozi iz susjednih zemalja sa kojim BiH ima sporazume o slobodnoj trgovini (Hrvatska, Srbija i Slovenija). Nizak nivo samodovoljnosti i nedovoljno iskorišteni kapaciteti klaonica i fabrika za preradu mesa uz potrošačke preferencije prema domaćem mesu može predstavljati priliku za razvoj sektora u cjelini. Meñutim, troškovi i vrijeme koji su potrebni klaonicama i mesno prerañivačkom sektoru kako bi bili u stanju ispoštovati propise BiH i EU, a u vezi sigurnosti hrane, ne treba podcijeniti. Izvoz mesa je opao kao udio u ukupnom izvozu u periodu 2000. - 2005. Meñutim, uočeno je pozitivno povećanje u 2006 kada je izvoz pripremljenog i svježeg mesa, te živih životinja iznosio oko 35 miliona KM – manje od jedne desetine ukupnog uvoza mesa. Ovaj nivo izvoza mesa činio je više od 13% ukupnog poljoprivrednog izvoza u 2006. Ovako visok postotak možda više govori o vrlo niskom općem nivou poljoprivrednog izvoza, nego o oporavku izvoza sektora mesa. Povećanje se uglavnom desilo zbog povećanog izvoza mesnih prerañevina i ribljih proizvoda. Glavni problemi u vezi sa zdravstvenim i higijenskim standardima, te nizak nivo kvaliteta i dalje predstavljaju ograničenje za izvoz živih životinja i svježeg, ohlañenog ili zaleñenog mesa. 11 Prava težina 12 Uključujući uvoz živih životinja 13 Uključujući izvoz živih životinja STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 55 Grafik 1.6.14: Uvoz i izvoz u sektoru mesa U BiH (2000 – 2006.) Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine Režim tarifne zaštite: Na odreñeni broj mesnih proizvoda koji se uvoze u BiH naplaćuje se carina od 5% ili 10%. Na druge proizvode se primjenjuje nulta carinska stopa. Meñunarodni i bilateralni trgovinski sporazumi koje je BiH zaključila u proteklim godinama ograničavaju opseg do kojeg BiH može povećati uvozne tarife ili broj na koji se aplicira tarifna zaštita. Trgovinski sporazumi u pripremi ili pregovori će dalje ograničiti uvozne dadžbine i možda će zahtijevati progresivno smanjenje postojećih uvoznih poreza. Kao što je gore navedeno, trgovinske kompanije čvrsto vjeruju da značajne količine mesa ilegalno ulaze u BiH te se na taj način izbjegava oporezivanje i zdravstvena kontrola. Većina proizvodnje mesa odvija se na velikom broju malih gazdinstava koje karakterišu mala produktivnost, nedostatak obrtnog kapitala, loše znanje poljoprivrednika, loša i staromodna oprema na gazdinstvu, loša praksa ishrane i zanemarivanje dobrobiti životinja. Primarna efikasnost proizvodnje i profitabilnost proizvodnje mesa u Bosni i Hercegovini značajno zaostaje za drugim zemljama u regionu i Evropi te pokazuje veliku razliku u nivoima koji su se u BiH postizali prije 15 godina. Proizvodnja govedine: Imajući na umu vezu sa proizvodnjom mlijeka (postoji samo nekoliko gazdinstava koja su se specijalizirala za govedinu) i s obzirom na veliki udio u ukupnoj proizvodnji i potrošnji mesa, podsektor proizvodnje goveñeg mesa je najvažniji sektor stočarstva i općenito poljoprivrede. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 56 Tabela 1.6.5: Profil zemlje u pod-sektoru goveñeg mesa (2000 – 2006.) Godina Jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Ukupno stoke grla '000 462 440 442 445 453 460 515 Krava muzara grla '000 297 283 244 279 339 344 356 14 Proizvodnja mesa – (lwt) u 26.4 26.1 26.7 27.4 28.2 28.4 28.7 '000 tonama 15 Proizvodnja mesa (cwe) u 14.3 14.1 14.4 14.8 15 15.4 15.6 '000 tonama Uvoz (cwe) u tonama '000 10.00 14.82 19.64 8.49 5.06 6.72 6.37 Izvoz (cwe) u tonama '000 0.19 0.09 0.004 0.008 0.054 0.194 0.032 Domaća potrošnja u tonama '000 24.11 28.83 34.03 23.28 20.006 21.93 21.94 Samodovoljnost % 59.32 48.92 42.31 63.56 74.97 70.22 71.09 Vrijednost proizvodnje mil € 40.80 52.89 61.10 59.67 56.4 60.37 60.15 16 Vrijednost uvoza mil € 31.62 40.60 63.99 49.85 36.25 39.99 29.46 17 Vrijednost izvoza mil € 0.44 0.90 0.018 0.042 0.064 0.324 0.092 Trgovinski bilans mil € -31.2 -39.7 -63.9 -49.8 -36.18 -39.7 -29.4 Produktivnost kg po kravi 89 92 109 98 83 83 80 Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine za uvoz i izvoz; FAOSTAT za proizvodnju; Potrošnja, samodovoljnost. trgovinski bilans i produktivnost su izračunati Produktivnost i rast broja goveda je nizak jer poljoprivrednici hrane i drže životinje prvenstveno kako bi proizvodile mlijeko. Krave i bikovi prodaju se klaonicama nakon što se više ne mogu koristiti za mlijeko ili uzgoj. Telad koja se ne zadržavaju za širenje proizvodnje, mlada i sa malom kilažom bivaju prodana za klanje. Ova neproduktivna praksa je rezultat nemogućnosti većine poljoprivrednika da se odreknu prihoda od mlijeka (prosječno stado je manje od 3 krave), kao i/ili neprofitabilnosti ishrane teleta koncentratom. Prema službenim podacima, samodovoljnost u sektoru govedine iznosila je 70% u 2006. godini. Meñutim, procjene koje su nedavno prezentirane u srednjoročnoj strategiji poljoprivrednog sektora F BiH navode niže nivoe u F BiH u iznosu od 27%. Ovčarstvo: BiH ima dugu tradiciju u proizvodnji ovčijeg mesa. Ovo je bio vrlo važan sektor stočarstva u pogledu broja životinja, proizvodnje mesa, te potrošnji i proizvodnji visokokvalitetnog biijelog sira. Meñutim, i pored toga podsektor nije nikada dobio odgovarajuću podršku države. Zbog toga se broj ovaca smanjivao i prije rata. Sve ovo zajedno sa posljedicama ratne štete rezultiralo je lošom situacijom podsektora sredinom 1990tih kada je započela njegova rekonstrukcija. Od sektora stočarstva u BiH, samo su se ovčarstvo i proizvodnja ovčijeg mesa značajno oporavili poslije rata. Broj ovaca je još uvijek 76% od predratnog broja, ali proizvodnja i potrošnja su skoro u ravnoteži. U periodu 2000.-2006. godine broj ovaca porastao je za 55%, proizvodnja mesa za 27.8% i potrošnja za 33.6% (tabela 1.6.6.). U proizvodnji je još uvijek najzastupljenija tradicionalna pasmina „Pramenka“. Nivoi i vrijednosti uvoza su mali; uglavnom su to žive životinje iz Rumunije i Mañarske. Produktivnost (kg žive vage po ovci) je niska i podjednaka za cjelokupni period 2000 i 2006. 14 Žive vage 15 Prave težine 16 Uključujući uvoz živih životinja 17 Uključujući izvoz živih životinja STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 57 Tabela 1.6.6: Profil zemlje za podsektor ovčijeg i kozjeg mesa (2000 – 2006.) Godina Jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Ukupno grla '000 893 903 1.044 Ovce grla '000 479 464 486 497 653 690 744 Koze grla '000 74 80 82 88 92 73 76 Proizvodnja mesa (lwt)18 u '000 11.5 11.2 11.7 12.0 13.2 14.6 14.7 tonama Proizvodnja mesa (cwe)19 u '000 6.3 6.2 6.4 6.6 7.8 8.0 8.1 tonama Uvoz (cwe) tona '000 0.01 0.071 0.003 0.259 0.297 0.373 0.343 Izvoz (cwe) tona '000 - - - - - - 0.011 Domaća potrošnja u tonama '000 6.31 6.27 6.40 6.86 8.10 8.37 8.43 Samodovoljnost % 99.84 98.86 99.95 96.22 96.33 95.54 96.06 Vrijednost proizvodnje mil € 32.05 31.72 28.86 34.37 32.1 34.24 34.55 Vrijednost uvoza20 mil € 2.52 2.86 4.93 2.82 1.24 2.44 2.56 Vrijednost izvoza21 mil € 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.02 Trgovinski bilans mil € -2.52 -2.86 -4.93 -2.82 -1.24 -2.44 -2.54 Produktivnosti kg ovce 24 24 24 24 20 21 20 Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine za uvoz i izvoz; FAOSTAT za proizvodnju; Potrošnja, samodovoljnost. trgovinski bilans su izračunati Kozarstvo: U periodu 2001 - 2006. ukupan broj koza smanjio se sa 80,000 grla na 72,000. Obično su to ukrštanja izmeñu Balkanske koze i mliječnih Saanens i drže se zbog proizvodnje mlijeka i mesa. Svinjogojstvo: Iako broj krmača i ostalih kategorija svinja naglo raste u periodu 2000 - 2006., nivo proizvodnje mesa pada tokom prvog dijela ovog perioda, kao i nivo produktivnosti i samodovoljnosti. Postoje znaci da se proizvodnja mesa stabilizira ili čak lagano povećava u posljednje 2-3 godine, ali svinjogojstvo ima najniži nivo samodovoljnosti u sektoru mesa. Povećana potražnja potrošača se zadovoljava uvozom svinjskog mesa kao što se može vidjeti iz tabele 1.6.7. 18 Žive vage 19 Prave težine 20 Uključujući uvoz živih životinja 21 Uključujući izvoz živih životinja STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 58 Tabela 1.6.7: Profil zemlje za podsektor svinjskog mesa – BiH (2000 – 2006.) Godina Jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Ukupno svinja grla '000 432 460 489 535 595 654 712 Krmače i krmače prvog '000 86 92 98 107 118 199 130 praseta grla Proizvodnja mesa (lwt)22 u '000 19.2 19.7 17.8 14.6 16.2 17.7 18.26 tonama Proizvodnja mesa (cwe)23 '000 10.8 11.0 10.0 8.2 9.6 9.9 10.2 u tonama Uvoz (cwe) tona '000 7.86 7.89 5.5 7.5 9.91 11.92 11.01 Izvoz (cwe) tona '000 0.28 0.35 0.45 0.20 0.26 0.14 0.10 Domaća potrošnja tona '000 18.37 18.53 15.05 15.49 19.25 21.67 21.11 Samodovoljnost % 58.77 59.35 64.52 52.91 49.86 45.67 48.32 Vrijednost proizvodnje mil € 14.12 18.7 17.1 10.9 13.3 13.9 14.2 24 Vrijednost uvoza mil € 18.1 19.5 16.3 11.3 16.18 20.26 17.03 25 Vrijednost izvoza mil € 0.848 1.1 2.4 0.95 1.3 1.1 0.83 Trgovinski bilans mil € -17.25 -18.4 -13.9 -10.3 -14.8 -19.1 -16.2 Produktivnost kg svinje 223 214 182 136 137 88 140 Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine za uvoz i izvoz; FAOSTAT za proizvodnju; Potrošnja, samodovoljnost. trgovinski bilans su izračunati Proizvodnja peradi i jaja: Proizvodnja peradi se udvostručila izmeñu 1997. i 2006. Godišnji uvoz mesa peradi u ovom periodu je varirao kao što se može vidjeti iz tabele 1.6.8. Uvoz u 2006. godini iznosi samo pola od onog iz 2000. Kao rezultat toga, povećana je stopa samodovoljnosti i smanjen trgovinski disbalans. Predviña se da će proizvodnja peradi i jaja biti najvažnija komponenta stočne ne- preživarske proizvodnje u budućnosti i ovisit će o cijeni i raspoloživosti stočne hrane koja se većinom uvozi. Tabela 1.6.8. Profil zemlje za pod-sektor peradarstva – BiH (2000 – 2006.) Godina Jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 26 Proizvodnja mesa(cwe) '000 7.2 8.4 8.4 8.6 8.5 8.7 9.0 u tonama Uvoz (cwe) tona '000 12.01 15.02 6.75 10.89 9.37 11.89 6.3 Izvoz (cwe) tona '000 - - 0.211 0.153 0.029 0.063 0.041 Domaća potrošnja u '000 19.2 23.4 14.9 19.3 17.8 20.5 15.2 tonama Samodovoljnost % 37.5 35.89 56.37 44.55 47.75 42.43 59.21 Vrijednost proizvodnje € 20.75 11.25 11.46 10.50 11.74 11.83 12.51 22 Žive vage 23 Prave težine 24 Uključujući uvoz živih životinja 25 Uključujući izvoz živih životinja 26 Prave težine STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 59 mil Vrijednost uvoza27 mil € 8.80 13.06 6.83 9.07 9.93 12.98 5.94 Vrijednost izvoza28 mil € 0.04 0.07 0.18 0.13 0.08 0.08 0.18 Trgovinski bilans mil € -8.76 -12.9 -6.65 -8.94 9.85 -12.9 -5.76 Jaja mil Po komadu 410 420 415 432 530 587 580 Produktivnost Komada/kokoški 167 168 165 Izvor: Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine za uvoz i izvoz; FAOSTAT za proizvodnju; Potrošnja, samodovoljnost. trgovinski bilans su izračunati Mesno-prerañivačka industrija: U tabeli 1.6.9. navodi se da je 115 kompanija u BiH registrirano kao proizvoñači mesa i mesnih proizvoda. Većina ih je u privatnom vlasništvu, ali jedna velika kompanija je još uvijek u državnom vlasništvu. Postoji oko 30 velikih i srednjih klaonica i veliki broj malih. Neke od ovih klaonica primjenjuju standarde visoke kvalitete, ali većina ih nije dovoljno iskorištena. Objašnjenje za ovo može biti da male klaonice koriste ilegalno uvezene životinje bez kontrole i prijave. Evidencija pokazuje da se uglavnom vrši klanje stoke i peradi. U Bosni i Hercegovini postoji oko 30 mesno prerañivačkih kompanija. Svaka od ove tri kompanije (Lijanovici, Akova Impex i Stanic) ima dnevni kapacitet od oko 40 tona. Prema nalazima USAID – LAMP projekta (2004), godišnji kapacitet 11 najvećih prerañivača mesa u Bosni i Hercegovini iznosi oko 60,000 tona, ali niko od njih ne koristi više od 50-55% kapaciteta. Izmeñu 80% i 85% ukupnog kapaciteta BiH se nalazi u F BiH, a ostatak je u RS. Polovina od ukupnog prerañivačkog kapaciteta BiH koristi se za preradu mesa peradi (95% piletina; 5% čuretina); 35 – 40% govedine i teletine; i 10-15% za svinjsko meso. Mesna industrija Bosne i Hercegovine ne može zadovoljiti domaću potražnju i uvoz mesnih prerañevina je u porastu. Index za ukupni uvoz prerañenog mesa u 2006. godini bio je 161% u poreñenju sa nivoom iz 2000. Istovremeno i izvoz prerañenog mesa povećao se sa 4-7 miliona € u 2000 na 8.1 miliona € u 2006. godini. Udio prerañenog mesa u ukupnom sektoru mesa porastao je sa 56.7% u 2000 na 87.3%. Meñutim, trgovinski izvori procjenjuju da F BiH mora uvoziti oko 80% sirovina mesa koje se prerañuje u mesne proizvode. Tabela 1.6.9: Konzerviranje i prerada mesa (2004-2005.) 2004 2005 Indeks Proizvod t % t % 2004 =100 Meso – svježe ili smrznuto Govedina 3473 30.7 6215 34.8 179 Svinjetina 1028 9.1 5892 33.0 573 Ovčije meso 31 0.3 151 0.8 487 Meso peradi 6766 59.9 5596 31.4 83 Ukupno svježe ili smrznuto meso 11298 100.0 17854 100.0 158 Prerađeno meso Kobasice 9827 89.5 22153 91.8 225 Jela u konzervi od svinjskog mesa 283 2.7 104 0.5 37 Goveđa i teleća jela u konzervi 648 5.9 794 3.3 122 27 Uključujući uvoz živih životinja 28 Uključujući izvoz živih životinja STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 60 Jela od peradi u konzervi 829 3.4 Ostalo 215 1.9 239 1.0 111 Ukupno prerađeno meso 10973 100.0 24119 100.0 220 Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, tematski bilten, industrijska proizvodnja 2004. i 2005. Grupa mesnih proizvoñača i prerañivača osnovana je u sklopu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine sa ciljem artikuliranja zajedničkih problema sektora, te lobiranja kod relevantnih institucija u pogledu rješavanja ovih problema. Proizvoñači mesa u svim podsektorima žale se da nisu dovoljno zaštićeni od uvozne konkurencije i lošeg kvaliteta. S druge strane, prerañivači se žale da su uvozne dadžbine suviše visoke. Grupa je zatražila akciju vlade u pogledu reguliranja sektora, poboljšanja kontrole na granici kako bi se smanjio nelegalni uvoz te osigurala naplata i sprovedba zakona o kvaliteti /higijeni. Grupa je takoñer zatražila podršku vlade za sektor mljekarstva. Drugi problemi koji zahtijevaju pažnju uključuju potrebu poboljšanja kontakata i komercijalne interakcije izmeñu proizvoñača, klaonica, prerañivača mesa, distributera i maloprodavaca kako bi se pojednostavile i smanjile kompleksnosti i troškovi trgovinskog lanca.

1.6.3. Proizvodnja i prerada ribe Uzgoj slatkovodne ribe u BiH ima značajan potencijal za rast s obzirom na dobar kvalitet vode i obim potražnje na tržištu. Razvoj ovoh djelatnosti nudi značajne mogućnosti zaposlenja i sticanja prihoda i za udaljenija područja koja imaju ograničen potencijal za razvoj alternativnih poljoprivrednih ili drugih poslovnih djelatnosti. Slatkovodna riba: Prilike za uzgoj morske ribe i školjki su ograničene zbog kratkog obalnog pojasa BiH (ograničenu na Neumski zaliv) i konkurencije ribe i ribljih proizvoda iz Hrvatske, Italije i drugih zemalja Mediterana. Postoji više od 40 registriranih slatkovodnih ribogojilišta koja djeluju u BiH. Dvije kompanije uzgajaju morsku ribu i školjke. Pored registriranih kompanija, procjenjuje se da djeluje izmeñu 40 i 50 vrlo malih ribljih farmi. Veća registrirana ribogojilišta trenutno koriste oko 60% svog proizvodnog kapaciteta. Nivo proizvodnje prelazi trenutnu potražnju na tržištu BiH. Zbog toga su vlada i proizvoñači zatražili da EU izda zdravstvena i higijenska odobrenja za izvoz ribe i ribljih proizvoda u zemlje EU. Izvršeni su pregledi i očekuje se izdavanje veterinarskih odobrenja tokom 2007. (za vrlo ograničen broj kompanija). Proizvodnja slatkovodne ribe u BiH značajno varira iz godine u godinu (tabela 1.6.10.). Razlozi za ovako velike varijacije ne mogu se razumjeti, ali vjerovatno uključuju otvaranje i zatvaranje ribogojilišta; varijacije u cijeni riblje hrane29; varijacije u nivou tražnje, koje uzrokuju cijene drugih mesnih i proteinskih proizvoda; povećana potražnja potrošača za dobrom i standardnom kvalitetom ribe; te promjene u visini dohotka potrošača. BiH je proizvela 4,300 tona u 2005. Oko pola ove proizvodnje potiče iz F BiH, a ostalo iz RS. Održiva povećanja u proizvodnji uveliko ovise o kompanijama koje će poboljšati svoju kontrolu kvalitete i higijenske standarde u cijelom lancu proizvodnje i distribucije. To takoñer ovisi o usvajanju metoda proizvodnje koje štite i poboljšavaju vodeni okoliš u kojem se uzgaja riba. Na strani vlade, hitno je potrebna efektivnija sprovedba postojeće i planirane legislative BiH koja se odnosi na ova pitanja. 29 Sva hrana za ribu uvozi se iz Italije, Danske, Holandije, Njemačke i Norveške sa cijenama od 1.70 do 2.00 KM po kg. Ovo su značajno viši troškovi ishrane nego kod uzgoja ribe u susjednim zemljama. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 61 Tabela 1.6.10: Proizvodnja ribe u tonama od 2000. do 2005. Jedinica 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Riba Tone 3447 4189 5511 n/a 3393 4300 n/a Trenutno samo dvije kompanije poduzimaju aktivnosti na preradi ribe - Norfish u Blagaju (FBiH) i Tropic u Banja Luci (RS). Prerada ribe uključuje uklanjanje kostiju i unutarnjih organa te brzo zamrzavanje cijele ribe. Norfish je Norveško-bosanska kompanija sa godišnjim kapacitetom proizvodnje od 1,500 tona. Meñutim, trenutna proizvodnja je ograničena na 250 do 300 tona godišnje svježe ribe i 250 tona prerañene ribe zbog nepostojanja dozvole za izvoz u EU što ograničava izvoz na tržišta zemalja bivše Jugoslavije. Trenutno u BiH nema kompanija koje se bave proizvodnjom riblje hrane. Morska riba i školjke: Proizvodnja morske ribe ograničena je na zaliv u Neumu. Trenutno se time bave dvije kompanije. Zajedno imaju kapacitet godišnje proizvodnje od oko 80 tona orade i (morskog) grgeča, 10 tona ribe zubaca i 20 tona školjki. Vrše se probe sa uzgojem ostriga uz korištenje mrijesti ostriga iz Italije i Francuske. Meñutim, visoki troškovi uvezene mrijesti vjerovatno ograničavaju konkurentnost ostriga iz BiH sve dok ne započne proizvodnja domaće mrijesti ostriga. Trgovina: Uvoz i izvoz (vrijednost) godišnje rastu od 2000 (grafikon 1.6.15.), ali rast uvoza usporio je od 2001. god. dok je rast izvoza ostao nepromijenjen. Kao rezultat toga, razlika izmeñu vrijednosti uvoza i izvoza se polako smanjuje sa mogućnošću da se postigne suficit izvoza nad uvozom u 2008. ili 2009. Grafik 1.6.15: Stopa izvoza/uvoza ribe od 2000. do 2006. 25000 20000 15000 000 BAM 10000 5000 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Uvoz Izvoz Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 62

1.6.4. Ratarske kulture - općenito Grafikon 1.3.18 i tabela 1.3.18 pokazuju strukturu zasijanih površina prema vrsti kultura. U prosjeku, u periodu 2002 – 2006., žitarice su zasijane na 320 000 ha – malo više od pola ukupno zasijanih površina (58% u 2006). Grafik 1.6.16: Zasijana površina prema grupi usjeva (2000-2006.) Izvor: Statistički bilteni agencije za statistiku Bosne i Hercegovine Tabela 1.6.11: Zasijana površina prema grupi usjeva, po ‘000 ha (2000-2006.) 1999/ 2000/ 2001/ 2002/ 2003/ 2004/ 2005/ Grupa usjeva 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Žitarice 367 365 345 318 329 321 318 Industrijski bilje 7 6 7 8 7 9 11 Povrće 88 89 87 86 86 85 84 Krmno bilje 146 141 143 138 136 138 135 Ukupno (zasijana 608 601 581 550 557 553 548 površina) Struktura u % (Ukupna zasijana površina = 100) Žitarice 60.4 60.7 59.4 57.8 59.1 58.0 58.0 Industrijski usjevi 1.2 1.0 1.2 1.5 1.3 1.6 2.0 Povrće 14.5 14.8 15.0 15.6 15.4 15.4 15.3 Krmno bilje 24.0 23.5 24.6 25.1 24.4 25.0 24.6 Ukupno (zasijana površina) 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 Izvor: Statistički bilteni agencije za statistiku Bosne i Hercegovine

1.6.5. Žitarice i industrijske kulture Žitarice: Zbog relativno skromnog ukupnog obrañenog (izoranog) zemljišta i dominacija brdsko- planinskih područja sa nepovoljnim agro-klimatskim faktorima što ograničava stvarne i potencijalne prinose Bosna i Hercegovina se ne može svrstati u važne proizvoñače žitarica. Ovo se posebno odnosi na F BiH – geografski veći entitet. Trenutno i u skoroj budućnost BiH se oslanja na uvoz žitarica– posebno za ljudsku ishranu – proizvodnja hljeba i prerañevina od žitarica. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 63 Tabela 1.6.12 pokazuje da su poslije 2002/3, površine zasijane sa osnovnim vrstama žitarica bile relativno stabilne sa izuzetkom pšenice čije se zasijane površine smanjuju. Godišnje promjene u površinama zasijanim pšenicom su bile glavni uzrok promjena u ukupnoj površini pod žitaricama. Najvažnije vrste žitarica su: Kukuruz - 195,600 ha (62%); Pšenica - 90,000 uz smanjenje na 73,300 ha (23%); ječam, zob, raž i ostalo - 47,400 ha (15%). Proizvodnja ostvarena na ovim površinama u 2006. iznosila je 993,800 t kukuruza, 232,500 t pšenice, 62,500 t ječma i 41,500 t zobi. Prosječan prinos je bio oko 20% niži od prosječnog prinosa EU (4.2 t./ha za sve žitarice u BiH u usporedbi sa 5.7 t./ha u EU25). Tabela 1.6.12: Proizvodnja žitarica prema vrsti (2000-2006.) Žitarice 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Pšenica Površina (000 hektara) 104.1 105.2 90.7 71.1 86.8 81.4 73.3 Proizvodnja (000 tona) 338.5 255.2 272.3 156.8 319 249 232.5 Prinos (tona po hektaru) 3.3 2.4 3 2.2 3.7 3.1 3.2 Kukuruz Površina (000 hektara) 207.9 200.8 198.8 195.8 193 195.6 196.4 Proizvodnja (000 tona) 474.9 770.6 903.2 551.2 990 1004.2 993.8 Prinos (tona po hektaru) 2.3 3.8 4.5 2.8 5.1 5.1 5.1 Ječam Površina (000 hektara) 22.3 23.2 24.1 21 21 20.3 21.6 Proizvodnja (000 tona) 53.1 55.5 61.2 37.2 62.5 53.4 62.5 Prinos (tona po hektaru) 2.3 2.4 2.5 1.8 3 2.6 2.9 Raž Površina (000 hektara) 4.5 4.1 4.4 3.7 3.4 3.4 4.3 Proizvodnja (000 tona) 11.7 9.6 11.1 6.9 9.9 7.7 11.6 Prinos (tona po hektaru) 2.6 2.3 2.5 1.9 2.9 2.3 2.7 Zob Površina (000 hektara) 25.7 22.9 23.7 23.5 20.5 18.5 17.3 Proizvodnja (000 tona) 56.9 47.1 59.9 38.1 59.8 41.8 41.5 Prinos (tona po hektaru) 2.2 2.1 2.5 1.6 2.9 2.3 2.4 Žitarice (ukupno) Površina (000 hektara) 364.8 356.2 341.7 315.1 327.3 321.0 316.3 Proizvodnja (000 tona) 935.1 1138 1307.7 790.2 1445.3 1358 1354.5 Prinos (tona po hektaru) 2.6 3.2 3.8 2.5 4.4 4.2 4.3 Izvor: statistički bilteni agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, statistički godišnjaci Federalnog zavoda za statistiku, statistički pregledi statističkog zavoda Republike Srpske, Ured za statistiku Brčko Distrikta. Veći dio domaće proizvodnje žitarica koristi se kao stočna hrana. U 2006. godini 1,009,000 tona ili 75.5% potrošeno kao stočna hrana. Od ostatka, 225,000 tona ili 16.6% iskorišteno je za ljudsku potrošnju i samo nešto manje od 8% (121,000 tona) za industrijsku upotrebu (tabela 1.3.20). Značajne količine domaće proizvodnje žitarica (u prosjeku 33%) koriste se na gazdinstvu i nikada se ne pojave na tržištu. Tabela 1.6.13: Korištenje domaće proizvodnje žitarica, ‘000 tona u BIH (2000-2006.) 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Proizvodnja$ 935 1,138 1,3078 790 1,445 1,358 1,355 Korištenje Ljudska hrana1 258 219 235 139 271 208 225 Stočna hrana2 609 820 948 573 1,033 1,019 1,009 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 64 Industrijska upotreba3 68 99 125 78 141 131 121 Izvor: CEEC Agri Policy, šesti okvirni program, izvještaj zemlje (BIH) o sektoru žitarica (http://www.europartnersearch.net/agri-policy/). Napomene:1 uključuje količine koje se koriste u preradi /proizvodnji za ljudsku potrošnju; 2 Uključuje količine koje se koriste u preradi /proizvodnji stočne hrane; 3 Sva upotreba osim za ljudsku i stočnu hranu. Kao što je gore navedeno, BiH će vjerovatno ostati značajan uvoznik žitarica. Iako ministarstva poljoprivrede ne pripremaju bilanse stanja za žitarice, prosječni zahtjevi za potrošnjom se procjenjuju na oko 600 000 tona pšenice, a posebno pšenice za pravljenje hljeba (visoko proteinska). Stočna hrana takoñe generira značajne potrebe za mekom pšenicom i drugim žitaricama; ovi zahtjevi uključuju značajne količine prerañene stočne hrane i koncentrata, kao i neprerañenih žitarica. Kao što smo već istakli ministarstva ne raspolažu ovim procjenama o potrebnim količinama žitarica. Tabela 1.6.14 pokazuje ukupnu vrijednost uvezenih žitarica u 2006. godini u iznosu od € 76.6 miliona (7.8% od ukupne vrijednosti poljoprivrednog i prehrambenog uvoza). Ovo je bilo značajno manje nego u protekle dvije godine (uvoz žitarica u 2004 bio je € 102.5 miliona i € 88.9 miliona u 2005), ali značajno više nego u 2000-2002. kada je vrijednost uvezenih žitarica bila oko € 50 miliona. Najviše se uvozi pšenica. Godišnji uvoz pšenice i drugih žitarica varira prema tome koliko odgovarajućih kvalitetnih žitarica proizvede BiH u odreñenoj godini, ali obično je to u rasponu od 350,000 do 500,000 tona. Tabela 1.6.14: Ukupni uvoz i izvoz žitarica, € miliona (2000-2006.) 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Uvoz Žitarice 52.7 47.4 51.5 94.3 102.5 88.9 76.6 Poljoprivredni proizvodi i hrana 720.6 773.9 857.0 941.6 994.1 1,009.4 983.7 Udio uvoza žitarica (%) 7.3 6.1 6.0 10.0 10.3 8.8 7.8 Izvoz Žitarice 0.2 0.5 0.3 0,4 0.6 0.5 0.4 Poljoprivredni proizvodi i hrana 42.8 55.5 60.4 75.9 90.0 120.4 138.2 Udio izvoza žitarica (%) 0.5 0.9 0.5 0.5 0.7 0.4 0.3 Bilans Žitarice -52.5 -46.9 -51.2 -93.9 -101.9 -88.4 -76.2 Poljoprivredni proizvodi i hrana -677.8 -718.4 -796.6 -865.7 -904.1 -889.0 -845.5 Udio u bilansu žitarica (%) 7.7 6.5 6.4 10.8 11.3 9.9 9.0 Izvor: Trgovinska komora BiH Tabela 1.6.15 pokazuje Mañarsku kao vodećeg snadbjevača (45%) u izvozu žitarica u BiH izmeñu 2000. i 2006. Srbija i Crna Gora su bili drugi (39%) koristeći tarifne pogodnosti BiH u skladu sa bilateralnim trgovinskim sporazumom. Ovi relativni udjeli mogu se promijeniti i mogu se pojaviti novi vodeći izvoznici nakon ratifikacije i implementacije CEFTA sporazuma (decembar 2006). Tabela 1.6.15: Uvoz žitarica iz glavnih zemalja (2000-2006.)(€ miliona) Zemlja 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Mađarska 18.3 26.2 22.4 55.8 48.4 35.8 34.4 Srbija 6.3 3.4 7.5 11.0 24.1 35.1 29.8 Hrvatska 9.7 5.9 5.0 17.9 7.9 4.1 8.9 SAD 11.5 7.1 13.4 5.3 3.6 6.6 0.9 EU-15 0.9 1.0 1.3 1.6 7.6 1.7 1.1 Ostali 5.9 3.9 2.0 2.7 10.9 5.6 1.6 Ukupno (uvoz) 52.7 47.4 51.5 94.3 102.5 88.9 76.6 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 65 Struktura u % (Ukupan uvoz žitarica = 100) Mađarska 34.8 55.2 43.4 59.2 47.2 40.3 44.9 Srbija 12.0 7.1 14.6 11.7 23.5 39.5 38.9 Hrvatska 18.4 12.4 9.6 18.9 7.7 4.6 11.6 SAD 21.8 14.9 26.1 5.6 3.5 7.5 1.2 EU-15 1.7 2.2 2.5 1.7 7.4 1.9 1.4 Ostali 11.3 8.2 3.8 2.9 10.7 6.2 2.0 Ukupno (uvoz) 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 100.0 Izvoz žitarica je jako skroman (Tabela 1.6.14). U 2006. je iznosio € 400,000. U skoroj budućnosti se ne očekuje značajno povećanje. Kapacitet prerade i skladištenja: U Bosni i Hercegovini prije rata je postojalo 18 velikih državnih postrojenja (mlinova) za brašno i stočnu hranu, koji su bili rasporeñeni širom zemlje, relativno dobro opremljeni sa ukupnim instaliranim kapacitetom za skladištenje i preradu od 455,000 tona (obično pšenice). Do kraja 2005. godine, broj aktivnih mlinova pao je na 14. Pored toga, izgrañena su 64 privatna mlina što daje ukupan broj od 78. Kapaciteti za skladištenje žitarica variraju od nekoliko hiljada tona do 65,000 tona sa vrlo varijabilnom kvalitetom i tehničkim karakteristikama. Mlinovi u bivšem državnom vlasništvu imaju tendenciju posjedovanja savremenije opreme i većeg kapaciteta opreme za skladištenje. Mnogi mali privatni mlinovi koriste manje jedinice za skladištenje i nisu bili u mogućnosti da investiraju u kvalitetnu opremu za mljevenje, miješanje i pakiranje. Ukupni instalirani kapacitet za skladištenje se sada procjenjuje na 650,000 tona zrna. U 2005. godini 20 mlinova se specijaliziralo za proizvodnju stočne hrane; Prema procjenama eksperata FAO do 2007. godine, 22 državna i 29 privatnih mlinova proizvodili su stočnu hranu (tabela 1.3.5.). Ostali proizvode brašno i stočnu hranu. Nema raspoloživih informacija o prerañivačkim kapacitetima osim u poljoprivrednoj strategiji F BiH do 2006. godine sa maksimalnim prerañivačkim kapacitetom od 367,500 tona godišnje. U 2005. godini je korišteno manje od jedne trećine ovog kapaciteta (101,000 tona). Aktivnosti u okviru sektora mljevenja su (zakonski) uveliko neureñene ili nekontrolirane (inspekcije, revizije i uzorkovanje) na nivou BiH i entiteta. Nivo usklañivanja zakonskih propisa i kontrole u BiH sa zakonima EU u ovim oblastima je vrlo nizak ili nepostojeći. Ne postoji stalna tržišna, finansijska i sanitarna kontrola sirovina i roba, niti postoji standardizirano evidentiranje svih poslovnih djelatnosti u skladu sa računovodstvenim propisima BiH. Nedostatak propisa i mogućnosti za nelegalni uvoz žitarica i prodaju proizvoda od žitarica na domaćem tržištu daju podstreka za uspostavu više malih mlinova i pekara. Zbog toga značajan broj ovih kompanija može nastaviti sa rastom što će ostaviti bitne posljedice na službene resurse koji su potrebni za inspekciju, uzorkovanje, laboratorijske analize i kontrolu, te na vrijeme potrebno za usklañivanje sa zahtjevima EU. Kvalitet žitarica: prva generacija i kvalitetno hibridno sjeme pšenice i kukuruza uglavnom se uvozi. Instituti u Hrvatskoj (Zagreb i Osijek), Srbiji i Crnoj Gori (Novi Sad i Zemun) su najčešći izvori za nabavku, ali se sjeme kukuruza uvozi i iz SAD-a (komercijalno sjeme proizvoñača Pioneer). Kvalitet sjemena regulisan je zakonima i standardima, koji utvrñuju hemijske i fizičke karakteristike koje sjeme mora imati. Ovi standardi nisu usklañeni sa standardima EU. Postoji značajna upotreba necertificiranog sjemena i sjemena sa gazdinstava što može imati uticaja na širenje bolesti, nivo genetičkog kvaliteta, nivo prinosa i na druge probleme. Službena kontrola upotrebe necertificiranog sjemena je loša, a posebno u slučaju malih privatnih kompanija. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 66 Prema BiH ekspertima za proizvodnju žitarica, kvalitet žitarica domaće proizvodnje je uglavnom jednoobrazan bez značajnih devijacija iz godine u godinu. Obično ispunjavaju standarde kvalitete. Samo u slučaju izuzetno kišnih ili sušnih godina kao što je 2003, kvalitet je loš i prinos je u značajnom padu. Kontrole kvalitete uvezenih žitarica su slabe. Vlada još mora razraditi komercijalne interese vezane za pronalaženje detaljnog balansa izmeñu neophodnih vladinih i komercijalnih aktivnosti, kao i usvajanje podzakonskih akata i uredbi kako bi na snagu stupili sporazumi za kontrolu kvalitete. Tom prilikom je potrebno uzeti u obzir osnovnu odgovornost industrije prema Zakonu o hrani iz 2005. u pogledu proizvodnje cjelovite i sigurne hrane za ljudsku i životinjsku potrošnju. Vladina podrška za proizvodnju žitarica: garantirana minimalna otkupna cijena za pšenicu, kukuruz i druge žitarice koje su dale entitetske vlade proteklih godina nisu izazvale promjene u nivoima proizvodnje. Ciljevi i razlozi za davanje ovih subvencija i pregledi njihove efektivnosti nisu objavljeni niti su obavljene konsultacije sa industrijom u pogledu alternativnih ciljeva i načina postizanja ciljeva. FBiH i RS su nedavno pripremili svoje poljoprivredne strategije postavivši ambiciozne ciljeve za povećanu proizvodnju žitarica. Dokumenti ne sadrže ekonomske pokazatelje kao što su troškovi i koristi proizvodnje više žitarica. Postoje važne razlike izmeñu entiteta u pogledu načina za postizanje ciljeva. F BiH želi povećati površinu pod žitaricama, dok RS želi povećati prinos bez povećanja površine. Strategije ne govore kakve će podsticaje dobiti poljoprivrednici i uzgajivači od vlade, odnosno šta će ih podstaći da poduzmu neophodne investicije i odluke o proizvodnji, kako bi ovi ciljevi bili ostvareni. Trenutno postoje vrlo ograničene zalihe žitarica. Do ranih devedesetih zalihe su bile utvrñene zakonom i svaki mlin u državnom vlasništvu imao je obavezu da ima odreñenu količinu zaliha za koje je država davala kompenzaciju. Zalihe roba su obično bile kreirane kupovinom domaće proizvodnje. Iako je ovo pomoglo stabilizaciji i održanju cijena na domaćem tržištu, glavni cilj te politike bio je da se garantira minimalni nivo raspoloživih žitarica u vezi sa normalnom potrošnjom do sljedeće žetve. Sa ovim sistemom se ne nastavlja iako su zakoni koji to propisuju na snazi. Još se ne razmatra kako i kada će politika zaliha BiH biti usklañena sa cjenovnom podrškom EU, te kada će se oslanjati na postrojenja i odluke o komercijalnim zalihama koje se primjenjuju u sektoru žitarica. Industrijske kulture: U BiH oduvijek su male površine bile zasijane industrijskim kulturama. Prije rata se samo 2% (19,000 ha.) ukupno obrañene površine se koristilo za proizvodnju industrijskih kultura. Uništenje prerañivačkih kapaciteta tokom rata imalo je značajan uticaj na uzgoj industrijskih kultura. Kao što se vidi u tabela 1.6.16 u periodu 2000. – 2006. vrlo ograničene površine se koriste za ove usjeve. Meñutim, od 2004. godine može se uočiti povećanje proizvodnje sjemena repice i soje, i to uglavnom u sjevernim dijelovima RS i Distriktu Brčko, a nakon otvaranja Bimal-a u Brčko Distriktu koji proizvode ulja od povrća. Drugi industrijski usjev od značaja je duhan. Tabela 1.6.16: Površina industrijskih usjeva, proizvodnja i prinos (2000-2006.) Industrijski usjev 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Suncokret Površina (hektari) 150 202 196 160 239 215 297 Proizvodnja (tone) 110 121 137 82 154 99 172 Prinos (tona po hektaru) 0.7 0.6 0.7 0.5 0.6 0.5 0.6 Sjeme repice Površina (hektari) - - - 49 141 580 1,038 Proizvodnja (tone) - - - 66 403 995 2,003 Prinos (tona po hektaru) - - - 1.3 2.9 1.7 1.9 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 67 Soja Površina (hektari) 3,905 2,435 3,080 4,371 3,400 5,510 6,573 Proizvodnja (tone) 4,125 3,820 6,658 5,132 8,695 12,482 14,526 Prinos (tona po hektaru) 1.1 1.6 2.2 1.2 2.6 2.3 2.2 Duhan Površina (hektari) 3,200 3,089 3,299 3,104 2,751 2,903 2,438 Proizvodnja (tone) 3,310 3,588 5,173 3,279 4,246 4,421 3,341 Prinos (tona po hektaru) 1.0 1.2 1.6 1.1 1.5 1.5 1.4 Industrijski usjevi (ukupno) Površina (hektari) 7,255 5,726 6,575 7,684 6,531 9,208 10,346 Proizvodnja (tone) 7,545 7,529 11,968 8,559 13,498 17,997 20,042 Prinos (tona po hektaru) 1.0 1.3 1.8 1.1 2.1 2.0 1.9 Izvor: Statistički bilteni agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, statistički godišnjaci Federalnog zavoda za statistiku, statistički pregledi statističkog zavoda Republike Srpske, statistički ured Distrikta Brčko. Proizvodnja uljarica: Kada se govori o industriji ulja onda treba istaći da je maksimalni prerañivački kapacitet je 120,000 tona sirovina (sjemena) što daje 35-40,000 tona rafiniranog (jestivog) ulja. Prosječna potrošnja jestivog ulja po glavi stanovnika je 12 litara, donosno ukupna potražnja se kreće oko 45,000 tona. Zbog toga fabrika Bimal može obezbijediti maksimalno do 85% normalne potražnje. Ograničavajući faktor u ovom trenutku je nizak nivo domaće proizvodnje uljarica, koji se kreće oko 16,500 tona godišnje i to uglavnom od soje. Postoji mnogo barijera za povećanje proizvodnje uljarica: nedostatak vladine tehničke podrške ili kredita, slaba udruženja poljoprivrednika (kao što su otkupne zadruge koje mogu obezbijediti repro materijal po povoljnijim cijenama), loša kvaliteta sjemena, standardi kvalitete u isporuci koje je postavio Bimal, te koje je teško postići, kao i nedostatak znanja poljoprivrednika o tome kako komercijalno uzgajati uljarice. Kao i za žitarice, entitetske vlade su obezbijedile subvencije za isporuku minimalnih količina uljarica. Problemi utvrñeni u dijelu 1.6.5 se takoñer odnose na subvencije za ovu proizvodnju. Vladina podrška za proizvodnju uljarica obično je nedovoljna i skoro uvijek kasni. Poljoprivrednicima je teško donijeti odluku o proizvodnji za sljedeću sezonu jer nikada ne znaju koja će biti vladina politika. Odjel za poljoprivredu i šumarstvo u Brčko Distriktu gdje se nalazi uljara „Bimal“ odlučio je podržati proizvoñače sjemena soje i suncokreta sa 118 Eura po hektaru uz to da zasiju minimalno jedan hektar. Meñutim, kapacitet proizvodnje Brčko Distrikta ograničen je na ukupno 23,000 ha obradivog zemljišta koje je rezervirano uglavnom za pšenicu, kukuruz, voće i povrće. Vlada Republike Srpske subvencionira proizvodnju sjemena soje sa 51 Eurom po toni i merkantilne soje sa 25 Eura po toni. U Federaciji BiH nema subvencija za proizvodnju uljarica30. Fabrika ulja „Bimal“ angažira poljoprivrednike za proizvodnju sjemena suncokreta i soje po unaprijed dogovorenoj cijeni od 245 Eura po toni. Postoji još jedna vrsta ugovora koje „Bimal“ nudi poljoprivrednicima po nespecificiranoj cijeni koja će se utvrditi prema tržišnim cijenama u vrijeme prodaje / kupovine. Proizvodnja duhana: Proizvodnja duhana, koja je istorijski bila važna za BiH trenutno je u padu, jer se vladina direktna podrška postojećim prerañivačima polako smanjuje (tabela 1.6.16). Uzgaja se u tri od deset kantona u Federaciji i nekim općinama RS, ali na vrlo niskom nivou. Glavne vrste su Barley i Virginia. Budućnost uzgoja duhana u Bosni i Hercegovini utvrditi će se mjerama agrarne politike i cijenom duhana na meñunarodnom tržištu. Imajući na umu da se na svjetskom tržištu može nabaviti jeftiniji duhan ( Malauija ili Zimbabvea) za očekivati je da će se pad proizvodnje duhana nastaviti. 30 Odnosi se na 2004 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 68 Prerañeni proizvodi od žitarica /šećera (pekarski proizvodi i slatkiši): Ovo su proizvodi koji su ostvarili glavni uspjeh u poljoprivredno-prehrambenom izvozu BiH u posljednje četiri godine (grafik 1.6.17.). U 2006. godini prihod od izvoza ovih proizvoda bio je 25 miliona KM (povećanje sa 13 miliona KM u 2003. godini). Grafik 1.6.17: Izvoz pekarskih proizvoda i slatkiša iz BiH (2003. do 2006.) Izvor: Centralna banka BiH Većina izvoza unutar ovog podsektora ide na tradicionalna tržišta (susjedne zemlje koje nisu članice EU u koje ide oko 80% izvoza BiH u 2006.), ali nivo i udio izvoza u EU-27 je u rastućem trendu kako to prikazuje Grafik 1.3.28. Tržišni izvori navode da bi ovaj trend, uz povećanje standarda kvaliteta hrane i marketinga, mogao dalje rasti. Povećanje standarda u kvalitetu hrane i bolji tržišni trgovinski izvori ukazuju na činjenicu da bi se ovaj trend rasta mogao nastaviti.

1.6.6. Voće i povrće -proizvodnja i prerada Voće: Povoljni agro-klimatski uslovi u BiH omogućavaju proizvodnju kontinentalnog voća. Na jugu (Hercegovina) je moguće uzgajati neko Mediteransko voće kao što su smokve, kivi, mandarine i narandže. U 2006. godini bilo je izmeñu 1.5 i 18 miliona stabala različitog voća u BiH. Ovo je samo 1 milion manje nego prije rata kada je uništen veliki broj. Glavne vrste bile su: 10.4 miliona stabala šljive (60%); 3.7 milion stabala jabuke (21%); i 1.7 milion stabala kruške (10%). U periodu 2000. - 2006. godine broj produktivnih stabala porastao je za 2 miliona, a većina se odnosi na stabla jabuke (1.3 miliona). Dalji detalji prikazani su u tabeli 1.6.17. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 69 Tabela 1.6.17: Proizvodnja stabala voća (2000., 2004.-2006.) Voće 2000 2004 2005 2006 Šljive Proizvodna stabla (000) 10,172.5 10,713.4 10,917.0 10,434.0 Proizvodnja (000 tona) 91.5 167.9 95.9 107.2 Prinos (kg po stablu) 9.0 15.7 8.8 10.3 Jabuke Produktivna stabla (000) 2,362.3 3,242.1 3,426.9 3,682.0 Proizvodnja (000 tona) 41.3 52.3 52.2 58.2 Prinos (kg po stablu) 17.5 16.1 15.2 15.8 Kruške Produktivna stabla (000) 1,338.5 1,617.4 1,690.2 1,715.8 Proizvodnja (000 tona) 18.8 19.8 22.5 22.7 Prinos (kg po stablu) 14.0 12.2 13.3 13.2 Trešnje Produktivna stabla (000) 593.1 680.7 691.6 682.9 Proizvodnja (000 tona) 8.9 9.0 8.6 8.6 Prinos (kg po stablu) 15.1 13.2 12.5 12.6 Višnje Produktivna stabla (000) 308.1 305.6 303.7 295.5 Proizvodnja (000 tona) 2.5 2.9 2.7 2.8 Prinos (kg po stablu) 8.1 9.4 8.9 9.5 Kajsije Produktivna stabla (000) 56.8 68.9 71.3 73.6 Proizvodnja (000 tona) 0.7 0.7 0.5 0.7 Prinos (kg po stablu) 12.3 10.4 7.3 9.5 Breskve Produktivna stabla (000) 292.1 316.0 321.1 323.8 Proizvodnja (000 tona) 4.1 4.5 4.8 4.3 Prinos (kg po stablu) 13.9 14.2 15.0 13.2 Orasi Produktivna stabla (000) 464.6 482.7 476.5 481.2 Proizvodnja (000 tona) 5.4 5.8 5.6 5.8 Prinos (kg po stablu) 11.6 12.0 11.8 12.1 Drugo voće (mandarine, limun, smokve, masline) (E) (E) Produktivna stabla (000) 42.4 50.3 50.1 51.8 Proizvodnja (000 tona) 0.39 0.44 0.49 0.49 Prinos (kg po stablu) 9.1 8.7 9.7 9.4 Voće (ukupno) Produktivna stabla (000) 15,630.4 17,477.1 17,948.4 17,740.6 Proizvodnja (000 tona) 173.6 263.3 193.3 210.8 Prinos (kg po stablu) 11.1 15.1 10.8 11.9 Izvor: Za 2000 statistički bilten 1 statističkog zavoda Republike Srpske (2003) i statistički godišnjak Federalnog zavoda za statistiku (2002); za 2004-2006: statistički bilteni agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, statistički godišnjaci Federalnog zavoda za statistiku, statistički pregledi statističkog zavoda Republike Srpske, statistički ured Distrikta Brčko. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 70 Ukupna proizvodnja voća prilično je varirala tokom prethodnih godina sa godišnjim fluktuacijama u prinosu i ukupnoj proizvodnji. Na variranje ukupne količine proizvedenog voća veći uticaj je imalo variranje u prinosu nego povećanje broja produktivnih stabala. Ukupna proizvodnja voća u 2006. godini bila je 211 hiljada tona u usporedbi sa 193,000 tona u 2005. godini i 263,000 tona u 2004. godini. Grafik 1.6.18 pokazuje osam glavnih regiona za uzgoj voća i grožña u BiH. Općenito govoreći, prinosi u voćarskoj proizvodnji u BiH su značajno niži nego prinosi u državama članicama EU. Ovome doprinose: niski nivoi upotrebe inputa, a posebno ñubriva i hemikalija za zaštitu usjeva; sorti sa niskom prinosom; nedostatak znanja o pomologiji i agronomiji; mala veličina posjeda; loše prakse žetve i skladištenja. Meñutim, uvoñenje odreñenih novih sorti i poboljšanje u obuci radne snage na gazdinstvu rezultiralo je povišenjem produktivnosti u nekim dijelovima BiH. Grafik 1.6.18: Značajne regije za uzgoj voća u BiH (2006.) Ključ Br Osnovne vrste po redu Br Osnovne vrste po redu 1 Šljiva, jabuka, jagodičasto voće 5 Šljiva, jabuka, višnja 2 Jabuka, kruška, šljiva, orasi 6 Šljiva, jabuka 3 Šljiva, jabuka, kruška, trešnja, smokva, mandarina, 7 Jabuka, šljiva, kruška maslina 4 Šljiva, jabuka, kruška, orasi, lješnjaci 8 Jagodičasto voće Najviše se gaje šljive, jabuke i kruške, ali proizvodnja bobičastog voća ima tendenciju rasta, a posebno proizvodnja jagodičastog voća (posebno jagoda i malina). Povećanje u proizvodnji posebno se primjećuje na sjeveroistoku zemlje vjerovatno zbog blizine prerañivačkih kompanija u Srbiji i Crnoj Gore, koji će kupovati voće iz BiH. Farmeri koji proizvode jagodičasto voće po prvi puta imaju tendenciju korištenja savremenih tehnologija što donosi više prinose i prihode. Kao rezultat toga, ovi poljoprivrednici su u mogućnosti, a i žele dalje investirati kako bi proširili proizvodnju. Uprkos ovim promjenama, proizvoñači BiH ne proizvode dovoljno voća da zadovolje domaću potražnju, što se vidi iz negativnog trgovinskog bilansa (1.6.19 i tabeli 1.6.18.). Ukupna vrijednost uvoza voća u 2006. godini bila je 105 miliona KM što je 5.4% ukupnog uvoza poljoprivredno prehrambenih roba. Vrijednost uvezenog voća ostaje prilično stabilna tokom proteklih godina uz STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 71 smanjenje u 2006. godini u usporedbi sa 2005. godinom. Isto se odnosi na izvezeno voće čija je vrijednost bila oko 20 miliona KM u 2006. godini što je malo više nego u 2005. godini, ali još uvijek zanemarivo u usporedbi sa vrijednošću uvezenog voća. Trgovinski disbalans se smanjio u usporedbi sa periodom od 2003. do 2005. Grafik 1.6.19: Uvoz i izvoz voća u BiH (2000.-2006.) Izvor: Privredna komora BiH Glavni razlog za veliki deficit je potražnja prerañivačke industrije u BiH, čije potrebe za svježim voćem ne mogu biti zadovoljene domaćom proizvodnjom. Meñutim, do sada proizvoñači u BiH nisu proširili proizvodnju kako bi zadovoljili tržišnu potražnju i zamijenili uvozne proizvode. Prema trgovinskim izvorima, glavni razlozi za sporo širenje proizvodnje su nesigurnost proizvoñača u pogledu budućih tržišnih cijena, ograničenje raspoloživosti kredita, nedostatak skladišnih i prerañivačkih kapaciteta u BiH koji bi produžili period prodaje za svježe voće u BiH (po većim cijenama nego tokom sezone branja) ili omogućili druge mogućnosti prodaje. Tabela 1.6.18: Trgovina voćem, u milionima € za BiH (2000.-2006.) 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Uvoz Voće 62.2 36.6 40.3 56.0 53.3 57.7 53.5 773.9 857.0 941.6 994.1 1,009. Poljoprivredni proizvodi i hrana 720.6 4 983.7 Udio uvezenog voća (%) 8.6 4.7 4.7 5.9 5.4 5.7 5.4 Izvoz Voće 2.9 3.4 4.8 7.3 7.4 8.7 11.6 Poljoprivredni proizvodi i hrana 42.8 55.5 60.4 75.9 90.0 120.4 138.2 Udio izvezenog voća (%) 6.8 6.1 7.9 9.6 8.2 7.2 8.4 Bilans Voće -59.3 -33.2 -35.5 -48.7 -45.9 -49.0 -41.9 Poljoprivredni proizvodi i hrana -677.8 -718.4 -796.6 -865.7 -904.1 -889.0 -845.5 Udio voća u bilansu (%) 8.7 4.6 4.5 5.6 5.1 5.5 5.0 Izvor: Privredna komora BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 72 Povrće: Bosna i Hercegovina ima dobre agro-klimatske uslove za uzgoj povrća. Ovaj sektor ostvaruje važan doprinos bruto poljoprivrednom outputu (GAO) BiH sa potencijalom za dalji rast. Tabela 1.6.19 pokazuje da je najznačajnija kultura krompir sa 450,000 tona godišnje. Uzgaja se u brdskim i planinskim područjima i predstavlja više od pola (60%) ukupno proizvedenog povrća. Sljedeća važna kultura su kupusnjače i to kupus i kelj (85,000 tona godišnje), a od čega se nešto koristi kao stočna hrana. Površine pod paradajzom, paprikom i krastvcem su podjednake. Sa izuzetkom luka, nijedno povrće se ne proizvodi u količini koja prelazi 20,000 tona godišnje, dok se vidi da proizvodnja nekoliko pojedinačnih vrsta povrća pada ispod 10,000 tona godišnje. Od 2003/4. godine možemo uočiti značajan porast proizvodnje većine vrsta povrća. Ovo je postignuto povećanjem zasijane površine – prinosi su niski u usporedbi sa ostalim zemljama u regionu. Proizvodnja povrća u staklenicima: Procjenjuje se da je u brzom porastu. Ova vrsta proizvodnje nedavno se snažno povećala u sjevernoj BiH. Prije ovog razvoja, staklenička proizvodnja bila je ograničena uglavnom na Hercegovinu. Različiti meñunarodni programi obezbjeñivali su kredite i tehničku edukaciju proizvoñačima. Na raspolaganju su subvencije iz godišnjih programa entiteta i Brčko Distrikta kao poljoprivredna pomoć za investiranje ili proizvodnju iz staklenika i plastenika. Ne postoje službeni statistički podaci u vezi ukupne iskorištene površine za staklenike i plastenike, da li se griju i kako, te o nivoima i vrstama proizvodnje. Trgovina povrćem: ukupna vrijednost uvezenog povrća u 2006. godini bila je 53 miliona KM što je predstavljalo 2.7% ukupnog uvoza poljoprivredno prehrambenih roba. Vrijednost uvezenog povrća lagano je porasla tokom perioda od 2003. godine do 2006. godine, dok je vrijednost izvoza varirala vjerovatno zbog nivoa prinosa (Grafik 1.3.20.). Stanje u 2006. godini je potvrdilo ovaj trend. Vrijednost izvezenog povrća bila je oko 16 miliona KM u 2006. godini. Tokom proteklih godina vrijednost izvoza bila je prilično stabilna Grafik 1.6.20: Svježe povrće, uvoz i izvoz u BiH (2000.-2006.) Izvor: Privredna komora BiH Sa ukupnim rastom agro-prehrambenog izvoza, udio ovog sektora u ukupnoj vrijednosti izvezenih poljoprivrednih proizvoda i hrane smanjio se sa maksimalne vrijednosti od 17.5% u 2000. na 5.9% u 2006. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 73 Standardi kvalitete povrća: Nivo izvoza u države članice EU ovisi o usklañivanju zakona BiH sa propisima EU o zdravlju i sigurnosti, te o mogućnosti proizvoñača da ispune EU standarde za kvalitet voća i povrća. Iako usklañivanje predstavlja prioritet za Agenciju za zaštitu zdravlja bilja BiH, još uvijek nema jasne odgovornosti i akcionih planova, te prioriteta za usklañivanje standarda kvalitete i sprovedbu istih. Dalji problem se odnosi na opseg do kojeg se EU oslanja na aktivnosti trgovaca, veletrgovaca i malotrgovaca koji obavljaju veliki dio posla što službenih inspektorima ostavlja prostor da koriste sistem pregleda slučajnim uzorkom ili pregleda ciljanom procjenom rizika. Trgovinski sektor BiH nema relevantan zakonski okvir ili znanje da preuzme ovu odgovornost; Ministarstva nisu razvila pojedinačne standarde u skladu sa zakonskim standardima EU i inspektori nemaju ovlasti i obuku da sprovode propise prema smjernicama EU. Tabela 1.6.19: Proizvodnja povrća prema vrsti (2000.-2006.) Povrće 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Paradajz Površina (hektari) 43,644 44,667 43,362 42,649 43,282 41,353 40,839 Proizvodnja (tone) 286,321 393,291 404,491 302,225 447,080 458,615 472,916 Prinos (tona po hektaru) 6.56 8.80 9.33 7.09 10.33 11.09 11.58 Mrkva Površina (hektari) 1,733 1,690 1,587 1,600 2,084 1,854 1,976 Proizvodnja (tone) 6,852 8,601 11,226 9,289 19,335 20,964 18,464 Prinos (tona po hektaru) 3.95 5.09 7.07 5.81 9.28 11.31 9.34 Luk Površina (hektari) 4,877 4,955 5,202 5,272 5,259 5,290 5,246 Proizvodnja (tone) 21,867 26,740 34,035 27,006 34,472 34,336 33,050 Prinos (tona po hektaru) 4.48 5.40 6.54 5.12 6.55 6.49 6.30 Bijeli luk Površina (hektari) 1,845 1,796 1,920 1,954 1,972 1,963 1,959 Proizvodnja (tone) 5,132 5,988 8,402 5,941 7,829 7,563 7,268 Prinos (tona po 2.78 3.33 4.38 3.04 3.97 3.85 3.71 hektaru) Pasulj Površina (hektari) 9,545 9,420 9,422 9,643 9,816 9,499 9,482 Proizvodnja (tone) 5,372 9,625 10,825 7,901 14,244 13,461 13,085 Prinos (tona po hektaru) 0.56 1.02 1.15 0.82 1.45 1.42 1.38 Grašak Površina (hektari) 1,518 1,449 1,495 1,551 1,527 1,621 1,616 Proizvodnja (tone) 1,996 2,447 3,878 3,403 4,135 4,619 4,137 Prinos (tona po hektaru) 1.31 1.69 2.59 2.19 2.71 2.85 2.56 Kupus i kelj Površina (hektari) 7,162 6,787 6,773 6,748 6,550 6,529 6,507 Proizvodnja (tone) 69,062 73,011 85,605 71,085 84,732 86,729 83,290 Prinos(tona po hektaru) 9.64 10.76 12.64 10.53 12.94 13.28 12.80 Paradajz Površina (hektari) 4,505 4,116 3,996 3,950 3,980 4,048 4,002 Proizvodnja (tone) 29,849 30,966 37,669 31,929 39,655 30,738 35,840 Prinos (tona po hektaru) 6.63 7.52 9.43 8.08 9.96 7.59 8.96 Paprika (zelena) Površina (hektari) 4,047 3,684 3,672 3,755 3,826 3,850 3,925 Proizvodnja (tone) 29,205 24,197 31,604 28,371 48,178 36,123 37,209 Prinos (tona po hektaru) 7.22 6.57 8.61 7.56 12.59 9.38 9.48 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 74 Krastavac Površina (hektari) 1,016 30 2,779 2,848 3,142 3,128 3,087 Proizvodnja (tone) 7,109 90 10,480 18,739 23,662 22,263 24,233 Prinos (tona po hektaru) 7.00 3.00 3.77 6.58 7.53 7.12 7.85 Povrće (ukupno) Površina (hektari) 87,590 88,204 86,368 85,712 85,304 84,644 84,302 Proizvodnja (tone) 667,894 701,948 709,120 604,890 724,214 715,411 745,211 Prinos (tona po hektaru) 7.63 7.96 8.21 7.06 8.49 8.45 8.84 Izvor: statistički bilteni agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, statistički godišnjaci Federalnog zavoda za statistiku, statistički pregledi statističkog zavoda Republike Srpske, statistički ured Distrikta Brčko. Potrošnja povrća: Iako su pouzdani i ažurirani službeni statistički podaci ograničeni, smatra se da je BiH više nego samodovoljna u pogledu proizvodnje krompira, a procijenjena potrošnja po glavi stanovnika iznosi 70 kg godišnje. Podaci o uvozu od 2000. do 2006. godine dati su u tabeli 1.6.20 se odnose na ostalo povrće, a ne krompir. Tabela 1.6.20: Uvoz i izvoz povrća, , € miliona (2000-2006.) 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Uvoz Povrće 18.1 22.9 16.3 23.9 25.6 26.1 26.8 Poljoprivredni proizvodi i hrana 720.6 773.9 857.0 941.6 994.1 1,009.4 983.7 Udio uvoza povrća (%) 2.5 3.0 1.9 2.5 2.6 2.6 2.7 Izvoz Povrće 7.5 7.7 6.6 7.2 6.1 7.7 8.1 Poljoprivredni proizvodi i hrana 42.8 55.5 60.4 75.9 90.0 120.4 138.2 Udio izvoza povrća (%) 17.5 13.9 10.9 9.5 6.8 6.4 5.9 Bilans Povrće -10.6 -15.2 -9.7 -16.7 -19.5 -18.4 -18.7 Poljoprivredni proizvodi i hrana -677.8 -718.4 -796.6 -865.7 -904.1 -889.0 -845.5 Udio povrća u bilansu (%) 1.6 2.1 1.2 1.9 2.2 2.1 2.2 Izvor: Privredna komora BiH Prerañevine od voća i povrća: Procjenjeno je da u BiH djeluje dvadeset prerañivača voća i povrća. Neki od njih, kao što su Vegafruit u F BiH (10,000 tona prerañenih proizvoda godišnje, 100% korištenje kapaciteta) i kompanija Vitaminka u RS koja je u državnom vlasništvu (kapacitet je oko 20,000 tona, a proizvodnja u 2001. procjenjuje se na 4,000 tona) su ostvarili značajan prodor na domaćem i stranom tržištu. Voće i povrće prerañivači nabavljaju od: (i) angažiranih poljoprivrednika u regionu, (ii) sopstvenih gazdinstava ili zasada, ili (iii) se uvozi (npr. specijalne paprike iz Makedonije). Glavni prerañeni proizvodi su voćni sokovi, džem, kiselo povrće, tipični lokalni namazi od povrća (npr. ajvar), kečap ili sušeno povrće. Trgovina prerañevinama od voća i povrća: Ukupna vrijednost uvezenog prerañenog voća i povrća u 2006. godini bila je € 21.1 milion ili 2.1% ukupne vrijednosti uvoza svih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda (Grafik 1.6.21 i tabela 1.6.21). Izvoz u 2006. godini bio je € 11.2 miliona prerañenog voća i povrća, što je donijelo deficit od € 9.9 miliona u ovom podsektoru. Meñutim, godišnja vrijednost izvoza neprestano raste od 2000., a od 2001. godine raste i uz veću stopu od vrijednosti uvoza. Ovo smanjuje trgovinski deficit u podsektoru. Fluktuacije u vrijednosti uvoza otežavaju procjenu da li se radi o stabilnom trendu. Meñutim, većina trgovinskih izvora vjeruju da je to tačno, te da se sada za prehrambenu industriju proizvode sirovine koje su se ranije uvozile. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 75 Grafik 1.6.21: Uvoz i izvoz prerañenog voća i povrća BiH (2000.-2006.) Izvor: Privredna komora BiH Tabela 1.6.21:Uvoz i izvoz prerañenog voća i povrća (F&V), € miliona BiH (2000-6.) 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Uvoz Prerañeno voće i povrće 13.3 14.8 16.4 21.8 26.8 26.7 21.1 Poljoprivredni proizvodi i hrana 720.6 773.9 857.0 941.6 994.1 1.009.4 983.7 % udio uvoza prerañenog voća i povrća 1.8 1.9 1.9 2.3 2.7 2.6 2.1 Izvoz Prerañeno voće i povrće 3.2 4.2 5.8 9.3 10.0 10.2 11.2 Poljoprivredni proizvodi i hrana 42.8 55.5 60.4 75.9 90.0 120.4 138.2 % udio izvoza prerañenog voća i povrća 7.5 7.6 9.6 12.3 11.1 8.5 8.1 Bilans Prerañeno voće i povrće -10.1 -10.6 -10.6 -12.5 -16.8 -16.5 -9.9 Poljoprivredni proizvodi i hrana -677.8 -718.4 -796.6 -865.7 -904.1 -889.0 -845.5 % udio prerañenog voća i povrća u bilansu 1.5 1.5 1.3 1.4 1.9 1.9 1.2 Izvor: Privredna komora BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 76

1.6.7. Proizvodnja bezalkoholnih i alkoholnih pića

1.6.7.1 Proizvodnja vina i vinogradarstvo Bosna i Hercegovina ima dva rejonizirana područja za proizvodnju grožña i vina: Sjevernu Bosnu i Južnu Hercegovinu. Gotovo cjelokupna bosanskohercegovačka proizvodnja grožña i vina odvija se u Hercegovini, uglavnom na područjima opština Mostar, Čitluk, Stolac, Ljubuški, Trebinje i Čapljina, sa manjim brojem vinograda i ponekom manjom vinarijom u opštinama Široki Brijeg, Grude, Posušje, Neum, Prozor – Rama, Ravno i Jablanica. Iako je rejonizirana kao vinogradrsko područje, proizvodnja grožña u Sjevernoj Bosni i dalje je sporadična, sa po nešto vinograda u opštinama Laktaši, Banja Luka, Prnjavor, Srebrenik i Grdačac i bez proizvodnje vina za tržište. Službene procjene OIV-a31 za period od 2000. do 2004. govore o ukupnoj površini od oko 4,000 ha vinograda u Bosni i Hercegovini. Prema podacima FAOSTAT u BiH površina pod vinogradima kretala se od oko 3,500 ha u 1999. godini do oko 3,600 ha u 2003. godini. Ovim procjenama obuhvaćene su sve vinogradarske površine, uključujući i one zasañene stonim sortama grožña. U Hercegovini se veće decenijama zadržava odnos od približno 80% površina pod vinskim i približno 20% površina pod stonim sortama grožña. U Bosni i Hercegovini još ne posotoji jedinstveni registar proizvoñača grožña i vina niti vinogradarski katastar. Najveći dio proizvodnje grožña u Hercegovini odvija se u malim vinogradima (0,3 do 0,4 ha), sa rijetkim vinogradima površine preko 10 ha. Većina privatnih vinarija posjeduje i vinograde, ali se u njima ne proizvodi dovoljno grožña za korištenje instaliranih kapaciteta pa se grožñe kupuje od susjednih vinogradara. Nerijetko se za proizvodnju stonih, ali i višerangiranih kvalitetnih kategorija vina, vina nabavlja grožñe iz drugih zemalja (najčešće iz Makedonije), što nije u saglasnosti sa aktuelnim propisima o vinarstvu. Najveći dio proizvodnje vina u Hercegovini čini proizvodnja autohtonih vina Žilavka (bijelo vino) i Blatina (crveno vino), pri čemu na proizvodnju Žilavke otpada oko 70 % ukupne proizvodnje vina. U zadnje vrijeme novi vinogradi se sve češće zasnivaju sadnjom crnogorske crne vinske sorte vranac. Neki vinogradi su zasadili Vrance iz Crne Gore. Ne posotoji kategorizacija vinograda namijenjenih proizvodnji vina višeg ili nižeg nivoa kvaliteta. Na snazi je bivši jugoslovenski apelacijski sistem koji utvrñuje četiri kvalitetne kategorije vina: stona vina bez geografskog porijekla, stona vina sa geografskim porijeklolm, kvalitetna vina sa geografskim porijeklom i visokokvalitetna (vrhunska) vina sa geografskim porijeklom. Slabosti u voñenju registara proizvoñača grožña i vina, nepostojanje vinarske i ograničeno djelovanje tržišne isnpekcije rezultiraju nerealno visokim brojem komercijalno proizvedenih hercegovačkih vina sa deklarisano vrhunskim kvalitetom. U Tabeli 1.6.22 su procjene OIV, FAOSTAT i bosanskohercegovačkih statističkih službi o proizvodnji vina. Neslužbene procjene govore o većem nivou proizvodnje koji se zadnjih godina, zahvaljujući i činjenici da vinogradi zasañeni poslije 2000. godine počinju davati rod, ustaljuje na izmeñu 80,000 i 110,000 hektolitara. Primjećuje se porast proizvodnje grožña i vina Vranac, što, imajući u vidu da se radi o crnogorskoj autohtonoj sorti, u perspektivi može predstavljati odrñeni problem hercegovačkog vinarstva. 31 Organisation Internationale de la Vigne et du Vin STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 77 Tabela 1.6.22: Proizvodnja vina u BiH, ‘000 hl Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Izvor podataka FAOSTAT 47,690 55,000 75,000 76,480 75,000 75,000 75,000 Zavod za statistiku BiH 47,690 52,843 41,900 91,251 - - - OIV - - 75,000 76,000 76,000 - - U 2006. godini u Hercegovini je djelovalo šest vinarija industrijskog ili poluindustrijskog tipa i oko 35 malih i srednjih privatnih vinarija čiji su ukupni kapaciteti procjenjivani na oko 330,000 hektolitara. Za potpuno iskorištenje ovih kapaciteta trebalo bi obezbijediti oko 47.000 tona vinskog grožña. Uz zadržavanje registrovanih prinosa od oko 5.7 tona vinskog grožña po hektaru32, za zadovoljenje potreba instaliranih kapaciteta bilo bi potrebno oko 8,300 hektara produktivnih vinograda. Ovo je za oko dva puta više od površina koje su nedavno bilježile statsitike OIV i FAOSTAT. Iako se neki podrumi zatvaraju, može se pretpostaviti da će i u narednim godinama instalitrani podrumski kapaciteti biti znatno proizvodnje vinskog grožña. Bosna i Hercegovina je neto uvoznik vina. Prema FAOSTAT-u (Grafik 1.6.22), prosječan uvoz vina u BiH u periodu 1999.-2003. bio je oko 34.000 hektoliatra, pri čemu se bilježe značajne fluktuacije iz godine u godinu. Prosječna vrijednost uvezenog vina bila je oko 5,6 miliona USD sa rasponom od 2,3 do 9,4 miliona USD. Tokom istog perioda negativni trgovinski bilans varirao je od 2 do 8 miliona USD, što daje prosječni deficit od oko 4,4 miliona USD. Bosna i Hercegovina kupuje skuplja uvozna vina (1,75 USD/L) u usporedbi sa susjednim zemljama (Hrvatska: 0,81, Makedonija: 0,91, Slovenija: 0,62). Do 2003. godine većina vina koja su se uvozila u Federaciju BiH dolazilo je iz Slovenije i Hrvatske, dok su u uvozu vina u Republiku Srpsku vina iz Srbije i Crne Gore činila 85 – 80%. Zadnjih godina bilježi se i spori rast uvoza vina iz zemalja EU i zemalja iz tzv. Novog vinskog svijeta. Grafik 1.6.22: Uvoz, izvoz i bilans uvoza i izvoza vina u BiH Izvor: FAOStat 32 FAOStat (2004) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 78 U periodu od 2000. do 2005. godine prosječan godišnji izvoz vina iz BiH bio je oko 27.000 hl, uz variranje od oko 3.550 hl u 2000. godini do skoro 53.000 hektolitara u 2004. godini. Prema USDA FAS uredu u ambasadi SAD-a u Sarajevu, u periodu od 1999. do 2003. godine izvoz u Hrvatsku je predstavljao 90% izvoza vina iz BiH. Srbija i Crna Gora, Slovenija i Austrija uvezli su oko 9%, a ostatak od 1% uvezli su Njemačka, Švedska, Kanada i SAD. Prosječna godišnja vrijednost izvoza vina za isti period bila je oko 1,2 miliona USD, varirajući od oko 0,3 u 2000. godini do oko 2,8 miliona USD u 2003. godini. Obim izvoza vina raste od 2000. godine, ali vrijednost izvoza nije rasla u skladu sa rastom izvezenih količina, što može ukazivati na nizak kvalitet vina ili loš marketing kod njegovog izvoza. Izvoz vina iz Bosne i Hercegovine u zemlje EU još uvijek je otežan zbog slabosti sistema službene kontrole i nepostojanja adekvatne agencije ili agencija ovlaštenih za certificiranje kvalitete i sigurnosti vina. Vinarstvo u BiH dijeli zajedničke probleme sa mnogim sektorima bosanskohercegovačke poljoprivrede. Ne postoji ureñena evidencija o vinogradima u BiH sa podacima o starosti, zdravstvenom statusu i sortama koje se uzgajaju. Za kreiranje razvojne strategije podsektora neophodno je osigurati mnogo više tržišnih informacija. Do sada nisu izvršena čak ni istraživanja preferencija potrošača niti istraživanja vezana za profilisanje redovnih konzumenata vina. Većina vinarija, posebno onih malog i srednjeg kapaciteta, su loše organizovane i voñene. U Hercegovini postoje dva još uvijek slabo organizovana udruženja proizvoñača vina koje rade na odreñenom broju organizacijskih i zajedničkih problema. Čak i uz brzo pristupanje reorganizaciji i ureñenju podsektora, domaće tržište srednjoročno ostaje najboljom šansom za hercegovačko vinarstvo. Ni ovaj izazov nije jednostavan zbog stalnog povećanja konkuretnosti uvoznih vina, ali i zbog slabosti hercegovačkog vinarstva možda najbolje ilustrovanih stanjem u kojem se akumuliraju zalihe prevelikog broja deklarisano visokokvalitetnih vina. Meñu prvim i najvažnijim preduslovima za poboljšanje sektora vina u BiH je usvajanje novog i efektivnog zakona o vinima i pratećih propisa usaglašenih sa propisima i promjenama politika koje u podsektoru realizuje EU. Podsektor je još uvijek dominanto ureñen duhom zakona i propisa o vinima iz bivše Jugoslavije. U meñuvremenu su sve druge bivše jugoslavenske republike usvojile ili za usvajanje pripremile zakone i propise o vinima koji su manje ili više usklañeni sa legislativom o vinima u EU. Meñu drugim preduslovima za modernizaciju i ureñenje vinarstva u BiH kao prioriteti se mogu postaviti uspostavljanje vinogradarskog katastra, ureñenje registara proizvoñača grožña i vina te pristupanje reviziji postojeće rejonizacije vinogradarstva.

1.6.7.2. Bezalkoholna i druga alkoholna pića Ukupna vrijednost uvezenih bezalkoholnih i alkoholnih pića u 2006. godini bila je 260 miliona KM što je predstavljalo 13.5% ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno prehrambenih roba. Izvezeno je bezalkoholnih i alkoholnih pića u vrijednosti od oko 10 miliona KM u 2006. godini. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 79 Grafik 1.6.23: Bezalkoholna i alkoholna pića - BiH (2000.-2006.) Izvor: Privredna komora BiH Ne mogu se uočiti značajnije promjene u vanjskoj trgovini ovim proizvodima u posljednjih 5 godina, odnosno možemo reći da uvoz podsektora predstavlja najvažnije uvozne robe, a izvoz je zanemariv što rezultira vrlo značajnim trgovinskim deficitom.

1.6.8. Drugi poljoprivredni proizvodi ili metode zemljoradnje

1.6.8.1. Medicinsko i aromatično bilje Sektor medicinskog i aromatskog bilja značajno doprinosi održivosti ruralnih područja u BiH. Ovaj sektor obezbjeñuje prihod za više od 100.000 porodica (USAID 2004.) koje žive u udaljenim područjima. Medicinsko i aromatsko bilje se uglavnom bere. USAID procjenjuje da se godišnje prikupi od 1,000 do 1,500 tona bilja, te još 50-60 tona medicinskog bilja koje se uzgaja na vrlo malom broju gazdinstava. Dvije vrste Juniperus spp. i Salvia officinalis su po obimu prikupljanja najznačajnije. Medicinsko i aromatsko bilje koje se najviše uzgaja je kamilica (Matricaria recutita), metvica (Mentha spp.) i balzam metvica (Melissa officinalis) lavanda (Lavandula angustifolia), komorač (Foeniculum vulgare) i immortelle (Helichrysum spp.). Najviše berača su samoobrazovani i nemaju znanje za prikupljanje više od 10 vrsta biljaka (USAID, 2004.). Nema dokaza da prvi kupci medicinskog i aromatičnog bilja (trgovci) pokušavaju ograničiti prikupljanje na održive nivoe tako što ograničavaju količine koje otkupljuju ili savjetuju prikupljače. Od 160+ vrsta koje se prikupljaju, najmanje 64 su izložene riziku zbog neodrživog nivoa prikupljanja. Oko 50 privatnih kompanija dominira u trgovini i preradi medicinskog i aromatičnog bilja iako postoje i manje kompanije. Mali broj npr. GM ((Banjaluka, RS) ili ROING1 (Ljubuški, FBiH) uključeni su u uzgoj medicinskog i aromatičnog bilja u zadrugama ili privatnim plantažama. Još jedan mali broj kompanija djelimično prerañuje medicinsko i aromatično bilje kako bi proizveli proizvode kao što su eterična ulja, ekstrakte, te lijekovi i biljni čajevi. Trenutno se proizvodi oko 80 parafarmaceutskih i 65 drugih gotovih proizvoda. Meñutim, veliki dio medicinskog i aromatičnog bilja izvoze se kao sirovine sa vrlom niskom dodanom vrijednošću. Udio BiH na ukupnom tržištu organskog aromatičnog bilja u EU procjenjuje se na 5%. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 80 Ne postoje pouzdani podaci iz službenih izvora o količinama koje se prikupljaju kao ni o količinama plasiranim na ino tržište. Procjene govore da se 85% proizvodnje izvozi sa manje ili više stabilnom vrijednošću od oko 15 miliona dolara (Grafik 1.6.24.). Bilans trgovine medicinskim i aromatičnim biljem je nizak (ali još uvijek pozitivan) zbog toga što se značajne količine moraju uvesti za potrebe prerañivača (Grafik 1.6.25.). Uvoñenje certifikacije za prikupljače i trgovce koji su povezani sa organskom poljoprivredom omogućit će održivije prikupljanje. Ovo će takoñer imati i pozitivan efekat na cijene, a posebno prilikom izvoza na tržište EU. Grafik 1.6.24: Izvoz medicinskog i aromatičnog bilja BiH (2000-2006.) Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH (*podaci su samo za F BiH) Grafik 1.6.25: Uvoz medicinskog i aromatičnog bilja i proizvoda - BiH (2004-2006.) Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 81

1.6.8.2. Organska poljoprivreda Sektor organske poljoprivrede u BiH je nov, mali i vrlo raznolik, sa vrlo malim nivoom privredne efikasnosti na većoj konvencionalnoj farmi ili prehrambenim poslovnim subjektima. Uglavnom kao rezultat inicijativa od strane individualnih poljoprivrednika ili poljoprivrednih poslovnih subjekata i meñunarodnih nevladinih udruženja i meñunarodnih tijela za akreditiranje, neki certificirani kapaciteti postoje u pojedinim dijelovima BiH, u svim fazama lanca od snabdijevanja inputima preko proizvodnje pa do maloprodaje. Meñutim, organska poljoprivreda, prerada hrane i maloprodaja ostaju mali segment sa relativno niskom dodatnom vrijednošću (Grafik 1.6.26.). Kako bi omogućili potpuni ekonomski i ruralni razvoj potencijala, potrebno je uspostaviti sveobuhvatnu meñunarodno priznatu certifikaciju, inspekciju i obuku. Prema informacijama dva tijela za certifikaciju koja su aktivna u BiH, u 2006. godini pod organskom proizvodnjom se nalazi 262 ha. Ovo je manje od 0.02% obradive površine BiH. Najveći doprinos razvoju organske proizvodnje dolazi iz partnerstva izmeñu poljoprivrednih zadruga i projektnih timova koje finansiraju projekti meñunarodne pomoći. Primjeri uključuju zadrugu Trešnja (Mostar), gazdinstvo “Carski vinogradi” (Mostar), poljoprivrednu zadrugu GEA (Mostar) i poljoprivrednu zadrugu Agroplod (Stolac). Većina proizvodnje odvija se na malim površinama koje nisu veće od 0,5 ha na kojima rade poljoprivrednici koji često paralelno imaju i konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju na drugim parcelama. Proizvodnja je raznolika (vrlo malo proizvoda za stoku). Proizvodi se: heljda, kukuruz, raž, triticale, zob, krompir, mrkva, zelena salata, cvekla, paprika, paradajz, krastavci, jagode, maline, trešnje, grožñe, smokve i kajsije. U navedenim zadrugama na organskoj proizvodnji radi oko 600 osoba. Prema EIS istraživanju, godišnja vrijednost primarne proizvodnje je nešto iznad 4 miliona KM sa dodanom vrijednosti više od 1,5 miliona KM (Grafik 1.6.26.). Nije jasno da li ove procjene uključuju medicinsko i aromatično bilje te druge djelatnosti prerade i distribucije. Teško je mjeriti zaposlenje u organskom sektoru. Prema podacima o certifikaciji, 2,422 osobe su uključene u prikupljanje divljeg bilja i šumskog voća, ali to je sezonski posao i traje od 1 do 2 mjeseca. Istraživanje projekta EIS govori oko 270 radnika koji su zaposleni tokom cijele godine. Tabela 1.6.23 prikazuje pregled i ukupan broj različitih procjena. Tabela 1.6.23: Zaposlenost i druge informacije o djelatnosti organske poljoprivrede u BiH33 Pokazatelji Jedinica mjere Vrijednost Zemljište na kojem se vrši organska poljoprivreda Ha 209 Zemljište koje je certificirano za prikupljanje divljih plodova Ha 400,000 Broj uposlenih U sezoni 5,000 Na godišnjoj osnovi 800 Godišnji prihod Miliona KM 16 Godišnji izvoz Miliona KM 2,9 Prihod po radnom mjestu U sezoni u KM 3,200 Na godišnjoj osnovi u KM 20,000 33 EIS 2007 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 82 Grafik 1.6.26 Proizvodnja i dodana vrijednost u sektoru organske poljoprivrede u BiH, 2005. do 2006. Vrijednost proizvodnje i dobiti u sektoru organske poljoprivrede BiH (oko 80% sektora) 4000000 3500000 3000000 2500000 KM 2000000 Vrijednost proizvodnje 1500000 Dodana vrijednost 1000000 500000 0 2005 2006 2007 Izvor: EIS 2007 Vrijednost organskog izvoza iz BiH u 2006. godini bila je € 1.5 miliona (Grafik 1.6.27.). Najviše se izvozilo na tržište EU, a to se najvećim dijelom odnosi (80%) na medicinsko i aromatično bilje. Prema nekim meñunarodnim ekspertima34, izvezena vrijednost prelazila je € 2 miliona. Vrijednost izvoza povećala se za više od 300% u 2006. godini u odnosu na 2005. godinu (€ 456,000). Grafik 1.6.27: Struktura izvoza organskih proizvoda iz BiH (2006.) 34 ECON manager STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 83

1.6.8. Proizvodnja i prerada u šumarstvu Šume prekrivaju 2,709,769 ha. – više od 50% površine BiH (Grafik 1.6.29). Poprilično su ujednačeno rasprostranjene u oba entiteta. Bh. šume imaju visok udio bjelogoričnih i mješovitih šuma (50% bjelogoričnih vrsta), te značajan udio nedirnutih šuma - evropske prašume. Glavne bjelogorične vrste su hrast i bukva. Druge specifične vrste uključuju orah, jabuku i trešnju. Osnovne vrste crnogorične šume su jela, omorika i bor. Grafik 1.6.27: Šume i šumski krajevi BiH Izvor: Prvi državni izvještaj o implementaciji UN konvencije o borbi protiv pustošenja i degradacije u BiH, 2007 str. 29 Kada se govori o vlasništvu nad ovim prirodnim resursom treba istaći da je 80% postojećih šuma i šumskih područja u državnom vlasništvu, a ostalo je u vlasništvu pojedinaca i preduzeća. Skoro tri petine državnih šuma su proizvodne šume (Grafik 1.6.28.). Ostatak šuma (oko 40% od ukupno) nije raspoloživ ili adekvatan za proizvodnju trupaca (USAID, 2003) uglavnom zbog toga što nemaju odgovarajuće šumske puteve i/ili drugu neophodnu infrastrukturu i/ili dovoljno modernu opremu za sječu i transport. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 84 Grafik 1.6.28: Vlasništvo i klasifikacija šumskih resursa BiH 3000000 2500000 2000000 ha 1500000 1000000 500000 0 t t (S) r es st s a nd es t res t f o re l r o re s h fo en fo lf o i g w rr te t a f a te .H Lo ba riv To a S . & p st S ed l t al r ota e T To cov U no S. RS FBiH B&H Izvor: Kalkulacije zasnovane na podacima od Avdibegović, M. (2004) str. 3 Obim proizvodnje prema procjenama iz 2004. godine prikazan je u tabeli 1.6.24. Šume BiH imaju 307.4 miliona m3 rastućih zaliha. Godišnji prirast je 8 miliona m3/godišnje. Prosječan godišnji posječeni obim je 7.2 miliona m3 (48% iz zaliha F BiH i 52% iz RS)35. Procijenjena gustoća zaliha u proizvodnji koja je u državnom vlasništvu je prosječno 220 m3./hektaru sa prosječnim godišnjim obimom povećanja od 4.6 m3/ha. Prosječni obim sječe je 4.2 m3/ha. Na osnovu ovoga možemo zaključiti da se, obim sječe može povećati za 10% bez ugrožavanja održivosti, a uz uslov da su procjene o nelegalnoj sječi tačne (vidjeti tabelu 1.6.24). 35 Avdibegović, M. (2004), pg3 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 85 Tabela 1.6.24: Maksimalno dozvoljena godišnja sječa BiH(na osnovu rastućih zaliha i godišnjeg povećanja) Vrsta drveta m3 % Obloženi trupci 43,000 2,00 Pilani trupci 1,469,000 68,42 Kolci 127,000 5,92 Pit props 251,000 11,69 Pulpwood 257,000 11,97 Četinari – ukupno 2,147,000 100,00 Obloženi trupci 82,000 2,00 De-barked logs 90,000 2,19 Sawlogs class I 246,000 6,00 Sawlogs class II 451,000 10,99 Sawlogs class III 615,000 14,99 Pulpwood 1,026,000 25,01 Fuel wood 1,593,000 38,83 Bjelogorično – ukupno 4,103,000 100,00 Ukupno četinari +bjelogorično 6,250,000 Izvor: Avdibegović, M. (2004) Šumarstvo je poslije rata postalo vrlo važna djelatnost za preživljavanje (gorivo, dohodak, popravka i rekonstrukcija) za veliki dio ruralnog stanovništva. Nelegalna i neprijavljena sječa je raširena i općenito prihvaćena ili tolerisana. Ovo šteti okolišu, uzrokuje eroziju zemljišta, ugrožava podzemne izvore vode, te stabilnost puteva i druge infrastrukture. Zbog toga što je na odreñenim lokacijama posječeno previše stabala bez pošumljavanja nanesena je dugoročna šteta proizvodnom potencijalu šuma BiH. Broj malih neintegrisanih, a često i neprijavljenih pilana je značajno uvećan u periodu odmah nakon rata. Lokalne ruralne zajednice i njihovi izabrani predstavnici tolerišu rad takvih pilana zbog toga što pružaju zaposlenje u regijama gdje nema puno drugih poslova. Procjenjuje se da se radi o 2.000 malih pilana od kojih svaka upošljava izmeñu 5 i 10 radnika36. Prema službenoj statistici (Grafik 1.6.29.) ukupna proizvodnja37 drveta u BiH se godišnje smanjuje. Meñutim, odreñene kategorije četinarske proizvodnje značajno su se povećale u periodu 2004. - 2005. Najveće povećanje odnosi se na grubo obrañeno drvo (+59%), duge trupce (+36%). Odreñeno povećanje vidljivo je i u proizvodnji od bjelogoričnog drveta (+9%). Meñunarodni eksperti (USAID, 2003, str. 42) vjeruju da ovo pokazuje da djelatnosti koje proizvode proizvode sa većom dodanom vrijednosti (završna proizvodnja trupaca, proizvodnja namještaja itd.) još uvijek nisu konkurentne. Praksa velikog popusta za veće količine trupaca kako bi se osigurao gotovinski priliv takoñer povećava rizik za održivo upravljanje šumskim potencijalima. 36 USAID (2003.): Procjena biodiverziteta u Bosni i Hercegovini, BIOFOR IQC No. LAG-I-00-99-00014-00, Task Order No. 820, pg. 41 37 BHAS (2006.)Prvo izdanje: Šumarstvo br. 2, godina 2 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 86 Grafik 1.6.29: Proizvodnja iz različitog vrsta drveta u BiH: 2002. – 2005. m3 4500000 4000000 3500000 3000000 2500000 2000000 1500000 1000000 500000 0 2002 2003 2004 2005 Ukup Četinari Bjelogorično no Izvor: Agencija za statistiku BiH Sektor prerade drveta: Industrija prerade drveta i namještaja vrlo je fragmentirana što značajno smanjuje ukupnu uspješnost kao i koristi za cijelu industriju. Trenutno u sektoru djeluje preko 1.000 kompanija, ali neovisni eksperti smatraju da je samo 10% njih dobro uspostavljeno i da imaju znanje i mogućnost za rast. Većina ovih kompanija su privatizirane ili su osnovane sa stranim kapitalom. Oko 10% svih kompanija u sektoru je u punom ili djelomičnom vlasništvu države, a devet njih je u procesu privatizacije. Glavni proizvodni sektori prerade drveta i celuloze su: → Papir i karton: izrada kartonskih kutija, kesa i maramica. Dva dioničarska društva sa stranim učešćem. Treća kompanija u državnom vlasništvu proizvodi higijenske proizvode. → Rezana graña: Glavni sektor u pogledu broja kompanija (registriranih i neregistriranih), zaposlenja, korištenja drveta i izvoza primarnih proizvoda od drveta. Restrukturiranje i konsolidacija su potrebni kako bi se poboljšala konkurentnost i dodana vrijednost. → Drvni paneli: U BiH se trenutno prave samo proizvodi od iverice i tankog furnira. Paneli od partikla i MDF paneli moraju se uvoziti. → Namještaj: BiH ima snažnu industriju proizvodnje namještaja od mekog i tvrdog drveta kao i drvenih panela. Postoji važan nivo segmentacije u proizvodnji sa većim brojem proizvoñača koji izrañuju komponente za druge kompanije koje se bave izradom gotovog namještaja. Mnogi proizvoñači imaju svoje pilane. Ograničen broj ima u vlasništvu ili upravlja svojim domaćim ili meñunarodnim maloprodajnim trgovinama. Neki pogoni su u vlasništvu ili predstavljaju zajedničko ulaganje zapadno evropskih kompanija te koriste najsavremenije mašine i opremu. Oko 15 kompanija predstavlja većinu izvoza namještaja. Odreñeni broj njih se trenutno fokusira na domaće tržište i izradu namještaja po narudžbi uz niske cijene sirovina. Proizvode općenito karakteriše staromodni dizajn i varirajući kvalitet. U bliskoj STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 87 budućnosti se očekuje da će kompanije poboljšati svoj uspjeh u izvozu. Meñutim, opća karakteristika ovog podsektora je staromodan dizajn i nekonzistentan kvalitet. → Stolarstvo: U cijelosti se sastoji od malih i srednjih preduzeća koje koriste domaće meko i tvrdo drvo. Kako bi garantirali kvalitet neke od ovih kompanija imaju svoje pilane. Vrlo visoka domaća potražnja (uobičajeno za poslijeratnu rekonstrukciju) potiče snažan razvoj ovog podsektora. Proizvodi imaju dobru reputaciju u Evropi (i BiH) zbog svog kvaliteta. Potrebno je ulaganje kako bi se modernizirala oprema i marketing. Očekuje se značajan rast ovog sektora, imajući u vidu rast domaće i strane potražnje te visoku raspoloživost sirovina i radne snage u BiH. → Bio-energija / piljevina: Oko 50% trupaca koji se koriste u proizvodnji proizvoda od drveta postaje otpadni materijal. Neke od profitabilnijih i tehnološki naprednijih kompanija razvijaju svoje kapacitete za proizvodnju briketa ili piljevine iz svojih otpadnih materijala. Procjene govore da se godišnje proizvede oko 1 milion m3 otpadnog materijala. Raspoloživost sirovina neće biti ograničavajući faktor. U ovisnosti od cijena konkurentnih goriva za grijanja, potražnja potrošača za industrijskim outputom može se jako povećati. Izmeñu 2005. i 2006. ovi podsektori su rasli ili pali značajno kao što to prikazuje Grafik 1.6.30. Najveći rast bio je u kategorijama ‘drugi proizvodi od drveta’ (materijal za pakovanje, proizvodnja parketa), i ‘tesarstvo i stolarija’. Proizvodnja ‘poluobrañenog drveta’ (piljenog drveta itd.) se smanjila. Grafik 1.6.30: Rast/pad u sektorima drvoprerañivačke industrije u BiH (2005-6.) Izvor: Kalkulacije autora zasnovane na podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine Postojala je samo mala promjena u sastavu bruto outputa izmeñu 2004. godine (Grafik 1.6.31) i 2005. godine (Grafik 1.6.32). Iako je neznačajno, vrijednost proizvodnje trupaca opala je za 2%, a vrijednost namještaja povećala se za 2%. Ovo pokazuje da proizvodnje sa višim stepenom obrade rastu i taj trend treba podržati. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 88 Grafik.6.31: Bruto output sektora u BiH Grafik 1.6.32: Bruto output sektora u BiH (2004.) (2005.) Izvor: Kalkulacija eksperata na osnovu podataka o proizvodnji Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, Prvo izdanje: Industrijska proizvodnja 2005, 2006. Trgovina proizvodima iz oblasti šumarstva: Oko 60% proizvoda iz sektora drveta se izvozi. Trupci i piljeno drvo predstavljaju preko pola vrijednosti ovog izvoza, a gotov namještaj je sljedeći po udjelu u izvozu, tj. oko 25%. Postoji dokaz da udio namještaja u izvozu raste. Najveća izvozna tržišta su Austrija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Crna Gora, Srbija i Velika Britanija. Sektor ostvaruje važan doprinos ukupnom izvozu iz BiH (Tabela 1.6.25); dvije drvoprerañivačke kompanije su meñu 20 najvećih izvoznika u BiH. Tabela 1.6.25: Šumarstvo, industrija drveta i namještaja, udio % u ukupnom izvozu BiH Proizvodi 2003. 2004. 2005. 2006. Drvo 16,8 15,2 10,0 9,0 Drvno prerađivačka industrija bez namještaja 2,4 2,6 2,1 1,8 Namještaj i drugi proizvodi 8,8 7,0 5,9 7,6 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 89

1.7. Poljoprivredna i trgovinska politika U ovom dijelu se nalazi pregled najznačajnijih trgovinskih sporazuma, trgovinskih obrazaca, kao i trendova u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva u BiH.

1.7.1. Trgovinski sporazumi: Vanjskotrgovinska politika regulirana je Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici koji je stupio na snagu u oktobru 1997. (kasnije izmijenjen i objavljen u maju 1998.). Odgovornost za sprovedbu ovog zakona i kreiranje politika i sporazuma utvrñena je na državnom nivou, a nalazi se u nadležnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO). BiH je postala članica CEFTA-e 2006. tj. novog Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi, snažno podržanog od strane EU kao dio strategije za poboljšanje regionalne saradnje i trgovine u sklopu pripreme za eventualno članstvo u EU. Ratifikacija ovog važnog sporazuma od strane parlamenta BiH uspješno je završena 22. novembra 2007. god. CEFTA mijenja ili objedinjuje sve ranije bilateralne i multilateralne trgovinske sporazume koje je BiH zaključila sa zapadno balkanskim ili drugim susjednim zemljama. To uključuje Hrvatsku – potpisan u 2000. (ratificiran – Službeni glasnik BiΗ 11/04), Federalnu vladu SR Jugoslavije – potpisan u 2002. (ratificiran – Službeni glasnik BiΗ, 4/02, koji sada regulira trgovina sa Srbijom i Crnom Gorom) i sa Makedonijom – potpisan 2002. (ratificiran – Službeni glasnik BiΗ, 9/03). CEFTA obezbjeñuje državama članicama važne trgovinske koncesije i disciplinu (uključujući trgovinsku liberalizaciju, smanjenje ili ukidanje izvoznih subvencija, smanjenje ili ukidanje tarifa ili drugih trgovinskih barijera kojima se štiti domaće tržište, primjena meñunarodno harmoniziranih veterinarskih propisa te propisa za zdravlje bilja u pogledu uvoza i izvoza hrane, životinjskih i biljnih proizvoda itd.). To je u potpunosti u skladu sa trgovinskim sporazumima sa EU koji je važan dio EU/BiH sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja. CEFTA je takoñer u potpunosti kompatibilna sa obavezama i prednostima koje proizlaze iz članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) za koje se BiH službeno prijavila. Tokom 2007. godine i 2008. godine, trgovinska i domaća poljoprivredna politika BiH, koja je već velikim dijelom u skladu sa obavezama STO, će se i dalje usklañivati sa odredbama STO i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. SSP je parafiran u decembru 2007. godine, a potpisan u junu 2008. godine. Kao takav Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji ima status «privremenog sporazuma» će pružiti smjernice za eventualno članstvo u EU zajedno sa važnim asimetričnim trgovinskim povlasticama za BiH.BiH koristi pristup tržištu EU bez plaćanja obaveza za sve poljoprivredno-prehrambene proizvode (osim za nekoliko proizvoda koji se mogu izvoziti samo unutar date kvote). U isto vrijeme, BiH je smanjila svoje uvozne dadžbine i povećala pristup za proizvode EU na domaćem tržištu. Ovaj privremeni sporazum kao i proširenje EU povećava važnost EU kao trgovinskog partnera jer neke od novih država članica (npr. Slovenija) kao i stare države članice (npr. Italija i Njemačka) predstavljaju važne trgovinske partnere.

1.7.2. Opšti trgovinski pokazatelji Vanjska trgovina je iznimno značajan dio cjelokupne ekonomije u BiH. U cijeloj balkanskoj regiji, samo u Bugarskoj i Makedoniji nivoi vanjske trgovine su jednako uporedivi sa totalnim GDP (grafikon 1.7.1). STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 90 Grafik 1.7.1: Ukupna trgovina kao % BDP u 2005. BiH ima stalni ukupni trgovinski deficit (otprilike 40% ukupnog BDP-a u 2006. godini). U 2006. godini najveći dio (25%) ovog deficita dolazi iz poljoprivredno prehrambenog sektora (tj. hrana, prehrambeni proizvodi, primarni poljoprivredni proizvodi i prerañeni proizvodi). Razlika izmeñu poljoprivredno prehrambenog uvoza i izvoza u 2006. godini bila je KM 1,700 miliona što je oko € 870 miliona. Tokom posljednjih 5 godina ukupni trend u trgovinskoj razmjeni i trgovinski bilans polako se mijenja u korist BiH. Godišnje stope povećanja u ukupnom deficitu smanjivale su se svake godine u periodu 2002. - 2004. U 2005. godini stopa je krenula u suprotnom smjeru. U istoj godini, kao i u 2006. godini ukupni deficit bio je smanjen. Glavni razlog relativnog opadanja trgovinskog deficita jeste povećanje izvoza u Evropsku uniju i smanjenje uvoza. Liberalizacija trgovine sa EU jasno doprinosi olakšanju dalje ekspanzije izvoza BiH.

1.7.3. Trgovinski pokazatelji u poljoprivredi i šumarstvu Trgovina poljoprivrednih i drvnih proizvoda takoñe se povećala u navedenom periodu, iako sa nižim stopama rasta neko u drugim sektorima ekonomije (Grafik 1.7.2.). Poljoprivredni uvoz povećao se samo marginalno u periodu 2002. - 2006. dok se poljoprivredno-prehrambeni izvoz povećao za oko 45% tokom istog perioda. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 91 Grafik 1.7.2: Uvoz i izvoz BiH: Svi sektori, poljoprivreda i hrana, drvo i proizvodi od drveta 230,0 200,0 170,0 140,0 Index 2003=1 00 110,0 80,0 2003 2004 2005 2006 50,0 Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Ukupno BiH Poljoprivredni i Drvo i proizv. od drveta prehrambeni proizvodi Agro-prehrambeni sektor ima udio u ukupnoj vanjskoj trgovini od 13% u 2006. godini. Agro- prehrambeni uvoz iznosio je oko KM 1,945 miliona što je jednako udjelu od 17.1 % ukupnog uvoza u BiH. Agro-prehrambeni izvoz iznosio je KM 259 miliona što je jednako 5% ukupnog izvoza BiH (Grafik 1.7.2.). Meñutim, kao što je gore navedeno, agro-prehrambeni deficit u 2006. godini još uvijek predstavlja 25% ukupnog trgovinskog deficita. Grafik1.7.3: Poljoprivredna trgovina od 2002. do 2006. Izvor: Centralna banka BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 92 BiH je neto izvoznik drveta i proizvoda od drveta što predstavlja 18% ukupnog izvoza u 2006. godini. Udio u uvozu je nizak (5.5% u 2006.) i smanjuje se na godišnjoj osnovi (Grafik 1.7.4). Grafik 1.7.4: Uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te drveta i proizvoda od drveta Izvor CBBiH, statistika Iako su ovo ohrabrujući trendovi, BiH je i dalje značajan neto uvoznik poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Meñu zemljama zapadnog Balkana, BiH ima daleko najveći trgovinski deficit u ovoj oblasti (Grafik 1.7.5). Grafik 1.7.5: Poljoprivredni uvoz, izvoz i bilans, prema zemljama (2005.) IIzvor: Državni zavodi za statistiku zemalja zapadnog Balkana (za BiH Agencija za statistiku Bosne Hercegovine) Nedavne procjene eksperata (2007. god.) klasificiraju sektor drveta i drvne industrije u ključnog „voditelja izvoza“ što znači da sektor ima važan udio u izvozu BiH i dobru perspektivu izvoznog rasta. Nijedan drugi agro-prehrambeni sektor ne smatra se tako velikim potencijalom, ali prehrambene prerañevine i povrće klasificirani su kao „potencijal za razvoj (za izvoz)“. Meñutim, žive životinje, ulje i biljne masnoće imaju lošu perspektivu za izvoz (Grafik 1.7.6). Grafik 1.7.6 Potencijal za rast izvoza različitih sektora ekonomije BiH STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 93 Izvor: EPPU, 2007. str. 57 U 2005. godini 74% agro-prehrambenog izvoza iz BiH plasirano je u susjedne zemlje koje nisu članice EU (uglavnom u Hrvatsku te u manjem obimu u Srbiju i Crnu Goru), dok je 23% plasirano na tržišta zemalja EU-27. U istoj godini, 43% svih uvoza ovih proizvoda u BiH potiče iz EU-27, dok je 51% uvezeno iz susjednih zemalja koje nisu članice EU (Hrvatska je bila najveći pojedinačni uvozni partner). Bezalkoholna i alkoholna pića predstavljaju najznačajniji udio u uvozu u periodu 2004. - 2006. (Grafik 1.7.7). Dok većina drugih uvezenih proizvoda ima pad vrijednosti ili istu vrijednost u ovom periodu, vrijednost uvezenih bezalkoholnih i alkoholnih pića je značajno porasla sa vrijednošću od oko KM 260 miliona u 2006. godini. Grafik 1.7.7: Glavni proizvodi koji se uvoze u BiH (2004-2006.) Izvor: Centralna banka BiH Kao što se na slijedećem grafikonu vidi u periodu 2004 – 2006. došlo je do značajnog porasta vrijednosti izvoza glavnih grupa poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Ovi proizvodi predstavljaju skoro pola vrijednosti agro-prehrambenog izvoza. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 94 Grafik 1.7.8: Glavni proizvodi koji se izvoze iz BiH (2004-2006.) IIIzvor: Centralna banka BiH Napomena: Detaljnije informacije i podaci u vezi sa uvozom i izvozom glavnih proizvoda podsektora nalazi se u ranije predstavljenim dijelovima o odgovarajućim proizvodima. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 95

1.8. Upravljanje politikom sektora i administracija Ovaj dio obezbjeñuje pregled ključnih institucija odgovornih za koordinaciju, menadžment i upravljanje sektorom u BiH na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou.

1.8.1. Nadležnost institucija na nivou BiH Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO): MVTEO je, izmeñu ostalog, ministarstvo nadležno za sprovoñenje vanjskotrgovinske politike u nadležnosti BiH38, carinsko-tarifne politike, stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora i razvoj poslovnog okruženja, zaštitu potrošača, konkurenciju, veterinarstvo te koordinaciju sektora u oblasti poljoprivrede, turizma i zaštite okoliša39.U članu 3. stav 1. Zakona o vanjskotrgovinskoj politici (“Službeni glasnik BiH ”, br. 7/98 i 35/04) definiran je pojam vanjskotrgovinske politike koji glasi: "Pod vanjskotrgovinskom politikom podrazumijevaju se jednoobrazni državni principi za primjenu svih unilaterlanih mjera, koje se tiču meñunarodnog protoka roba i usluga, te za pregovore i zaključivanje svih sporazuma sa trećim zemljama, regionalnim ili meñunarodnim organizacijama povezanim sa meñunarodnom trgovinom". Dalje istim članom, stav 3. se definira pojam sporazuma sa trećim zemljama, i glasi: "sporazumom sa trećim zemljama podrazumijeva se svaki sporazum ili instrument u vezi sa meñunarodnom trgovinom, a naročito svaki trgovinski sporazum sa drugim zemljama, svaki sporazum sa Evropskom unijom, svako članstvo u carinskim unijama, na područjima slobodne trgovine i u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji”. Dalja razrada pravnih rješenja unutar zakona u principu čini rješenja sporazuma Svjetske trgovinske organizacije i upućuje na uspostavu sistema sigurnosti hrane na osnovu meñunarodnih sporazuma koji proizilaze iz sporazuma sa WTO, SPS i TBT. Aktivnosti u stvaranju jedinstvenog pravnog okvira u oblasti hrane, a koje priprema i koordinira ovo ministarstvo, implicira koordinaciju u pripremi osnovne legislative u oblasti veterinarstva, fitosanitarne oblasti, kontrole kvaliteta i sigurnosti hrane uz uspostavu institucija koje su direktno odgovorne za implementaciju ovih pitanja. Gore navedene aktivnosti su u potpunosti usklañene sa ustavnim i pravnim poretkom BiH i meñunarodnim obavezama u ovoj oblasti. Ured za veterinarstvo BiH40: Upravna organizacija u okviru MVTEO-a koja je, izmeñu ostalog,nadležna za pripremu propisa u oblasti veterinarstva (meñunarodna trgovina), veterinarske granične inspekcije, koordinaciju aktivnosti izmeñu entitetskih vlasti i saradnju na meñunarodnom nivou. Agencija za označavanje životinja uspostavljena je u okviru ovog ureda41. Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH42: Upravna organizacija u okviru MVTEO-a koja je odgovorna za kreiranje politike u oblasti zaštite zdravlja bilja, pripremu legislative i sprovoñenja iste, koordinaciju sa nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta te meñunarodnu saradnju u dijelu svoje nadležnosti. Ministarstvo civilnih poslova: U nadležnosti Ministarstva, izmeñu ostalog, spadaju obavljanje zadataka koji su u nadležnosti BiH i koji se odnose na utvrñivanje osnovnih principa koordiniranja aktivnosti, harmonizacije planova entitetskih tijela vlasti i definiranje strategije na meñunarodnom planu u oblasti zdravstva, nauke i obrazovanja, geodetski, geološki i meteorološki poslovi43. 38 Zakon o vanjskotrgovinskoj politici (Službeni glasnik BiH, br.: 7/98; 35/04) 39 Član 9. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH (Službeni glasnik BiH, br 5/03) 40 Odluka o osnivanju Ureda za veterinarstvo BiH (Službeni glasnik BiH, br: 31/00, oktobar 2000.) 41 Odluka o uspostavi Agencije za identifikaciju životinja BiH (Službeni glasnik BIH, br. 32/02, novembar 2002) 42 Odluka o uspostavi Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH (Službeni glasnik BiH, br. 23/04, maj 2004) 43 Član 15. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH (Službeni glasnik BiH, br. 5/03) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 96 Agencija za sigurnost hrane BiH44: Samostalna upravna organizacija čije su nadležnosti utvrñene članovima 53. i 54. Zakona o hrani. Pored svih vrsta naučnih aktivnosti u vezi sa analizom rizika od hrane i stočne hrane, Agencija inicira, priprema i organizira razvoj provedbenih propisa zasnovanih na Zakonu o hrani te predstavlja kontaktnu tačku za aktivnosti BiH komisije Codex Alimentarius. Ima obavezu da u obavljanju navedenih dužnosti sarañuje sa nadležnim organima entiteta, Brčko Distrikta i dr. relevantnim institucijama. Institut za akreditaciju u BiH45: Institut je samostalna upravna organizacija na državnom nivou nadležna za razvijanje potrebnih kriterija, procedura i prakse akreditacije, provoñenje akreditiranja ispitnih i kalibracijskih laboratorija za ocjenjivanje usklañenosti, certifikacijskih tijela za certificiranje proizvoda, usluga, sistema kvaliteta i osoblja, te inspekcijskih tijela koja obavljaju inspekciju i sl. aktivnosti. Institut ima zadatak da certificira proizvodna postrojenja (npr. mljekare, mesnu industriju) i laboratorije po propisanim procedurama. Institut takoñe sudjeluje i predstavlja BiH u evropskim i meñunarodnim organizacijama za akreditiranje. Pored navedenog, Institut je takoñe odgovoran za iniciranje bilateralnih i multirateralnih sporazuma sa drugim državama, edukaciju osoblja i pružanje savjeta državnoj administraciji u području akreditacije. Institut za standardizaciju BiH46: Institut je samostalna upravna organizacija na državnom nivou nadležna, izmeñu ostalog, za pripremu, prihvatanje, izdavanje i održavanje državnih standarda BiH, voñenje registra državnih standarda BiH, meñunarodnu saradnju, članstvo i zastupanje interesa BiH u odgovarajućim meñunarodnim organizacijama, proglašava upotrebu državnih standarda BiH na prijedlog odgovarajućeg tehničkog komiteta, izdaje glasilo namijenjeno za objavljivanje prihvaćenih državnih standarda BiH te informacije o drugim dokumentima sa područja standardizacije. Institut za mjeriteljstvo BiH47: Institut je samostalna upravna organizacija na državnom nivou. Kao naučno-stručna institucija nadležna je za pripremanje nacrta propisa i koordiniranje donošenja entitetskih propisa u oblasti mjeriteljstva i mjerne tehnike, uspostavljanje, imenovanje i nadzor mjeriteljskih laboratorija, vrši kalibraciju i verifikaciju mjerila, referentnih materijala i opreme koje koriste institucije za mjeriteljstvo u entitetima u skladu sa propisima Meñunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML), bavi se istraživačko razvojnom djelatnošću, izrañuje studije, strategije razvoja, provodi meñunarodnu saradnju i članstvo u odgovarajućim meñunarodnim organizacijama u ovoj oblasti i u njima predstavlja BiH. Nevladin sektor: Proizvoñači u primarnoj proizvodnji organizirani su unutar Udruženja poljoprivrednih zadruga BiH i Udruženja poljoprivrednig proizvoñača BiH. Proizvoñači i trgovci su organizirani u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH unutar sektora i grupa. U isto vrijeme, različite grupe udruženja uspostavljaju se van komore (Udruženje proizvoñača voća i povrća, Udruženje za organsku kontrolu). 44 Zakon o hrani (Službeni glasnik BiH, br. 50/04) 45 Zakon o uspostavljanju Instituta za akreditaciju BiH (Službeni glasnik BiH, br. 29/00, novembar, 2004); Zakon o akreditaciji (Službeni glasnik BiH, br. 29/00, novembar, 2004). 46 Zakon o osnivanju Instituta za standardizaciju BIH (Službeni glasnik BiH, broj 44/04, Septembar 2004); Zakon o standardizaciji (Službeni glasnik BiH, br: 29/00 i 19/01). 47 Zakon o uspostavi Instituta za mjeriteljstvo BiH (Službeni glasnik BiH BiH, br. 43/04) Zakon o uspostavi Instituta za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH (Službeni glasnik BiH,br. 29/00 i 19/01). STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 97

1.8.2. Institucije entiteta i Brčko Distrikta Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva48: Imaju primarnu odgovornost za razvoj i unaprijeñenje biljne i životinjske proizvodnje, ribarstvo i lovstvo, zaštitu i korištenje poljoprivrednog zemljišta, prehrambenu industriju i proizvodnju stočne hrane, zaštitu voda, veterinarstvo, fitosanitarnu oblast te šumarstvo. Odnedavno su, usvajanjem zakona o inspekcijskoj djelatnosti na nivou entiteta, inspekcije u ovoj oblasti izmještene iz ministarstava u okvir posebnih upravnih organa – Uprave za inspekcijske poslove koje odgovaraju direktno vladama. U Brčko Distriktu je inspekcija smještena u Odjeljenje za javnu sigurnost. Ministarstva zdravlja49: Pored primarne odgovornosti za zaštitu javnog zdravstva, ova ministarstva su takoñer odgovorna za zdravstvenu ispravnost (uključujući pograničnu sanitarnu) u oblasti hrane (zahtjevi u pogledu higijenske ispravnosti za hranu i vodu). Prema novoj legislativi o inspekcijama na nivou entiteta, zdravstveno-sanitarna inspekcija (u RS) i zdravstveno-sanitarna-farmaceutska inspekcija (u FBiH) su izuzete iz djelokruga ministarstava i smještene u okvir posebnih upravnih organa – uprave za inspekcijske poslove u oba entiteta. Ministarstva trgovine: Nadležna su za promet roba, turizam i ugostiteljstvo, snabdjevenost tržišta, cijene roba i usluga, zaštitu potrošača, robne rezerve, funkcionisanje zajedničkog tržišta, samostalne radnje i druge oblike samostalnog privreñivanja u svim privrednim i drugim djelatnostima itd. Odjeli u Brčko Distriktu: Pitanja poljoprivrede i javnog zdravlja su u Vladi Brčko Distrikta organizirani u okviru Odjeljenja za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Odjeljenja za zdravstvo, te Odjeljenja za privredni razvoj. Uprave za inspekcijske poslove50: Tokom 2006., inspekcijski nadzor na nivou entiteta uspostavljen je u okviru uprava za inspekcijske poslove51 kao samostalnih upravnih organizacija. Za izvršavanje zadataka u oblastima sigurnosti hrane i stočne hrane, nadležne su sljedeće inspekcije: tržišno-turistička inspekcija (u FBiH), ili tržišna inspekcija (u RS), zdravstveno-sanitarna (u RS), ili sanitarno-zdravstveno-farmaceutska inspekcija (u FBiH), poljoprivredna i veterinarska inspekcija. Granični inspekcijski nadzor spada pod odgovornost gore navedenih inspekcija osim u slučaju veterinarske inspekcije koja je organizirana na državnom nivou. Nadzor nad djelovanjem ovih inspekcija vrše entitetske vlade i zbog toga entitetska ministarstva ne obavljaju direktni nadzor nad njihovovim djelovanjem. Inspekcije Brčko Distrikta: Fitosanitarna, poljoprivredna, veterinarska, sanitarna, zdravstvena i tržišna inspekcija su organizirane u okviru Odjeljena za javnu sigurnost, pod-odjeljenje za inspekcijske poslove. Nevladin sektor: Proizvoñači u primarnoj proizvodnji su organizirani u okviru entitetskih udruženja poljoprivrednih proizvoñača. Proizvoñači i trgovci su organizirani u okviru entitetskih privrednih komora. U isto vrijeme se uspostavljaju grupe koje nisu u okviru komora. U FBiH takoñer postoje komore na kantonalnom nivou. Potrošači su organizirani u nekoliko udruženja za zaštitu potrošača. 48 Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Odjel za poljoprivredu u Brčko Distriktu. 49 Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi RS 50 Federalna uprava za inspekcijske poslove; Uprava za inspekcijske poslove RS 51 Zakon o inspekciji u Federaciji BiH («Službene novine FBiH », br. 69/05), Zakon o inspekciji RS ("Službeni glasnik RS ”, br. 113/05) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 98

1.8.3. Kantonalna i općinska administracija Kantonalna ministarstva: Svi kantoni imaju uspostavljene poljoprivredne administracije u okviru kantonalnih ministarstava poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i vodoprivrede ili ministarstava privrede (organizaciona struktura nije jednaka u svim kantonima). Osim kantonalnih propisa, ovi organi uprave su nadležni i za provoñenje propisa Federacije BiH52 i obavljanje inspekcijskog nadzora u ovoj oblasti. U većini kantona su pri vladama formirane kantonalne uprave za inspekcijske poslove u koje su izmještene inspekcije iz ministarstava. Općine i gradovi: Nadležnosti delegirane na nivo općina u FBiH su ograničene uglavnom na zahtjeve lokalnog stanovništva u pogledu zaštite životinja, preduzimanje mjera za osiguranje higijene i zdravlja, poslova iz oblasti premjera i katastra zemljišta i evidencija o nekretninama, osiguranja i zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, utvrñivanje i provoñenje politike ureñenja prostora i zaštite čovjekove okoline, utvrñivanje politike upravljanja prirodnim resursima u jedinicama lokalne samouprave i raspodjele sredstava osvarenih na osnovu njihovog korištenja, i dr.53. Nekim zakonima je propisano da npr. kantoni mogu neke poslove prenijeti na općinu, kao npr. poslove inspekcijskog nadzora u veterinarstvu54. U RS, općine i gradovi, kao jedinice lokalne samouprave, imaju nadležnosti da donose razvojne programe, donose svoje budžete, staraju se o izgradnji, održavanju i korištenju lokalnih puteva i drugih javnih objekata, staraju se o zadovoljavanju odreñenih potreba grañana, preduzimaju mjere zaštite čovjekove okoline, izvršavaju propise RS čije izvršavanje im je povjereno, te druge poslove55. Propisima u poljoprivrednoj i veterinarskoj oblasti se u RS neki upravni i inspekcijski zadaci povjeravaju općinskom nivou (zdravlje bilja i životinja, kontrola sjemena, itd.)56. 52 Prema Ustavu FBiH postoji podijeljena nadležnost izmeñu FBiH i kantona u pogledu korištenja prirodnih resursa, zaštite zdravlja i okoliša, vidjeti podijeljene odgovornosti Federacije i kantona, član III.2, ustav FBiH 53 Zakon o principima lokalne samouprave (Službene novine FBiH, br. 49/06) 54 Član 126. Zakona o veterinarstvu (Službene novine FBiH, br. 46/00, Nov 2000) 55 Zakon o lokalnoj samoupravi (Službeni glasnik RS, br. 35/99 i 51/01) 56 Član 117. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti (Službeni glasnik RS, br. 11/95) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 99

1.9. Službe podrške u sektorima poljoprivrede, prehrane i šumarstva Ovo poglavlje nudi pregled osnovnih službi za podršku sektoru, uključujući finansiranje, istraživanje i obrazovanje, stručne službe i informisanje, veterinarstvo, zaštita zdravlja bilja, sigurnost hrane, šumarstvo, vodoprivreda i druge relevantne inspekcijske službe.

1.9.1. Službe finansijske podrške U BiH nije razvijena stalna, sistemska, zakonski uokvirena politika finansiranja ruralnog razvoja uz dobre mjere podrške. Mnogi domaći i meñunarodni eksperti tokom proteklih godina, zagovaraju uspostavu posebne poljoprivredne banke, iako još uvijek nijedna nije uspostavljena. Nedostatak investicija i kreditnih linija usmjerenih u oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja su utvrñene kao ključni ograničavajući faktor. Iako ne postoje kreditne institucije za poljoprivredu i ruralni razvoj koje posluju isključivo sa poslovnim subjektima iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini, postojeći propisi u sektoru bankarstva daje dobru osnovu za kreditiranje poslovnih subjekata u urbanim i ruralnim sredinama. Tako da postoje dva općenita izvora iz kojih pojedinci, kolektivi i preduzeća iz ruralnih područja mogu dobiti kratkoročne kredite prema istim uslovima kao i drugi poslovni sektori. To su komercijalne banke i mikro-finansijske institucije. Meñutim, štedno-kreditna udruženja koja bi mogla biti važni faktori finansiranja ruralnog sektora nemaju pravni okvir za njihovo uspostavljanje u BiH. Komercijalne banke: Većina komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini nudi kratkoročne kredite za finansiranje obrtnog kapitala, ali samo jedna ima posebnu liniju kratkoročnih kredita za poljoprivredne proizvoñače (ProCredit banka). Ova banka djeluje na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine tako da joj potencijalno svi grañani imaju pristup. Druge komercijalne banke nude kratkoročne kreditne linije za sve vrste malih i srednjih preduzeća. Poljoprivredna gazdinstva i agro-biznis se mogu prijaviti za ove opće kreditne linije, ali naravno da moraju obezbijediti garanciju za iznos primljenog kredita. Uslovi za dobivanje dugoročnog kredita komercijalnih banaka (uključujući poljoprivredu) su: iznos od € 10,000 do € 250,000, period otplate do 8 godina, grejs period do 2 godine, kamatna stopa izmeñu 6% i 11.5% godišnje. Sve komercijalne banke zahtijevaju poslovni plan i garanciju za dugoročne kredite. Poljoprivrednici ne mogu ispuniti većinu ovih uslova. Čak i kada ih ispune, kamatne stope su suviše visoke za uobičajene nivoe profita koje ostvaruju poljoprivredni biznisi. Mikrofinansijske institucije: Mikrokreditni sektor u Bosni i Hercegovini je imao značajnu ulogu u smanjenju siromaštva tokom poslijeratnog perioda. Mikrofinansijske institucije nude kredite za mala i srednja preduzeća koja ne mogu ispuniti uslove komercijalnih banaka. Udruženje mikrofinansijskih institucija u Bosni i Hercegovini procjenjuje da mikrofinansijske institucije u BiH imaju oko 130,000 aktivnih klijenata i upravljaju kreditima u iznosu većem od € 150 miliona. Mikrofinansijske institucije u BiH uglavnom se oslanjaju na kapitalna sredstva koja čine grantovi ili krediti različitih meñunarodnih i domaćih vladinih i nevladinih organizacija i institucija. Sredstva su davali Svjetska banka, EU, USAID, GTZ i Italijanska vlada. U mnogo slučajeva, za kredite se ne traže poslovni planovi kojim se podržavaju aplikacije. U slučajevima gdje su potrebni, mikrofinansijske institucije često pomažu u pripremi istih. Ne traži se garancija nego supotpisnici predstavljaju jamce. Procedura prijave i ocjene je brza tako da aplikant može dobiti novac u roku nekoliko dana. Mikrofinansijske institucije su zbog toga brz i pogodan izvor kratkoročnog finansiranja za poljoprivredne i slične djelatnosti, ali nude samo male prednosti u odnosu na veće kredite te ne pružaju srednjoročne i dugoročne kredite. Takoñer naplaćuju više kamatne stope nego banke. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 100 Federalna investicijska banka (FIB): FIB je osnovala vlada FBiH. Ima posebnu kreditnu liniju sa ciljem dugoročnih investicijskih kredita za poljoprivredu. Korisnici su poljoprivrednici, zadruge i poljoprivredna preduzeća iz FBiH. Iznos kredita ovisi o namjeni. Kamatna stopa je izmeñu 8% i 10%. Period otplate je izmeñu 18 mjeseci i 7 godina (jedinstveno za ovu kreditnu liniju) sa mogućnostima grejs perioda čije trajanje ovisi o vrsti proizvodnje. Grejs periodi se kreću od 6 do 36 mjeseci (za proizvodnju voća i vina). Kreditne linije ove banke distribuiraju se putem 18 komercijalnih banaka u FBiH). Subvencioniranje kamatne stope: Entitetske vlade su uključile programe za subvencioniranje poljoprivrednih kamatnih stopa ili komercijalnih kredita u svojim godišnjim budžetima za poljoprivrednu proizvodnju. Meñutim, iznos raspoloživog novca i netransparentna raspodjela su nedovoljne za potrebe sektora. Pošto sredstva nisu dovoljna za kreditne aplikacije u sektoru, pruža se prilika za korupciju i mnogi poljoprivrednici tvrde da nemaju istu šansu da dobiju ovu subvenciju.

1.9.2. Istraživanje, obrazovanje, savjetodavne i informacijske službe Istraživanje i razvoj u BiH: Istraživanje i razvoj u BiH se finansiraju javno. Ne postoji prikaz o finansiranju iz privatnog sektora ni konsultativnih mehanizama koji bi omogućili da se kod formuliranja sveobuhvatne ili sektorske politike za istraživanje i ruralni razvoj uzmu u obzir i gledišta industrije. Odgovornost za finansiranje leži na entitetskim ministarstvima nadležnim obrazovanju, te na institutima koji su takoñe odgovorni ili su u mogućnosti sprovesti istraživanje i razvoj. Finansiranje iz budžeta entitetskih ministarstava poljoprivrede skoro da je prestalo. Nedostatak ukupne nacionalne strategije i politike za istraživanje i razvoj zajedno sa uticajem više-pozicioniranog osoblja većih instituta rezultira u ad hoc selekciji par projekata koji se poduzimaju. Kao rezultat toga, skoro da se ne poduzimaju aktivnosti istraživanja i razvoja u oblastima poljoprivrede i ruralnog razvoja, a posebno u ključnim oblastima (za trgovinu) zdravlja bilja i životinja, kontrole i spriječavanja bolesti, razvoju odgovarajućih tehnika proizvodnje i prakse za manja privatna gazdinstva. Sveobuhvatni javni troškovi za istraživanje i razvoj su daleko ispod prosječnog na regionalnom nivou a još mnogo manje u odnosu na nivo EU. Jedan broj preporuka i akcionih tačaka u ovoj oblasti je postavljen u Srednjoročnoj razvojnoj strategiji (PRSP) za period 2006-2010., objavljenoj u 2006. godini i u akcionom planu postavljenom u verziji iz 2004. godine. Obrazovanje: Pravna i institucionalna kompleksnost BiH u oblasti obrazovanja je opisana u dijelu 1.2.5.3., i pruža detaljne statističke informacije o završenom osnovnom i srednjem obrazovanju grupisanom po spolu i starosti. Tabela 1.9.2.1. pruža informacije iz nedavno objavljenog izvještaja (2007.) od poljoprivrednog projektnog tima CEEC, Univerziteta Sarajevo, o osnovnom i višem obrazovanju osoblja iz poljoprivrede. U smislu tog izvještaja, „proizvodnja“ visoko obrazovanog osoblja je mnogo veća nego što su zahtjevi tržišta, tako da se mnoge osobe nakon diplomiranja, pa i nakon dodatnog obrazovanja, ne mogu zaposliti u poljoprivrednoj struci. Oni koji se zaposle uglavnom su u javnoj ili poslovnoj upravi. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 101 Tabela 1.9.2.1. Kvalifikacije i obrazovanje uposlenih u poljoprivredi Više kvalifikacije Srednjoškolsko i drugo obrazovanje (uključujući jednake istoj) % od ukupno Nešto zaposlenih u Malo ili VSS Diploma Certifikat Završeno srednje poljoprivredi nimalo škole 2 2 1 35 24 36 Izvor:Univerzitet u Sarajevu, CEEC izvještaj projekta u poljoprivredi, 2007. Univerziteti i ekvivalentne institucije Trenutno postoji šest fakulteta poljoprivrede, dva tehnološka fakulteta uključujući prehrambenu tehnologiju, jedan fakultet šumarstva i jedan veterinarstva. Po završetku ovih fakulteta se dobiva diploma inženjera, zatim postoji postdiplomski nivo magistra te doktora. Drugi fakulteti pružaju obrazovanje i osposobljenost u povezanim oblastima kao što su zaštita okoliša i biodiverziteta, i sl. Ove kvalifikacije nisu prepoznate kao ekvivalent sličnima u univerzitetima i institucijama u zemljama EU. Više informacija pruža tabela 1.9.2.2. Tabela 1.9.2.2. Univerzitetsko obrazovanje u poljoprivredi i povezani subjekti: institucije u BiH Institucija Djelokrug Veličina Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: zemljište i upravljanje zemljištem, proizvodnja hrane i stočne hrane (sve glavne oblasti), prerada hrane (sve glavne oblasti), agro-ekonomika, poljoprivredna i Fakultet poljoprivrede i prehrambena politika, sigurnost hrane, poljoprivredni prehrambenih nauka mehanizmi, ruralni razvoj, pitanja u vezi sa okolišem Srednja (izmeñu 50 i Istraživanje: bilateralni i EU projekti 100 stalnih uposlenika) Konsultantske i savjetodavne usluge: U svim navedenim Univerzitet u Sarajevu oblastima, kontrolne laboratorije za hranu i stočnu hranu, laboratorije za kontrolu zdravlja bilja, laboratorije za poboljšanje tehnologije, laboratorija za kontrolu kvalitete zemljišta. Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Zdravlje životinja, higijena i sigurnost hrane, kontrola higijene i zdravlja životinja, uzgoj Veliki (više Veterinarski fakultet, od 100 Univerzitet u Sarajevu Istraživanje: bilateralni i EU projekti stalnih uposlenika) Konsultantske i savjetodavne usluge: u svim navedenim oblastima i laboratorije za kontrolu hrane, laboratorije za bolesti životinja, klinika za životinje. Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Mala (do 50 Šumarski fakultet, Oblasti: kontrola bolesti šuma, upravljanje šumama, stalnih Univerzitet u Sarajevu biodiverzitet, divlje životinje, ekonomika šumarstva, politike uposlenika) šumarstva STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 102 Istraživanje: bilateralni i EU projekti Konsultantske i savjetodavne usluge: U svim navedenim oblastima Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Ruralni razvoj, ekonomija okoliša, javne politike, Velika (preko Ekonomski fakultet, marketing, meñunarodna tržišta 100 stalnih Univerzitet u Sarajevu uposlenika) Istraživanje: bilateralni i EU projekti Konsultantske i savjetodavne usluge: sve navedene oblasti Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Biodiverzitet, genetička nauka, geo-diverzitet, Prirodno-matematički Srednja (50- meteorologija, ribarstvo, upravljanje okolišem fakultet, Univerzitet u 100 stalnih Sarajevu uposlenika) Istraživanje: bilateralni i EU projekti Konsultantske i savjetodavne usluge: sve navedene oblasti Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Zemljište i upravljanje zemljištem, proizvodnja hrane i stočne hrane (sve glavne oblasti), agro-ekonomika Mala (do 50 Poljoprivredni fakultet, stalnih Univerzitet u Banja Luci Istraživanje: bilateralni i EU projekti uposlenika) Konsultantske i savjetodavne usluge: U svim navedenim oblastima Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Predmeti: Prerada hrane (sve glavne oblasti), kontrola kvalitete hrane, sigurnost hrane, Mala (do 50 Tehnološki fakultet, stalnih Univerzitet u Banja Luci Istraživanje: bilateralni i EU projekti uposlenika) Konsultantske i savjetodavne usluge: U svim navedenim oblastima Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Kontrola bolesti šuma, upravljanje šumama, biodiverzitet, divlje životinje, ekonomika šumarstva, politike Mala (do 50 Šumarski fakultet, u šumarstvu stalnih Univerzitet u Banja Luci uposlenika) Istraživanje: bilateralni i EU projekti Konsultantske i savjetodavne usluge: U svim navedenim oblastima Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Makro i mikro ekonomija, meñunarodna trgovina Mala (do 50 Ekonomski fakultet, Istraživanje: bilateralni i EU projekti stalnih Univerzitet u Banja Luci uposlenika) Konsultantske i savjetodavne usluge: U svim navedenim oblastima Tehnološki fakultet, Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Mala (do 50 Univerzitet u Tuzli stalnih STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 103 Oblasti: Odsjek za preradu hrane (fokus na meso), kontrola uposlenika) kvalitete hrane, sigurnost hrane Istraživanje: Mali kapaciteti, bilateralni i EU projekti Konsultantske i savjetodavne usluge: U oblasti sigurnosti hrane Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Makro i mikro ekonomija, meñunarodna trgovina Srednja (50- Ekonomski fakultet, Istraživanje: bilateralni i EU projekti 100 stalnih Univerzitet u Tuzli uposlenika) Konsultantske i savjetodavne usluge: U svim navedenim oblastima Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Zemljište i upravljanje zemljištem, proizvodnja Poljoprivredni fakultet, Mala (do 50 hrane i stočne hrane, agro-ekonomika Univerzitet u Istočnom stalnih Sarajevu uposlenika) Istraživanje: Mali kapaciteti Konsultantske i savjetodavne usluge: Mali kapaciteti Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Makro i mikro ekonomika, meñunarodna trgovina Ekonomski fakultet, Mala (do 50 Univerzitet u Istočnom stalnih Istraživanje: bilateralni i EU projekti Sarajevu uposlenika) Konsultantske i savjetodavne usluge: U svim navedenim oblastima Obrazovanje: dodiplomski, Oblasti: Zemljište i upravljanje zemljištem, proizvodnja Agronomski fakultet, hrane i stočne hrane, agro-ekonomika, Mala (do 50 Sveučilište u zapadnom stalnih Mostaru Istraživanje: Mali kapaciteti uposlenika) Konsultantske i savjetodavne usluge: Orijentacija ka proizvodnji vina Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Oblasti: Makro i mikro ekonomija, meñunarodna trgovina, Ekonomski fakultet, meñunarodni sporazumi i institucionalni okvir Mala (do 50 Sveučilište u zapadnom stalnih Mostaru Istraživanje: bilateralni i EU projekti uposlenika) Konsultantske i savjetodavne usluge: U svim navedenim oblastima Obrazovanje: dodiplomski Oblasti: Zemljište i upravljanje zemljištem, proizvodnja Fakultet mediteranskih Mala (do 50 hrane i stočne hrane, agro-ekonomika, kultura, Univerzitet stalnih Džemal Bijedić Mostar uposlenika) Istraživanje: Mali kapaciteti Konsultantske i savjetodavne usluge: Mali kapaciteti Fakultet za Obrazovanje: dodiplomski, postdiplomski i doktorat Mala (do 50 biotehnologiju, stalnih STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 104 Univerzitet u Bihaću Oblasti: Zemljište i upravljanje zemljištem, proizvodnja uposlenika) hrane i stočne hrane, agro-ekonomika, Istraživanje: Mali kapaciteti Konsultantske i savjetodavne usluge: Mali kapaciteti Izvor: dokumenti MVTEO-a Druge institucije: Postoje četiri poljoprivredna instituta za poljoprivredu (po dva u svakom entitetu), tri stručna kantonalna zavoda za poljoprivredu, institut za genetički inženjering i biotehnologiju te brojne veterinarske stanice. Takoñer postoji 14 poljoprivrednih srednjih škola u BiH u kojim se obrazuju poljoprivredni tehničari. Navedeni su u tabeli 1.9.2.3. Tabela 1.9.2.3. Tercijarno obrazovanje u poljoprivredi i povezanim disciplinama: institucije u BiH Glavni fokus: razvoj GIS-a (FBiH) i sistema za monitoring Mala (do 50 Institut za agro kvalitete zemljišta, certifikacija i kontrole kvalitete zemljišta stalnih pedologiju FBiH, (laboratorije), savjetodavne usluge u oblasti upravljanja uposlenika) Sarajevo, zemljištem i usjevima (oploñivanje), ocjene uticaja na okoliš Glavni fokus: pružanje savjetodavnih usluga klijentima Mala (do 50 (poljoprivredne zadruge i poljoprivrednici), kontrola novih stalnih Poljoprivredni vrsta bilja za proizvodnju hrane, kontrola zdravstvenog uposlenika) statusa biljnih materijala, testiranje na viruse i sporadična institut FBiH, kontrola kvalitete hrane, Sarajevo Istraživanje: razvoj i primjena novih tehnika proizvodnje Institut za genetičku Glavni fokus: pružiti usluge u vezi sa identifikacijom gena Mala (do 50 tehnologiju, Sarajevo stalnih (FBiH) Istraživanje: unaprijeñenje znanja o genima uposlenika) Glavni fokus: Mediteransko voće, vino i duhan, kontrola Mala (do 50 Poljoprivredni zdravstvenog statusa biljnih materijala i selekcija, kontrola stalnih institut, Mostar mlijeka, održavanje katastra vinograda; laboratorija za uposlenika) analizu i certifikaciju vinske i duhanske proizvodnje Glavni fokus: pružiti poljoprivredne savjetodavne usluge za Mala (do 50 Poljoprivredni klijente, obavljanje regulatorne (kontrolne) funkcije u stalnih oblasti zdravlja bilja, kvalitet sjemena, GMO uposlenika) institut RS, Banja Luka Istraživanje: razvoj novih vrsta različitih usjeva (uglavnom kukuruza) Glavni fokus: obavljanje dijela regulatorne funkcije – Srednja (50- Veterinarski institut kontrola zoonoza, parazita, bolesti životinja, sigurnost 100 stalnih hrane životinjskog porijekla, mlijeko i mliječni proizvodi; uposlenika) RS, Vaso Butozan, Banja Luka Istraživanje: bolesti životinja Republička uprava za Glavni fokus: premjer i uspostavljanje digitalizovanog Velika geodetska i katastra nekretnina, kartografisanje teritorije RS, voñenje imovinsko-pravne osnovnih geodetskih radova i drugih podataka dobijenih vršenjem geodetskih radova, inspekcijski nadzor, svojinsko- poslove RS, Banja pravne i druge stvarno-pravne odnose na nekretninama, Luka imovinsko pravne odnose na zemljištu i zgradama, evidenciju o nekretninama, itd. U svom sastavu ima ukupno 62 područne jedinice koje su rasporeñene po opštinama STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 105 RS. Federalna uprava za Glavni fokus: Premjer, uspostavljanje i obnova kastra Mala (do 50 nekretnina, voñenje tehničke arhive originala planova i stalno geodetske i karata osnovnih geodetskih radova i drugih podataka zaposlenih) imovinsko-pravne dobivenih vršenjem geodetskih radova, evidenciju na poslove nekretninama, inspekcijski nadzor Glavni fokus: To je preduzeće koje je u prošlosti najviše radilo na izradi novog premjera i uspostavi katastra nekretnina te kao takvo raspolaže obiljem podataka koji mogu poslužiti za procjenu stanja premjera i uspostave JP Geodetski zavod katastra nekretnina. Trenutno rade na poslovima premjera Mala (do 50 BiH Banja Luka zemljišta i uspostavljanja katastra nekretnina, na dijelovima stalno gdje je premjer izvršen do 1991. godine. uposlenih) Srednjoškolsko stručno obrazovanje postoji u svakom gradu Izvor: Dokumenti MVTEO-a Stručno obrazovanje: Podaci o broju osoba koje pohañaju stručne škole nisu dostupni. Posljednje informacije o institucionalnom organiziranju su sadržane u izvještaju iz 2007. god. CEEC poljoprivrednog projektnog tima Univerziteta Sarajevo. Po tom izvještaju, 8 univerziteta te jedan fakultet obezbjeñuju stručnu obuku. Ne postoje privatne institucije koje obezbjeñuju obuku. Kursevi koji se zahtijevaju (bazirano na anketnom uzorku) su uglavnom iz oblasti biljne i životinjske proizvodnje i poslovnog menadžmenta. Poljoprivredne stručne službe: Stručne usluge u RS obezbjeñuje Agencija za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi (38 radnih mjesta, nema informacija o popunjenosti) a u FBiH kantonalne stručne službe i zavodi koji imaju ulogu u obezbjeñenju stručnih usluga. U DB, u odjeljenju za poljoprivredu postoje 3 savjetnika. Nema informacija o privatnim pružaocima stručnih usluga čak niti „besplatnih“ uz kupovinu inputa niti uz naknadu. U dodatku stručnim službama koje finansiraju vlade, univerziteti u BiH te sekundarne i tercijarne institucije daju značajan doprinos direktnoj obuci i obrazovanju poljoprivrednika, bilo na njihovu sopstvenu inicijativu ili na osnovu angažmana poljoprivrednih udruženja, zadruga, općina, meñunarodnih vladinih i nevladinih organizacija. Pored navedenih i meñunarodne institucije igraju značajnu ulogu ako ne i najznačajniju, u prenosu znanja, vještina i tehnika kao i tehnička podrška u BiH kroz implementaciju raznih projekata u sferi razvoja poljoprivredne proizvodnje. Npr. tokom posljednje 3,5 godine, USAID LAMP je obučio preko 20,000 ljudi uglavnom u oblasti mljekarstva te proizvodnje voća i povrća sa 275 stručnjaka iz institucija kao što su vladine poljoprivredne savjetodavne službe, veterinarski zavodi i privrednih komora koji su obučeni kako bi oni nastavili sa obukom. Drugi važni donatorski projekti sa važnim rezultatima obuke i savjetodavnih usluga su obezbijedili Svjetska banka, IFAD, Italija, Norveška, Švicarska i Švedska (Sida). Iako imamo impresivne podatke o broju obučenih osoba kao rezultat ovih projekata, ključna slabost je nedostatak službene politike, akcionog plana i registra obučenih ljudi i vještina koje su prenesene. Sistemsko prikupljanje informacija će omogućiti utvrñivanje praznina i maksimizirati mogućnosti za korištenje domaćih konsultanata i stručnjaka po nižoj cijeni u pokrivanju oblasti ili geografskih praznina u pokrivenosti obukom. Ovako aktivnost će takoñer pomoći u poticanju većeg interesa meñu donatorima koji su pod rastućim pritiskom da prikažu održivost svojih projekata. Bilo bi troškovno efikasnije i brže izvršiti identifikaciju nedostataka i akcija ukoliko bi monitoring aktivnosti bio na državnom nivou. Informativne usluge: Ključne prepreke za poboljšanje upravljanja sektora poljoprivrede u BiH je nedostatak tačnih, pouzdanih i blagovremenih podataka. Uprkos značajnoj podršci EU i pomoći STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 106 meñunarodnih donatora pruženoj u periodu 1998. i 2002. godine, skupljanje postojećih podataka, usporeñivanje i njihova diseminacija se još uvijek provodi na ad hoc način, neuvezano i neusmjeravano strateškim prioritetima i zahtjevima politike. Objavljivanje postojećih informacija u sektoru je veoma ograničeno te one koje se objave, lošeg su kvaliteta, nedostaje im tačnost ili relevantnost koja proizilazi iz tržišne ekonomije. • Sadašnji status poljoprivredne informacione službe: Trenutno ne postoji poljoprivredna informaciona služba niti na nivou države BiH, ni entiteta ni kantona; • Statistike: Statističkim podacima u poljoprivredi se ne bave niti jedno od ministarstava; • Hardver i softver: Entiteti su slabo opremljeni sa softverskom i hardverskom opremom što predstavlja prepreku za efikasan i efektivan rad; • Baze podataka: Ministarstva ne koriste efikasne baze podataka. Informacije se prikupljaju na nedosljedan način pa se zato ne iskoriste dobro; • Tržišni informacioni servisi: Poljoprivredno-tržišni informacioni servis ne postoji ni u jednom od entiteta Prošli sistemi su propali zbog nedostatka resursa i kapaciteta ministarstva da upravlja pilot sistemima. Podaci o cijenama je veoma važan dio svakog tržišnog informacionog sistema. Takve informacije se mogu prikupiti putem koji ne iziskuje značajna sredstva meñusobnom razmjenom informacija izmeñu korisnika, dostavljanjem podataka preko mreže u Excel tabelama koje sadrže osnovne podatke i jednostavne statističke tabele; • Poljoprivredno društveno-ekonomske i statističke informacije: Ne postoji jasno i precizno prikupljanje podataka (ili razvoj podataka) u pogledu poljoprivrednika, poljoprivrede ili općenito ruralne ekonomije. Postoji velika potreba za poljoprivredni cenzus i/ili potpuni registar poljoprivrednih gazdinstava koji bi se mogao koristiti za obezbjeñenje osnove za uspostavljanje sistema za posebne detaljne sektorske preglede. Zbog svega toga, potrebno je napraviti program za postepeno i sistematsko poboljšanje Poljoprivrednog informacionog sistema u oba entiteta i u BiH kao cjelini. Kratkoročno, jedan poljoprivredni informacioni sistem je neophodno potreban kako bi se prikupili podaci (gdje je vidljivo) o produktivnosti, uvozu/izvozu, finansijskim i ekonomskim aktivnostima i tržišnim cijenama u sektoru na različitim nivoima u poljoprivredno-prehrambenom lancu. Cilj toga je da se ostvari nepekidan dotok informacija kako bi se nadzirao razvoj i trendovi u cilju usmjeravanja analize politike i donošenje odluka. Takoñer je značajno da je država BiH u poziciji da uskladi informacije za zahtjevima EU acquis i osigura odgovarajuće informacije o prilikama na tržištu pristupačne poljoprivrednicima i trgovcima.

1.9.3. Veterinarske službe BiH: MVTEO i Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj nemaju tehnički osposobljene službenike koji mogu pratiti, koordinirati i pomoći u harmonizaciji politika i propisa sa meñunarodnim zahtjevima kako bi se postigli zajednički standardi u veterinarstvu, zdravstvenoj zaštiti i dobrobiti životinja, i drugim pitanjima relevantnim za pitanja iz oblasti prehrane za BiH kao cjelinu. Ministarstvo je u izradi politika i legislative u potpunosti ovisno o državnom Uredu za veterinarstvo. Ministar trenutno nema službenika koji bi mu pomogli u praćenju i usmjeravanju aktivnosti državnog Ureda za veterinarstvo pa je neophodno staviti u funkciju Državni veterinarski savjet koji je propisan članom 71. Zakona o veterinarstvu u BiH. Državni Ured za veterinarstvo ima ključnu ulogu u aktivnostima koordinacije u pravnim i tehničkim pripremama za integraciju EU izmeñu entiteta i Distrikta Brčko. Meñutim, zbog slabih struktura koordinacije, nedovoljne fokusiranosti na integracije EU i ograničen broj uposlenika, ključne funkcije u ovom trenutku Ured za veterinarstvo ne može adekvatno ispuniti. Ured za veterinarstvo BiH kao centralna veterinarska uprava koja se nalazi u sastavu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine ima svoj budžet i sa njime samostalno raspolaže, što nije slučaj sa entitetskim veterinarskim službama koje se nalaze u sastavu nadležnih entitetskih ministarstava poljoprivrede. One nemaju svoj budžet što je vrlo bitno kod izrade godišnjeg STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 107 plana rada naročito kod planiranja izdvajanja finansijskih sredstava za provoñenje programa kontrole zaraznih bolesti, kontrole i monitoringa rezidua, za provoñenje identikacije životinja i dr. S obzirom da su u RS i FBiH uspostavljeni inspektorati, u čijem sastavu je i veterinarska inspekcija, gubi se direktna vertikalna struktura upravljanja. FBiH: Upravne strukture u vezi pitanja veterinarstva i sigurnosti hrane su prilično kompleksne u FBiH. Tri horizontalna nivoa vlasti (državni, entitetski, kantonalni) sa odvojenim ustavnim nadležnostima su uključeni u izvršne i regulatorne aktivnosti. Ova kompleksna struktura, zajedno sa nedostatkom veterinarskog osoblja u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te kantonima, predstavlja ozbiljno ograničenje za efikasnu i dobro koordiniranu veterinarsku i prehrambenu kontrolu. Ovo se odnosi na kontrolu i certifikaciju prerade bilja, zaštitu od bolesti i njeno iskorijenjivanje. Nedostatak jasne neosporne komandne linije od vrha do dna je problematičan kako u slučajevima kada je potrebna hitna akcija (npr. u slučaju izbijanja bolesti životinja ili trovanja hranom) tako i u svakodnevnoj efikasnosti i primjeni harmoniziranih standarda. Ovako razbacana struktura i nedostatak funkcija (i sposobnosti) koordinacije predstavljaju prepreke za efikasno i ciljano korištenje oskudnih ljudskih potencijala čiji je zadatak da izvršavaju zadatke u pitanjima planiranja i iskorjenjivanja bolesti te kontrole hrane. Kantonalne vlasti, odgovorne za gotovo sve inspekcije u oblasti veterinarstva i sigurnosti hrane, nemaju dovoljno osoblja. Ovo stvara usko grlo u procesu davanja odobravanja postrojenja mesne industrije. Kapaciteti za laboratorijsku analizu FBiH i strukture za podršku inspekcijama su nekoordinirani, raspršeni, često duplicirani, nedovoljni da ispune meñunarodne i zahtjeve EU, a često su i nejednake kvalitete: npr. dijagnostiku i analizu proizvoda nudi veterinarski institut Veterinarskog fakulteta u Sarajevu kao i kantonalne laboratorije u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Zenici i Bihaću. Kvalitet i vrsta ponuñenih usluga od kantonalnih laboratorija variraju. RS: Administracija u pogledu veterinarstva i sigurnosti hrane u RS je manje komplikovana. Glavni problem za RS – osim ograničenih ljudskih potencijala – je visok broj lokalnih vlasti (općina) uključenih u vršenje inspekcija. Uključenost veterinara iz privatnih veterinarskih stanica mora se jasno definisati tj. odrediti za koje su poslove odgovorni, po kojim standardima rade i ko je nadležan za njihovo ovlašćenje. Kako bi se prevazišli ovi problemi, neophodno je na centralnom i entitetskom nivou imati sposobnosti i jake sisteme centralne koordinacije i monitoring. Uprkos jasnoj komandnoj liniji izmeñu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i općina utvrñenim propisima RS, takve centralne koordinacione funkcije u veterinarskoj službi RS su još slabe. Pored toga, potpune laboratorijske analize nudi samo Veterinarski institut u Banja Luci što udaljene dijelove RS (istočni dijelovi) ostavlja bez odgovarajućih analitičkih kapaciteta. Jedan ogranak Veterinarskog instituta (Zavod) je uspostavljen u Bijeljini, ali bez punih analitičkih kapaciteta. Inače, laboratorijske analize koje se rade u referentnim laboratorijama RS i FBiH priznate su na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, što je definisano Odlukom o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlašteni veterinarski dijagnostički laboratoriji (Službeni glasnik BiH, br: 25/04 i 16/05), Odlukom o odreñivanju ovlaštenih laboratorija u Bosni i Hercegovini ( Službeni glasnik BiH, br: 68/05 i 90/05 ).

1.9.4. Službe za zaštitu zdravlja bilja Zdravljem bilja se, kao i pitanjima veterinarstva, upravlja na svim administrativnim nivoima tj. državnom, entitetskom /Brčko Distrikt, kantonalnom i općinskom. BiH: MVTEO i Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj trenutno nema tehnički kvalifikovane službenike koji rade direktno na razvoju politika u pogledu zaštite zdravlja bilja i implementacije odgovarajuće legislative, programa itd. Meñutim, uz podršku eksternih stručnjaka MVTEO je nedavno pripremio nacrte propisa na državnom nivou koji su u procesu usvajanja ili već STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 108 usvojeni. Državna Uprava za zaštitu zdravlja bilja je uspostavljena u julu 2005. godine sa sličnim nadležnostima kao i državni Ured za veterinarstvo. Imenovano je rukovodstvo Uprave, direktor, zamjenik direktora i savjetnik direktora Uprave, u skladu sa tačkom II Odluke o osnivanju Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja. U periodu od 2003. do 2005. izrañen je i usvojen odreñen broj propisa (zakoni koji se odnose na regulisanje zdravlja bilja, zaštite bilja, sjeme i sadni materijal, zaštitu novih sorti bilja, mineralna ñubriva itd.), ali je potrebno što je moguće prije pristupiti usvajanju izrañenih propisa iz oblasti zdravlja bilja, sjemena i sadnog materijala i zaštite novih sorti koji su izrañeni u periodu od oktobra 2005. godine do oktobra 2006. godine ( uz pomoć projekta EU- TDI), te pristupiti izradi spiska nedostajućih propisa, koje je potrebno donijeti na osnovu odredbi utvrñenih u zakonima koji su doneseni na državnom nivou. Usvajanje ovih propisa jeste preduvjet za početak implementacije usvojenog zakondavsta iz fitosanitarne oblasti, ali isto tako i preduvjet za početak izrade programa i organizacije obuke kadra koji će implemetirati usvojeno zakonodavstvo. Usvajanjem ovih propisa se stvaraju i preduvjeti za planiranje nabavke nedostajuće opreme u laboratorijama i inspekcijskim službama. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja usvojen je 30.08.2007. godine davanjem saglasnosti od strane Vijeća ministara BiH ( 20. sjednica) , a u budžetu Uprave za 2007. godinu su obezbjeñena sredstva za zapošljavanje 28 službenika i zaposlenika. Implementacija donesenog Pravilnika treba da se provede po hitnoj proceduri i da se do kraja 2008. godine obezbjediti prostor, oprema i uposli osoblje u skladu sa ovim propisom. Na ovaj način bi se stvorili preduvjeti da se početkom 2008. godine počne sa uspostavom nacionalnog fitosanitarnog sistema u BiH, usklañenog sa meñunarodnim standardima za fitosanitarne mjere, a i preduvjeti za uspostavljanjem fitosanitarne inspekcije kako na graničnim prijelazima tako i u unutrašnjosti zemlje. U praksi, u Bosni i Hercegovini, se još uvijek primjenjuju entiteski zakoni i drugi propisi kojima se regulišu oblasti zdravlja bilja, zaštita bilja, sjeme, sadni materijal, zaštita prava stvaraoca sorti te mineralna ñubriva. Ove poslove obavljaju entiteska ministarstva poljoprivrede i Odjeljenje za poljoprivredu Brčko Distrikta, Federalna uprava za inspekcijske poslove u FBiH i Republička uprava za inspekcijske poslove RS, Odjeljenje za javnu sigurnost- Odsjek za inspekcije Brčko Distrikta, te fakulteti, instituti, zavodi i laboratorije koje su od strane ministarstva ovlašteni za vršenje stručnih i tehničkih poslova iz ove oblasti. U praksi u okviru entiteskih ministarstava i Odjeljenje za poljoprivredu Brčko Distrikta jedan ili dva službenika rade na implementaciji ovog dijela zakonodavstva, odnosno vrlo je malo osoblja koje radi na razvoju politika, izradi programa za monitoring i iskorjenjivanje biljnih bolesti i štetočina. Da bi se uspostavio funkcionalni bosanskohercegovački fitosanitarni sistem neophodno je da organizacione strukture entiteta i BD budu usklañene sa organizacionom strukturom Uprave BiH. Ovo se posebno ističe, zbog činjenice da se u skladu sa zakonskim odredbama fitosanitarnog zakonodavstva, utvrñuje da je Uprava dužna da priprema i izradi propise u saradnji sa nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta. Oni trebaju biti usklañeni pravnim okvirom EU, meñunarodnim standardima i normama. Implementacija će se predominantno odvijati na nivou entiteta i Brčko Distrikta. S druge strane, usvjanjem propisa, posebno propisa iz oblasti zdravlja bilja, predmet nadzora fitosanitarne inspekcije u dijelu koji se odnosi na bilje, biljne proizvode i druge regulisane predmete na teritoriji BiH treba da bude jednoobrzan i usaglašen sa onim koji se primjenjuje u zemljama EU, te u članicama STO, a definiše se uglavnom botaničkim karakteristikama (biljna vrsta, rod, porodica, red i dijelovima biljke) i geografskim odrednicama (porijeklo), ali i drugim karakteristikama kao što je namjena, sastav, način obrade i sl. Trenutno u FBiH inspekcijski nadzor vrše federalni poljoprivredeni inspektori na granici, a u unutrašnjosti inspekcijski nadzor vrše kantonalni poljoprivredeni inspektori. U RS inspekcijski nadzor zdravlja bilja vrše poljoprivredeni inspektori Inspektorata RS i općinski poljoprivredeni inspektori. Problemi se uvećavaju i zbog nedovoljnog broja tehnički osposobljenog osoblja na lokalnom i kantonalnom nivou. Mnogi službenici moraju poduzimati poslove u vezi sa razvojem komercijalnog tržišta, programima podrške itd. Kako bi se spriječio sukob interesa, pitanja u vezi sa zdravljem bilja treba organizacijski da budu razdvojena od mjera podrške proizvodnji i tržištu. Dakle, ova pitanja treba da se izvršavaju u različitim organizacionim jedinicama. Ovaj opći princip odnosi se i na funkcije u oblastima veterinarstva i sigurnosti hrane. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 109 Konačno, potrebno je spomenuti da na državnom nivou ne postoji akreditovani referentni laboratoriji za zdravlja bilja, za sjeme i sadni materijal i sredstva za zaštitu bilja Takvi kapaciteti su hitno potrebni. Analitička podrška kontrole zdravlja bilja trenutno se vrši putem laboratorijskih kapaciteta (ograničenih) Agronomskog instituta u Mostaru, Poljoprivrednog instituta u Sarajevu (FBiH) i Poljoprivrednog instituta u Banja Luci (RS). Još uvijek nije dovoljno procijenjena ukupna potreba regionalnog kapaciteta za svakodnevnim analizama. Ulaganja u laboratorijske kapacitete nisu dovoljno zasnovana na planu za cijelu zemlju. Postoji jasna potreba za obuhvatnijom analizom potreba i mogućnosti u ovoj oblasti.

1.9.5. Službe sigurnosti hrane Entitetske inspekcije: Kao što je prethodno opisano, veliki broj drugih ministarstava u oba entiteta je jednako nadležno za kontrolu zdravstene ispravnosti i kvaliteta hrane što uključuje Ministarstvo zdravlja FBiH, Ministarstvo trgovine FBiH, Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi RS, Ministarstvo trgovine i turizma RS. Ove kontrole vrše i općinski inspektori. Kao posljedica, prehrambeni proizvodi životinjskog porijekla podnose se za tri nekoordinirana sistema inspekcije (veterinarska, sanitarna i inspekcija kvalitete i označavanja- tržišna inspekcija), a svaki naplaćuje naknade za svoje preglede. Kako bi se prevazišli problemi višestrukih inspekcija te kako bi se na bolji način koristili tehnički osposobljeni inspektori, uspostavljaju se jedinstveni entitetski inspektorati i u FBiH i RS. Nedostatak ovog pristupa je institucionalno odvajanje inspekcijskih funkcija i osoblja od tehničkih organizacionih jedinica pri ministarstvima. Za veterinarske službe, je npr., od izuzetnog značaja da su ministarstva obavještena o rezultatima inspekcije kako bi prilagodili politike i upravne funkcije. Kako bi se osigurali neophodni tokovi informacija i tehnička saradnja izmeñu veterinarskih inspektora i sektora u ministarstvima poljoprivrede, moraju se uspostaviti komunikacioni mehanizmi. Drugi detaljniji aspekti ove institucionalne reforme tek očekuju rješenje, ali izgleda da će se zadržati nivo kantonalnih inspektorata. Zbog toga će u ovom sistemu ostati značajna složenost. Od velike važnosti će biti da se osigura da ministarstva i centralne agencije BiH, FBiH i RS zadrže dovoljan broj osposobljenih službenika za sprovoñenje svojih politika i funkcija koordinacije. Funkcije kontrole Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine: Agencija za sigurnost hrane BiH je osnovana 2005. godine, a rukovodstvo (direktor, zamjenik direktora i sekretar) imenovano u junu 2006. dok su prvi službenici počeli sa radom krajem oktobra 2006. Agencija ima zadatak da vrši naučne i tehničke zadatke kako bi se osigurala sigurnost hrane i hrane za životinje te podržala funkcija kontrole. Zakon o hrani i odgovornosti Agencije se odnose na sve faze proizvodnje, prerade i distribucije hrane i stočne hrane. Zakonom o hrani BiH je regulisano da nadležnosti graničnih inspektora u pogledu nadležnosti prema pojedinim vrstama hrane i hrane za životinje utvrñuje Vijeće ministara BiH na prijedlog Agencije u saradnji sa mjerodavnim organima, ili to će biti regulisano posebnim propisom. Time će se nametnuti dodatna veza i obaveze koordinacije izmeñu inspekcijske službe Agencije za sigurnost hrane BiH i jedinstvenih inspektorata na entitetskom nivou. Velika pažnja treba da se usmjeri na izbjegavanje dodatnog preklapanja poslova ili pravnih nejasnoća. Standardi sigurnosti i kvaliteta hrane: Legislativa EU utvrñuje oko 140 odvojenih standarda kvalitete i klasifikacije za pojedinačno svježe voće i povrće, i druge prehrambene proizvode. Ovi standardi su harmonizirani sa relevantnim meñunarodnim standardima u Codex Alimentarius FAO-a/STO. Svo voće, povrće i drugi prehrambeni proizvodi koji se nude u maloprodaji u Evropskoj uniji moraju biti klasificirani u skladu sa ovim standardima. Odgovornost za klasifikaciju ima prodavac u maloprodaji ili veleprodaji koji nudi proizvod na prodaju. Meñutim, svaka država članica ima obavezu da izvrši službenu kontrolu minimalnog postotka svih proizvoda u prodaji u cilju osiguranja da proizvodi imaju (a) odgovarajuću klasifikaciju i oznaku; i (b) da su proizvodi ispravno klasificirani. Ovi propisi se takoñer primjenjuju na voće, povrće i druge prehrambene proizvode koje se uvozi na tržište EU. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 110 U BiH i entitetima postoji nekoliko sličnih standarda za hranu. Harmonizacija sa ovim standardima prepoznata je kao neophodni dio pregovora EU. U ovoj oblasti, Agencija za sigurnost hrane BiH ima nadležnost za iniciranje propisa koji će omogućiti postepeno uskalñivanje sa standardima EU. U dodatku tome, Institut za standardizaciju BiH je nadležan da osigura da su ti standardi u skladu sa meñunarodnim standardima (ISO). Dalje, Agencija za sigurnost hrane ima odgovornost za praćenje napretka u usvajanju ovih standarda i koordiniranju funkcija inspekcije i sprovedbe te praćenja sastava i kontaminacije prehrambenih namirnica.

1.9.6. Šumarske inspekcijske službe Sektor šumarstva u BiH je regulisan odvojeno, na nivou entiteta. U RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i šumarska inspekcija u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove su nadležni za provedbu Zakona o šumama iz 1994. godine, koji je nekoliko puta mijenjan i dopunjavan, i podzakonskih akata u oblasti šumarstva. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je nadležno za upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu RS, te na osnovu ugovora prenosi prava korištenja i eksploatacije šuma i šumskog zemljišta na javno preduzeće “Šume Republike Srpske”. U FBiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i šumarska inspekcija pri Federalnoj upravi za inspekcijske poslove vrše nadzor nad implementacijom Zakona o šumama FBiH iz 2002. Reorganizacija sektora šumarstva na nivou FBiH i kantona je u toku, a posebno pitanja u pogledu odvajanja administrativnih funkcija (koje vrše Uprava za šumarstvo na nivou FBiH i kantonalne uprave za šumarstvo na kantonalnim nivoima) i ekonomskih funkcija (koje se prenose na kantonalna preduzeća šumarstva). Meñunarodni konsultanti su identifikovali veliki broj problema u pogledu reorganizacije šumarstva, posebno u FBiH. Gledano sa pravne strane, postavlja se pitanje da li Uprava za šumarstvo može imati organizacionu vezu ili ovlasti nad kantonalnim šumarskim preduzećima kao odvojenim pravnim licima koja su odgovorna kantonima. Institucionalno, postoji problem nedostatka osoblja, znatno ispod nivoa potrebnog. Samo nekoliko podzakonskih akata je pripremljeno ili usvojeno tako da implementacija zakona znatno kasni. Ovaj novi Zakon o šumama u FBiH propisuje da se u administrativnim granicama kantona formira jedno ili više šumsko-gospodarskih područja. Trenutno se granice šumsko-gospodarskih područja ne podudaraju sa administrativnim granicama kantona, pa je neophodno izvršiti reviziju šumskogospodarskih područja u skladu sa pomenutom zakonskom odredbom. Zakon nije propisao mehanizam ili instituciju za meñuentitetsku saradnju po pitanjima politike u šumarstvu. Meñutim, ovo pitanje je razrañeno u Zakonu o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju. Kako bi prevazišli ove probleme, stručnjaci su dali preporuku da sve strane dogovore adekvatne naučne kriterije za održivo upravljanje šumama koje su podijeljene administrativnim linijama, te da se teritorijalne nadležnosti i način saradnje dogovore i urede meñu-kantonalnim sporazumima. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 111

1.9.7. Vodoprivreda Upravljanje vodama i korištenje voda su u nadležnosti entiteta, koji su u potpunosti harmonizirali svoje zakone o vodama. Prva i najvažnija odgovornost organa za upravljanje vodama jeste obezbijediti dugoročnu zaštitu kvaliteta i održive upotrebe raspoloživih količina vode. U ovom pogledu BiH ne dostiže prosjek EU. Službe za snabdijevanje vodom pokrivaju samo 56% u FBiH i 48% u RS u poreñenju sa 90% u Evropi. Bruto potrošnja u većini urbanih sistema vodosnabdijevanja varira od 200 do 600 litara dnevno po glavi stanovnika od kojih 32% ide na domaćinstva, 35% na poslovnu i drugu upotrebu, dok ostatak od 33% otpada na gubitak vode. Glavni razlozi za tako visoke gubitke su nedostatak sredstava za rutinsko održavanje (cijene vode su vrlo niske, ne odražavaju realne troškove na adekvatan način i ne vrši se prinudna naplata dugovanja) i loše upravljanje lokalnih javnih preduzeća koja upravljaju sistemom. Vodna dobra, vodni objekti i izvorišta nisu zakonom zaštićeni od zagañivanja i pretjerane upotrebe. Zato postoji veliki rizik za ljudsko zdravlje u pogledu prijetnje organskog i hemijskog zagañenja zbog neadekvatne direktne zaštite i nedostatka postrojenja za preradu otpadnih voda. Druge prijetnje dolaze od neadekvatnog održavanja sistema kanalizacije, pretjerane eksploatacije šuma, nekontrolisane upotrebe pesticida itd. U većini slučajeva, vodni resursi nisu bakteriološki sigurni. Navodnjavanje i kontrola poplava su važne odgovornosti entitetskih ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Deficit vode je najveći u zapadnoj BiH, a smanjuje se kako se krećemo prema istoku. Deficit vode ima negativan uticaj na produktivnost usjeva te u jugozapadnom dijelu BiH predstavlja ograničavajući faktor za poljoprivrednu proizvodnju. Zbog toga navodnjavanje i druge mjere unaprijeñenja voda (hidro amelioracija) su se uvijek smatrale osnovom za dobre poljoprivredne rezultate u BiH. Neki sistemi su iz 19. stoljeća (Gatačko polje, Ljubuško-Vitinsko polje), ali većina sistema za navodnjavanje uspostavljeni su u drugoj polovici 20. stoljeća na državnim gazdinstvima. Nisu svi sistemi preživjeli ratna razaranja i privatizaciju državnih gazdinstava. Od ukupnog obradivog zemljišta u BiH što čini oko 1,123,000 ha navodnjava se samo oko 2%. Ovo je nizak procenat u odnosu na svjetski prosjek od 15%, ali je situacija takva zbog nepogodne topografije, regionalnih razlika izmeñu ponude i potražnje te zanemarenosti u pogledu održavanja i ulaganja. Meñutim, nedavna studija navodi da je oko 155,000 ha pogodno za navodnjavanje57 uz uslov pozitivnih rezultata detaljne cost-benefit analize koja bi se izvršila za svaki instalirani sistem. Prema zakonima o vodama, ulaganje i održavanje sistema za navodnjavanje više nije u nadležnosti ministarstava. Odgovornosti za primarno upravljanje vodama i kontrolu prenesene su u nadležnost samostalnih tijela za upravljanje vodama. Zakoni pružaju mogućnost za uspostavu udruženja korisnika voda za svrhe navodnjavanja i/ili odvodnje. Namjera je bila da ova dobrovoljna udruženja (efektivne zadruge) preuzmu finansijsku odgovornost za održavanje i proširenje sistema za navodnjavanje te prikupljanje naknada za količinu vode koju iskoriste poljoprivrednici u sistemima navodnjavanja. Meñutim, Zakon o udruženjima sprečava udruženja da obavljaju poslovne aktivnosti u kojima ostvaruju profit. Ovo se tumači kao sprečavanje ubiranja naknada za korištenje voda, uključujući naknadu za buduće održavanje i kapitalne investicije u nove sisteme, tako da se time uklanja osnovni stimulans za učlanjene u Udruženje korisnika voda. Do sada se odgovori na ove probleme pravne prirode nisu pronašli ni riješili. Zbog toga će postojeći sistemi za navodnjavanje nastaviti da se pogoršavaju. Mogućnosti za povećanje područja koja se navodnjavaju su takoñer vrlo ograničene. 57 Prvi nacionalni izvještaj o implementaciji Konvencije UN-a za borbu protiv dezertifikacije/degradacije zemljišta u BiH, 2007. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 112 Oko 4% ukupne teritorije ili oko 60% nizijskih područja imaju veliki rizik od nabujalih rijeka i poplava (u primarnim vodenim tokovima). Visoki nivo podzemnih voda u oko 420,000 ha riječnih dolina i oko 300,000 ha umjerenih ili visokih ravnica takoñer smanjuju mogućnost apsorbcije kišnice koja brzo postaje klizište. Podzemne vode takoñer ograničavaju biljnu proizvodnju i smanjuju površine za ispašu stoke. U 1992. godini državnim investicijama za zaštitu od poplava postavljeno je otprilike 420 km zaštitnog nasipa, 220 km graničnih kanala, 30 pumpnih stanica kapaciteta 120 m3/s i 80 km kanala za reguliranje poplava, a uglavnom se nalaze uz rijeke Savu, Neretvu i njihove pritoke. U istočnoj Bosni je obezbijeñena samo ograničena zaštita. Tamo je na ovaj način zaštićeno oko 80,000 ha zemljišta. Postojeća postrojenja za zaštitu od poplava su oštećena tokom rata i još uvijek su van funkcije zbog nejasnoća u pogledu vlasništva i odgovornosti za popravke (općina, kanton, entiteti, država), nedostatka kapitala i popravke opreme. Planovi za korištenje voda za sve namjene moraju biti pripremljeni kao dio dugoročnog prostornog planiranja. To je u nadležnosti entitetskih ministarstava za prostorno planiranje i javnih vodnih preduzeća. Uprkos značajnoj stranoj pomoći, ovi planovi nisu pripremljeni na sveobuhvatnoj osnovi pa se koriste prijeratni planovi, uprkos izmijenjenom ekonomskom sistemu u BiH. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 113 2. PREGLED PROPISA, PODRŠKA POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU I PRED- PRISTUPNE PRIPREME Ovaj dio Harmonizovanog strateškog plana omogućava pregled trenutnog zakonodavstva u sektoru. Ukratko su opisani propisi na državnom i entitetskom nivou koji ureñuju (i) poljoprivredni, ribarski i šumarski sektor; (ii) okolinsku i agro-okolinsku zaštitu; (iii) sigurnost hrane i zaštitu potrošaća; (iv) i druge zakone koji imaju uticaj na sektor.

2.1. Zakonodavstvo Kao što je navedeno u dijelu 1.8.1, državnom nivou su date odreñene nadležnosti u sektoru posebno pitanja koordinacije i harmonizacije sa zahtjevima EU. Ipak, primarne nadležnosti u sektoru su dodijeljene entitetima. U Federaciji BiH, te su nadležnosti dodijeljene i kantonima, dok općine imaju veoma ograničenu nadležnost u sektoru, te se čak razlikuju od kantona do kantona. U RS su općine više uključene u rad sektora i dobivaju više nadležnosti. Postojećim Ustavom BiH, sve vladine funkcije i ovlaštenja koje tim Ustavom nisu izričito povjerene institucijama BiH pripadaju entitetima. Država može preuzeti dodatne nadležnosti o drugim pitanjima o kojima se slože entiteti, pitanjima koji su utvrñeni u Aneksima 5-8 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, ili pitanjima koji su neophodni za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i meñunarodnog subjektiviteta BiH. Nadležnosti institucija na državnom nivou (utvrñene u članu III Ustava) izmeñu ostalih pitanja uključuju vanjsku politiku, meñunarodne sporazume, vanjskotrgovinsku politiku, carinsku politiku. Nadležnosti na državnom nivou su detaljnije propisane članom 9. stav1. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH («Službeni glasnik BiH», broj 05/03, 42/03, 42/04, 45/06, 88/07).Tim Zakonom su utvrñene nadležnosti MVTEO i uključuju: pripremu meñunarodnih ugovora i sporazuma, sporazuma i drugih akata iz oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa poslovno okruženje i jedinstveni ekonomski prostor; veterinarstvo; zaštitu potrošača; ekonomsko tržište, mjere kontrole na granici u oblasti veterinarstva i identifikacije životinja, kao i funkcije entitetske koordinacije. Eksplicitno, u pogledu poljoprivrede, zaštite okoliša i korištenja prirodnih resursa, MVTEO je nadležno za definisanje politike, osnovnih principa, koordinacije aktivnosti i harmoniziranje planova entitetskih tijela vlasti na meñunarodnom nivou. U nastavku je ukratko prikazan pregled zakona koji regulišu sektor poljoprivrede, prehrane, šumarstva, okoliša i ruralnog razvoja na državnom i entitetskom nivou.

2.1.1. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo

2.1.1.1. Zakoni na nivou države Posljednjih nekoliko godina se političkim procesima i pravnom praksom proširuju nadležnosti na nivou države. Značajne nadležnosti na nivou države su dodijeljene MVTEO, koje je trenutno nadležno za pitanja poljoprivrede na državnom nivou. Te nadležnosti i funkcije u sektoru poljoprivrede obuhvaćaju općenito meñunarodne odnose, meñunarodnu poljoprivrednu trgovinu, ostvarenje jedinstvenog ekonomskog tržišta, mjere granične kontrole u oblasti veterinarstva i identifikacije životinja kao i funkcije koordinacije sa entitetima. Nedavnim zakonodavnim aktivnostima su se proširile nadležnosti države u oblasti zaštite zdravlja bilja i sigurnost hrane. Ukratko, uprkos raznolikosti ustavnog ureñenja, zadnjih nekoliko godina traje process u pravcu pobljšanja raspodjele nadležnosti u pogledu sektora poljoprivrede. U zadnjih pet godina ostvaren je napredak prenošenjem entiteskih nadležnosti iz oblasti veterinarstva, zdravlja bilja i sigurnosti hrane na državni nivo. U junu 2008. godine usvojen je Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju («Službeni glasnik BiH», broj 50/08). Zakon predstavlja okvirni zakon i uključuje dijelove svih ključnih prioriteta identifikovanih u Funkcionalnonm pregledu u sektoru poljoprivrede. Ovaj zakon utvrñuje: definicije termina koji će biti korišteni u okviru propisa u sektoru poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, ciljeve, principe i STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 114 mehanizme za razvoj strategija i politike, strukture i nadležnosti na svim nivoima vlasti, strukture i usluge institucionalne podrške, njihove funkcije i povezanosti, mehanizme monitoringa i evaluacije, te administrativni i inspekcijski nadzor. Nacrt je trenutno na razmatranju u Parlamentarnoj skupštini BiH. U cilju omogućavanja vidljivog napretka, nakon usvajanja ovog Zakona, u skoro svim poljima strategije, politike, usluga i institucija, treba da se razviju detaljniji pravni, finansijski i institucionalni mehanizmi. Usvojen Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožña i vina («Službeni glasnik BiH», broj 25/08) čime je uspostavljen jedinstven propis o vinu i vinskim proizvodima u BiH. Time se pojednostavljuje procedure zaštite vina i njegovog uvoñenja na tržište, uvoz-izvoz vina, te postepeno harmoniziranje sa zahtjevima EU. Ovaj zakon utvrñuje geografsko porijeklo grožña, vina, i drugih proizvoda od grožña i vina, proizvodnju, promet i preradu vina, zadatke ovlaštenih institucija za vinogradarstvo i vinarstvo, izrada i voñenje katastra vinograda, druge zadatke vezane za provedbu jedinstvenog sistem proizvodnje, prerade i prometa grožña, vina i drugih proizvoda od grožña i vina. A. Zakon o veterinarstvu u BiH (Službeni glasnik BiH 34/02) Ovaj zakon utvrñuje nadležnosti državnih institucija, entiteta i BD u planiranju, provoñenju, nadgledanju, kontroli, ažuriranju putem ovog zakona i podzakonskih akata, zarazne bolesti, veterinarsku preventivu, najmanji obim zdravstvene zaštite životinja, naknade i troškove za zdravstvenu zaštitu životinja, veterinarske djelatnosti i njihovo obavljanje, javna ovlaštenja veterinarske komore, izdavanje koncesija, stručno usavršavanje u veterinarstvu, registre, baze podataka i informacioni sistem, nadležnosti državnih organa, inspekcijsku kontrolu, kao i prava i dužnosti pravnih i fizičkih lica prema ovom zakonu. Najveći dio izvršnih funkcija prema ovom zakonu su date u nadležnost entitetima i BD. Ovaj zakon obavezuje entitete i BD da svoje propise o veterinarstvu usklade sa ovim zakonom. Na ovaj način se po prvi put u BiH u sektoru poljoprivrede stvara mogućnost za uspostavljanje jedinstvene pravne situacije na cijeloj teritoriji BiH. Ovo je jedan preduslov za buduće usklañivanje sa standardima EU u oblasti veterinarstva. Ovaj zakon takoñe utvrñuje nadležnosti Ureda za veterinarstvo BiH, kao upravne organizacije u sastavu MVTEO i ključne institucije za veterinarstvo na državnom nivou. Ključne funkcije ovog Ureda su: kreiranje politike u sektoru veterinarstva BiH; priprema propisa u veterinarstvu BiH; provodi program označavanja životinja u BiH; meñunarodna saradnja; meñu-entitetsko usklañivanje propisa o veterinarstvu; predstavljanje BIH u meñunarodnim odnosima u pitanjima veterinarstva; prati propise EU; kontrola, nadzor i koordinacija granične veterinarske inspekcije, itd. Ured je uspostavljen i to je predstavljalo jedan vidljiv napredak u radu ovog sistema. Unutar Ureda za veterinarstvo, uspostavljena je Agencija za označavanje životinja, kao i Odjel za državnu graničnu veterianrsku inspekciju. Njihove aktivnosti su zasnovane ovim zakonom i Pravilnikom o označavanju životinja i shemi kontrole kretanja životinja u BiH (AIMS). Agencija je nadležna implementaciju sistema označavanja života širom BIH koji mora biti u skladu sa odgovarajućim propisima RU. Značajni pomaci u razvoju podzakonskih akata u oblasti veterinarstva su takoñe evidentna. Prvi put je započeo planirani monitoring rezidua i uspostavljen je nacionalni sistem kontrole i izvještavanja o zaraznim bolestima. Još uvijek, uspostavljanje efikasnog sistema u ovoj oblasti zahtijeva realizaciju mnogih aktivnosti, koje se kreću od završetka procesa obilježavanja goveda, ovaca, koza i svinja, kroz realizaciju planova monitoringa zaraznih bolesti, pa do implementacije sistema sigurnosti hrane i kvaliteta u prostorijama klaonica. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 115 Kako bi mogao da izvrši planirane aktivnosti, ovaj Ured ubuduće zahtijeva jačanje u ljudskim potencijalima i materijalno-tehničkim stredstvima. Trebalo bi da se ohrabruje buduća politika Ureda u smislu upošljavanja mlañih stručnjaka sa aktivnim znanjem engleskog jezika. B. Zakon o zaštiti zdravlja bilja (Službeni glasnik BiH 23/03) Ovaj zakon regulira zdravlje bilja, odreñuje mjere i obaveze radi sprečavanja pojave, unošenja i širenja štetnih organizama na biljkama, biljnim proizvodima i drugim reguliranim objektima/predmetima kao i njihovog iskorijenjivanja, regulira biološku zaštita bilja, odreñuje prikupljanje i razmjenu podataka I sistema informiranja, regulira javne usluge u oblasti zdravlja bilja, odreñuje organe nadležne za provoñenje Zakona, i dr. Zakon utvrñuje nadležnosti na državnom nivou, kao i nadležnosti entiteta i BD. Ovaj zakon reguliše uspostavljanje i nadležnosti Uprave BiH za zaštiti zdravlja bilja, kao upravne organizacije u sastavu MVTEO. Njeni osnovni zadaci su: kreiranje politike iz oblasti zdravlja bilja, pripremanje zakonskih propisa i vršenje drugih upravnih poslova iz oblasti zdravlja bilja i brige za njihovo provoñenje. Nažalost, iako je Uprava počela sa radom sa značajnim zakašnjenjem, nikada još nije napravljen napredak u implementaciji pomenutog zakona, tako da su propisi koji se primjenjuju u ovoj oblasti preuzeti od bivše Jugoslavije. Imajući na umu i činjenicu da su propisi na nivou entiteta izmijenjeni bez ikakve zajedničke koordinacije, situacija u fotosanitarnoj oblasti se više komplikuje. Do sada, nije se otpočelo sa izdavanjem fitosanitarnog certifikata, ne postoji jedinstvena lista sjemena, sadnog materijala, fitosanitarnih sredstava, i sveukupno, još nisu ostvarene osnovne pretpostavke za monitoring i kontrolu roba i proizvoda biljnog porijekla u primarnoj proizvodnji na državnom nivou. Ubuduće će se zahtijevati ulaganje dodatnih napora kako bi se osiguralo da Uprava za zaštitu zdravlja bilja ima dovoljne resurse za obavljenje svojih ključnih funkcija. Što se tiče podzakonskih akata, do sada je usvojen jedino Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima za drveni materijal za pakovanje u meñunarodnom prometu. Značajan broj podzakonskih propisa je izrañen i treba da se uputi u proceduru usvajanja. To su:
Pravilnik o minimalnim uvjetima za obavljanje pregleda biljaka, biljnih proizvoda i drugih objekata na točkama ulaska;
Pravilnik o sprovoñenju sistemskih pregleda i mjera koje se preduzimaju u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole Clavibacter Michigensis (SMITH) Davis et.al ssp spedonicus (Spieckermann et Kotthoff) Davis et al;
Pravilnik o posebnim mjerama za spriječavanje unošenja u Bosnu i Hercegovinu raka krumpira-synchytrium endobioticum (SCHILB.) perc. i sprečavanju njegovog širenja ako se ustanovi njegovo prisustvo;
Pravilnik o postupcima za sprječavanje, unošenje i širenje štetnih organizama za bilje, biljne proizvode i druge regulisane predmete i mjerama suzbijanja tih organizamunošenja, širenja i suzbijanja štetnih organizama na biljkama, biljnim proizvodima i drugim objektima;
Pavilnik o provoñenju sistemskih pregleda i preduzimanju mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole smeñe truleži krompira i bakterijalnog uvenuća na krompiru i paradajzu uzrokovanih bakterijom ralstonia solanacearum (smith) yabuuchi et al;
Pravilnik o posebnim mjerama za sprečavanje unošenja u Bosnu i Hercegovinu krompirove cistolike nematode (Globodera rostochiensis Woll.), i krompirove cistolike nematode (Globodera pallida Stone) i kontrolu sprečavanja širenja ako se utvrdi njihovo prisustvo;
Pravilnik o uslovima za registraciju vlasnika odreñenih biljaka, biljnih proizvoda i drugih objekata u svrhu zdravlja biljaka i o uslovima za izdavanje pasoša za biljke; STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 116
Pravilnik o uslovima pod kojima se odreñeni štetni organizmi, biljke ili biljni proizvodi i drugi objekti mogu uvoziti ili prevoziti/ prenositi radi ogleda ili u naučne svrhe i za rad na selekcijama sorti. C. Zakon o mineralnim ñubrivima (Službeni glasnik BiH 46/04) Ovaj zakon utvrñuje uslove za sastav, kvalitet i označavanje mineralnih ñubriva koja se stavljaju u promet i upotrebu, kao i nadzor nad provoñenjem ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona te drugih propisa donesenih za primjenu ovog zakona. D. Zakon o zaštiti novih sorti biljaka u BiH (Službeni glasnik BiH 46/04) Ovim zakonom odreñuje se postupak zaštite novih sorti biljaka, te dobivanje i zaštita oplemenjivačkog prava. U skladu s odredbama ovog zakona, mogu se zaštiti sorte svih rodova i vrsta biljaka, uključujući križance izmeñu rodova i vrsti. E. Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima BiH (Službeni glasnik BiH 49/04) Ovaj zakon utvrñuje promet i nadzor aktivnih materija koje su fitofarmaceutska sredstva, registraciju, izdavanje dozvola na osnovu ovog zakona, promet, upotrebu, voñenje registra, tehničke zahtjeve za ureñaje za aplikaciju i njihove sastavne dijelove, saopćavanje podataka i voñenje evidencija, i ovlaštenja organa koji su odgovorni za izvršavanje ovog zakona. F. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka BiH (Službeni glasnik BiH 03/05) Ovaj zakon propisuje uslove za proizvodnju, pripremu za stavljanje u promet, uvoz i stavljanje u promet sjemena i sadnog materijala poljoprivrednih biljaka (žitarice, industrijsko, krmno, povrtlarsko, ljekovito, aromatično i začinsko bilje, voćke, vinova loza, hmelj, ukrasno bilje) i obaveze lica koja se bave proizvodnjom; zahtjeve za stavljanje u promet sjemena i sadnog materijala poljoprivrednih biljaka; upis sorti poljoprivrednih biljaka u sortnu listu i testiranje sorti poljoprivrednih biljaka za opisnu sortnu listu; dobijanje i razmjenu podataka te povezivanje podataka u informativni sistem; i odreñuje djelatnost javne službe u obalsti sjemenarstva i rasadničke proizvodnje, vršioce javne službe, nosioce javnih ovlaštenja, imenovanje laboratorija, vršioce ispitivanja sorti i čuvanja standardnih uzoraka, te inspekcijski nadzor. Do sada, niti jedan podzakonski akt nije usvojen. Značajan broj propisa koje je potrebno usvojiti na osnovu odredbi ovog Zakona je već izrañen (oktobar 2006. godine), ali iste treba po hitnoj proceduri staviti u proceduru usvajanja, i to: • Pravilnik o plasiranju na tržište Bosne i Hercegovine sjemena žitarica; • Pravilnik o plasiranju materijala za razmnožavanje voća i plasiranju voćnih sadnica namijenjenih za proizvodnju voća u Bosni i Hercegovini; • Pravilnik o plasiranju na tržište Bosne i Hercegovine sjemenskog krompira; • Pravilnik o pravima oplemenjivača sorti biljaka Bosne i Hercegovine; • Pravilnik o plasiranju na tržište Bosne i Hercegovine sjemena krmnog bilja • Pravilnik o registraciji sjemena, izdavanju licenci i primjeni pravilnika u Bosni i Hercegovini • Pravilnik o plasiranju na tržište Bosne i Hercegovine materijala za vegetativno razmnožavanje vinove loze • Pravilnik o plasiranju na tržište materijala za razmnožavanje povrća i sadnog materijala povrća, osim sjemena u Bosni i Hercegovini • Pravilnik o plasiranju na tržište Bosne i Hercegovine sjemena povrća STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 117 • Pravilnik o tržištu Bosne i Hercegovine za sjemena uljarica • Pravilnik Bosne i Hercegovine o sortnim listama • Pravilnik o tržištu Bosne i Hercegovine za sjemena repe • Pravilnik o plasiranju na tržište Bosne i Hercegovine materijala za razmnožavanje ukrasnog bilja G. Zakon o hrani (Službeni glasnik BiH 50/04) U potpunoj svjesnosti institucionalnih nedostataka zbog nepostojanja državnog Ministartsva poljoprivrede i državnog Ministarstva zdravstva, u 2004. godini je MVTEO iniciralo, koordiniralo i izradilo Zakon o hrani kojim se omogućilo uspostavljanje Agencije za sigurnost hrane BiH. Ovaj Zakon ureñuje zaštitu zdravlja ljudi i interesa potrošača vezano za hranu, uzimajući u obzir posebno raznolikost snabdijevanja hranom uključujući tradicionalne proizvode uz osiguranje efikasnog funkcioniranja unutrašnjeg tržišta. Zakon utvrñuje jedinstvene principe i nadležnosti, pretpostavke ostvarivanja snažnije naučne osnove, efikasnije organizacijske strukture i postupaka koji će biti u osnovi odlučivanja u pitanjima zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane i stočne hrane. Zakon utvrñuje opće principe o hrani i hrani za životinje općenito, te posebno zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane i stočne hrane na nivou BiH, te postupke za pitanja koja direktno ili indirektno utječu na zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane i stočne hrane. Ovaj zakon takoñe uspostavlja Agenciju za sigurnost hrane BiH. Osnovni zadaci Agencije su da doprinosi visokom nivou zaštite životu i zdravlju ljudi, pruža naučne savjete i tehničku podršku u smislu propisa i politika u oblastima koja imaju direktan ili indirektan uticaj na kvalitet hrane i stočne hrane, zdravstvenu ispravnost, sigurnost i kvalitet hrane, prikupljanje i analizu podataka, te predstavlja kontaktnu tačku za aktivnosti u komisiji Codex Alimentarius. Zakon stupio na snagu sredinom novembra 2004. Naredne godine, njegova sprovedba je bila veoma ograničena. Priamrni razlog za to je kasno imenovanje direktora Agencije i upravnog odbora. Taj proces je okončan sredinom 2006. godine, dok je zapošljavanje stručnog kadra uslijedilo kasnije. Od tog vremena je proces sprovedbe Zakona ubrzan. Agencija za sigurnost hrane je od tada inicirala i izradila niz pravilnika, koji treba da se objave. To su: Sljedeći provedbeni propisi supripremljeni i trenueno su u proceduri javne rasprave: • Pravilnik o opštem deklarisanju ili označavanju upakovane hrane • Pravilnik o označavanju hranjivih vrijednosti upakirane hrane • Pravilnik o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj za ishranu ljudi • Pravilnik o upotrebi boja u hrani • Pravilnik o upotrebi zaslañivača/sladila u hrani • Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva osim boja i zaslañivača/sladila u hrani • Pravilnik o voćnim sokovima, voćnim nektarima i sličnim proizvodima • Pravilnik o osvježavajućim bezalkoholnim pićima i sličnim proizvodima • Pravilnik o kvalitetu jakih alkoholnih i alkoholnih pića STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 118 Agencija za sigurnost hrane je takoñe koordinirala izradu Zakona o GMO, a postala je i kontaktna tačka za sistem brzog uzbunjivanja (RASFF). H. Zakon o flaširanim pitkim vodama BiH (Službeni glasnik BiH 45/04) Ovaj zakon je pokrenut i izrañen kako bi se uveli standardi za proizvod EU. Ovaj zakon regulira kvalitet flaširane pitke vode namijenjene za konzumaciju ljudima na području BiH, utvrñuje organe nadležne za izdavanje certifikata i priznavanje flaširanih pitkih voda, uslove za izdavanje certifikata, uslove za etiketiranje prirodnih mineralnih voda, prirodnih izvorskih voda i stolnih vina, način obrade i flaširanje tih voda, te obaveze entiteta i BD da suklade svoje propise sa odredbama ovog zakona. Komisija za priznavanje flaširanih pitkih voda je oformljena ove godine ali još nije počela provoditi svoje aktivnosti u pravom smislu. Kako je došlo do preklapanja nadležnosti sa Zakonom o hrani BiH, pojavila se ideja da se Zakon o flaširanim pitkim vodama stavi van snage a da se ova materija uredi podzakonskim aktom na osnovu Zakona o hrani BiH. Ovo pitanje se trenutno razmatraMinistarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa je podnijelo Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o flaširanim pitkim vodama.

2.1.1.2. Zakoni FBiH A. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službene novine FBiH 02/98, 04/04) Ovim zakonom ureñuje se korištenje, zaštita i klasifikacija poljoprivrednog zemljišta, uslovi za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, nadležnosti organa FBiH, kantona i općina, i nadzor nad provoñenjem ovog zakona. Pored ovog zakona, svaki kanton je usvojio svoj Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Nakon analiziranja stanja poljoprivrednog zemljišta u FBiH, Vlada FBiH je dala zadatak Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, da izradi novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kako bi se spriječilo uništavanje tla i omogućila njegova racionalna upotreba. Zakon je izrañen ali se procedura usvajanja se još uvijek nije okončala. Glavni cilj novog zakona je da obezbijedi osnovnu zaštitu poljoprivrednog zemljišta, spriječi njegovo korištenje u ne-poljoprivredne svrhe i uspostavi tržište poljoprivrednog zemljišta (prodaju, zakup, koncesiju) kako bi se omogućili uvjeti za njegovu optimalnu upotrebu. B. Zakon o veterinarstvu (Službene novine FBiH 46/00) Ovim zakonom ureñuje se zaštita zdravlja životinja, veterinarsko-zdravstvena preventiva u prometu i proizvodnji, veterinarska zaštita za dobrobit životinja, organizacija i provoñenje veterinarske djelatnosti, naknade i troškovi, i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcionisanje veterinarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Ovaj Zakon mora da se uskladi sa Zakonom o veterinarstvu na državnom nivou, ali taj zadatak još uvijek nije ispunjen. Kao rezultat, pripremljen je novi Zakon o veterinarstvu ali je još uvijek u proceduri usvajanja. C. Zakon o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu (Službene novine FBiH 15/98) Ovaj zakon ureñuje proizvodnju, promet, ispitivanje i kontrolu lijekova koji se koriste u veterinarstvu. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu- skraćeni postupak,podnesen je od strane Vlade Federacije BiH. D. Zakon o mjerama za unapreñenje stočarstva (Službene novine FBiH 23/98) Ovaj zakon utvrñuje proizvodnju i promet priplodne stoke i propisuje druge mjere za unapreñenje stočarstva. Obrazovana je komisija za izradu novog Nacrta o stočarstvu u FBiH. Ova komsija je već pripremila Nacrt ovog zakona. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 119 E. Zakon o priznavanju i zaštiti sorti poljoprivrednog i šumskog bilja (Službene novine FBiH 31/00) Ovaj zakon utvrñuje postupke priznavanja novostvorenih sorti poljoprivrednog i šumskog bilja, postupke odobrenja za uvoñenje u proizvodnju stranih sorti poljoprivrednog i šumskog bilja, kao i zaštite novostvorenih sorti i stranih sorti. F. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (Službene novine FBIH 55/01) Ovaj zakon reguliše proizvodnju, promet i uvoz poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala, micelija jestivih i ljekovitih gljiva i druga pitanja od značaja za provedbu jedinstvenog sistema poljoprivrednog sjemenarstva i rasadničarstva na teritoriji FBiH. U cilju revizije dodjele nadležnosti institucijama u poljoprivredi izrañene su izmjene i dopune ovog zakona, i trenutno su u proceduri usvajanja. G. Zakon o duhanu (Službene novine FBIH 45/02, 42/04 and 51/07) Ovaj zakon utvrñuje proizvodnju, otkup, obradu, preradu i promet sirovog duhana u listu, te proizvodnju i promet duhanskih proizvoda. H. Zakon o novčanoj podršci u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (Službene novine FBIH 28/04) Ovim zakonom se ureñuje novčana podrška u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, izvor i visina sredstava, lica koja ostvaruju pravo na novčanu podršku, namjena i korištenje sredstava, obaveze i realizacija novčane podrške, nadzor nad provoñenjem zakona, kaznena i druga pitanja u vezi sa novčanom podrškom. Prema zakonu, visina sredstava ne bi trebala biti manja od 3% vrijednosti godišnjeg budžeta FBiH. Novi Zakon o finansijskoj podršci u poljoprivredi i ruralnom razvoju je u fazi izrade. Glavni cilj je da se harmonizira sa principima i praksama EU u oblasti finansijske podrške u poljoprivredi i ruralnom razvoju.a Zakon o novčanoodršci u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji rn I. Zakon o šumama (Službene novine FBIH 20/02, 29/03 and 37/04). Ovim zakonom ureñuje se očuvanje i zaštita šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapreñivanje šuma na teritoriji FBiH, nadzor nad sprovoñenjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje šumama. Osnovni cilj ovog zakona je razdvajanje adminisatrtivnih i komercijalnih funkcija. Administrativne funkcije su dodijeljene Upravi za šumarstvo FBiH i kantonalnim upravama za šumarstvo dok su komercijalne funkcije dodijeljene kantonalnim preduzećima šumarstva. Izrañen je Nacrt zakona o izmjeni i dopuni Zakona o šumama Federacije BiH. Predlagač ovog Nacrta zakona je Klub poslanika SDP BIH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. J. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja (Službene novine FBIH 71/05) Ovim zakonom ureñuje se registracija i način voñenja registara, šumsko i hortikulturno sjeme, šumski i hortikulturni sadni material, kontrola uvoza reproduktivnog materijala, naknada troškova, upravni nadzor nad provedbom ovog zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od značaja za provedbu jedinstvenog sustava šumskog i hortikulturnog sjemenarstva i rasadničarstva na teritoriji FBiH. K. Zakon o lovstvu (Službene novine FBIH 4/06) Ovim zakonom ureñuje se organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači i njenih dijelova, katastar lovišta, lovno-gospodarska osnova i planiranje, lovočuvarska služba, upravni i STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 120 inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od značenja za oblast lovstva na teritoriji FBiH. L. Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Službene novine FBIH 64/04) Ovim zakonom ureñuje se slatkovodno ribarstvo: ribolovne vode, ribolov, akvakultura, zaštita riba, ribarsko-čuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provoñenjem zakona, kaznene odredbe i druga pitanja koja su od značaja za oblast slatkovodnog ribarstva na teritoriji FBiH. M. Zakon o vodama (Službene novine FBIH 70/06 ) Ovaj zakon je rezultat postojećih reformi u sektoru voda. Predmet zakona je upravljanje vodama, što uključuje zaštite voda od zagañivanja, korištenje voda, ureñenja voda i vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda u FBiH. Zakon reguliše vodno dobro i javno vodno dobro, vodne objekte i vlasništvo nad njima, kategorije voda, vodna područja, strategiju i planske dokumente, korišćenje voda, laboratorije, zaštićena područja, pravna lica nadležna za posebna pitanja upravljanja vodam te druga relevantna pitanja. Kako su pitanja zaštite voda sada ureñena ovim zakonom, Zakon o zaštiti voda FBiH (Službene novine FBiH 33/03, 54/04) je stavljen van snage. Takoñe, pitanja upravljanja voda su povjerena Agenciji za vodno područje rijeke Save i Agenciji za vodno područje Jadranskog mora. N. Zakon o poljoprivredi FBiH («Službene novine F BIH», broj 88/07) Parlament Federacije BiH je usvojio Zakon o poljoprivredi a pripremljen je i Program za izradu provedbenih propisa vezano za implementaciju ovog zakona. Vlada Federacije ima obavezu da donese devet propisa a Federalno ministarstvo poljoprivrede deset (pravilnici i uputstvo). O. Strategija poljoprivrede FBiH U Federaciji BiH usvojena je srednjoročna Strategija razvoja poljoprivrednog sektora (2006-2010.). Predmetnom Strategijom odreñena je vizija i zadaci poljoprivrednog sektora. Sastavni dio strategije je Akcioni plan vezan za poljoprivredu kojim su odreñene aktivnosti, nosioci, rokovi i ciljevi. Ukupno je priloženo sedam Akcionih planova, i to: 1. Akcioni plan – poljoprivreda, 2. Akcioni plan – upravljanje zemljištem, 3. Akcioni plan – ruralni razvoj, 4. Akcioni plan – prehrambena industrija, 5. Akcioni plan – spoljna trgovina i podrška izvozu, 6. Akcioni plan – nauka i obrazovanje, 7. Akcioni plan – razvoj sistema statsitike.

2.1.1.3. Zakoni RS A. Zakon o poljoprivredi (Službeni glasnik RS 70/06, 20/07, 86/07) Ovaj zakon propisuje ciljeve i mjere poljoprivredne politike, korisnike prava, poljoprivredna gazdinstva, institucionalnu podršku, izvještavanje i informacije, registre, administrativni i inspekcijski nadzor. Bazirano na ovom zakonu, RS je usvojila i objavila Strategiju za poljoprivredni razvoj do 2015 godine. B. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službeni glasnik RS 93/06,86/07) Ovaj zakon utvrñuje planiranje, zaštitu, ureñenje, korištenje i prodaju, zakup i koncesiju poljoprivrednog zemljišta, i druga pitanja od značaja za poljoprivredno zemljište kao dobra od opšteg interesa. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 121 C. Zakon o vinu i rakiji (Službeni glasnik RS 3/97) Ovaj zakon propisuje proizvodnju vina i rakije od grožña i voća, pravnu zaštitu vina i rakije proizvedene u odreñenom geografskom području koje se odlikuje posebnim klimatskim, zemljišnim i drugim uslovima, kao i uslovi za stavljanje u promet vina i rakije. Ovim zakonom ureñuje se i proizvodnja i uslovi za stavljanje u promet drugih alkoholnih pića koja se proizvode uz upotrebu destilata od voća, grožña i vina, kao i rafinisanog etil-alkohola. D. Zakon o duvanu (Službeni glasnik RS 4/97) Ovaj zakon utvrñuje proizvodnju, promet i utvrñivanje kvaliteta i kvantiteta sirovog duhana i fermentisanog duhana u listu, te upravni i inspekcijski nadzor. E. Zakon o zaštiti bilja (Službeni glasnik RS 13/97) Ovaj zakon ureñuje zaštitu bilja od bolesti, štetočina i korova, zdravstvenu kontrolu bilja u unutrašnjem i prekograničnom prometu, promet sredstava za zaštitu bilja kao i obezbjeñenje finansijskih sredstava za zaštitu bilja. Članovi 85-88. ovog zakona stavljeni su van snage članom 90. Zakona o inspekcijama RS. Ovaj zakon mora da se uskladi sa državnim Zakonom o zaštiti zdravlja bilja. F. Zakon o sjemenu i sadnom materijalu (Službeni glasnik RS 13/97) Ovaj zakon utvrñuje uvjete za proizvodnju, promet, upotrebu i konačnu obradu sjemena i sadnog materijala poljoprivrednog i šumskog bilja. Članovi 55, 56, 57 i 58. su stavljeni van snage članom 90. Zakona o inspekcijama RS. Ovaj Zakon mora da se uskladi sa državnim Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu. G. Zakon o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti (Službeni glasnik RS 11/95, 10/97, 52/01) Ovaj zakon reguliše zaštitu zadravlja životinja i obavljanje veterninarske djelatnosti, otkrivanje, spriječavanje pojave, suzbijanje i iskorijenjivanje zaraznih bolesti životinja, spriječavanje bolesti koje su zajedničke za ljude i životinje, veterinarsko-sanitarna kontrola proizvodnje i prometa životinja, proizvoda, sirovina i otpadaka životinjskog porijekla, stočne hrane i vode, reprodukcija životinja, primjenu zoohigijenskih i tehnoloških mjera u uzgoju životinja i stočarskoj proizvodnji i zaštiti čovjekove sredine u oblasti uzgoja i prometa životinja, proizvodnje i prometa proizvoda, sirovina i otpadaka životinjskog porijeka i stočne hrane. Ovaj zakon mora da se uskladi sa Zakonom o veterinarstvu BiH. H. Zakon o obezbjeñenju i usmjeravanju sredstava za podsticanje razvoja poljprivrede i sela (Službeni glasnik RS 43/02, 44/02) Ovaj zakon utvrñuje izvore i način korištenja sredstava, u cilju podrške seoskog i poljoprivrednog razvoja kako bi se obezbijedila prehrambena sigurnost stanovništva. Propisano je da se sredstva obezbjeñuju iz budžeta Vlade RS-a u iznosu ne manjem od 4%, i ino-kredita sa dugim rokom rokom otplate. I. Zakon o šumama (Službeni glasnik RS 66/03, 53/05 and 91/06) Ovaj zakon utvrñuje zaštitu, poboljšanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta RS. Zadnjim izmjenama zakona, Ministarstvo poljprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS je nadležno za upravljanje i gazdovanje šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu RS, te na osnovu ugovora prenosi prava njihovog korištenja i eksploatacije na javno preduzeće “Šume Republike Srpske”. Usvojen je novi Zakon o šumama u 2008. godini. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 122 J. Zakon o lovstvu (Službeni glasnik RS 4/02, 34/08) Ovaj zakon utvrñuje lov kao javnu aktivnost i obuhvata mjere zaštite i uzgoja divljači, ureñenje lovišta i racionalno korištenje divljači i lovišta, ostvareno kroz ekološku, društvenu, sportsku i privrednu djelatnost. Članovi 77, 78 i 79. ovog zakona su stavljeni van snage članom 90. Zakona o inspekcijama RS. K. Zakon o veterinarskim lijekovima i vetrinarsko medicinskim proizvodima (Službeni glasnik RS 37/02) Ovaj zakon utvrñuje proizvodnju, način ispitivanja, odobravanje za stavljanje u promet, obavještavanje, upis u registar veterinarskih lijekova i ljekovitih dodataka radi zdravstvene zaštite životinja, naročito u pogledu njihovog kvaliteta, djelotvornsoti i neškodljivosti, a time i zaštite zdravlja ljudi od ostatka lijeka u namirnicama životinjskog porijekla, veterinasrko-homeopatskih proizvoda, te nadzor nad ljekovotom hranom za životinje. Članovi 45-52. su stavljeni van snage članom 90. Zakona o inspekcijama RS. L. Zakon o stočarstvu (Službeni glasnik RS 34/06) Ovaj zakon utrvñuje proizvodnju i uzgoj kvalitetne priplodne stoke, osjemenjivanje stoke, organizaciju uzgoja kvalitetne priplodne stoke, osposobljavanje i istraživački rad u okviru stočarstva, trgovinu kvalitetnom priplodnom stokom, zoohigijenski uslovi držanja stoke, proizvodnju i kvalitet hrane za životinje i proizvoda životinjskog porijekla, nadzoz provoñenja ovog zakona, i druga pitanja vezana za stočarstvo. M. Zakon o organskoj proizvodnji hrane (Službeni glasnik RS 75/04) Ovaj zakon ureñuje proizvodnju hrane koristeći metode organske proizvodnje. Primjenjuje se na proizvode koje su proglašeni ili trebaju biti proglašeni kao organski proizvod. Ovaj zakon utvrñuje iskaze i ovjere organskih proizvoda, principe organske proizvodnje i proizvoda, zahtjeve za organsku proizvodnju, izmjene iz tradicionalne u organsku proizvodnju, uslove za biljnu i stočarsku proizvodnju i akvakulturu, brigu o zaštiti okoliša i o kulturnom nasljeñu, tehnološku obrada i promet organske hrane, deklaraciju, uvezene proizvode, te inspekcijski nadzor. N. Zakon o ribarstvu (Službeni glasnik RS 4/02) Ovaj zakon utvrñuje djelatnosti vezane za gajenje, zaštitu, ribolov, promet i korištenje ribe i ribljih proizvoda u ribolovnim vodama. O. Zakon o ñubrivima i oplemenjivačima zemljišta (Službeni glasnik RS 35/04) Ovaj zakon ureñuje izdavanje registracionih certifikata za priozvodnju, izvoz, uvoza i distribuciju ñubriva, deklarisanje, kontrolu djelatnosti ñubriva, te inspekcijski nadzor. P. Zakon o vodama (Službeni glasnik RS 50/06) Ovaj zakon je rezultat postojeće reforme u sektoru voda BiH, koja se provodi u oba entiteta. Predmet ovog zakona je upravljanje vodama i obuhvata: zaštitu vode, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda, ureñenje vodotoka i drugih vodnih tijela i javnog dobra RS-a. Ovaj zakon ureñuje vodna dobra i javna vodna dobra, vodne objekte i vlasništvo nad njima, vodna područja, kategorije voda, strategije i dokumente planiranja, korištenje voda, laboratorije, zaštićena područja, pravna lica i institucije odgovorne za pojedinačna pitanja upravljanja vodama, i druga relevantna pitanja. Pitanje zaštite voda je sada regulisano ovim zakonom tako da je Zakon o zaštiti voda RS (Službeni glasnik RS 53/02) stavljen van snage. Takoñe, upravljanje vodama je povjereno Agenciji za vode oblasnog riječnog sliva Save i Agenciji za vode oblasnog riječnog sliva Trebišnjice. Ove agencije su administrativne organizacije u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodovoda RS. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 123

2.1.1.4. Propisi Brčko Distrikta A. Zakon o duhanu (Službeni glasnik BD 35/05) Ovim zakonom ureñuje se proizvodnja, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u listu, te proizvodnja i promet duhanskih proizvoda. Ovaj zakon takoñe utvrñuje upravni i inspekcijski nadzor i kazne B. Zakon o lovstvu (Službeni glasnik BD 23/06) Ovdje se radi o Zakonu o lovstvu RS (Službeni galsnik RS 13/94) koji je preuzet Nalogom supervizora kao zakon BD, u identičnom tekstu, i bit će na snazi sve dok ga ne budu izmijenjeni ili ukinuti od strane Skupština BD. C. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službeni glasnik BD 32/04 and 20/06) Ovim zakonom ureñuje se za poljoprivredno zemljište: zaštita, korištenje, unapreñivanje, ureñenje poljoprivrednog zemljišta, promet i zakup kao i druge agrarne operacije u Brčko Distriktu BiH. Zakon detaljnije propisuje očuvanje poljoprivrednog zemljišta, planiranje, uspostavljanje baza podataka, naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u druge svrhe, kontrolu plodnosti zemljišta, koncesije, navodnjavanje, promet poljoprivrednog zemljišta, melioraciju, poljoprivrednu inspekciju i kazne. D. Zakon o podsticaju u poljoprivrednoj proizvodnji (Službeni glasnik BD 11/06) Ovim zakonom ureñuju se podsticaji u poljoprivrednoj proizvodnji: izvor i visina sredstava, lica koja ostvaruju pravo na podsticaj, namjena i korištenje sredstava, struktura podsticaja, nadzor nad provoñenjem zakona, kaznena i druga pitanja u vezi s podsticajima. Propisano je da visina sredstava za podsticaje ne može biti manja od 4 miliona KM od godišnjeg budžeta BD. E. Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Službeni glasnik BD 35/05) Ovaj zakon reguliše pitanja ribolova u slatkim (kopnenim) vodama, i obuhvata ribolov, poribljavanje, akvakulturu, zaštitu riba i njihovih staništa. Zakon propisuje definicije, evidenciju ribolovačkih područja i zona, privredni i rekreativno-sportski ribolov, dozvole, planiranje, kontrolu, akvakulturu, ribolovačko-čuvarsku službu, naknade za ribolov, podatke o ribolovu i akvakulturi, inspekcijski nadzor i kaznena pitanja. F. Zakon o mjerama za unaprijeñenje stočarstva (Službeni glasnik BD 23/06) Ovdje se radi o Zakon o mjerama za unapreñenje stočarstva RS (Službene novine RS 10/98) koji je preuzet Nalogom supervizora kao zakon BD, u identičnom tekstu, i bit će na snazi sve dok ga ne izmijeni ili ukine Skupština BD. G. Zakon o šumama (Službeni glasnik BD 23/06) Ovdje se radi o Zakonu o šumama Tuzlanskog kantona (Službeni galsnik Tuzlanskog kantona 10/99) koji je Nalogom supervizora preuzet kao zakon BD, u identičnom tekstu, i bit će na snazi sve dok ga ne izmijeni ili ukine Skupština BD. H. Zakon o vinu i rakiji (Službeni glasnik BD 35/05) Ovim zakonom ureñuju se proizvodnja vina i rakije od grožña i voća, zakonska zaštita vina i rakije proizvedenih na odreñenom geografskom području koje se odlikuje posebnim klimatskim, zemljišnim i ostalim uslovima, kao i uslovi za stavljanje u promet vina i rakije. Ovim zakonom se ureñuje i proizvodnja i uslovi za stavljanje u promet drugih alkoholnih pića koja se proizvode uz upotrebu destilata (od grožña, voća i vina), kao i rafinisanog etil-alkohola. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 124 I. Zakon o vodama (Službeni glasnik BD 23/06) Ovdje se ustvari radi o Zakonu o vodama RS (Službeni glasnih RS 10/98) koji je Nalogom supervizora preuzet kao zakon BD, u identičnom tekstu, i bit će na snazi sve dok ga ne izmijeni ili ukine Skupština BD. J. Zakon o zemljoradničkim zadrugama (Službeni glasnik BD 19/02) Ovaj zakon ureñuje osnivanje zemljoradničkih zadruga, zahtjeve i uslove, upravljanje zadrugom i njena upravljačka tijela, imovinu zadruge, njeno poslovanje i kaznena pitanja. K. Zakon o komasaciji Brčko Distrikta BiH (Službeni glasnik BD 7/06) Ovaj zakon reguliše ureñenje zemljišnih površina i stvaranje većih i pravilnijih zemljišnih parcela njihovim grupisanjem i grupisanjem zemljišnih posjeda kako bi se omogućila ekonomičnija obrada i iskorištavanje zemljišta i izvoñenje drugih radova na ureñenju zemljišta. Zakon propisuje uspostavljanje Komisije za komasaciju i njene potkomisije, zahtjeve za provoñenje komasacije, njene procedure i troškove. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 125

2.1.2. Propisi zaštite okoliša i agro-okoliša

2.1.2.1. Zakoni na državnom nivou Na državnom nivou nema propisa o zaštiti okoliša. Trenutno se vodi diskusija izmeñu predstavnika državnog i entitetskog nivoa o pripremi državnog Zakona o zaštiti okoliša kojim bi se utvrdile nadležnosti u tom sektoru na državnom nivou.

2.1.2.2. Zakoni FBiH A. Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH 33/03) Ovim zakonom ureñuje se očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i uslova kvaliteta života; mjere i uslovi upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenja prirodnih resursa; okvir pravnih mjera i institucija za očuvanja, zaštitu i poboljšanje zaštite okoliša; finansiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci organa uprave na različitom nivou vlasti. B. Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH 33/03) Ovim zakonom ureñuju se sve kategorije otpada, sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja u upravljanju otpadom. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na otpad nastao istraživanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i skladištenjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma; tečni otpad; životinjski otpad i drugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe; odloženi eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom. Odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na radioaktivni otpad, gasove ispuštene u atmosferu i otpadne vode; C. Zakon o zaštiti prirode (Službene novine FBiH 33/03) Ovim zakonom ureñuju se obnova, zaštita, očuvanje i održivi razvoj pejzaža, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, mineral i fosila i drugih komponenti prirode na teritoriji FBiH, nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, planiranje zaštite prirode, opće i posebne mjere za zaštitu prirode, informacijski sistem, nadzor, finansiranje zaštite prirode i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. D. Zakon o zaštiti zraka (Službene novine FBiH 33/03) Ovim zakonom se ureñuje zaštita zraka od zagañivanja radi zaštite zdravlja ljudi, klime i okoliša od štetnog uticaja zagañenog zraka. Zakon propisuje principe, definicije, planiranje zaštite kvaliteta zraka, posebne izvore emisija, mjere za sprečavanje ili smanjivanje emisija u zrak prouzrokovanih ljudskim aktivnostima koje se moraju poštovati u procesu proizvodnje, tehnički uvjeti, dozvole, katastar emisija, kvalitet zraka, nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. Odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na zaštitu vazduha od zagañivanja prouzrokovanim radioaktivnim materijalima, industrijskim nesrećama i elementarnim nepogodama. E. Zakon o fondu za zaštitu okoliša (Službene novine FBiH 33/03) Ovim zakonom se osniva Find za zaštitu okoliša FBiH, utvrñuje organizacija, upravljanje i rukovoñenje Fondom, imovina i poslovanje Fonda, izvori, namjena i način korištenja sredstava Fonda, i ureñuju druga pitanja u vezi s pribavljanjem i upravljanjem sredstvima Fonda. Fond je finansijska organizacija sa statusom pravnog lica. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 126 Djelatnost Fonda je prikupljanje i distribucija finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji FBiH.

2.1.2.3. Zakoni RS A. Zakon o zaštiti okoliša (Službeni glasnik RS 28/07) Ovim zakonom ureñuje se očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i uslova kvaliteta života; mjere i uslovi upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenja prirodnih resursa; okvir pravnih mjera i institucija za očuvanja, zaštitu i poboljšanje zaštite okoliša; finansiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i poslovi i zadaci organa uprave na različitom nivou vlasti. B. Zakon o upravljanju otpadom (Službeni glasnik RS 53/02, 65/08) Ovim zakonom ureñuju se sve kategorije otpada, sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja u upravljanju otpadom. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na otpad nastao istraživanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i skladištenjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma; tečni otpad; životinjski otpad i drugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe; odloženi eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom. Odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na radioaktivni otpad, gasove ispuštene u atmosferu i otpadne vode; C. Zakon o zaštiti prirode (Službeni glasnik RS 50/02, 34/08) Ovim zakonom ureñuju se obnova, zaštita, očuvanje i održivi razvoj pejzaža, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, mineral i fosila i drugih komponenti prirode na teritoriji RS, nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, planiranje zaštite prirode, opće i posebne mjere za zaštitu prirode, informacijski sistem, nadzor, finansiranje zaštite prirode i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. D. Zakon o zaštiti vazduha (Službeni glasnik RS 53/02) Ovim zakonom se ureñuje zaštita zraka od zagañivanja radi zaštite zdravlja ljudi, klime i okoliša od štetnog uticaja zagañenog zraka. Zakon propisuje principe, definicije, planiranje zaštite kvaliteta zraka, posebne izvori emisija, mjere za sprečavanje ili smanjivanje emisija u zrak prouzrokovanih ljudskim aktivnostima koje se moraju poštovati u procesu proizvodnje, tehničke uslove, dozvole, katastar emisija, kvalitet zraka, nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. Odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na zaštitu vazduha od zagañivanja prouzrokobvanim radioaktivnim materijalima, industrijskim nesrećama i elementarnim nepogodama. E. Zakon o fondu za zaštitu životne sredine (Službeni glasnik RS 51/02, 53/07) Ovim zakonom se osniva Fond za zaštitu okoliša RS, utvrñuje organizacija, upravljanje i rukovoñenje Fondom, imovina i poslovanje Fonda, izvori, namjena i način korištenja sredstava Fonda, i ureñuju druga pitanja u vezi s pribavljanjem i upravljanjem sredstvima Fonda. Fond je finansijska organizacija sa statusom pravnog lica. Djelatnost Fonda je prikupljanje i distribucija finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji RS.

2.1.2.4. Zakoni BD BiH A. Zakon o zaštiti okoliša (Službeni glasnik BD 24/04, 1/05) Ovim zakonom ureñuje se očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i uslova kvaliteta života; mjere i uslovi upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenja STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 127 prirodnih resursa; okvir pravnih mjera i institucija za očuvanja, zaštitu i poboljšanje zaštite okoliša; finansiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere, te poslovi, zadaci i obaveze BD. B. Zakon o upravljanju otpadom (Službeni glasnik BD 25/04, 1/05, 19/07) Ovim zakonom ureñuju se sve kategorije otpada, osim radioaktivnog, gasnog i tečnog otpada; sve vrste aktivnosti u upravljanju otpdadom, operacije i postrojenja. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na otpad nastao istraživanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskorištavanjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma; tečni otpad; životinjski otpad i drugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe; odloženi eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom.. C. Zakon o zaštiti prirode (Službeni glasnik BD 24/04, 1/05) Ovim zakonom ureñuju se zahtjevi i način obnove, zaštite, očuvanja i održivi razvoj pejzaža, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, mineral i fosila i drugih komponenti prirode na teritoriji BD, nadležnosti tijela koja vrše poslove zaštite prirode, planiranje zaštite prirode, opće i posebne mjere za zaštitu prirode, informacijski sistem, nadzor, finansiranje zaštite prirode i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. D. Zakon o zaštiti vazduha (Službeni glasnik BD 25/04, 1/05) Ovim zakonom se ureñuje zaštita zraka od zagañivanja radi zaštite zdravlja ljudi, klime i okoliša od štetnog uticaja zagañenog zraka. Zakon propisuje principe, definicije, planiranje zaštite kvaliteta zraka, posebne izvori emisija, mjere za sprečavanje ili smanjivanje emisija u zrak prouzrokovanih ljudskim aktivnostima koje se moraju poštovati u procesu proizvodnje, tehničke uvjete, dozvole, katastar emisija, kvalitet zraka, nadzor i kazne za prekršaje za pravna i fizička lica. Odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na zaštitu vazduha od zagañivanja prouzrokovanim radioaktivnim materijalima, industrijskim nesrećama i elementarnim nepogodama. E. Zakon o zaštiti voda (Službeni glasnik BD 25/04, 1/05) Ovim zakonom ureñuje se zaštita voda od zagañivanja i nerazumnog korišćenja. Zakon utvrñuje principe, nadležnost, definicije, planske dokumente, opće mjere zaštite voda, posebne mjere zaštite voda, monitoring, dozvole, baze podataka, finansiranje i inspekcijski nadzor.

2.1.3. Ostali propisi

2.1.3.1. Zakoni na nivou države A. Zakon o nadzoru nad tržištem u BiH (SLUŽBENI GLASNIK BiH 45/04) B. Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH (SLUŽBENI GLASNIK BiH 7/98, 35/04) C. Zakon o zaštiti potrošača (SLUŽBENI GLASNIK BiH 25/06) D. Zakon o porezu na dodatnu vrijednost (SLUŽBENI GLASNIK BiH 09/05, 35/05) E. Opći zakon o zadrugama (SLUŽBENI GLASNIK BiH 18/03, 55/06) F. Zakon o javnim nabavkama BiH (SLUŽBENI GLASNIK BiH 49/04, 19/05, 52/05, 94/05, 8/06, 24/06, 70/06) G. Zakon o carinskoj politici BiH (SLUŽBENI GLASNIK BiH 57/04, 51/06) H. Zakon o standardizaciji (SLUŽBENI GLASNIK BiH 29/00, 19/01) I. Zakon o osnivanju Instituta za standardizaciju (SLUŽBENI GLASNIK BiH 44/04) J. Zakon o akreditaciji (SLUŽBENI GLASNIK BiH 29/00) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 128 K. Zakon o osnivanju Instituta za akreditaciju (SLUŽBENI GLASNIK BiH 10/02) L. Zakon o metrologiji (SLUŽBENI GLASNIK BiH 29/00) M. Zakon o uspostavljanju Instituta za metrologiju (SLUŽBENI GLASNIK BiH 43/04) N. Zakon o industrijskom vlasništvu (SLUŽBENI GLASNIK BiH 3/02) O. Zakon o osnivanju Instituta za intelektualno valsništvo (SLUŽBENI GLASNIK BiH 43/04) P. Zakon o statistici BiH (SLUŽBENI GLASNIK BiH 34/02, 26/04, 42/04) Q. Zakon o postupku zaključivanja i implementacije meñunarodnih sporazuma (SLUŽBENI GLASNIK BiH 29/00) R. Zakon o izmjeni Zakona o udruženjima i fondacijama BiH (Službeni glasnik BiH 42/03) S. Zakon o zaštiti novih sorti biljaka BiH (Službeni glasnik BiH 46/04)

2.1.3.2. Zakoni FBIH A. Zakon o inspekcijama u FBiH (Službene novine FBiH 69/05) B. Zakon o koncesijama (Službene novine FBiH 40/04, 61/06) C. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (Službene novine FBiH 2/06) D. Zakon o trgovini (Službene novine FBiH 64/04) E. Zakon o poticaju razvoja male privrede (Službene novine FBiH 19/06) F. Zakon o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta (Službene novine FBiH 27/97, 25/06) G. Zakon o obrtu (Službene novine FBiH 52/02, 29/03 ,11/05) H. Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH (Službene novine FBiH 27/05, 68/05) I. Zakon o privrednim društvima (Službene novine FBiH 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 20/03, 68/05, 91/07) J. Zakon o zemljišnim knjigama (Službene novine FBiH 19/03 ,54/04) K. Zakon o turističko-ugostiteljskoj djelatnosti (Službene novine FBiH 19/96, 28/03) L. Zakon o udruženjima i fondacijama (Službene novine FBiH 45/02) M. Zakon o vlasničko-pravnim odnosima (Službene novine FBiH 06/98)

2.1.3.3. Zakoni RS A. Zakon o inspekcijama u RS (Službeni glasnik RS 113/05, 01/08) B. Zakon o preduzećima (Službeni glasnik RS 24/98, 62/02, 66/02, 38/03, 97/04, 34/06) C. Zakon o registraciji poslovnih subjekata (Službeni glasnik RS 42/05) D. Zakon o koncesijama (Službeni glasnik RS 25/02, 91/06) E. Zakon o trgovini (Službeni glasnik RS 6/07) F. Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti (Službeni glasnik RS 72/07) G. Zakon o turizmu (Službeni glasnik RS 63/07, 112/07) H. Zakon o ureñenju prostora (Službeni glasnik RS 84/02, 14/03, 112/06, 53/07) I. Zakon o uzurpaciji (Službeni glasnik RS 70/06) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 129 J. Zakon o premjeru i katastru nepokretnosti (Službeni glasnik RS 34/06) K. Zakon o podsticanju razvoja malih i srednjih preduzeća (Službeni glasnik RS 64/02, 34/06) L. Zakon o zemljišnim knjigama (Službeni glasnik RS 67/03, 46/04, 109/05) M. Zakon o nacionalnim parkovima (Službeni glasnik RS 21/96, 74/05) N. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima (Službeni galsnik RS, broj 60/80, 36/90, 38/03)

2.1.3.4. Zakoni Brčko Distrikt BIH A. Zakon o registru zemljišta i prava na zemlju (Službeni glasnik BD 11/01, 1/03, 14/03) B. Zakon o preduzećima BD (Službeni glasnik BD 11/01, 10/02, 14/02, 1/03, 8/03, 4/04) C. Zakon o vlasništvu u drugim stvarnim pravima (Službeni glasnik BD 11/01, 8/03, 40/04) D. Zakon o registru preduzeća i preduzetnika BD (Službeni glasnik BD 9/01, 8/03, 10/02, 14/02) E. Zakon o udruženjima i fondacijama (Službeni glasnik BD 12/02) F. Zakon o prostornom ureñenju (Službeni glasnik BD 9/03, 23/03, 15/04) G. Zakon o trgovini (Službeni glasnik BD 40/04) H. Zakon o podsticaju poljoprivrednog razvoja (Službeni glasnik BD 13/06) I. Zakon o turističkoj djelatnosti (Službeni glasnik BD 3/06) J. Zakon o koncesijama (Službeni glasnik BD 131/06, 41/06, 19/07) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 130

2.2. Podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju U ovom poglavlju su prikazani trendovi finansijske pomoći uključujući subvencije u proizvodnji, kapitalna ulaganja, podršku prihodima i ruralni razvoj.

2.2.1. Podrška raspodjeli i odgovornosti Od sredine '90-tih godina javna potrošnja u poljoprivrednom sektoru bila je relativno niska (izmeñu 2 i 3 % totalne potrošnje) i bila je koncentrisana na subvencije za proizvodnju različitih roba. Izmeñu 2005. i 2007. i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj budžeti za poljoprivredu značajno su porasli (više nego duplo) kao što je prikazano na grafikonu 2.2.1. Grafikon 2.2.1: Raspodjela budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj: 2005 – 2007. 60000 50000 40000 2005 000 KM 30000 2006 2007 20000 10000 0 FBiH RS Grafikon 2.2.2. prikazuje da se najveći dio podrške za poljoprivredu u oba entiteta nastavlja usmjeravati ka podršci proizvodnje. Grafikon 2.2.2: Entitetski budžeti za pomoć poljoprivredi za 2007., po vrsti pomoći Other types of s upport Rural de ve lopm ent Capital RS inves tm ent FBiH Production s upport 0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0 60,0 70,0 80,0 % U 2007. RS je uvela mjere podrške ruralnom razvoju i povećala procenat učešća za kapitalna ulaganja. Iako je, kao rezultat toga, smanjen procenat za podršku proizvodnji, RS je bila u stanju izbjeći smanjenje visine sredstava, zato što je njen budžet za podršku poljoprivredi u 2007. porastao STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 131 za 17 miliona KM. Federacija BiH je takoñe uvela mjere pomoći ruralnom razvoju u 2007., ali nije značajno izmijenila procenat učešća podrški proizvodnji i kapitalnim ulaganjima. Kao i u RS-u, ovo je bilo moguće jer je budžet FBiH za podršku poljoprivredi porastao za oko 13 miliona KM u 2007. Trenutno nisu dostupne detaljne informacije o ciljevima koji treba da se postignu opštim strategijama pomoći i individualnim mjerama. Usljed toga bilo je vrlo malo ili skoro nimalo nastojanja vlasti da izmjere ili izvrše pregled efikasnosti individualnih ili sektorskih mjera. U svakom slučaju, pregled širih ekonomskih indikatora ukazuje na činjenicu da podrška javnog sektora nije bila efikasna kada su u pitanju zaustavljanje pada poljoprivredno-ekonomske aktivnosti, smanjenje siromaštva u ruralnim područjima ili značajno smanjenje rasta deficita u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima u BiH. Veliki broj, kao i različiti nivoi javnih organa koja podupiru poljoprivredni i ruralni razvoj iz svojih budžeta (entiteti, kantoni, Distrikt Brčko, neke opštine) čini otežavajuću okolnost u pribavljanju podataka o tome koliko se ukupno pomoći izdvaja u državi za ovu svrhu. To vodi odgañanju u postizanju dogovora i implementaciji godišnjih programa pomoći; te rezultira razlikama meñu lokalitetima u pitanjima o tome koji sektori ili aktivnosti se trebaju podržati sličnim vrstama mjera (npr. pomoć za sadnju stablastog voća), te razlikama u kriterijima za dodjelu i/ili iznosu dodijeljene finansijske pomoći. Državni mehanizam za koordinaciju programa pomoći entiteta i Distrikta Brčko se postepeno uspostavlja u skladu sa odredbama Zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiHFederalno ministarstvo poljoprivrede koordinira programima podrške u deset kantona konsultacijama i prijedlogom opšteg godišnjeg okvira mjera. Kantoni su zvanično odgovorni za koordinaciju sa opštinama u FBiH, od kojih su neke iz svojih vlastitih budžeta davale podršku za poljoprivrednu proizvodnju. Ministarstvo poljoprivrede RS reguliše i vrši kontrolu mjera podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju,, mada i ali i neke općine u RS, takoñer izdvajaju sredstva podrške iz svojih budžeta. Distrikt Brčko kontroliše i upravlja svojim budžetskim sredstvima namijenjenim za podršku mjerama poljoprivrede i ruralnog razvoja. U FBiH, opštne su odgovorne kantonima, a preko kantona dalje Federalnom ministarstvu poljoprivrede za registraciju zahtjeva, provjeru i isplate mjera pomoći. Opštine u RS su odgovorne direktno Ministarstvu poljoprivrede kada su u pitanju ove funkcije. Odjeljenje za poljoprivredu Dikstrikta Brčko vrše sve ove funkcije koristeći vlastite resurse. U prosjeku u svakoj opštini postoje dva do tri službenika koja se bave ovim zadacima, meñutim većina njih ima i druge zadatke i odgovornosti. Bez više uposlenih i bolje obuke, nedostatak adekvatnog osoblja bi mogao postati ograničenje za uvoñenje zadataka složenijih evaluacija i kontrolnih procedura koje su neophodne za mjere ruralnog razvoja predviñene budžetima za 2007., te planirane u narednim godinama, kao i za mjere poljoprivredne podrške koje se sve više usklañuju sa mjerama koje podržava EU. Ovo je posebno slučaj sa opštinama koje imaju klimatske i druge nepogodnosti (npr. potencijalno manje povoljna područja) za poljoprivrednu proizvodnju.

2.2.2. Proizvodne subvencije U FBiH 72% podrške u poljoprivredi je namijenjeno različitim vrstama proizvodnih subvencija, dok se u RS na proizvode subvencije troši oko 40% od budžeta namijenjenog poljoprivredi. Tradicionalno većina proizvodnih subvencija usmjerena je u podršku proizvodnji mlijeka i duhana. U FBiH značajno je podržano zasnivanje voćnjaka i vinograda (skoro 15% od cjelokupnog budžeta za 2007.), dok je u RS-u bitno podržana proizvodnja voća i povrća. Proizvodne subvencije u RS-u uključuju finansijsku podršku za korištenje kvalitetnog sjemena, te naknadu za korišteno gorivo, kao i sredstva za sezonske STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 132 intervencije te za posebne potrebe. Iako zvanične analize ili istraživanja ekonomskog uticaja na efektivnost proizvodnih subvencija u BiH nisu provedena još od sredine '90-tih, porast uvoza u oblasti poljoprivrednog i prehrambenog sektora u BiH i smanjeni izvoz bh. proizvoda snažno upućuju na njihovu neefikasnost. Mogući uzroci ovog neuspjeha su niski iznosi dodjeljenih subvencija; neizvjesnost nastavka subvencioniranja koje se proteže iz godine u godinu; prekasno usvajanje godišnjeg budžeta i implementacija mjera (najčešće u maju, a to je prekasno da bi se uticalo na odluke o proizvodnim ulaganjima za tu godinu); nedovoljne tržišne cijene proizvoda nakon unapreñenja kvaliteta i zdravstvene ispravnosti; i ostale infrastrukturne slabosti koje ograničavaju veze sa tržištima i dobijanje povratnih informacija sa dostupnih tržišta. Iskustvo drugih zemalja u tranziciji, kao i zemalja članica EU pokazuje da same subvencije za proizvodnju, koje finansiraju vlade, nisu efektivne niti efikasne u prevazilaženju strukturalnih slabosti u tržišnom lancu izmeñu proizvoñača, prerañivača i potrošača. Mnogi od ovih problema iziskuju kapitalna ulaganja koja iziskuju bankarske kredite i iznose otplate koji bi premašili dodatne prihode obezbjeñene trenutnim ili još vjerovatnije budućim nivoima proizvodnih subvencija. Druge vrste pomoći, naročito mjere koje čine kapitalnu podršku dostupnijom, pokazale su se efektivnijim u kombinaciji sa unaprijeñenim sistemom davanja tehničkih savjeta i pomoći za proizvoñače i prerañivače. Subvencije utemeljene na proizvodnji koje se trenutno daju svim kategorijama bh. proizvoñača nisu kompatibilne sa aktuelnom poljoprivrednom politikom i mjerama EU. One će postati još manje kompatibilne kada EU izvrši dalju reformu i dodatno razvije svoju strategiju pružanja poljoprivredne pomoći i mjera u narednoj dekadi. Slično važi i za pravila i buduću politiku Svjetske trgovinske organizacije. Najzad, iako se BiH osigurala u trenutnom CEFTA ugovoru, vjerovatno je da će ostale države članice tražiti da se ograniči korištenje unutrašnjih subvencija zasnovanih na proizvodnji za robe koje se izvoze u većim količinama, koje, kao rezultat državnih subvencija, postaju konkurentnije na bh. domaćem tržištu u poreñenju sa uvezenim, nesubvencioniranim proizvodima. U svakom slučaju, subvencije zasnovane na proizvodnji, naročito u sektoru stočarstva, igraju značajnu ulogu i mogu se usaglasiti sa postojećim i po mogućnosti sa budućim meñunarodnim pravilima i sporazumima kada se koriste za ostvarenje specifičnih, dobro opravdanih društveno-ekonomskih ciljeva ili kako bi podržali razvoj nepovoljnih sektora (manje povoljnih područja). Posebna pažnja obratiće se na definisanje i razvoj mjera javnog finansiranja u BiH, zasnovanih na mjerama koje koriste zemlje članice EU kako bi podržale mlade poljoprivrednike, podržale poljoprivredne proizvoñače u manje povoljnim područjima, podržale posebne vrste poljoprivredne proizvodnje, zaštitile autohtone vrste biljaka i životinja, zaštitile i unaprijedile ruralni okoliš i nasljeñe, itd. Ove ograničenije vrste pomoći zasnovane na proizvodnji će se uvoditi postepeno tokom 2009. i po potrebi u narednim godinama, u vidu pilot programa, uz korištenje finansijskih resursa trenutno dodijeljenih opštim proizvodnim subvencijama; uz korištenje objektivnih kriterija radiće se na izradi mapa i selekciji naj-nepovoljnijih područja u BiH (vidi dio 1.2.4.), i uzimati u obzir napredak u razvoju unaprijeñenih upravnih, savjetodavnih i izvršnih kapaciteta na lokalnom i višim nivoima zaduženim za odabir, implementaciju, monitoring, reviziju i prilagoñavanje ove vrste pomoći starteškim i projektnim nivoima. U svakom slučaju, dugoročni cilj je razvijanje sistema podrški u poljoprivredi BiH koji je u skladu sa sistemom direktnih plaćanja EU. Ovo će omogućiti BiH da ima koristi od pred-pristupne pomoći EU koja je namjenjena poljoprivrednim proizvoñačima koji proizvode za svoje domaćinstvo i poljoprivrednicima koji proizvode za tržište. Time će se izbjeći problemi u trgovini izmeñu BiH i država članica EU. Ovaj sistem će biti u potpunosti usaglašen sa zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije i STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 133 CEFTA-e. Ipak, trebaće vremena da se ovakav sistem razvije i implementira jer je neophodno da se izvrši sveobuhvatna registracija poljoprivrednih gazdinstava i zemljišta na cijeloj teritoriji BiH, detaljna evidencija podrški koju su poljoprivredni proizvoñači primili kroz prethodne mjere podrške, te značajni resursi za službeno upravljanje i kontrolu šema, i naročito onih koje se odnose na ispunjavanje uslova poljoprivrednih gazdinstava sa uslovima okoliša, dobrobiti životinja te drugim uslovima postavljenim meñu-sektorskim pravilima EU u domenu šema direktnih plaćanja. Dakle, proizvodne subvencije u njihovoj trenutnoj formi će postepeno biti isključene iz godišnjih programa pomoći finansiranih iz budžeta javnog sektora. Kako bi se umanjili problemi industrijskog prilagoñavanja i obezbjedilo dovoljno vremena za razvijanje alternativnih vrsta kapitalnih ulaganja i druge pomoći, cilj će biti da se do 2011. godine završi povlačenje ovih opštih programa.

2.2.3. Kapitalna ulaganja Trenutne mjere (mjere u 2007. godini) i prethodne mjere podrške provoñene od strane entiteta i Distrikta Brčko uključuju dodjelu finansijskih grantova koji djelimično podržavaju investiranje u faktore proizvodnje (kao što su proizvodnja visokostablastog i grmovitog voća, zasnivanje novih voćnjaka, kupovinu unaprijeñenih vrsta sjemenja i materijala za razmnožavanje životinja ili kupovinu mladih grla, poljoprivredne mašinerije, itd.). U 2007. godini, RS je odredila oko 19 miliona KM za podršku kapitalnim investicijama, što je oko 1/3 cijelog budžeta namijenjenog za podršku. FBiH je odredila znatno manju sumu (i u iznosu sredstava i u procentima), nekih 3,3 miliona KM što iznosi 9% totalnog budžeta namijenjenog poljoprivredi. Liste investicija koje se mogu podržati variraju izmeñu enititeta. Za razliku od FBiH, RS daje pomoć za opremanje institucija (npr. laboratorija), investiranje u postrojenja za preradu hrane, ribnjake i kupovinu i ureñenje zemljišta (povećanje veličine poljoprivrednih gazdinstava). Kroz subvencije za podršku, FBiH dodjeljuje pomoć za proizvodnju, za zasnivanje voćnjaka i vinograda, kao i za kupovinu kvalitetne stoke za uzgoj kako bi se unaprijedilo stočarstvo, dok RS prethodne stavke uključuje u podršku za kapitalna ulaganja. Iz ovih resursa se ne obezbjeñuje pomoć za investiranje u poboljšanje marketinga. Ministarstva ne postavljaju pitanja vezana za ekonomsku opravdanost i planove poslovanja. Oni ne vrše provjere održivosti predloženih investicija. Kada je u pitanju iznos pomoći, praksa varira izmeñu enititeta i Distrikta Brčko: Brčko District ne objavljuje iznos pomoći. Umjesto toga, Distrikt Brčko odreñuje iznos (po stablu ili po životinji) dijeleći budžet za pod-sektorske mjere na osnovu broja uspješnih prijava. Entitetska ministarstva objavljuju iznos pomoći i potom je dodjeljuju na osnovu datuma prijema prijava, sve dok se dobijeni budžet ne potroši. Entitetska ministarstva poljoprivrede regresiraju kamate koje potražuju komercijalne banke do 6%, što odobrava Ministarstvo, za kredite poljoprivrednicima. Kriteriji za odabir banaka, za kategorije poljoprivrednika i sektora, kao i za vrste investicija koje treba podržati nisu jasno navedeni u vladinim dokumentima, a ne postoji ni podatak o tome da ministarstva koriste programe podsticanja za investiranje u sektore koje, na osnovu ekonomskih i društvenih analiza, smatraju prioritetnim za investiranje i razvoj. Moguće je da je izbor poljoprivrednika, sektora i vrste investicije znatno više uvjetovan voljom banke nego Ministarstva, a temelji se na mogućnosti poljoprivrednika da ispuni zahtjeve za kreditiranje, te na činjenici da poljoprivrednik posjeduje imovinu koja banci garantuje obezbjeñenje troškova u slučaju prekoračenja rokova za povrat novca i u slučaju neotplaćivanja kredita. Zbog toga je vrlo vjerovatno da će koristi od ovih mjera imati samo poljoprivrednici koji imaju velika imanja ili oni koji uvoze značajne količine inputa ili materijala. Kako bi se povećali zajmovi poljoprivrednom i drugim srodnim sektorima što brže i što održivije, javni sektor će umanjiti svoju direktnu uključenost u davanje ili obezbjeñenje kredita ili regresiranje subvencija. Kako bi se izbjegle distorzije u sektoru, koje bi mogle odgoditi razvoj cjelokupnog STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 134 kreditnog tržišta, ne smatra se podobnim osnivanje banke koja bi bila podržana resursima javnog sektora, a vršila bi posudbu samo poljoprivrednom i drugim srodnim sektorima ili bi posuñivala tim sektorima pod različitim uslovima. S obzirom na iskustva iz ostalih zemalja u tranziciji, ovakav stav se snažno podržava. Vlada će se koncentrisati na uklanjanje ili minimiziranje zapreka zajmovima u komercijalne svrhe u pogledu propisa i politika. One podrazumijevaju: • Trenutne zapreke u pribavljanju jasne dokumentacije o vlasništvu nad zemljom; • Usitnjavanje zemljišta koje proizilazi provedbom Zakona o nasljeñivanju; i • Ostale mjere neophodne da se zakup i kupovinu zemljišta učiniti manje komplikovanim, bržim i transparentnijim. Vlada će omogućiti odgovarajuće pravno i političko okruženje pogodno za uspostavu zadruga, uključujući i lokalna udruženja za drenažu i navodnjavanje, kao i mikro-kreditne organizacije, sa njihovim pridruženim regionalnim i državnim finansijskim institucijama koje ih podržavaju. One će pribaviti kapital za komercijalne svrhe u otvorenom natječaju sa ostalim zajmoprimcima iz komercijalnog sektora. Vlada će nastaviti da unaprijeñuje svoju politiku i programe obezbjeñivanja investicionih grantova pomoći. To će ograničiti grantove na 25% od totalnih troškova investiranja u manje povoljna područja i uspostaviti niži procentualni limit za druga područja. Podnosioci zahtjeva će morati obezbijediti najmanje 25 % ukupnog troška projekta iz vlastitih izvora. Ostala sredstva se mogu posuditi iz drugih komercijalnih izvora. Prioriteti za investicionu podršku će biti uspostavljeni na osnovu vladinih ekonomskih i društvenih analiza, konsultacija sa ključnim zainteresovanim stranama i dostupnosti finansija javnog sektora. Vlada će, putem javnih i privatnih savjetodavnih službi učiniti dostupnim informacije i savjete o tome kako izvršiti evaluaciju, odabrati i opravdati investicijske opcije i kako se prijaviti za pomoć. Uspješnim kandidatima dozvoliće se korištenje vlastite prijavne dokumentacije i dati odobrenja za potraživanje pozajmica od komercijalnih banaka, što će, očekuje se, pojednostaviti zahtjeve za zajmove u komercijalne svrhe i povećati spremnost banaka da daju zajmove.

2.2.4. Podrška dohotku Oko 20% ruralnog stanovništva (439.000 ljudi, od 3,9 miliona stanovnika cijele BiH) živi u siromaštvu. U velikoj mjeri ostatak ruralne populacije od 1,7 miliona stanovnika konzumira većinu proizvedene hrane (poljoprivrednici koji proizvode samo za vlastito domaćinstvo) sa malom perspektivom povećanja prihoda od poljoprivredne proizvodnje. Ovo navodi na zaključak da bi i do 2 miliona stanovnika (oko 500.000 domaćinstava) moglo tražiti pomoć, kako bi se izbjeglo masovno napuštanje ruralnih naselja, dok se razvijaju drugi sektori bh. ekonomije, a susjedne zemlje, poput Hrvatske i Srbije, postaju ekonomski efikasnije i konkurentnije u pripremi za njihovo članstvo u EU. I dok će rast ostalih sektora bh. ekonomije otvoriti više radnih mjesta, vjerovatno je da neće doći do podudarnosti vještina koje su potrebne i vještina koje nudi ruralno stanovništvo. Osim toga, postojeća urbana naselja neće biti u mogućnosti da obezbjede dovoljan smještaj i socijalne usluge kako bi se prihvatio tako veliki broj ljudi u vrlo kratkom vremenskom periodu. Evropska unija obezbjeñuje pomoć kako bi se u 12 novih zemalja članica finansirala državna podrška koja se daje i poljoprivrednicima koji proizvode samo za vlastite potrebe i poljoprivrednicima koji prodaju svoje proizvode. Ova pomoć daje se vladama kako bi se izbjeglo masovno napuštanje STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 135 ruralnih naselja usljed pojačanih ekonomskih pritisaka tokom prvih godina članstva u EU. Ova pomoć se isplaćuje kroz sisteme koji su usklañeni sa direktnim sistemom plaćanja. Iako je članstvo BiH još daleko, sistem za plaćanje podrške dohotku u BiH trebao bi, dakle, biti sličan sistemu EU isplata podrški zasnovanih na površini zemljišta i za poljoprivrednike koji proizvode samo za vlastite potrebe i za poljoprivrednike koji proizvode za tržište. Ipak, traženi budžet za podršku dohotku znatno će premašiti trenutne budžete za poljoprivredni i ruralni razvoj. Od velikog je značaja da dodatne, namjenski dodjeljene podrške budu podrška dohotku, kako bi se izbjeglo usporavanje poljoprivrednog i ruralnog razvoja jer bi se pomoć za ovaj razvoj morala reducirati kako bi se finansirala podrška dohotku.

2.2.5. Ruralni razvoj Treba naglasiti da je 2007. bila prva godina u kojoj su, u cilju podrške ruralnom razvoju, stavljeni na raspolaganje značajni resursi. Ovo je značajano za entitete, s obzirom da je unutar zajedničke poljoprivredne politike naglasak EU upravo stavljen na podršku ruralnom razvoju. Davanje značajne pomoći i razvoj mehanizama unutar entitetskih tijela odgovornih za odabir i monitoring projekata u velikoj mjeri će olakšati dostupnost investicija i tehničke pomoći, planirane u sklopu 21-og miliona američkih dolara Svjetske banke i Projekta ruralnog razvoja 2007-2010., koji je dogovoren i potpisan u avgustu 2007. Pored ovoga, dalje će se morati raditi na procedurama podnošenja zahtjeva i odabira, koje su dodatak na one uspostavljene u entitetskim pravilnicima za programe pomoći u 2007., ukoliko zahtjevi budu primljeni, obrañeni i ukoliko se o njima bude odlučivalo na objektivan način uz poštivanje vremenskih rokova za isplatu. Planirani programi ruralnog razvoja uključuju i podršku ekonomskoj raznolikosti u ruralnim područjima, unapreñenje kvaliteta okoliša, razvoj infrastrukture, zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeña, kao i autohtone biljne i životinjske vrste, te konkurentnost poljoprivrednih gazdinstava. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 136

2.3. Pripreme BiH u pred-pristupnom periodu Ovo poglavlje daje sažetak statusa pred-pristupnih priprema BiH vezanih za sektore poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja. Poglavlje nudi i izvještaj o statusu tregovinskih pregovora, Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pomoći EU i ostale planirane meñunarodne pomoći za razvoj sektora.

2.3.1. Trgovinska saradnja Bosna i Hercegovina već uživa autonomne trgovinske mjere (ATM), unilateralne i iznimne trgovinske povlastice koje je ponudila EU. I dok autonomne trgovinske mjere predstavljaju unilateralne koncesije ponuñene od strane EU, koje mogu biti unilateralno opozvane, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) trgovinske odnose sa EU ureñuje ugovorom, donoseći pravnu stabilnost (i obaveze da se reduciraju bh. uvozne takse i slične mjere – vidi dio 2.3.3.) u odnosu na inače promjenjive povlastice. Tradicionalna izvozna roba BiH u zemlje EU tiče se teletine, vina, šećera i ribe.

2.3.2. CEFTA/Regionalna saradnja U decembru 2006. godine, sve zemlje u regiji potpisale su Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA). Sporazum stvara regionalno slobodno područje i pojednostavljen jedinstveni sistem pravila koja olakšavaju trgovinu unutar regije. SAAs i CEFTA uspostavljaju širok zakonski okvir za trgovinsku liberalizaciju koja će povećati atraktivnost zemalja u smislu privlačenja neophodnih stranih investicija, što je ranije uspješno implementirano u zemljama Centralne Evrope, koje su se ranije pridružile EU. Sporazum treba da stupi na snagu 2008. godine. Sekretarijat CEFTA-e će se nalaziti u Sarajevu. Meñutim, parlamentarna rasprava i usvajanje odredbi sporazuma neće biti završeno prije septembra 2008. Odredbe CEFTA-e sporazuma koje se odnose na poljoprivredu i imaju utjecaja na BiH (smanjenje tarifa, vrlo mali broj kvota) su slične onima u nacrtu SAA.

2.3.3. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU se javno izjasnila da je konačni cilj procesa stabilizacije integracija zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa svakom zemljom zapadnog Balkana vidi se kao ključno sredstvo za ostvarenje ove politike prema punom pristupu EU – nema posrednih ugovornih faza koje treba zaključiti, ali to ne isključuje mogućnost postizanja Evropskog sporazuma prema smjernicama dogovorenim tokom predpristupa novih država članica. U osnovi, ova vrsta sporazuma predstavlja akcioni plan koji utvrñuje detaljne korake za implementaciju glavnih oblasti sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te je kao takav podreñen glavnom ugovornom dokumentu – Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju omogućava kreiranje slobodne trgovinske zone sa EU za industrijske i većinu poljoprivrednih proizvoda. Na početku su trgovinske odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju asimetrične u korist BiH. To u osnovi znači da EU omogućava neograničen slobodni pristup tržištu proširene Unije za skoro sve industrijske i većinu poljoprivrednih proizvoda. Za BiH, tarife za neke industrijske i poljoprivredne proizvode se ukidaju odmah, dok se to za druge proizvode radi tokom narednih godina. Cilj je postepeni razvoj slobodne trgovinske zone izmeñu EU i BiH. Ovo će ojačati trgovinske tokove i ulaganja što predstavlja ključne faktore ekonomskog restrukturiranja i modernizacije. Dok se tarife za poljoprivredne proizvode smanjuju, kvote ostaju na ATM nivou za veliki broj roba koje se izvoze u EU, što uključuje telad, vino, šećer, proizvode od šećera i ribu. Naredni prioritetni cilj Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju je podrška naporima BiH da završi tranziciju ka efikasnoj tržišnoj ekonomiji. BiH je podstaknuta da postepeno harmonizira svoju STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 137 legislativu sa legislativom Evropske zajednice, a posebno oblastima od važnosti za jedinstveno tržište EU, kao što je poljoprivreda. Tehnički razgovori u vezi sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH finalizirani su u decembru 2006. godine. Meñutim, ne može se započeti sa formalnim zaključivanjem i implementacijom Sporazuma o stabilizaciji pridruživanju sve dok BiH ne pokaže da je ostvaren odgovarajući napredak po ključnim pitanjima ili reformama koje nisu direktno vezane za poljoprivredu – usvajanje adekvatne reforme policije; postizanje pune saradnje sa Haškim tribunalom; te ostvarenje daljeg napretka u reformi javnog emitiranja i javne uprave.

2.3.4. EU Cards/IPA program

2.3.4.1. EU/Cards Program EU pomoći u 1998. sa ukupnim iznosom od 20 miliona € imao je svrhu da pomogne BiH da preñe iz faze pomoći u izgradnju održive tržišne ekonomije u poljoprivredi. Pored pomoći za nabavku stoke i mašina, pomoć je data za uspostavu zemljišnog informacionog sistema, uspostavu institucija kapitala i kredita, razvoj savjetodavnih službi i institucionalnog jačanja entitetskih ministarstava poljoprivrede. U periodu 2001. - 2006., godišnji programi pomoći EU za BiH bili su planirani i implementirani u okviru CARDS programa. Ovi programi su postepeno pomijerali fokus sa poslijeratne rekonstrukcije prema izgradnji institucionalnih kapaciteta i jačanju ekonomskog razvoja. Ključna područja su bila: reforma javne uprave (uključujući carinu i oporezivanje), pravosuñe i slična pitanja (uključujući reformu policije, integrisano upravljanje granicom, pravosudnu reformu) i poboljšanje klime za investiranje (uključujući trgovinu, obrazovanje, okoliš i infrastrukturu). U ovom periodu programi institucionalnog razvoja poljoprivrednog sektora i slične oblasti bili su niže pozicionirani na listi prioriteta u poreñenju sa predhodnim godinama: glavni projekti bili su funkcionalni pregled sektora poljoprivrede iz programa za 2003. godinu i nastavak projekta iz programa za 2005. godinu (ispod). Ukupna sredstva za poljoprivredu tokom ovog perioda iznosila su otprilike € 1.5 milion. Trenutno glavna podrška EU iz CARDS 2006. godine je projekat „Podrška uspostavljanju državnog ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (SESMARD)“ koji treba da kreira državni zakon o poljoprivredi i nacionalnu strategiju poljoprivrede i ruralnog razvoja. Tokom 2007. godine SESMARD, takoñer blisko sarañujući sa entitetima i Brčko Distriktom, radi na razvoju harmoniziranog pristupa izradi registara farmera i na dizajnu harmoniziranog sistema za plaćanje, uključujući funkciju državne koordinacije i izvještavanja. Cilj ovih napora je harmoniziraniji pristup razvoju u oba entiteta, pri čemu bi država igrala značajnu ulogu koordinatora.

2.3.4.2. Instrument za predpristupnu pomoć Instrument za predpristupnu pomoć (IPA) mijenja CARDS program od 2007. godine. IPA zadržava fokus na izgradnji institucija i socio-ekonomskom razvoju. Tabela 2.5.1 prikazuje finansijsku raspodjelu za 4 finansijske godine 2007., 2008., 2009. i 2010.: STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 138 Tabela 2.3.1: IPA podrška, € u milionima Korisnik IPA komponenta 2007. 2008. 2009. 2010. Tranzicijska pomoć i 58.1 69.9 83.9 100.7 izgradnja institucija Bosna i Međugranična Hercegovina 4.0 4.9 5.2 5.3 saradnja Ukupno 62.1 74.8 89.1 106.0 Cijela Regionalni i Jugoistočna 100.7 140.7 160.0 157.7 horizontalni programi Evropa Prioriteti sektora su opisani u višegodišnjem indikativnom dokumentu planiranja (MIPD) za Bosnu i Hercegovinu koji omogućava ukupni finansijski okvir od € 226 miliona za period 2007. – 2009. MIPD uzima u obzir srednjoročnu razvojnu strategiju i strategiju EU integracija, kao i prioritete utvrñene u izvještaju o godišnjem napretku BiH i Evropskom partnerstvu. Prema EU IPA programu 2007 za tranzicijsku pomoć i izgradnju institucija, za period 2008. – 2009. cilj je da se implementiraju tri nova projekta u oblasti poljoprivrede, sigurnosti hrane i ruralnog razvoja u uskoj koordinaciji sa Svjetskom bankom. Ta tri projekta su: (i) Podrška implementaciji legislative o hrani u BiH (budžet €1.0 milion) pružanjem tehničke pomoći za podršku izgradnje kapaciteta osoblja Agencije za sigurnost hrane BiH, obuku inspektora za sigurnost hrane, pripremu nacrta plana nacionalne laboratorije, te podrška za registraciju kompanija koje posluju sa hranom i stočnom hranom. Pored ovoga, izvršit će se kupovina opreme za uzorkovanje i inspekciju, te četiri seta laboratorijske opreme. (ii) Jačanje i harmonizacija informacionih sistema sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH (budžet €1.5 milion) pružanjem tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta institucija uključenih u poljoprivredni informacioni sistem, pripremom harmoniziranog poljoprivrednog popisa, uspostavom sistema za monitoring uspješnosti gazdinstava koji će biti povezan sa osnovnom listom gazdinstava, pripremom sistema uzorkovanja kako bi se brzo pripremila pouzdana osnova za poljoprivrednu statistiku u skladu sa Evropskim poljoprivrednim statističkim sistemima. (iii) Pilot podrška programiranju ruralnog razvoja u BiH (budžet €1 milion) pružanjem tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta za upravljanje i učešće svih nivoa u programu ruralnog razvoja, ažuriranje i jačanje finansijskog upravljanja poljoprivrednim subvencijama i podrškom ruralnom razvoju, uspostava harmoniziranog monitoringa i evaluacije ruralnog razvoja.

2.3.5. Projekat ruralnog razvoja, Svjetska banka Svjetska banka je ranije podržala poljoprivrednu obnovu i reformu u BiH putem projekta hitne rekonstrukcije gazdinstava koji je odobren u 1996. godini, a koji se fokusirao na hitne intervencije u cilju stabiliziranja sektora od posljedica rata. Pored toga, financirali su razvojni projekat male komercijalne poljoprivrede koji je odobren u martu 2003. godine, a koji fokusira razvoj marketing lanaca, uvoñenje novih tehnologija, te poboljšanje pristupa poljoprivrednim kreditima, kao i obnovi odabranog sistema za navodnjavanje u regiji Hercegovine. Na kraju, Svjetska banka trenutno radi na registraciji zemljišta u BiH. U sektoru šumarstva, Svjetska banka je obezbijedila veliki broj projekata. Najnoviji (završen u 2007. godini) je projekat razvoja i očuvanja šuma koji je sufinancirala vlada Italije. Cilj ovog projekta bio je STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 139 pomoći u implementaciji reformi u organizaciji i upravljanju šumama na entitetskom i kantonalnom nivou. Prvobitni projekat imao je četiri komponente: (i) Ubrzanje implementacije novih zakonskih, institucionalnih i ekonomskih okvira. (ii) Jačanje tehničkog kapaciteta za održivo upravljanje šumama (kroz razvoj informacionog sistema za upravljanje šumama i implementaciju državnih zaliha šuma) (iii) Promoviranje biodiverziteta i očuvanja šuma (iv) Upravljanje projektom. Tabela 2.3.2 prikazuje glavne projekte koji su odobreni od 1998. godine . Tabela 2.3.2: Projekti implementirani u BiH, a koje je odobrio odbor direktora Svjetske banke Naziv Odobreno Finalni datum IDA pozajmica $ miliona Dodatno finansiranje za šume 19.06.2007 ? 3.35 Ptičja gripa 20.06.2007 ? 5.00 Poljoprivreda i ruralni razvoj 19.06.2007 Juli 2012 ? 21.00 Registracija zemljišta 58 27.04.2006 31.03.2011 15.00 Razvoj i očuvanje šuma 10.06.2003 30.11.2010 3.75 Razvoj male komercijalne 25.03.2003 31.12.2009 12.00 poljoprivrede Šumarstvo 02.06.1998 31.03.2003 7.00 Ukupno 67.10 Dana 31.08.2007., vlasti BiH i Svjetska banka potpisali su sporazume za tri projekta u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja. Projekat poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH (BHARD) (US $ 21 milion) će biti dopuna projektima EU iz IPA 2007 (vidi gore) i poboljšat će mogućnosti za dobivanje kasnije pomoći IPA, putem jačanja državnih agencija za sigurnost hrane, veterinarskih službi, uprave za zaštitu zdravlja bilja te pružiti podršku za harmoniziran pristup poljoprivrednim službama i ruralnom razvoju na entitetskom nivou. Projekat očuvanja šuma (US $ 5 miliona) omogućava nastavak podrške za vladine kontrolne urede za šume i za odvojenu nevladinu mrežu komercijalnih šumskih preduzeća. Pomoć će biti obezbijeñena za proširivanje obima zaliha državnih šuma i razvoj sveukupne strategije za održiv razvoj šumarstva. Projekat u vezi sa ptičjom gripom (US $ 5 miliona) će ojačati odbranu od ptičje gripe.

2.3.6. Druga multilateralna i bilateralna pomoć Austrija, Njemačka, Italija, Španija, Švedska, Norveška, Švicarska, Japan, Kanada i SAD imaju, ili su imali programe ili projekte koji su podržavali poljoprivredu, prehranu, šumarstvo ili ruralni razvoj. Multilateralna podrška ili krediti pruženi su od strane FAO, UNDP EBRD i EIB. Slijedi sažetak glavnih bilateralnih donatora i projekata: Austrija: Austrijski ured za razvojnu saradnju i saradnju sa Istočnom Evropom (ADC) pri Federalnom ministarstvu vanjskih poslova predstavlja nukleus bilateralne pomoći Austrije, u vidu odobrenih grantova. Direktni utrošak u 2006. godini bio je € 2.6 miliona. U skladu sa prethodnim godinama, mnogo sredstava utrošeno je na projekte povratka izbjeglica, ali veliki doprinos ostvaren je kroz Projekat zemljišne knjige (LAP - Land Administration Project) kako bi se unaprijedila evidencija katastra i zemljišne knjige. LAP je veoma važan projekat jer će podržati efikasnu registraciju 58 Kao dio šireg LAP projekta kojem su ADA, GTZ i SIDA pružili svu bilateralnu pomoć prije nego što je razvijen i odobren projekat Svjetske banke, a i poslije toga. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 140 gazdinstava i zemljišta, kontrolu bolesti i proizvodnje, te mogućnost korištenja vlasničkog llista za zemljište kao garancije komercijalne kredite. LAP sufinansira Njemačka (GTZ), Sida i odnedavno Svjetska banka. Njemačka: Glavni doprinos ostvaren je putem twinning projekta koji je najvećim dijelom finansirala Evropska unija. GTZ i Bavarska inspekcijska služba u partnerstvu sa Uredom za veterinarstvo BiH radi na jačanju internih inspekcijskih službi BiH u sektoru zdravlja i higijene životinja. Trenutna podrška EU za olakšavanje upravljanja bazama podataka i za procjenu rizika dopuniće pomenuti GTZ projekat. U partnerstvu sa Austrijskom razvojnom agencijom, Sidom i odnedavno Svjetskom bankom, GTZ tokom posljednje 4 godine sufinansira važan projekat upravljanja zemljištem, a u cilju jačanja i poboljšanja procedura vezanih za zemljišni katastar i registre u BiH. Italija: U periodu 1996. – 2000., Italijanski ured za razvoj i saradnju (IDC) sufinansirao je programe rekonstrukcije na bazi multilateralnih i bilateralnih ugovora. U proteklim godinama, IDC se fokusirao na konsolidiranje osnova postavljenih neposredno poslije završetka rata. Poljoprivredne intervencije su uglavnom imale za cilj jačanje održivih načina poljoprivredne proizvodnje (organska poljoprivreda, uspostava zadruga i konzorcija). Pored toga, IDC je obezbijedio većinu finansijske podrške (€3 miliona za period 2000. - 2006.) za projekat FAO Inventar stanja zemljišnih resursa u BiH u poslijeratnom periodu (PLUD) koji je obezbijedio osnovne informacije o zemljišnim resursima, sposobnostima i rizicima u prvoj poslijeratnoj procjeni poljoprivrednog sektora. Treba istaći da je u 2006. godini 40% direktne Italijanske pomoći bilo plasirano u sektoru poljoprivrede. Ovo će u prosjeku pasti na 24% u budućnosti. Španija: Španska agencija za meñunarodnu saradnju (AECI) pruža i upravlja pomoći za BiH. Pomoć AECI-ja iznosi ukupno € 32 miliona u 2006. godini. Pola ovog iznosa utrošeno je na kredite. Prvi kredit bio je za razvoj infrastrukture, a posebno poboljšanje funkcionisanja željeznica; drugi za finansiranje mikrokreditnih organizacija u BiH, kako bi se podržao socijalni i ekonomski razvoj uključujući i ruralni razvoj. Ova dva programa nastavit će dominirati u pomoći AECI, ali se očekuje pad u odnosu na maksimum postignut tokom 2006. godine. Oko 10% sredstava AECI (€ 3 miliona) koristi se za podršku poljoprivrednog razvoja. Švedska agencija za meñunarodni razvoj (SIDA): SIDA je u procesu implementacije regionalnog programa saradnje u oblasti sigurnosti hrane i trgovine hranom i prehrambenim namirnicama. Program “Razvoj kvalitete i regulatorne infrastrukture za sigurnost hrane i kvalitet u Jugoistočnoj Evropi“ koji će započeti u junu 2007. godine i trajati do 2009. godine biće implementiran od strane Agencije za sigurnost hrane Švedske i Švedskog odbora za akreditaciju i ocjenu usklañenosti. Uključivat će Albaniju, BiH, Bugarsku, Hrvatsku, Makedoniju, Rumuniju, Srbiju, Crnu Goru i Kosovo (UNMIK). U BiH, SIDA će uložiti sredstva u iznosu od €1.0 milion tokom trajanja programa kako bi podržala zemlju u pogledu usvajanja sistema sigurnosti hrane u skladu sa meñunarodnim zahtjevima Evropske unije i WTO, a uglavnom putem twinning aktivnosti. Posebne investicijske potrebe utvrñene putem ovog SIDA programa mogu biti podržane prema komponenti A.2 projekta. Prošla pomoć u sektoru poljoprivrede imala je za cilj kreiranje radnih mjesta u poljoprivredi putem davanja početne pomoći za organsku proizvodnju u poljoprivredi, podršku za razvoj produktivnosti u poljoprivredi itd. U prosjeku je godišnje u poljoprivredu investirano oko 3-4 miliona €. Norveška: Najveći dio bilateralne pomoći Norveške bio je usmjeren na sudstvo i povezane sigurnosne sektore. Meñutim, veliki dio usmjeren je na deminiranje i razvoj infrastrukture, društveni sektor i u manjem obimu na razvoj malih i srednjih preduzeća u poljoprivredi (€ 9,000 u 2006.). Japan: U oblasti tehničke pomoći, Japanska agencija za meñunarodnu saradnju (JICA) vršila je različite vrste obuka u Japanu, slala je japanske eksperte u BiH, te implementirala mnoge studije razvoja. Izmeñu 1996. godine i marta 2006. godine, skoro 400 učesnika učestvovalo je na kursevima obuke u Japanu. Povoljni krediti su odobreni za ekonomski i poljoprivredni razvoj. Pored ovoga, STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 141 mnoge meñunarodne NVO, lokalne NVO i civilno društvo (npr. udruženja poljoprivrednika povratnika) bili su podržani putem grantova za neke vrste projekata. Japan takoñer ostvaruje značajan doprinos i donacije za multilateralne organizacije za pomoć kao što su Svjetska banka, Azijska razvojna banka itd. Sredstva se uz odobrenje Japana koriste za podršku razvoja putem grantova i tehničke pomoći. Ovo je veoma značajno za BiH jer sadašnja legislativa zabranjuje zaduživanje kod razvojnih banaka kako bi se platila tehnička pomoć. Kanada: Kanadska agencija za meñunarodni razvoj (CIDA) upravlja sa oko 80% budžeta za pomoć koju daje Kanada. CIDA je utrošila više od CAD $130 miliona putem bilateralne pomoći za BiH. CIDA trenutno ima sljedeće prioritete u BiH: vladavina zakona, zdravstvo i obrazovanje. Pored toga, jednakost spolova (sufinansirano sa UNDP-om), okoliš, zaštita djece i izbjeglica su integrisani u teme koje se preklapaju. CIDA u BiH djeluje kao agencija za grantove. Prosječni utrošak CIDA tokom proteklih godina bio je CAD $ 5.3 miliona (€ 3.7 miliona) godišnje. U 2006. godini, CIDA je utrošila oko CAD $ 6.3 miliona (€ 4.4 miliona) neto i CAD $ 6.5 miliona (€ 4.5 miliona) uključujući transfere multilateralnim agencijama u BiH. Malo više od € 64.000 utrošeno je na sektore poljoprivrede i šumarstva. Američka agencija za meñunarodni razvoj (USAID): USAID podržava poljoprivredu sa reformama u oblasti sigurnosti hrane, a posebno u racionaliziranju inspekcija kako bi se ojačalo poslovno okruženje (projekat SPIRA-pojednostavljivanje aktivnosti izdavanja dozvola i režima inspekcija) i obezbijedili početni savjeti za mala i srednja agro-prehrambena preduzeća (projekat LAMP-povezivanje poljoprivrednog tržišta sa proizvoñačem). U okviru SPIRA projekta podržane su aktivnosti u pripremi novih propisa o inspekcijama, a radi se i na bankarskom programu javne uprave za kredite kako bi se pomogla uspostava jedinstvenih uprava za inspekcijske poslove u oba entiteta. Trenutno pruža podršku racionaliziranju procedura i poboljšanju praćenja i analize rizika. Projektna podrška jačanju inspekcijske koordinacije i informacijske tehnologije će pružiti dopunu ovom programu i inicijativi SPIRA. U okviru LAMP-a, inovativna mala preduzeća sa uspješnom prodajom na domaćem i/ili meñunarodnom tržištu dobivaju grantove kao pomoć u kupovini mašina itd. kako bi se mogla povećati proizvodnja u cilju odgovora na održivu tržišnu potražnju. USAID sponzorira projekat ELMO kojim se jača sudski sistem u podršci implementacije inspekcija. Švicarska: Oko 10% pomoći koja se daje BiH od strane Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) usmjerena je na poljoprivredni sektor. SDC očekuje da će se ovaj udio povećati na 15% tokom 2007. godine. Glavni dio pomoći (€ 36,000) daje se za promociju malih i srednjih preduzeća u sektorima voća i povrća u oblasti Banja Luke i Tuzle. FAO: Pored razvoja odvojenih poljoprivrednih strategija za entitete u 1996.-8. godini, FAO je, finansijski podržan od vlada Italije i Holandije sa materijalnom podrškom UNDP-a, implementirao projekat Inventar stanja zemljišnih resursa u BiH u poslijeratnom periodu (PLUD)’ u periodu 2000. - 2006. Ovim su obezbijeñene osnovne informacije o zemljišnim resursima, sposobnostima i rizicima u poslijeratnoj ocjeni sektora poljoprivrede. Od tada nisu poduzete veće aktivnosti ili projekti. UNDP: UNDP je utrošio oko USD 16 miliona (€ 12.5 miliona) u 2006. godini sa tendencijom nastavka takve pomoći u narednim godinama. Više od 60% doprinosa UNDP-a je utrošeno za razvoj ekonomskog i socijalnog sektora putem tri glavna programa – projekat procjene stanja ljudskih prava i razvoja u općinama (RMAP), projekat strateškog planiranja lokalnih vlasti, SUTRA, projekat za povratnike i lokalni razvoj, program regionalne obnove u Srebrenici. UNDP BiH je takoñer aktivan u podršci jednakosti spolova prema akcionom planu vlade za jednakost spolova. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 142

2.4. Harmonizacija sa EU (BiH) Srednjoročna razvojna strategija BiH (PRSP) 2004-2007, objavljena u maju 2004. godine, odreñuje strateške ciljeve i zahtjeve za sve važne ekonomske i socijalne sektore BiH. Strategija je osmišljena da implementira tri ključna cilja: stvori uslove za održiv i uravnotežen ekonomski razvoj, smanji siromaštvo i ubrza EU integracije. Srednjoročna razvojna strategija uključuje akcioni plan koji ima više od 850 pojedinačnih preporuka (akcionih tačaka) u skladu sa sektorskim ciljevima. Ove preporuke su uveliko prihvaćene u BiH. One su obezbijedile smjernice za pripremu Strategije za integraciju BiH u Evropsku Uniju, koju je pripremio i 2005. godine objavio Odjel za evropske integracije. Meñutim, u velikom broju slučajeva, akcione tačke nisu završene do utvrñenih rokova (većinom 2005. i 2006. godina) ili do sada . Razlozi su mnogobrojni i, izmeñu ostalog, su veliki broj predloženih akcija, njihova kompleksnost, neuspjeh u sistematičnom odreñivanju prioriteta unutar sektora ili podsektora i nedostatak mehanizama za monitoring na najvišem nivou vlasti. Kako bi se prevazišli ovi problemi, Vijeće ministara BiH je, u maju 2004. godine, osnovaloJedinicu za ekonomsko planiranje i implementaciju (EPPU).. Jedinica je administrativno vezana za ured predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Do sada je EPPU – ured za monitoring i implementaciju (PIMU) pripremio tri polugodišnja izvještaja o implementaciji mjera iz Srednjoročne razvojne strategije BiH. Na osnovu ovih izvještaja, izvršen je glavni pregled Srednjoročne razvojne strategije u 2006. godini pod odgovornošću i vodstvom EPPU. U oktobru 2006. godine objavljena je izmijenjena Srednjoročna razvojna strategija. Tekst sadrži izmijenjene sektorske strategije (uključujući poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i vodoprivredu). U izmjenjenoj strategiji, kao dodatak nalazi se novi set akcionih tačaka koji treba čitati u skladu sa akcionim tačkama stategije iz 2004. godine. Kako bi se pomoglo u utvrñivanju i pregledu prioriteta, akcione tačke za sektore poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja preuzete su iz dva seta akcionih planova Srednjoročne razvojne strategije i poredane u grupe koje odgovaraju navedenim podsektorima. Ovi veliki dokumenti mogu se, na zahtjev, dobiti u Sektoru poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja MoFTER-a.

2.4.1. Tržišna podrška Malo ili nimalo napretka je ostvareno u usklañivanju politika i zakona BiH vezanih za tržišnu podršku, a sa sljedećim važnim aspektima tekuće i buduće politike tržišne podrške EU:
Harmonizacija, pojednostavljivanje i fokusiranje mjera podrške i finansijskih resursa entiteta i Brčko Distrikta na sektore ili proizvode i veličinu gazdinstava koja imaju stvarne konkurentske prednosti, te povezivanje proizvodnje i podrške ulaganju;
Priprema strategije i akcionog plana za progresivnu zamjenu tekućih subvencija zasnovanih na proizvodnji sa direktnim plaćanjem koja nisu vezana za nivo proizvodnje;
Progresivna priprema svih daljnih izmjena koje su potrebne za usklañivanje uvoznih i izvoznih dadžbina, te drugih trgovinskih mjera BiH sa zahtjevima tekućih i budućih trgovinskih sporazuma EU (uključujući SAA), obaveze CEFTA-e i zahtjeve WTO-a (uključujući SPA protokol).;
Reforma postojećih politika za nivoe prehrambenih rezervi i politika za kupovinu i prodaju rezervi uzevši u obzir progresivno smanjivanje ili ukidanje intervencije za podršku cijenama na tržištu EU. S druge strane, pripremaju se mjere za legislativu i izgradnju kapaciteta za: STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 143
Uspostavu Agencije za plaćanje (prvi korak predstavlja usvajanje zakona kojim se predviña uspostava Ureda za usklañivanje i koordinaciju sistema plaćanja);
Poboljšanje zemljišnog katastra;
Kreiranje objedinjenog registra gazdinstava;
Kreiranje objedinjenog registra klijenata;
Poboljšanje statistike o poljoprivredi i proizvodnji (uključujući račune gazdinstava, cijene i trgovinske tokove).

2.4.2. Ruralni razvoj Postoji vrlo veliki jaz izmeñu sadašnjeg EU acquis-a za ruralni razvoj i postojećih zakona, te institucionalnih kapaciteta za ruralni razvoj u BiH. Ključni nedostaci su:
BiH, entiteti i Brčko Distrikt nemaju strategiju i opći zakon kojim se uspostavlja cjelokupni okvir, ciljevi i pristup za ruralni razvoj. Opći zakoni o subvencijama entitetskih ministarstava poljoprivrede i Brčko Distrikta, te godišnji pravilnici omogućavaju ovim institucijama da pruže finansijsku podršku za ruralni razvoj, ali bez jasnog utvrñivanja ciljeva i politika.
Ne postoji politika ili pravna dokumentacija kojom se utvrñuju različiti ciljevi regionalnog razvoja, ruralnog razvoja i programa za srednja i mala preduzeća, odgovorna ministarstva i njihova izvršna/sprovedbena tijela u BiH i entitetima.
Ne postoje zakonske mjere kojima se daju ovlasti lokalnim ruralnim zajednicama da uspostave nevladina tijela za lokalno djelovanje i implementaciju (u skladu sa smjernicama EU LEADER+ program), te planiranje i pregled lokalnog ruralnog razvoja.
Vlade nemaju obavezu da pripremaju višegodišnje i godišnje dokumente za programiranje ruralnog razvoja niti da konsultiraju ruralne zajednice i nevladine organizacije u vezi prioriteta koje je vlada odabrala za podršku putem sredstava vlade u ruralnim područjima (kao direktne subvencije ili kao budžetsku raspodjelu za poboljšanje infrastrukture i socijalnih uslova (uključujući zdravstvo, obrazovanje, socijalnu skrb)).
Razrañeni su mehanizmi implementacije, a posebno razvoj adekvatnih i transparentnih kriterija prihvatljivosti, te jasno definisani mehanizmi i parametri za odabir predloženih projekata koji će biti finansijski podržani u programima u 2007-2008 godini.
Ne postoje kapaciteti, niti zakonske ovlasti za vladu i sprovedbene agencije za prikupljanje informacija, praćenje i pregled programa i projekata u cilju definisanja njihove efikasnosti, efektivnosti, uticaja i održivosti.
Ne postoji državni okvir za efektivnije korištenje meñunarodne pomoći putem koordinacije i integracije programiranja i planiranja, te implementacije projekata kako bi se omogućilo testiranje različitih programa za ruralni razvoj u BiH.

2.4.3. Veterinarski sektor Državni Ured za veterinarstvo, kao organ nadležan za sektor veterinarstva, ima sve snažniju ulogu. Pripremom neophodnih podzakonskih akata, pokrenuta je sprovedba Zakona o veterinarstvu BiH. Usvojeni su sljedeći podzakonski akti, ali ih je ipak potrebno djelimično uskladiti sa EU legislativom: - Pravilnik o označavanju životinja i shemi kontrole kretanja životinja u BiH (Službeni glasnik BiH br. 28/03) - Odluka o postupku i mjerama za suzbijanje, kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 144 Jezika (Službeni glasnik BiH br. 28/03 ) - Naredba o zabrani primjene odreñenih veterinarskih lijekova na životinjama za proizvodnju prehrambenih proizvoda (Službeni glasnik BiH br. 29/03) - Odluka kojom se utvrñuju mjere za sprečavanje kontrolu i iskorjenjivanje transmisivih spongiformnih encefalopatija (Službeni glasnik BiH br. 31/03) - Odluka o veterinarskoj svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja i pošiljaka životinjskog podrijetla u unutarnjem i meñunarodnom prometu. (Službeni glasnik BiH br. 33/03) - Odluka o zarazim bolestima (Službeni glasnik BiH br. 44/03) - Odluka o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze životinja (Službeni glasnik BiH br. 44/03) - Odluka o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje infektivne anemije kopitara (Službeni glasnik BiH br. 44/03) - Odluka o praćenju rezidua odreñenih tvari u živim životinjama i u proizvodima životinjskog podrijetla (Službeni glasnik BiH br. 1/04) - Odluka o mjerama zaštite od zaraznih i parazitskih bolesti i njihovom provoñenju i financiranju u 2004. godini (Službeni glasnik BiH br. 3/04) - Odluka o veterinarsko zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati objekti za uzgoj, proizvodnju i stavljanje u promet riba i proizvoda od riba, te rakova i proizvoda od rakova (Službeni glasnik BiH br. 5/04) - Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o veterinarskoj svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja i pošiljaka životinjskog podrijetla u unutarnjem i meñunarodnom prometu (Službeni glasnik BiH br. 14/04) - Odluka o uvjetima uvoza i provoza živih životinja, proizvoda i namirnica životinjskog podrijetla, lijekova, stočne hrane i otpadaka u Bosnu i Hercegovinu (Službeni glasnik BiH br. (17/04) - Odluka o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlašteni veterinarski dijagnostički laboratoriji (Službeni glasnik BiH br. 25/04) - Odluka o usvajanju plana praćenja i kontrole rezidua za 2004. godinu (Službeni glasnik BiH br. 31/04) - Naredba o uplatnom računu za naknade koje se uplaćuju za izdavanje rješenja o nepostojanju veterinarsko zdravstvenih smetnji za uvoz i provoz pošiljaka roba koje podliježu veterinarsko-zdravstvenoj kontroli (Službeni glasnik BiH br. 45/04) - Odluka o preuzimanju veterinarskih inspektora iz entitetskih ministarstava i odjela Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa – Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH br. 46/04) - Odluka o uvjetima i načinu rada graničnih veterinarsko-inspekcijskih prijelaza u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH br. 49/04) - Odluka o financiranju Programa posebne namjene- monitoringa rezidua Ureda za veterinarstvo BiH (Službeni glasnik BiH br. 51/04) - Odluka o visini naknade za izdavanje svjedodžbe - Odluka o uvjetima i trajanju karantene za uvezene životinje (Službeni glasnik BiH br. 54/04) - Odluka o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovom provoñenju i financiranju u 2005. godini (Službeni glasnik BiH br. 5/05) - Odluka o visini naknade za obavezne veterinarsko-zdravstvene preglede u prometu preko granice Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH br. 5/05) - Odluka o provedbi obvezatnih mjera u odobrenim objektima radi smanjenja mikrobioloških i drugih onečišćenja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (Službeni glasnik BiH br. 8/05) - Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlašteni veterinarski dijagnostički laboratoriji (Službeni glasnik BiH br. 16/05) - Odluka o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla (Službeni glasnik BiH br. 27/05) - Odluka o izmjenama odluke o veterinarskoj svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja i pošiljaka životinjskog podrijetla u unutarnjem i meñunarodnom prometu (Službeni glasnik BiH br. 35/05) STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 145 - Odluka o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima koji moraju biti ispunjeni prilikom stavljanja u promet žive ribe, rakova i mekušaca, te proizvoda dobivenih od njih (Službeni glasnik BiH br. 62/05) - Odluka o usvajanju Plana praćenja i kontrole rezidua za 2005 godinu (Službeni glasnik BiH br. 67/05) - Odluka o odreñivanju ovlaštenih laboratorija u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH br. 68/05) - Naputak za provoñenje Plana monitoringa rezidua (Službeni glasnik BiH br. 68/05) - Odluka o mjerama kontrole bruceloze malih preživača i uvjetima za odreñivanje zdravstvenog statusa stada ovaca i koza glede bruceloze malih preživača (Službeni glasnik BiH br. 70/05) - Odluka o izmjenama Odluke o odreñivanju ovlaštenih laboratorija u BiH (Službeni glasnik BiH br. 90/05) - Odluka o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti životinja i njihovom provoñenju i financiranju u 2006 godini (Službeni glasnik BiH br. 12/06) - Odluka o veterinarskim pregledima životinja u prometu preko granice BiH, (Službeni glasnik BiH br. 42/06) - Odluka o načinu obavljanja veterinarskog pregleda hrane za životinje, veterinarskih lijekova, medicinskih pomagala, otpadaka životinjskog podrijetla i drugih tvari kojima se može prenijeti zarazna bolest u prometu preko granice BiH. (Službeni glasnik BiH br. 42/06) - Odluka o načinu obavljanja veterinarsko-zdravstvenog pregleda i kontrole životinja prije klanja i proizvoda životinjskog podrijetla (Službeni glasnik BiH br. 82/06) - Naredba o zabrani promjene odreñenih tvari u liječenju riba (Službeni glasnik BiH br. 33/07) - Izmjena Odluke o provoñenju obvezatnih mjera u odobrenim objektima radi smanjenja mikrobiloloških i drugih onečišćenja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla namjenjenih ishrani ljudi (Službeni glasnik BiH br. 33/07) - Odluka o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti životinja i njihovom provoñenju i financiranju u 2007. godini. (Službeni glasnik BiH br. 35/07) Pripremljen je prvi "plan za monitoring rezidua». Uspostavljen je „državni sistem za kontrolu i izvještavanje o infektivnim bolestima. Pripremljen je „priručnik djelovanja“ za graničnu veterinarsku inspekciju. Poduzete su odgovarajuće mjere kao odgovor na izbijanje ptičje grupe i drugih zaraznih bolesti u regionu. Usvojena je odluka o uspostavi službenih i referentnih laboratorija kako bi se ispoštovali standardi EU. Meñutim, u implementaciji gore navedenih propisa postoji ozbiljan zastoj izazvan nedostatkom ljudstva i finansijskih resursa i slabom koordinacijom izmeñu veterinarskih službi države i entiteta.Ostvareno je malo napretka u pogledu pozicija veterinarske inspekcije. Usvojena je Odluka o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja, obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog porijekla ( Službeni glasnik BiH, br: 27/05). Ova Odluka ima za cilj da riješi nedostatak HACCP-a u Bosni i Hercegovini, ali implementacija nije završena, s tim da je HACCP definisan Odlukom o provedbi obvezatnih mjera u odobrenim objektima radi smanjenja mikrobioloških i drugih onečišćenja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi ( Službeni glasnik BiH, br. 8/05 i 33/07). Kako bi izvozili na tržište EU, Bosna i Hercegovina treba odgovarajuće laboratorije i tijela za certifikaciju. Stvarna uspostava referentnih laboratorija je u toku. Samo jedna laboratorija za hranu i stočnu hranu je akreditovana od strane tijela za akreditaciju BiH (BATA) u skladu sa meñunarodno priznatim standardima akreditacije. Uspostavljene su referentne laboratorije za monitoring i kontrolu zdravlja životinja i rezidua u skladu sa standardima EU. Implementacija programa za identifikaciju i kontrolu kretanja životinja dovedena je u opasnost nereguliranom ponudom ušnih markica za stoku. Pripreme za identifikaciju i registraciju ovaca, koza i svinja su u toku i rade se uz pomoć projekta svjetske banke. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 146

2.4.4. Fitosanitarni sektor U fitosanitarnom sektoru u periodu od 2003. do 2006. godine napravljen je značajan napredak. Meñutim, još mnogo treba biti urañeno u ovom sektoru. Prije svega treba kadrovski popuniti Upravu, i to profilom kadra koji može odgovoriti poslovima i zadacima koji će im biti dati u nadležnost. Nakon toga, Uprava u skladu sa ovlaštenjima utvrñenim u zakonima, treba pokrenuti i realizovati aktivnosti na izradi i usvajanju propisa koji će omogućiti implementaciju zakona koji su doneseni na nivou države: Zakon o zaštiti zdravlja bilja, Zakon o sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednog bilja, Zakon o mineralnim ñubrivima, Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima i Zakon o zaštiti novih sorti poljoprivrednog bilja. Stvaranje preduslova i početak implementacije usvojenog zakona za zdravlje bilja će omogućiti da se zaštiti sigurnost hrane proizvedene od biljaka i da se osigura zdravstveni i kvalitativni status usjeva, da se reguliše trgovina biljem i biljnim proizvodima, kako unutar države kao i sa ostatkom svijeta usklañena sa meñunarodnim standardima za zadravlje bilja i obavezama, te početi sa implementacijom preventivnih mjera da bi se osigurala od unošenja i širenja štetnih organizama za bilje i biljne proizvode unutar teritorije BiH. Početkom implementacije odredbi zakona o fitofarmaceustskim sredstvima, Bosna i Hercegovina će uspostavi sisteme da se nadzire prodaja i upotreba sredstava za zaštitu bilja (pesticida) na osnovu propisanih standarda za monitoring i kontrolu rezidua pesticida. Pored toga, bez usvajanja propisa, nije moguće osigurati kvalitativne uvjete za prodaju sjemena i sadnog materijala kako unutar teritorije BiH, tako ni izvan teritorije BiH, a posebno ako se zna da ovo zakonodavstvo obuhvata i zaštitu intelektualnog prava vlasništva za sorte biljaka, kao i očuvanje i korištenje genetskih resursa. Pored toga, usvajanjem propisa, dokumenti koji trebaju da prate bilje, biljne proizvode i druge regulisane objekte, sjeme, sadni materijal i reprodukcioni materijal poljoprivredenog bilja će biti usaglašeni i izdati po procedurama i u formama koje se zahtjevaju po meñunarodnim standardima. Za sve navedeno, osim osnovnog preduvjeta da se pripreme i usvoje nedostajući propisi, treba imati na umu da će biti potrebno i vrijeme u kojem će se morati organizovati edukacija, opremanje i osposobljavanje kadrova i izgradnja institucija kako bi mogli da implementiraju ovo zakonodavstvo. Zbog svega navedenog, neophohodno je po hitnoj proceduri uposliti službenike i zaposlenike Uprave ( 28 osoba) do kraja 2008. godine i na taj način obezbjediti preduslove za gradnju funkcionalnog fitosanitarnog sistema u BiH.

2.4.5. Prehrambeni sektor Uz tehničku pomoć EU (ITR) za usklañivanje propisa BiH sa zahtjevima EU tokom 2006-7. godine pripremljeni su nacrti akata koji se odnose na materijale koji dolaze u kontakt sa hranom (11), aditivi (6), kontaminanati (7), higijena hrane (4) i označavanje (2). Još uvijek su na razmatranju u Agenciji za sigurnost hrane BiH. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 147

2.4.6. Sektor ribarstva Bosna i Hercegovina ostvarila je napredak u ispunjavanju uslova za izvoz ribljih proizvoda u EU. Očekuje se da će takav izvoz biti moguć kada se ispune uslovi EU u vezi sa legislativom, laboratorijama, nadležnim tijelima, gazdinstvima i sigurnosnim kontrolama. U skladu sa misijom Ureda Evropske komisije za prehranu i veterinu u 2006. godini, vlasti Bosne i Hercegovine podnijele su traženu dokumentaciju, što će stvoriti osnovu za moguću izmjenu statusa u vezi sa izvozom. Ovaj sektor je potrebno posmatrati u širem kontekstu posebno kada se ima u vidu da je Bosna i Hercegovina pomorska, Mediteranske zemlja, i da je ovaj status potvrñen i pristupanjem Bosne i Hercegovine Mediteranskoj Uniji 13.07. 2008. godine čime je preuzela obaveze koje će se sukcesivno dogovarati i primjenjivati najsavremenuija dostignuća u oblasti pomorstva, zaštiti ribljih resursa, zaštite okoliša kao i mogućnost razvoja održivog bavljenja ribarstvom i sticanja dovoljnog dohodka, praćenje budućih okvirnih planova EU za poboljšanje procjena uzgojenih riba izvan EC u skladu sa potpisanom Konvencijom o Zakonu o Moru [United Nations Convention on the Law of the Sea - UNCLOS]. Bosna i Hercegovina je potpisala ovu Konvenciju 1994. godine. U kontekstu EU dokumenata koje se bave ribarstvom pod ovim pojmom se često misli na pomorsko ribarstvo i ova oblast je poseban predmet kada je u pitanju davanja ustupaka za korištenje ovih resursa drugim zemljama članicama EU.

2.4.7. Sektor vode U vezi sa kvalitetom vode postoji odreñeni napredak. Zakon o vodi koji integrira principe Okvirne direktive za vodu EU usvojen je u Republici Srpskoj i Federaciji. Bosna i Hercegovina je potpisala meñunarodnu konvenciju za zaštitu rijeke Dunava i predviñena je njena implementacija. Prikupljanje podataka u ovoj oblasti još uvijek ne funkcionira dobro i izvještavanje prema Evropskoj agenciji za okoliš nije sistematično. Loš kvalitet vode i nedovoljna obrada otpadnih voda ostaje ključni izazov u vezi sa okolišem.

2.4.8. Sektor šumarstva Ostvaruje se dobar napredak u implementaciji reformi koje se odnose na odvajanje administracijskih od ekonomskih funkcija u šumarstvu.

2.4.9. Ostalo Nije ostvaren napredak u pripremi legislative usklañene sa zakonima EU o organskoj proizvodnji i označavanju, zaštićenim nazivima i porijeklu, registraciji recepata i metoda proizvodnje, državnoj pomoći u sektorima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 148

2.5.1. Kratki pregled SWOT analize PREDNOSTI SLABOSTI MOGUĆNOSTI OPASNOSTI Struktura poljoprivrednog i prehrambenog Struktura poljoprivrednog i prehrambenog Struktura poljoprivrednog i prehrambenog Struktura poljoprivrednog i prehrambenog sektora sektora sektora sektora Obaveza poljoprivrednika na samo-dovoljnu Pogodni i raznoliki agro-klimatski uslovi za Nema jasne komparativne prednosti u bilo Promovirati i razviti komparativnu prednost proizvodnju umjesto na tržišnu proizvodnju većinu tipova poljoprivredne proizvodnje kojoj oblasti proizvodnje kod izvjesnih tipova proizvodnje Politička želja za podršku reformi zemljišta i Visoki omjer korisnog poljoprivrednog Korištenje zemljišta ograničeno zbog slabog Razviti sigurno tržište zemljišta i sistem privlačenje potrebnih investicija zemljišta pogodnog za poljoprivrednu proizvodnju i nesigurnog sistema držanja zemlje u posjedu posjedovanja zemljišta Otpor poljoprivrednika prema inovacijama i Veliki i slabo razvijeni šumarski resursi Nedostatak inovacija i upotreba moderne Promovirati povećano razumijevanje i podešavanje tradicionalne prakse gazdinstva Sačuvani pejzaži i tradicionalna tehnologije u gazdinstvima korištenje modernih tehnologija na gazdinstvima Nedostatak finansijskog kapitala i prihoda koji bi poljoprivredna praksa Mala gazdinstva, povećan broj ljudi koji se Uvesti politiku povećanja veličine gazdinstva stvorili prilike za povećanje veličine gazdinstava Većinu poljoprivrednog zemljišta posjeduju povremeno bave poljoprivrednom i povećano kako bi se spriječilo dalje usitnjavanje zemljišta Nepostojanje želje poljoprivrednika i dorañivača porodična gazdinstva koja mogu da proizvedu usitnjavanje zemljišta Uvesti politiku promoviranja grupa da formiraju organizacije sa i/ili grupe za samo-pomoć visoko kvalitetne proizvode koji se dobro plasiraju Ograničena organizacija, koordinacija i/ili proizvoñača i dorañivača Ograničeni investicioni fondovi na raspolaganju na tržištu integracija proizvoñača i dorañivača Razviti strategiju konkurentnosti sektora i za razvoj novih usluga Povećana svijest o meñunarodnim Ograničeni napredak u poboljšanju akcioni plan Nedostatak znanja ili interesa za zahtjeve standardima i potrebi za jačom konkurencijom konkurentnosti ili usaglašavanja sektora sa Razviti mrežu usluga u cilju podrške meñunarodnih standarda meñunarodnim standardima kreiranju akcionog plana STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 149 PREDNOSTI SLABOSTI MOGUĆNOSTI OPASNOSTI Učinak poljoprivrednog i prehrambenog Učinak poljoprivrednog i prehrambenog Učinak poljoprivrednog i prehrambenog Učinak poljoprivrednog i prehrambenog sektora sektora sektora sektora Kapaciteti poljoprivrednika da iskoriste prednosti Nivoi produktivnosti se postepeno Nivoi proizvodnje ispod onih postignutih kod Poboljšanje nivoa produktivnosti uvoñenjem nove politike podrške povećavaju u poreñenju sa zadnjom dekadom glavnih konkurenata u susjedstvu u zemljama inovativne politike podrške tržištu i usluga Nedostatak finansiranja ili obaveza vlade i donatora predratnog nivoa Zapadnog Balkana i u EU. Niska proizvodnja daje dovoljno prostora za za podršku razvoju novih usluga Rast i povećana specijalizacija u izvjesnim Nizak obim viška koji se može plasirati na povećanje od komparativno jeftinih poboljšanja u Opšta klima investiranja i slab okvir politike za pod-sektorima tržište iz primarne proizvodnje i ograničeni upotrebi inputa i usvajanja uspostavljenih tehnika. privlačenje i zaštitu investicionog kapitala. Uspostavljanje sektora dorade za izvjesne raspoloživi investicioni kapital za doradñivanja na Povećanje tržišnih prilika kroz proširenje Brzina povećanja konkurentnosti odreñenih ključnih robe i povećana dodatna vrijednost aktivnosti na gazdinstvima informacija o poljoprivrednim tržištima i drugim zemalja bivše Jugoslavije gazdinstvima Ograničena veličina i efikasnost sektora servisnim uslugama Nedostatak dinamike i mobilnosti ruralne radne Iskustvo u trgovini sa bivšim jugoslovenskim doradñivačke industrije i ozbiljno nisko ulaganje u Promovirati investiranje i nove dorañivačke snage u sektoru. zemljama nove tehnologije dorade. tehnologije kroz nove politike na nivou gazdinstva Nevoljnost mladih ljudi da ostanu u ruralnim Agro-prehrambeni i šumarski sektor Gubitak tradicionalnih tržišta u zemljama i doradñivačkih kapaciteta. sredinama. upošljavaju značajan dio aktivne radne snage bivše Jugoslavije. Promovirati generički brend proizvoda Nevoljnost starijih ljudi da se odreknu svojih Agro-prehrambeni sektor i šumarstvo Opadajuća i stara aktivna radna snaga u Bosne i Hercegovine u zemljama bivše gazdinstava/zemljišta. značajno doprinose BND u Bosni i Hercegovini i sektoru. Jugoslavije. Nedostatak kvalitetnih proizvoda u cilju zaradama pri izvozu Opadajući udio u BNP u zadnjoj dekadi. Uvesti šeme koje će privući mlade meñunarodnog promoviranja Agro-prehrambeni izvoz se postepeno Dramatično povećanje uvoza u agro- poljoprivrednike i ohrabriti rano penzionisanje Visoki troškovi investiranja u razvoj efikasnog povećava u zadnje 3 – 4 godine prehrambenoj industriji u zadnje 3 do 4 godine današnjih poljoprivrednika sanitarnog i fito-sanitarnog sistema. povećanje trgovačkog deficita. Napraviti okvir i usluge politike za promoviranje izvoza. Povećati domaću konkurentnost i ojačati sisteme ne-tarifne zaštite (posebno sanitarnu i foto-sanitarnu) – vidjeti slabosti STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 150 PREDNOSTI SLABOSTI MOGUĆNOSTI OPASNOSTI Ruralna struktura Ruralna struktura Ruralna struktura Ruralna struktura Velika i različita ruralna populacija Nema definisanih ruralnih područja Definirati ruralna područja Politička volja i koncenzus o definicijama. Jedinstveni pejzaži, bogati i raznoliki prirodni Velike ali nedokumentovane promjene u Preuzeti poljoprivredni popis i ustanoviti Nedostatak ljudskih i finansijskih resursa za resursi i biodiverzitet. ruralnim područjima stvarnu efikasnu bazu podatka ruralnih područja postizanje koncenzusa. Bogata kultura i tradicija ruralnih područja Povećana migracija selo-grad i povećana Razviti jasnu politiku ruralnog razvoja kako Nezaustavljivi trend u migraciji selo-grad i Čista ruralna područja i zemljište zbog polarizacija ruralnih zajednica bi se usporio trend migracije selo-grad i povećana polarizacija zbog ekonomskog pada smanjene upotrebe agro-hemijskih sredstava Nema koordinacione strukture za širenje i polarizacija. ruralnih područja. Sve jači i detaljniji popis ruralnih područja razvoj popisa i indikatora ruralnog nivoa za u BiH. Uspostaviti koordinacione strukture za Nedostatak političkog angažovanja za koje razvijaju općinske strukture (uz pomoć Nema efikasnog sistema koji bi pratio okolišne širenje i razvoj ruralnog popisa u BiH i uspostaviti uspostavljanje efikasnih koordinacionih struktura i meñunarodnih donatora). promjene u ruralnim područjima indikatore. indikatora na nivou BiH. Blizina Hrvatskoj obali i ponovno Uspostaviti efikasan sistem praćenja Nedostatak ljudskih i finansijskih resursa za uspostavljanje turističke potražnje za regionalnom utjecaja okoline u ruralnim područjima. planiranje, pripremu, implementaciju i praćenje hranom i mjestima interesa sistema praćenja utjecaja okoliša u ruralnom područjima. Rurani učinak Ruralni učinak Ruralni učinak Ruralni učinak Povećani rast lokalnih akcionih grupa Ograničen protok informacija izmeñu Povećano investiranje u promoviranje LAG- Nedostatak saradnje izmeñu državnih i ne- (LAG/NGO) na ruralnoj zajednici (poduprijet državnih i ne-državnih ruralnih interesenata ova i sistema za povećani protok informacija državnih interesenata i nedostatak kapaciteta za meñunarodnim organizacijama) ograničeno korištenje identifikacije izmeñu države i ne-državnih ruralnih interesenata. implementaciju programa/projekta identifikacije na Uvoñenje niza učesnika na lokalnom nivou projekta/programa u procesu planiranja ruralnog Uvodjenje/institucionalizacija svim nivoima. koji se bave planiranjem/kapacitetima i razvojem razvoja. projekta/programa identifikacije procesa Nedostatak političkog angažovanja za razvoj prioritetnih, lokalnih, ruralnih razvojnih programa. Nema integrisanih programa ruralnog planiranja ruralnog razvoja. integrisanog programa ruralnog razvoja na Stope urbanog i ruralnog siromaštva slične i razvoja koji su razvijeni i/ili implementirani na Razvoj integrisanog programa ruralnog entitetskom ili državnom nivou. stabilne entitetskom ili državnom nivou. razvoja na entitetskom i državnom nivou. Nevoljnost/nesposobnost za efikasno Ima nekih dokaza rastućeg privatnog Nivoi siromaštva u ruralnim područjima Uspostaviti sistem praćenja siromaštva i ciljanje na ranjivu ruralnu populaciju i ruralnog sektora (SME) statični u nekim područjima opadaju) uvesti ciljanu politiku smanjenja ruralnog nesposobnost da se iskoristi prednost ciljanih Minimalna ruralna diverzifikacija prihoda siromaštva. šema. koje stvaraju aktivnosti u ruralnim područjima. Promovirati ruralnu diverzifikaciju/pojačane Nedostatak održive ruralne diverzifikacije aktivnosti koje će stvoriti veći prihod u ruralnim prihoda od aktivnosti u ruralnim područjima. sredinama putem uvoñenja politike inovativnog ruralnog razvoja. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 151 PREDNOSTI SLABOSTI MOGUĆNOSTI OPASNOSTI Institutcionalna struktura Institutucionalna struktura Institutcionalna struktura Institutucionalna struktura Strategije sektora su razvijene na Nema efikasne saradnje BiH po pitanju Razviti efikasan BiH okvir koordinacija i Otpor koordinacije na BiH nivou u vezi entitetskim nivoima.l strategija i politike efikasne implementacije postepenu harmonizaciju politika. strategija i politike i ograničeni kapaciteta na Nema ključne razlike izmeñu entitetskog planiranja, praćenja i ocjenjivanja. Uspostaviti efikasan sistem praćenja i državnom nivou za voñenje procesa. pravnog i političkog okvira. Slabo rukovoñenje strukturama, ocjenjivanja politike. Nedostatak raspoloživih ljudskih resursa, Postoji nekolicina iskusnih osoba i informacionim sistemima i servisnim strukturama Povećati resurse za jačanje upravljanja kapitala opšte podrške novim institucionalnim stručnjaka u ministarstvu. u podršci sektoru. sektorom, informacionim sistemima i uslugama. sistemima i uslugama. Obnovljeni interes za donatorsku zajednicu Ograničeno osoblje u ključnim područjima Proširiti kapacitete osoblja na svim nivoima Ograničena stimulacija za privlačenje u razvojnom sektoru. vezanim za poboljšanje konkurentnosti i razvoja povezano sa implementacijom nove strategija osoblja višeg kalibra za jačanje sistema javnog Okvirna mapa razvoja razvijena sa ciljem ruralnih područja. sektora. sektora i usluga. jačanja institucionalnih struktura u uspostavljanju Ograničeni mehanizmi koordinacije Uspostaviti efikasan mehanizam Nevoljnost donatora da aktivno učestvuju u koncenzusa na putu progresa. donatora. koordinacije donatora. koordinacionim mehanizmima. Nedovoljno političke obaveze za podršku Lobirati za podršku na višem nivou Nekonzistentna i promjenljiva politika potrebnim institucionalnim promjenama i jačanju odlučivanja u pogledu institucionalnih obaveza za podršku institucionalnoj reformi. (posebno na državnom nivou). promjena/jačanja. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 152 PREDNOSTI SLABOSTI MOGUĆNOSTI OPASNOSTI Institutionalni učinak Institucionalni učinak Institutucionalni učinak Instituticionalni učinak Poboljšane informacije na raspolaganju u Ne postoji sveobuhvatna i pouzdana Uspostaviti sveobuhvatnu Dovoljno fondova na raspolaganju za vezi agro-prehrambene industrije i djelomični statistika, sistemi ili servisi u poljoprivredi, statistiku/informacione sisteme i usluge u podršku razvoju novim sistemima i uslugama. klasteri informacija o sistemima gazdinstava. prehrambenoj industriji ili ruralnom sektoru. poljoprivredi, prehrambenoj industriji i ruralnom Tekuća obaveza za ciklus planiranja Povećana budžetska podrška sektoru. Ne postoje jasni planovi za podešavanje i sektoru. budžeta i nevoljnost suočavanja sa procesom Neki dokazi o javno-privatnom finasiranju bolje korištenje novih fondova i praćenje njihovih Uspostaviti multi-godišnje programiranje i planiranja na duži vremenski period. novih inicijativa u nekim područjima. utjecaja. planiranje budžeta i uvesti efikasan sistem Nedostatak iskustva i kapaciteta za Povećana svijest o potrebi za Nije uspostavljena podrška na entitetskom praćenja i ocjenjivanja utjecaja. ostvarivanje efikasnih javnih-privatnih partnerstva institucionalnim promjenama/jačanje. nivou o financijskom partnerstvu i minimalnom Promovirati programe partnerstva u i nedostatak zajedničkog povjerenja. Neke promjene u funkcijama/strukturi su angažiranju privatnog sektora u formulaciji i finansiranju preko novog dizajna politike i Nedostatak pogodnih predstavničkih tijela evidentne na svim nivoima. politike. uključivanja interesenata iz privatnog sektora u privatnog sektora koji bi predstavljali grupe Dizajniraju se neki novi sistemi. Svijest je veoma spora da bi se prenijela u proces formuliranja politike. interesenata. Uvode se neki novi tipovi politike podrške i/ili akcije koje se mogu demonstrirati. Razviti detaljan akcioni plan i operacione Otpor uvoñenju bolje transparentnosti i kao pilot programi na entitetskom nivou i lokalnom Ograničeno investiranje u stvaranju programe vezane za dodjeljivanje budžetskih tačnosti procesa planiranja i implementacije nivou. kapaciteta osoblja (vezano za česte promjene u sredstava uključujući detaljne indikatore učinaka. politike. Niz novih zakona je razvijeno i odobreno političkom rukovodstvu) i nepostojanje obučenih Investirati u privlačenje novog osoblja i Nedostatak pogodnih stimulacija za (primarno na entitetskom nivou) profesionalnih menadžera. trening trenera kod osoblja i razvoj novih vještina i privlačenje i zadržavanje osoblja velikog kalibra. Nove forme kooperacije se razvijaju izmeñu Mnogo osoblja nije dovoljno iskorišteno i/ili uvesti kontinuirano profesionalni razvojni program Nedostatak elastičnosti u podešavanju tijela na entitetskom i državnom nivou (uključujući obavlja nepotrebne zadatke. za svo osoblje. postojećih pravilnika i/ili aplikaciji administrativnih uspostavljanje tijela na državnom nivou kao Malo je operacionalnih sistema upravljanja u Uvesti angažiranje sa strane usluga sa postupka kojima se upravlja javnim fondovima. ključnog koordinacionog ureda za veterinu i funkciji. podugovaračima za pružanje usluga u ključnim Nedostatak sredstava za investiranje u nove sigurnost hrane). Nema koherentnog strateškog okvira za oblastima. upravne sisteme i usluge i nedostatak kapaciteta koordiniranje novih inicijativa politike i Revidirati i uskladiti pravilnike za upravljanje za razvoj i uvoñenje novih sistema. kontinuirano fokusiranje na projekte a ne na institucijama sektora na svim nivoima. Otpor menadžmenta promjenama. programe. Uspostaviti novi integrisani menadžment/IT Nedostatak obaveza za novi proces planiranja i Naglasak na usvajanje zakona nije podržan sistem u cilju podrške administraciji i uslugama. ugrañene institucionalne predrasude u podršci jasnom implementacijom planova ili programa. Povezati usvajanje zakona sa jasnom novom zakonodavstvu. Kooperacija nije dovoljno prenesena na implementacijom procesa planiranja (uključujući Nedostatak pogodnog osoblja i nedostatak svakodnevne akcije, posebno na državnom nivou. finansijsko planiranje) političke volje za podršku kooperacionim Razviti kapacitete profesionalnog upravljanja ugovorima i razvoju novih sistema. i formalizirati sporazume o kooperaciji i sisteme Politička volja za podršku novim sistemima. na svim nivoima. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 153

2.5.2. Pod-sektorske SWOT analize 2.5.2.1: SWOT analiza – mlijeko i mliječni proizvodi Jake strane Slabosti Mogućnosti Prijetnje Broj mliječnih krava, ovaca, koza se postepeno Mali broj gazdinstava koja imaju veliki broj Izobilje nedovoljno iskorištenih pašnjaka Kvalitet pašnjaka na planinama i brdovitim povećava; krava na koji način se stvaraju ekonomije skale; Visoka nezadovoljena domaća područjima lošiji od kvaliteta u konkurentnim Produktivnost mlijeka (prinosi) se svake godine Veliki broj malih gazdinstava što prikupljanje čini potražnja za životinjama, svježim mesom i zemljama; Limitirana potražnja i samim tim i mreže povećavaju skupljim i otežava postizanje kvaliteta/ higijene; prerañenim mesom; nabavke koncentrata i smjesa stočne hrane; Izvoz se postepeno povećava Postojeće pasmine imaju nisku produktivnost Postojeći prerañivački kapaciteti koji su Potrebno je uložiti sredstva i vrijeme za Postoji osnovno znanje i tradicija proizvodnje mlijeka kao i nizak potencijal za poboljšanje u stanju da prerañuju sve veću proizvodnju raščišćavanje mina sa produktivnijih područja, mlijeka i uzgoja stoke na svim gazdinstvima; produktivnosti; mlijeka; Dugoročna nedovoljna iskorištenost Postoje dovoljni osnovni kapaciteti u Postojeće prakse hranjenja smanjuju kvalitet i Radna snaga u ruralnim područijima kapaciteta za proizvodnju povećava rizik zatvaranja mljekarama za pakovanje likvidnog mlijeka i za prinos mlijeka; dovoljna da zadovoljni dodatnu potražnju za pogona i gubitka prava (radi dugova) što ostavlja proizvodnju jednostavnih mliječnih proizvoda za Niski nivoi higijene na gazdinstvima i u radnom snagom; nedovoljne kapacitete; domaću i izvoznu upotrebu; mljekarama radi neznanja, loše opreme kao i Trgovinski sporazumi (CEFTA/EU) Trgovinske povlastice se ne mogu koristiti radi neusklañenosti sa uvjetima higijene i kontrole Proizvodi sa višom dodatnom vrijednošću nedostatka investicija; obezbjeñuju tarifne prednosti u jugo istočnoj bolesti životinja koji postoje u zemljama uvoza; zauzimaju veći udio u ukupnoj proizvodnji mlijeka i Zapostavljanje zdravlja i dobrobiti životinja; Evropi i na regionalnim tržištima; Komercijalni i mikro finansijski krediti za mliječnih proizvoda; Poljoprivredni proizvoñači imaju otpor ka Rastuća potražnja potrošača u BiH za uzgoj su još uvijek limitirani nedostatkom garancija i Potrošači se sve više opredjeljuju za lokalno promjenama; domaće proizvedenim mlijekom i mliječnim percepcijom visokog rizika; proizvedene mliječne proizvode; Neadekvatne savjetodavne i stručne službe; proizvodima; Potrošači zahtijevaju samo uvozne proizvode Značajno povećanje u kapacitetima za Nizak nivo iskorištenosti kapaciteta za Porast turizma će povećati potražnju; koji imaju visoku vrijednost radi nedostatka proizvodnju kao i u nivou proizvodnje industrijski proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda– 30%; Povećana politička volja da se pruži povjerenja u BiH standarde proizvodnje, marketinga prerañenog mesa; Visok nivo mlijeka se zadržava na gazdinstvima podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju sa i označavanja; Struktura gazdinstava (veliki broj malih Viši nivo sredstava koje vlada izdvaja za za sopstvenu upotrebu ili za razmjenu; vladinim sredstvima; proizvoñača, visoki troškovi prikupljanja za male podržavanje proizvodnje mlijeka i stočne Prerañivači nemaju znanje, procedure i Porast u inostranim direktnim količine mlijeka) čine proizvodnju mlijeka u BiH proizvodnje. kapitalne resurse za razvoj, proizvodnju bez kvarenja investicijama za BiH, poboljšanje tehnike nekonkurentnom sa mlijekom i mliječnim . kao i za proizvode od fermentiranog mlijeka koji imaju upravljanja kao i mogućnost proizvodnje proizvodima uvezenim iz zemalja koje imaju veća, višu tržišnu vrijednost za postizanje konkurentnosti sa proizvoda koji imaju višu vrijednost; ekonomičnija gazdinstva i mljekare; uvoznim proizvodima; Donatorska podrška će nastaviti Troškovi usklañivanja sa EU usklañenim Loš kvalitet materijala za pakovanje i dizajna razvijati i jačati saradnju kao i poboljšano okolišnim zakonima i uvjetima će umanjiti Interni sistemi za higijenu i kontrolu kvaliteta zdravlje, higijenu i sljedivost u lancu ishrane konkurentnost; Neadekvatno ulaganje u istraživanje i razvoj (napr. HACCP) su dosta ispod standarda potrebnih za mlijeka i mliječnih proizvoda. za sektor mlijeka, za poboljšanje proizvodnje i izvoz u EU kao i na druga meñunarodna tržišta; raznovrsnosti proizvoda. Loše strukture za Vladini i industrijski standardi kvaliteta nisu uključenje industrije u proces uspostavljanja usklañeni sa zahtjevnijim EU standardima; prioriteta i potreba za istraživanje i razvoj; Sljedivost i kontrola zdravlja životinja nisu Loša granična kontrola i sprovoñenje usklañeni sa EU uvjetima za izvoz. kontrole povećava količinu ilegalno uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 154 2.5.2.2: SWOT analiza – meso i mesni proizvodi Jake strane Slabosti Mogućnosti Prijetnje Povoljni prirodni uvjeti za stočarsku Mali broj gazdinstava specijaliziranih za Broj mliječnih krava, ovaca, koza se Kvalitet pašnjaka na planinama i brdovitim proizvodnju; stočarstvo; postepeno povećava; područjima gori od kvaliteta u konkurentnim Izobilje nedovoljno iskorištenih pašnjaka; Veliki broj malih gazdinstava čini marketing, Izvoz se postepeno povećava zemljama; Limitirana potražnja i samim tim i mreže Povećan broj stoke (svih vrsta); klanje i prerañivanje skupim a kvalitet i higijenu je teško Osnovno znanje i tradicija uzgoja stoke nabavke koncentrata i smjesa stočne hrane; Postojeći kapaciteti za preradu mesa dovoljni postići; postoji na svim gazdinstvima; Potrebno je uložiti sredstva i vrijeme za da zadovolje povećanu stočnu proizvodnju; Postojeće vrste imaju nisku produktivnost kao i Postoje dovoljni osnovni kapaciteti za raščišćavanje mina sa produktivnijih područja, Pod sektori ovaca i peradi se uspješno takmiče potencijal za poboljšanjem, zbog naglaska na prerañivanje za proizvodnju dovoljnih količina Dugoročna nedovoljna iskorištenost klaonica sa uvozom; proizvodnju mlijeka/ranog odbića mesa i osnovnih mesnih proizvoda da se i kapaciteta za prerañivanje mesa povećava rizik Jaka opredjeljenost potrošača za domaće Loše prakse hranjenja (nedostatak koncentrata i zadovolji domaća i izvozna potražnja; zatvaranja pogona i gubitka prava (radi dugova) što proizvedenim mesom i tradicionalnim mesnim loše konzerviranje trave) smanjuju efikasnost Jaka opredjeljenost potrošača za ostavlja nedovoljne kapacitete; prerañevinama; proizvodnje i kvalitet mesa; domaće proizvedenim mesom i mesnim Neumjerena količina klanja na gazdinstvima sa lošim ili nepostojećim higijenskim mjerama Komercijalni kapaciteti za preradu mesa su u Loša kontrola bolesti na gazdinstvima radi proizvodima; predostrožnosti i kontrolom; porastu za tradicionalne ali i za novije proizvode; neznanja, loše opreme kao i nedostatka investicija; Značajno povećanje u industrijskim Trgovinske povlastice se ne mogu koristiti Porast političke volje za pružanje podrške Zapostavljanje zdravlja i dobrobiti životinja; kapacitetima za prerañivanje mesa kao i u radi neusklañenosti sa uvjetima higijene i kontrole poljoprivredi i ruralnom razvoju iz vladinih fondova; Poljoprivredni proizvoñači imaju otpor ka učinku; bolesti životinja koji postoje u zemljama uvoza; Porast u inostranim direktnim investicijama za promjenama; Viši nivoi sredstava koje vlada izdvaja Komercijalni i mikro finansijski krediti za BiH, poboljšanje tehnike upravljanja kao i mogućnost Neadekvatne savjetodavne službe; za podržavanje proizvodnje mesa i stočne uzgoj su još uvijek limitirani nedostatkom garancija i proizvodnje proizvoda koji imaju višu vrijednost; Nizak nivo iskorištenosti kapaciteta za proizvodnje. percepcijom visokog rizika; Donatorska podrška će nastaviti razvijati i jačati prerañivanje mesa i klaonica; Potrošači zahtijevaju samo uvozne proizvode koji imaju visoku vrijednost radi nedostatka saradnju kao i poboljšano zdravlje, higijenu i Interni sistemi za higijenu i kontrolu kvaliteta povjerenja u BiH standarde proizvodnje, marketinga sljedivost u u sektoru stočarstva. (napr..HACCP) su dosta ispod standarda potrebnih za i označavanja; izvoz u EU kao i na druga meñunarodna tržišta; Struktura gazdinstava (veliki broj malih Vladini i industrijski standardi kvaliteta nisu proizvoñača, visoki troškovi prikupljanja za male usklañeni sa zahtjevnijim EU standardima; količine mesa) čine proizvodnju mesa u BiH Sljedivost i kontrola zdravlja životinja nisu nekonkurentnom sa mesom i mesnim proizvodima usklañeni sa EU uvjetima za izvoz. uvezenim iz zemalja koje imaju veća, ekonomičnija gazdinstva i mljekare; Troškovi usklañivanja sa EU usklañenim okolišnim zakonima i uvjetima će umanjiti konkurentnost; Neadekvatno ulaganje u istraživanje i razvoj za poboljšanje proizvodnje i raznolikosti proizvoda u sektoru mesa. Loše strukture za uključenje industrije u proces uspostavljanja prioriteta i potreba za istraživanje i razvoj; Loša granična kontrola i sprovoñenje kontrole povećava količinu ilegalno uvezenog mesa i mesnih proizvoda kao i bolesti životinja; Dupliciranje i preklapanje izmeñu vladinih institucija nadležnih za politiku stočne proizvodnje. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 155 2.5.2.3: SWOT analiza- žitarice Jake strane Slabosti Mogućnosti Prijetnje Povoljni klimatski uvjeti; Mala veličina većine gazdinstava i polja; Velika mogućnost da se poveća BiH Relativno mali broj gazdinstava koja su Velike količine održivog zemljišta koje se Svi regioni nisu podesni za proizvodnju žitarica udio u tržišnoj potražnji za žitaricama i dovoljno velika i mehanizirana za proizvodnju trenutno ne obrañuje; (nadmorska visina, nagib, dostupnost vode) proizvodima žitarica, koja se trenutno žitarica na meñunarodno konkurentnom Povećana potražnja i proizvoñača pekarskih Mali prinosi, radna produktivnost i profitabilnost; zadovoljava uvezenim žitaricama; nivou, proizvoda i slastica Loša tehnologija uzgajanja, žetve i skladištenja Limitirano korištenje gnojiva i kemikalija Efekti dodatnog zapošljavanja i na gazdinstvima; za zaštitu usjeva pruža ubrzane mogućnosti ekonomskog faktora će biti mali u poreñenju Loš kvalitet sjemena za dobijanja odobrenja za organsku i ekološki sa usporedivim nivoima razvojnih poticaja u Visoka cijena ulaganja, mala dostupnost, loše prihvatljivu proizvodnju sa višom dodatnom drugim sektorima; znanje o korištenju visoko-tehnoloških gnojiva i vrijednosti; Zastarjele i nepodesne politike i pravni kontrola štetočina i bolesti; Povećana potražnja proizvoñača akti koji odreñuju nivoe skadištenja žitarica; Neadekvatna horizontalna i vertikalna integracija pekarskih proizvoda i slastica; Sporo deminiranje područja podesnih u lancu prehrane izmeñu gazdinstava i prodajnog za uzgajanje žitarica; nivoa; Visoka cijena i mala dostupnost Mala efikasnost i konkurentnost prerañivačke sjemena, gnojiva, kemikalija za zaštitu usjeva; industrije (nizak nivo proizvodnje, zastarjela Lošom infrastrukturom i neadekvatnom tehnologija, nizak nivo kapitalnih investicija, loš pravnom kontrolom bezbijednog korištenja marketingl); poljoprivrednih kemikalija se rizikuje Loš institucionalni okvir i pravni sistem za degradacija okoliša; kontrolu kvaliteta i tržišnu podršku (u poreñenju sa EU Drugi usjevi će se efektivnije takmičiti za ); investicije za navodnjavanje i korištenje Loša granična kontrola ilegalnog uvoza za koji vodenih resursa; se izbjegava plaćanje carina kao i kontrola bolesti, i koji Implementacija CEFTA-e 2006 će prema tome umanjuje cijene BIH žitarica i povećavaju znatno povećati konkurenciju u cijeni i nivo bolesti u BiH. kvalitetu sa uvoznim žitaricama na domaćem tržištu, prije nego što se industrija može prilagoditi; Loša granična kontrola i sprovoñenje povećavaju količinu ilegalno uvezenih žitarica i proizvoda žitarica kao i životinjskih bolesti; Dupliciranje i preklapanje izmeñu vladinih institucija odgovornih za politiku proizvodnje žitarica STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 156 2.5.2.4: SWOT analiza – industrijske kulture (duhan, uljarice itd.) Jake strane Slabosti Mogućnosti Prijetnje Povoljni agro-ekološki uvjeti; Svi regioni nis podesni za duhan; Veliki kapacitet da domaća proizvodnja Dupliciranje i preklapanje izmeñu Velike količine neiskorištene obradive zemlje; Vrste duhana koje se trenutno uzgajaju nisu u nadomjesti uvozna ulja i uljna pogača; vladinih institucija odgovornih za politiku i Visok nivo dostupne radne snage; potražnji na izvoznim tržištima; Postoje kapaciteti za prerañivanje podršku za proizvodnju i prerañivanje Tradicija u proizvodnji usjeva (duhan); Potražnja na domaćem tržištu najvjerovatnije duhana i uljarica; industrijskih usjeva; Dobro utemeljeno tržište duhana i uhodana neće biti u porastu za ove vrste duhana; Širenje stočarskog sektora će povećati Povećane restrikcije u zemljama EU u prerañivačka tehnologija. Niska konkurentnost cijena sa utemeljenim potražnju za uljnom pogačom; potrošnji duhana; uvezenim vrstama; Drugačiji načini korištenja sadašnjeg EU izmjena ka direktnim plaćanjima za Zastarjela oprema i tehnologija; vladinog budžeta za podršku industrijskim podržavanje duhana i uljarica se ne može Većina gazdinstava/zemljišnih čestica premala usjevima bi mogao imati veći uticaj; primjeniti u BiH još nekoliko godina- što može za ekonomičan uzgoj uljarica; Veliki kapacitet za povećan prinos limitirati BiH izvoz u EU; Limitirani kapaciteti za prešanje uljarica (jedna uljatira, uz relativno niska povećanja ulaganja Spor process čišćenja mina smanjuje kompanija= monopol); i tehničkih savjeta; količinu zemlje podesne za uljarice; Visoke cijene ulaganja; BIH proizvoñači ne mogu lako ispuniti Standardi kvaliteta nisu usklañeni sa trenutne trgovinse standarde kvaliteta uljarica meñunarodnim standardima za prešanje; Vladine subvencije ne ohrabruju strukturalna Implementacija CEFTA-e 2006 će podešavanja i poboljšanje efikasnosti. znatno povećati konkurenciju u cijeni i Ne postoje efektivne službe za istraživanje i kvalitetu sa uvoznim uljaricama na domaćem razvoj ili tehničke savjetodavne službe za industrijske tržištu, prije nego što se industrija može usjeve; prilagoditi; Nedovoljni kapaciteti za sušenje duhana i uljarica. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 157 2.5.2.5: SWOT analiza – voće Jake strane Slabosti Mogućnosti Prijetnje Povoljni agro okolišni uvjeti; Nizak nivo konkurentnosti cijena; Zamjeniti uvoze na domaćem tržištu; Nedostatak koordinacije izmeñu entitetskih Cijene nekih proizvoda su konkurentne npr. Zastarjela oprema i tehnologija; Dalji rast izvoza; politika i podrški za sektor; bobičasto voće) Zastarjele vrste; Velike površine podesne za uspostavljanje Sadašnji i budući trgovinski sporazumi će Postoji mogućnost za ekološki prihvatljivu /organsku Nizak stepen mehanizacije; voćnjaka; povećati nivo konkurentnosti na domaćem i proizvodnju kao i za povećanu potražnju iste; Nedostatak znanja proizvoñača o uzgajanju, žetvi i Povećana potražnja koja je rezultat razvoja izvoznim tržištima previše brzo, tako da BiH Dobra dostupnost radne snage; poslovnim metodama; turizma; proizvoñači neće imati vremena da postanu Niski troškovi radne snage; Nizak obim proizvodnje po gazdinstvu; Dostupnost EU i vladine podrške za konkurentni; Tradicija proizvodnje; Relativno visoka ulaganja kao i loša dostupnost proizvodnju i ruralni razvoj; Nedostatak volje za uspostavljanje saradnje Povećana potražnja prehrambeno prerañivačke modernih inputa; Trenutno nizak nivo ulaznih proizvodnih sa drugim proizvoñačima u BiH industrije Limitirana dostupnost komercijalnih kredita; metoda čini zadovoljavanje standarda za Visok nivo neformalne sive ekonomije; Postojanje velikih gradova. Nedovoljna horizontalna i vertikalna integracija; ekološki prihvatljivom i organskom Ulazak lanaca supermarketa na tržište BiH će Povećana potražnja za lokalno proizvedenom Pretjerano oslanjanje na prodaju na sezonskim proizvodnjom relativno jednostavnim; rapidno smanjiti broj maloprodajnih mjesta i svježom hranom tržištima; Dostupnost tradicionalnih vrsta i genetskih povećati potražnju veleprodaje za količinama i Limitiran broj prerañivačkih kapaciteta; baza (gene pools;) kvalitetom proizvoda koje BiH proizvoñači ne Loša konkurentnost postojećih prerañivačkih Mogućnosti za razvoj lokalne proizvodnje i mogu zadovoljiti; kapaciteta; prerañivačkih kapaciteta; Zanemarivanje okolišnih pitanja; Nedostatak hladnjača ili skladišta koja imaju Obezbjeñenje osnovnih stručnih službi i Efekat sporog usklañivanja sa atmosfersku kontrolu; službi za istraživanje i razvoj će uveliko meñunarodnim standardima zaštite zdravlja Loši ciljani, niski nivoi državne podrške; povećati konkurentnost i efikasnost bilja i proizvodnim standardima kao i loše Loš institucionalni okvir i nerazvijen pravni proizvodnje u poreñenju sa EU zemljama. sprovoñenje ulaska na izvozna tržišta i uticaj sistem dostupnosti EU podrške za sektor. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 158 2.5.2.6: SWOT analiza - povrće Jake strane Slabosti Mogućnosti Prijetnje Povoljni agro ekonomski uvjeti; Nizak nivo konkurentnosti cijena; Zamjeniti uvoze na domaćem tržištu; Nedostatak koordinacije izmeñu entitetskih Neki proizvodi imaju konkurentne cijene (napr. Zastarjela oprema i tehnologija; Dalji rast izvoza; politika i podrški za sektor; krompir) Zastarjele vrste; Velike površine podesne za uzgajanje povrća; Sadašnji i budući trgovinski sporazumi će Postoji mogućnost za ekološki prihvatljivu /organsku Nizak stepen mehanizacije; Povećana potražnja kao rezultat razvoja povećati nivo konkurentnosti na domaćem i proizvodnju kao i za povećanu potražnju iste; Nedostatak znanja proizvoñača o uzgajanju, žetvi i turizma; izvoznim tržištima previše brzo, tako da BiH Dobra dostupnost radne snage; poslovnim metodama; Dostupnost EU i vladine podrške za proizvoñači neće imati vremena da postanu Niski troškovi radne snage; Nizak proizvodni nivo po gazdinstvu; proizvodnju i ruralni razvoj; konkurentni; Tradicija proizvodnje; Relativno visoka ulaganja kao i loša dostupnost Trenutno nizak nivo ulaznih proizvodnih Nedostatak volje za uspostavljanje saradnje Postojanje velikih gradova. modernih inputa; metoda čini zadovoljavanje standarda za sa drugim proizvoñačima u BiH Povećana potražnja za lokalno proizvedenom Limitirana dostupnost komercijalnih kredita; ekološki prihvatljivom i organskom Visok nivo neformalne sive ekonomije; svježom hranom Nedovoljna horizontalna i vertikalna integracija; proizvodnjom relativno jednostavnim; Ulazak lanaca supermarketa na tržište BiH će Pretjerano oslanjanje na prodaju na sezonskim Dostupnost tradicionalnih vrsta i genskih rapidno smanjiti broj maloprodajnih mjesta i tržištima; bazena; povećati potražnju veleprodaje za količinama i Limitiran broj prerañivačkih kapaciteta; Mogućnosti za razvoj lokalne proizvodnje i kvalitetom proizvoda koje BiH proizvoñači ne Loša konkurentnost postojećih prerañivačkih prerañivačkih kapaciteta; mogu zadovoljiti; kapaciteta; Obezbjeñenje osnovnih stručnih službi i Zanemarivanje okolišnih pitanja; Nedostatak hladnjača ili skladišta koja imaju službi za istraživanje i razvoj će uveliko Efekat sporog usklañivanja sa atmosfersku kontrolu povećati konkurentnost i efikasnost meñunarodnim standardima zaštite zdravlja Loši ciljani, niski nivoi državne podrške; proizvodnje u poreñenju sa EU zemljama. bilja i proizvodnim standardima kao i loše Loš institucionalni okvir i nerazvijen pravni sprovoñenje ulaska na izvozna tržišta i uticaj sistem dostupnosti EU podrške za sektor. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 159 2.5.2.7: SWOT analiza – vino i vinogradarstvo59 Jake strane Slabosti Mogućnosti Prijetnje BIH vina imaju jak identitet u svim republikama Mnogi Hercegovački vinogradi su veoma stari i Oko 70% vina koje se prodaje na Globalne zalihe vina su veće nego bivše Jugoslavije kao tradicionalni regionalni zahtijevaju ponovno sañenje ili oplemenjivanje; maloprodajnim mjestima u BiH je uvezeno. ikada proizvod. Proizvodnja oplemenjivanja vinove loze u BiH je Vina vrhunskog kvaliteta zadovoljavaju Visok procenat domaće proizvodnje Oko 70% komercijalno proizvedenih vina se simbolična, sa slabim fito sanitarnim graničnim EU standarde, i mogu se izvoziti. zauzimaju vina niskog kvaliteta, što je dio konzumira na domaćem tržištu. kontrolama pri uvozu; BIH proizvodnja vina je koncentrisana tržišta na koji slobodna trgovina ima najlošiji Klimatski i zemljišni uvjeti su pogodni za Količine visoko kvalitetnih certificiranih rizoma na područje zemlje koje ima najviši nivo uticaj. proizvodnju kvalitetnih vina. su neadekvtatne za zadovoljavanje potreba sañenja i turističkih aktivnosti, što nudi prave Površina pod vinogradima se neće moći Adekvatne zalihe, stručne i savjetodavne ponovnog sañenja; mogućnosti za direktnu prodaju ili za agro- širiti nakon što BiH pristupi EU (Dugoročna službe su dostupne za većinu stručnih oblasti. Uspostavljanje vinograda i troškovi instalacije su turizam; prijetnja, jer BiH zadugo neće pristupiti EU). Proizvoñači grožña su plaćeni u roku, a cijene visoki tako da se prihodi generišu sa najmanje tri BIH vina mogu naći svoje mjesto na BIH bankarstvo nije kreiralo zajmove su još uvijek povoljne u poreñenju sa drugim godine kašnjenja, dok vinova loza ne sazri; tržištu kao specijalitet/etnička jela i pića podesne za dugoročne investicijske potrebe usjevima, što omogućava adekvatan povrat Nedostatak povoljnih kredita za investiranje u (naročito meñu BIH emigrantima u Evropi, prerañivača koji žele da posade vinograde. investicija; nove vinograde; Skandinavskim zemljama, SAD, Kanadi i BIH bankarstvo ne nudi kratkoročne Pravilno upravljanje vinogradima zahtijeva Jeftina, stolna vina niskog kvaliteta se prodaju Australiji). revolving kredite za sezonske prakse za veliku radnu snagu, tako da bilo koje povećanje bolje od vrhunskih vina, tako da napori koji vinarije Sjeverna Bosna je veliki region odreñen višegodišnje usjeve; površina pod vinogradima vodi ka kreiranju novih ulažu u proizvodnju vina boljeg kvaliteta neće za vinogradarstvo, sa potencijalom za Potrošnja vina po glavi stanovnika je poslova; stimulirati potrošnju i profitabilnost; I proizvodnju kvalitetnih kontinentalnih niska, dominira proizvodima niskog kvaliteta i Znatan dio proizvodnje se može certificirati kao U poreñenju sa punokrvnim vinima, bogatim sjevernjačkih bijelih vina niske cijene koji se lako mogu uvoziti; organska proizvodnja, inače segment meñunarodne taninom koja su tražena u svijetu, Hercegovačka vina Otvaranje granica za slobodnu trgovinu, industrije u porastu. su dosta tanka, i prema tome su limitirano popularna tako da manji proizvoñači ne mogu opstati na van regiona. tržištu od bujice bujica jeftinih uvoza. Označavanje i pakovanje još uvijek ne idu u Kao što je slučaj sa svim drugim korak sa poboljšanjima na Evropskom tržištu. poljoprivrednim uvozima, ne postoji U mnogim vinarijama postoje zalihe vina adekvatna kontrola zaštite zdravlja bilja ili vrhunskog kvaliteta, nema očigledne strategije za kvaliteta za uvozna vina. reklamiranje ovog viška. Površina pod vinogradima je dosta mala, tako da vinogradarstvo nije jedan od prioriteta u planovima za strateški razvoj. Nedostatak marketinške saradnje izmeñu vinarija; Generalni nedostatak marketinških vještina u vinarijama 59 Bazirano na SWOT analizi LAMP-a – Linking Agricultural Markets to Producers; Izvještaj o konkurentnosti i tržišnim profilima – podsektor za vino, USAID u saradnji sa ARD, Inc., septembar 2004. STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 160 2.5.2.8: SWOT analiza – drvo i drvni proizvodi Jake strane Slabosti Mogućnosti Prijetnje Veliki šumski resursi Neodrživa ekspolatacija šuma Velika domaća potražnja radi post-ratne Ilegalna eksploatacija šuma Veliki dio prvobitnih Evropskih šuma Nema skorijeg popisa šumskog inventara izgradnje i vraćanja raseljena lica Nema domaće proizvodnje dobrih Stručan sektor izrade namještaja i stolarstva Loša infrastruktura šuma Veliki dio širokolisnih šuma, i šuma materijala za ponovnu sadnju šuma; loša Jak izvoz Nedovoljna mašinerija i transport tvrdog drveta za izradu namještaja kontrola bolesti i uvoznih materijala Uspjeh u privlačenju inostranih investicija Loše metode regeneracije šuma i Turistički potencijal velikog Restruktuiranje može biti kontroverzno Razdvojene funkcije politike upravljanja na implementacije; biodiverziteta i stare prvobitne šume. radi pitanja nezaposlenosti i shodno tome državnom nivou i funkcija komercijalnog upravljanja, Fragmentirana industrija sa previše marginalnih odgoñeno. bez većih problema; operatora Donatori daju jaku podršku razvoju sektora Nezavršena privatizacija BIH prakse upravljanja šumama na probnim Staromodan dizajn područjima su dobile meñunarodne FSC certifikate Loša kontrola kvaliteta STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 161 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) 3. CILJEVI I PRIORITETI HARMONIZIRANOG STRATEŠKOG PLANA BiH Ovo poglavlje donosi sažetak hijerarhije ciljeva i prioriteta Harmoniziranog strateškog plana BiH. Poglavlje prikazuje povezanost izmeñu širih razvojnih ciljeva BiH, sveobuhvatnih ciljeva sektora i specifičnih prioritetnih ciljeva i okvira mjera koje treba implementirati u naredne tri godine (2008- 2010.).

3.1. Opšti razvojni ciljevi BiH Harmonizirani strateški plan BiH je napravljen tako da upotpuni i podrži realizaciju opštih razvojnih ciljeva BiH, kao što je definisano u srednjoročnoj razvojnoj strategiji (PRSP, 2004-2007.), kroz: (a) Stvaranje uslova za održiv i ujednačen ekonomski razvoj: uključujući obnovu parcijalne kreditne sposobnosti na mañunarodnim tržištima kapitala, uspostavu funkcionalne tržišne ekonomije i jačanje kapaciteta domaćih poslovnih subjekata kako bi bili konkurentni na stranim tržištima, naročito u EU, te stvaranje preduslova za balansirani razvoj svih dijelova BiH. (b) Smanjenje siromaštva: uključujući implementaciju ekonomske politike na svim nivoima vlasti koja će spriječiti porast i postepeno sniziti stopu siromaštva. (c) Ubrzanje evropskih (EU) integracija: uključujući potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) i postepeno ispunjavanje drugog i trećeg kriterija iz Kopenhagena, odnosno, postojanje funkcionalne tržišne ekonomije koja može opstati na tržištu EU (kriterij 2) i sposobnost preuzimanja odgovornosti koje proizilaze iz članstva u EU (kriterij 3).

3.2. Opšti ciljevi za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj u BiH Opšti ciljevi za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj u BiH definisani su u Zakonu o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH. U pitanju su dugoročni ciljevi, koji trebaju ponuditi okvir politike unutar kojeg će se razvijati sve sektorske politike i mjere. Ciljevima će se: (a) Promovisati razvoj raznolikog, održivog, konkurentnog i dinamičnog sektora poljoprivrede, šumarstva i prehrane. (b) Osigurati harmonizacija i integrisanje sektora u evropsko (EU) i svjetsko tržište. (c) Ohrabriti diversifikacija ekonomskih aktivnosti, poboljšati zaposlenost i dohodak, kao i kvalitet života u ruralnim područjima. (d) Osigurati pristup i dostupnost visokokvalitetne, ekonomične i sigurne hrane. (e) Osigurati racionalno korištenje i zaštita prirodnih resursa i biodiverzitet. Ovi ciljevi čine koherentan okvir unutar kojega će se razvijati Harmonizirani strateški plan i zajednička prioritetna područja za period 2008-2010. 161 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 162 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.)

3.3. Specifični ciljevi Harmoniziranog strateškog plana za poljoprivredu prehranu i ruralni razvoj (2008–2011.) Specifični ciljevi Strateškog plana definisani su za period 2008-2010. godine uzimajući u obzir društveno-ekonomske uslove koji vladaju u ruralnim područjima BiH, a koji su utvrñeni analizama trenutne situacije (poglavlja 1. i 2.) i SWOT analizom (poglavlje 2.5) i u skladu su sa definisanim opštim razvojem i ciljevima sektora (poglavlja 3.1. i 3.2). Ti ciljevi su: (a) Postepeno harmonizirati politike i mehanizme sektora na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, kako unutar BiH tako i sa EU (i osigurati postepeno usklañivanje sa Uredbom Vijeća IPA – ruralni razvoj br. 1085/2006 i njenom provedbenom Uredbom 718/2007). (b) Progresivna uspostava odgovarajućih institucionalnih struktura, kapaciteta, sistema i procedura na državnom i entitetskom nivou kako bi se rukovodilo pred-pristupnim pripremama harmonizacije i postepeno usvajanje acquis communitaire u poljoprivredi.

3.4. Zajednički okvir prioritetnih područja i mjera Kako bi se realizovali gore pomenuti ciljevi Strateškog plana, implementacija će se fokusirati na šest prioritetnih područja, osiguravajući pri tome njihovu meñusobnu komplementarnost i konzistentnost, i to: Prvo prioritetno područje: Uspostaviti zahtijevani funkcionalan institucionalni kapacitet, koordinaciju i imlementacijske mehanizme na svim nivoima Drugo prioritetno područje: Podići kvalitet i sigurnost domaćih proizvoda uz konkurentnu prednost u proizvodnji, preradi i trgovini Treće pritetno područje: Podržati primarnu proizvodnju uz mjere direktne podrške poljoprivrednim gazdinstvima u cilju njihove postepene izjednačenosti izmeñu entiteta i sa mehanizmima EU Četvrto prioritetno područje: Povećati konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora u BiH kroz indirektne mjere podrške za proizvodnju, preradu i trgovinu Peto priotetno područje: Zaštititi ruralni okoliš BiH kroz podršku agro-okolišnim programima Šesto prioritetno područje: Razgranati ruralne aktivnosti i poboljšati kvalitet života u ruralnim područjima. 162 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 163 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.)

3.4.1. Prvo prioritetno područje: Uspostaviti zahtijevani institucionalni kapacitet, koordinaciju i imlementacijske mehanizme na svim nivoima U BiH postoji generalni nedostatak institucionalnih kapaciteta koji bi omogućili da se razvije, koordinira i vrši monitoring strategija, politike i zakonodavstva poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja na svim nivoima. Odsustvo takvih kapaciteta je naročito problematično na državnom i entitetskom nivou kada su u pitanju pripreme za evropsku (EU) integraciju. Ovaj nedostatak efikasnog upravljanja i institucionalno podržanih struktura, u kombinaciji sa neadekvatnim osobljem na ključnim funkcijama, ograničava konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH, te vodi ka povećanju deficita poljoprivrednih proizvoda i ka odlaganju reorganizacije i modernizacije poljoprivredno-prehrambenog sektora. Mjere prvog prioritetnog područja biće usmjerene na uspostavljanje osnovnog upravnog implementacijskog okvira za sektor i na stvaranje osnovnih struktura i sistema koji će BiH omogućiti pristup fondovima namjenjenim za ruralni razvoj u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) Evropske unije. U sklopu ovog prioritetnog područja državni i entitetski organi uprave u BiH će, pored drugih zadataka, pripremiti i svoje institucionalne okvire kako bi omogućile efektivno planiranje, implementaciju, monitoring, kontrolu, evaluaciju i platne funkcije, predviñene IPA implementacijskim propisima za zemlje kandidate i potencijalne zemlje kandidate, kao i druge dodatne aktivnosti u cilju stvaranja harmoniziranog poljoprivrednog informacionog sistema i ostalih značajnih sistema podrške. Mjere prvog prioritetnog područja ojačaće generalnu koordinaciju kapacitetima na državnom nivou i omogućiti postepeno usaglašavanje politike i mjera podrške potrebnih za zadovoljavanje uslova za članstvo u EU i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. I na državnom i na entitetskom nivou potrebno je više ljudskih potencijala i jačanje kapaciteta osoblja kako bi se osiguralo adekvatno efektivno poznavanje, planiranje i koordinacija brojnih različitih i tehničkih kompleksnih komponenti opšte reforme trenutnog pravnog okvira, politike i javnih institucija. Povećan broj službenika na državnom nivou u početnom periodu biće koncentrisan unutar reorganizovanog i proširenog Sektora za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj u MVTEO-u, koji će do kraja 2008. imati 35 službenika, do kraja 2009. 60, a do kraja 2010. godine 90 službenika. Kao polazna tačka za unapreñenja koordinacije i harmonizacije na državnom nivou, biće uvedene sljedeće institucionalne promjene, kojima će rukovoditi i koje će u 2008/9. godini podržati Sektor za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj: (i) Uspostava koordinacije analiza politike (odsjek) sektora: MVTEO će osnovati manji odsjek za politiku koja će vršiti precizne analize uticaja postojećih entitetskih budžetskih programa podrške na rezultate u poljoprivredi i proizvodnji, kao input za dalja poboljšanja budžetnog procesa, za opštu strategiju, te za odreñenje politike za unapreñenje konkurentnosti i efikasnosti poljoprivrede i njoj srodnih sektora u BiH. Ovaj odsjek će takoñe podržati pripreme dokumenata o poziciji sektora kako bi se podržali trgovinski pregovori sa Svjetskom trgovinskom organizacijom, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i drugi bilateralni i multilateralni trgovinski sporazumi, i njihova postepena implementacija / usklañenost. (ii) Uspostava koordinacije ruralnog razvoja i jedinice za podršku: (odsjek + radna grupa) MVTEO će osnovati odsjek za koordinaciju ruralnog razvoja na nivou BiH koji će pružati podršku meñuentitetskoj radnoj grupi (koja će uključivati predstavnike entiteta i Distrikta Brčko), koja će nadzirati razvoj okvira politike ruralnog razvoja BiH i izradu Nacionalnog plana ruralnog razvoja (u skladu sa zahtjevima IPA-e za ruralni razvoj) uključujući niz 163 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 164 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) okvirnih mjera koje će se primjenjivati na cijeloj teritoriji BiH. Kako bi se podržala radna grupa, MVTEO će 2008. preduzeti detaljne analize ruralnih područja i potreba (vezane za izgradnju kapaciteta za analize poljoprivredne politike) i voditi razvoj integrisane strategije i plana ruralnog razvoja za BiH (što će vremenom u implementaciju aktivnosti uključiti niz drugih vladinih i nevladinih institucija) u skladu sa regionalnim / entitetskim potrebama i prioritetima. To će takoñe podržati razvoj operativnih programa na nivou entiteta i regija, kako se zahtijeva, i u skladu sa usaglašenim okvirnim prioritetima. (iii) Uspostava Odbora za monitoring i evaluaciju i jedinice za podršku sektora: MVTEO će uspostaviti Odbor za monitoring (koji će uključivati predstavnike entiteta i Distrikta Brčko) kako bi nadzirao implementaciju politike sektora. Odbor će biti podržan od strane male jedinice eksperata, koju će podržati meñunarodni eksperti, a koja će koordinisati, savjetovati i pomagati uspostavu odgovarajućih entitetskih metoda i programa za monitoring i evaluaciju (M&E), uzimajući u obzir trenutnu i planiranu dostupnost pouzdanih statistika i informacija; obučavati metodama M&E relevantne MVTEO-ove uposlenike, kao i uposlenike drugih ministarstava, i po potrebi vršiti monitoring i evaluaciju projekata i programa koji se provode u cijeloj BiH. (iv) Uspostava Odbora za koordinaciju poljoprivrednim informacijama i jedinice za podršku: MVTEO će uspostaviti malu jedinicu stručnjaka, koju će podržati stručnjaci iz EU, kako bi pružala profesionalnu tehničku potporu i pomagala rad Odbora za koordinaciju poljoprivrednim informacijama, koja će uključivati predstavnike iz statističkih institucija i sektora ministarstava iz entiteta i Brčko Distrikta, kako bi se koordinirale sljedeće aktivnosti: ojačalo i unaprijedilo prikupljanje pouzdanih državnih statističkih podataka o sektoru; razviti odgovarajuće sisteme za razvoj harmoniziranih registara u sektoru i njihova meñusobna veza; provesti ankete i druge pilot aktivnosti vezane za podršku monitoringa i evaluacije, ekonomsku procjenu, evaluaciju i reviziju; izvršiti inicijalno planiranje za uvoñenje redovnih poljoprivrednih popisa, mreže računovodstvenih podataka poljoprivrednih gazdinstava i sistema izvještavanja o tržišnim cijenama koji se mogu razvijati i vremenom usaglasiti za zatjevima EU; uspostaviti sistem odabira, sakupljanja i širenja drugih tržišnih informacija potrebnih proizvoñačima, prerañivačima i trgovcima u BiH; i koordinisati statističkim i informacijskim aktivnostima koje provode slične entitetske jedinice za statistiku. (v) Uspostava radne grupe i jedinice za pravno usklañivanje i približavanje u sektoru: MVTEO će uspostaviti manju jedinicu za koordinaciju pravnih pitanja u sektoru, koju će podržati prevodioci, kako bi se: koordiniralo i odabrali prioriteti u aktivnostima meñu-entitetskog usklañivanja i usaglašavanja sa zahtjevima EU u sektorima poljoprivrede, šumarstva, prehrane, ribarstva i ruralnog razvoja; poduzele analize nedostataka (gap analyses) i pripremile tabele usklañenosti; razvio sveobuhvatni plan prioriteta za pravno približavanje u BiH; koordiniralo osiguranje pravne pomoći i prevoda za radne grupe koje provode sektorska usaglašavanja sa predstavnicima entiteta; vršio monitoring i podržala uspostava i djelovanje radnih grupa, te ostala poduzeta usaglašavanja; uspostavile veze i pomogla Direkcija za evropske integracije u izradi nacrta i izvještaja o nacionalnim programima i prioritetima usaglašavanja; te uspostavili centralni arhiv i baze podataka relevantnog zakonodavstva EU, prevodilaca, prevoñenog materijala, usaglašenih zakona i drugih relevantnih informacija. (vi) Uspostava Odsjeka i radne grupe za planiranje i koordinaciju strane pomoći u sektoru: MVTEO će uspostaviti manji Odsjek stručnjaka koji će voditi i podržavati meñentitetsku radnu grupu kako bi: ustanovili prioritete za dobijanje strane pomoći u skladu sa strateškim planom; vršio monitoring i koordinisalo kontaktima svih nivoa u BiH sa stranim donatorima 164 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 165 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) (vladinim i privatnim) kada je u pitanju pružanje pomoći u područjima poljoprivrede, šumarstva, higijenske ispravnosti i sigurnosti hrane, ribarstva i ruralnog razvoja; uspostavio veze i usaglašavao sa Direkcijom za evropske integracije, sa Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom finansija kako bi se osiguralo uključenje poljoprivrednih i drugih srodnih programa pomoći u nacionalne programske planove i raspodjelu posebnih finansijskih sredstava; nadgledalo i koordinisalo implementaciju dogovorenih projekata; pripremao i predavao državni izvještaj o projektima pomoći i prioritetima u skladu sa zahtjevima; osiguralo redovnu razmjenu informacija izmeñu donatora i projekata koji se provode u sektoru; obezbijedilo obuku i informacije za zvaničnike MVTEO-a i entiteta u svrhe pripremanja programskih zahtjeva, dokumenata za planiranje, akcijskih planova, finansijske kontrole, monitoringa i izvještavanja. (vii) Uspostava radne grupe i jedinice za podršku za harmonizaciju sistema plaćanja: MVTEO će uspostaviti radnu grupu koja će uključivati predstavnike entiteta i Brčko Distrikta koja će koordinirati postepenu harmonizaciju platnih sistema. Radna grupa će biti podržana jedinicom za koordinaciju u MVTEO koja će voditi postepeno prilagoñavanje i jačanje platnih sistema entiteta omogućavajući im da ispune zahtjeve EU za decentralizovanu implementaciju relevantnih komponenti Instrumenta za pred-pristupnu pomoć za ruralni razvoj (IPA-RD) i na zahtjeve drugih donatora vezanih za delegirane i decentralizovane isplate projektnih sredstava, sa konačnim ciljem uspostavljanja akreditovanog tijela (Agencija/Uprava) u skladu sa relevantnim uredbama (npr. Uredbom Komisije br. 1290/2005). (viii) Uspostava radne grupe i jedinice za podršku kako bi se vršila koordinacija rada sa upravnim organizacijama na državnom nivou u oblasti veterinarstva, zaštite zdravlja bilja i sigurnosti hrane: MVTEO će uspostaviti radnu grupu, koja će uključivati predstavnike entiteta i Brčko Distrikta, kako bi se usaglašavalo i koordiniralo implementacijom sektorskih prioriteta, primarno u oblastima veterinarstva, zaštite zdravlja bilja i sigurnosti hrane. Grupa će biti odgovorna za monitoring napretka svih izvršnih upravnih organizacija koje su značajne za sektor, u skladu sa usaglašenim radnim planovima, kvartalno i izvještavajući ministra MVTEO i relevantne entitetske ministre o njihovima nalazima i preporukama. Ostali institucionalni prioriteti koji takoñe zahtijevaju podršku sektora od strane MVTEO-a i drugih sektorskih institucija uključuju: • Reorganizaciju inspekcijskih službi u sektoru, u skladu sa relevantnim zahtjevima EU i drugim meñunarodnim zahtjevima: Detaljni pregled i postepena reorganizacija inspekcijskih službi u sektoru će omogućiti racionalnije korištenje ionako ograničenog broja inspektora, unaprijedit će obuku inspektora i investicija u odgovarajuću infrastrukturu, i ubrzaće napredak uvoñenjwe standarda EU u procese granične i unutrašnje kontrole. Predviña se da će ova postepena reorganizacija omogućiti relevantnim nadležnim organima na državnom i entitetskom nivou da ostvare direktniji autoritet nad njihovim relevantnim inspekcijskim službama u pravcu ispunjavanja strožijih meñunarodnih zahtjeva u smislu odgovornosti i sljedivosti. • Uspostavljanje Vijeća za poljoprivredu BiH; U cilju osiguranja procesa efikasnije konsluktacije, predstavljanja, koordinacije i opravdanosti u donošenju odluka u sektoru poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja, MVTEO će uspostaviti Savjetodavno vijeće koje će mati ulogu stručnog tijela. Savjetodavno vijeće će imati mandat da obezbijedi mišljenja, preporuke i savjete koje će razmatrati Ministarstvo i relevantne izvršne upravne organizacije. Savjetodavno vijeće će uključivati prepoznate stručnjake u sektoru koji dolaze iz vodećih 165 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 166 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) naučnih institucija, privatnih poljoprivrednih gazdinstava, poljoprivredne i prehrambene industrije i relevantnih nevladinih organizacija iz sektora. • Razvijanje detaljnog Nacionalnog plana i uspostavljanje mreže ovlaštenih i akreditovanih laboratorija za podršku sistema sigurnosti hrane u BiH u svrhu službene kontrole; MVTEO će koordinirati razvoj plana BiH za uspostavljanje mreže ovlaštenih i akreditiranih laboratorija u BiH. Plan će odrediti zajedničke standarde i cijene, dijagnostičke, analitičke i druge laboratorijske testove koji su potrebni, u skladu sa zahtjevima EU, posebno za aktivnsoti monitoringa i nadzora. Planom će se odrediti laboratorijske usluge koje će se pružati, procjena troškova i vremenski okvir potreban za poboljšanje postojećih ili uvoñenje novih usluga (zasnovano na raspoloživim ili planiranim sredstvima). Kriterij za odabir laboratorija će uključivati mjesto, lokalne zahtjeve za uslugama, nivo investiranja, troškove i iznos sredstava za obuku osoblja, troškove za angažman dodatnog osoblja, postojeće i buduće operativne troškove. Plan će takoñe uključiti (i dati procjenu troškova) korištenje meñunarodnih akreditacijskih tijela. Plan će obezbijediti osnove za planiranje i imeplementaciju nadgradnje svih laboratorjiskih usluga u sektoru u naredne tri godine. • Koordinacija drugih relevantnih izvršnih upravnih organizacija u skladu sa sektorskim prioritetima: MVTEO će voditi, informisati i obezbijediti druge aktivnosti podrške kako bi se osiguralo da relevantne izvršne institucije na državnom nivou koje imaju tehničku ulogu i nadležnost u podršci sektoru budu u mogućnosti da ispune svoje obaveze u skladu sa usaglašenim radnim planovima i sveobuhvatnim prioritetima. Ove institucije uključuju Institut za standardizaciju, Institut za mjeriteljstvo, Institut za akreditaciju i Institut za intelektualno vlasništvo.

3.4.2. Drugo prioritetno područje: Podići kvalitet i sigurnost domaćih proizvoda uz konkurentnu prednost u proizvodnji, preradi i trgovini Drugo prioritetno područje se fokusira na implementaciju mjera koje podižu i promovišu kvalitet proizvoda u procesu proizvodnje, prerade i trgovine, jačajući time konkurentnu prednost poljoprivrede. Ovo podrazumjeva postojanje potpuno funkcionalne meñunarodne kontrole hrane i sistema sljedivosti koji osiguravaju sigurnost hrane. Takoñe će se uzimati u obzir i buduće članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) što će zahtijevati harmonizaciju sanitarnih i fitosanitarnih mjera (SPS sporazum) sa meñunarodnim standardima. Biće zahtijevano i postepeno prilagoñavanje i nadgradnja odreñenih zakona i jačanje procedura kako bi se zadovoljile meñunarodne konvencije vezane za veterinarsku zaštitu (Meñunarodna kancelarija za epizootije), fitosanitarnim sistemima (Meñunarodna konvencija o zaštiti biljaka) i sigurnosti hrane (Codex Alimentarius). Prioriteti u veterinarstvu: Ovim prioritetima će se baviti sistemi jačanja koji obezbjeñuju zaštitu ljudi i životinja od zaraznih bolesti; osiguraće se pristup sigurnoj hrani životinjskog porijekla, veterinarski zakoni i praksa usaglasiće se sa meñunarodnim standardima u skladu sa zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije i EU; poboljšaće se mogućnosti za izvoz i osigurati minimalni standardi kontrole i zaštite uvoza životinja i proizvoda životinjskog porijekla za domaće proizvoñače i potrošače. Prioriteti uključuju: • Revidiranje Zakona o veterinarstvu BiH: Revizija i izmjene zakona iz 2002. godine kako bi se odredile, jasno i bez dvojbe, odgovornosti i dužnosti različitih komponenti veterinarskih i drugih službi koje se bave zdravljem ljudi i životinja na nivou BiH, entiteta, kantona i opštine , a u cilju implementacije, monitoringa i jačanja mjera i aktivnosti odreñenih u Zakonu, uključujući i razvoj i usvajanje budućih propisa iz oblasti veterinarstva, te iz oblasti zdravlja i dobrobiti životinja. Ukoliko bude potrebno, izmijenit će se i već usvojeni ili izrañeni 166 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 167 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) podzakonski akti kako bi se osigurala usklañenost i konzistentnost na svim nivoima. To će takoñe uključiti i detaljan plan implementacije i izvršenja zakona. • Izrada i usvajanje Zakona o veterinarskim lijekovima u BiH: Novim Zakonom o veterinarskim lijekovima će se uskladiti postojeći entitetski propisi iz 1998. (za FBiH) i iz 2002. (za RS) o upotrebi i prometu veterinarskih lijekova. Ovaj okvirni zakon će osigurati postepeno usklañivanje svih propisa u ovoj oblasti u BiH sa propisima EU. To će takoñe uključiti i detaljan plan implementacije i izvršenja zakona. • Revizija i poboljšanje postojećih propisa o reziduama i aditivima u mesnim proizvodima i stočnoj hrani: Ovaj pravni okvir će biti pripremljen u skladu sa relevantnim uredbama EU (Uredba Vijeća (ECC) br. 2377/1990) i Uredba Vijeća (ECC) br. 1831/2003), kako bi se poboljšala zaštita potrošača i stvarali neophodni preduslovi za nesmetanu trgovinu proizvodima životinjskog porijekla. To će takoñe uključiti i detaljan plan implementacije i izvršenja zakona. • Izrada i usvajanje Zakona o dobrobiti životinja u BiH: U cilju poboljšanja općih uvjeta za postupanje sa životinjama na gazdinstvu, u skladu sa standardima EU propisanih Direktivom EU 98/58/EC, i uvoñenja odgovarajućeg kodeksa dobre poljoprivredne prakse za dobrobit životinja, izradit će se i usvojiti zakon na nivou BiH i podzakonski akti. To će takoñe uključiti i detaljan plan implementacije i izvršenja zakona. Nadgradnju i unaprijeñenu odgovornost državnog Ureda za veterinarstvo: Kako bi se izvršila revizija i kadrovski unaprijedio državni Ured za veterinarstvo i time osiguralo upošljavanje osoblja u odgovarajuće discipline u cilju izvršenja trenutnih i budućih obaveza. U skladu sa meñunarodnim i zahtjevima EU i prioritetima domaće politike, godišnji radni planovi i izještaji će se usklañivati izmeñu Ureda za veterinarstvo BiH i nadležnih organa entiteta i BD. Redovno će se vršiti monitoring ovih radnih planova kako bi se osigurao napredak i općenito procijenio rad. • Nadgradnja i unaprijeñenje državnog sistema identifikacije životinja: kako bi se postepeno uspostavio efikasan sistem registracije svih goveda, ovaca, koza i svinja te kontrole njihovog kretanja, u skladu sa uredbama EU. • Program vršenja redovnog monitoringa i nadzora životinjskih oboljenja: kako bi se osiguralo adekvatno praćenje kretanja i kontrole odreñenih zaraznih bolesti životinja. Prioriteti monitoringa i nadzora će biti odreñeni u skladu sa meñunarodnim standardima za svaku pojedinu bolest, te na osnovu raspoloživih veterinarskih i drugih resursa. U cilju odreñivanja stepena rizika za monitoring i nadzor, prioritet će imati zoonoze (bolesti zajedničke za ljude i životinje) i bolesti klasifikovane prema Meñunarodnoj organizaciji za epizootije (OIE). • Izrada i donošenje planova hitnih mjera (Contingency plan): U cilju sprečavanja širenja zaraznih bolesti u slučaju njenog izbijanja, potrebno je izraditi niz prioritetnih planova hitnih mjera na nivou države. Neophodno je izraditi detaljne planove i osigurati adekvatna sredstva koja moraju biti na raspolaganju kada bude potrebno poduzeti mjere za sprečavanje širenja bolesti i finansirati programe za iskorijenjivanje bolesti, gdje je to neophodno. Uzimajući u obzir postojeća ograničenja u smislu raspoloživosti sredstava za sprečavanje širenja i iskorjenjivanja bolesti, prioritet će se u početku dati pripremanju planova za kontrolu klasične kuge svinja, bruceloze, slinavke i šapa i bjesnila. • Razvoj i uvoñenje osnovnih mjera vakcinacije kao preventivne mjere protiv odreñenih bolesti: Tamo gdje je to odgovarajuće, izradiće se detaljni planovi za prioritetne programe vakcinacije, u cilju osiguranja odgovarajućih sredstava za provoñenje ovih mjera u skladu sa meñunarodnim standardima. 167 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 168 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) • Obezbjeñivanje veterinarskih dijagnostičkih/analitičkih usluga u potpunosti usaglašenih sa meñunarodnim standardima: Izradit će se i usaglasiti sa entitetima i kantonima državni plan za razvoj veterinarskih laboratorija. Plan će odrediti zajedničke standarde i cijene, te dijagnostičke, analitičke i druge laboratorijske testove u skladu sa zahtjevima EU, naročito kada su u pitanju aktivnosti monitoringa i nadzora. Plan će predvidjeti laboratorijske pretrage koje je neophodno obezbijediti, uz procjenu troškova i vremena neophodnih da se obezbijede nove pretrage ili unaprijede postojeće. Planom će se napraviti usporedba ovih troškova sa finansijskim i drugim sredstvima koja mogu biti dostupna sa svih nivoa vlasti u BiH i od strane stranih donatora. Uzimajući u obzir ograničenost sredstava, planom će se odrediti laboratorije koje treba da se unaprijede te usluge koje će one pružati (usluge mogu varirati meñu laboratorijama) u cilju uspostave državne mreže sa zajedničkim standardima i cijenama. Kriteriji za odabir laboratorija će uključivati: mjesto, lokalnu potrebu za uslugama, nivo investicija, iznos i troškove obuke osoblja, troškove bilo kakvog dodatnog osoblja, postojeće i buduće operativne troškove, kao i činjenice o tome da li su postojeće aktivnosti laboratorije i njeni radni standardi ograničeni neadekvatnim prihodima koji dolaze od lokalnih vlasti i industrijskih naknada. Plan će odrediti i uporediti troškove te preporučiti opcije za pribavljanje laboratorijskih akreditacija. Njime će takoñe predvidjeti potrebe u pogledu vremena, ulaganja i obuke koji su neophodni za podizanje nivoa laboratorijskih usluga, standarda i djelovanja tijela za akreditaciju u BiH na meñunarodno prihvatljive nivoe. Plan će razmotriti (i obezbijediti naknadu troškova) korištenje stranih tijela za akreditaciju u periodu poboljšavanja rada takvih tijela u BiH, a i poslije. Detaljni planovi za sprovoñenje će biti započeti i izrañeni čim se postigne dogovor sa svim relevantnim stranama. • Nadgradnju veterinarske inspekcije u skladu sa standardima EU, naročito u pogledu inspekcijskog nadzora na graničnim prijelazima: kako bi se podigli standardi i svrha inspekcijskih službi60, uporedo sa uvoñenjem unaprijeñenih sistema evidencije identifikacije i kretanja životinja (što uključuje i preduzeća za transport životinja), na nivo standarda EU u pogledu izvoza i uvoza životinja i proizvoda životinjskog porijekla . Promet životinja i proizvoda životinjskog porijekla vršit će se preko graničnih prelaza koji moraju ispunjavati meñunarodno utvrñene standarde. Ovo će omogućiti racionalnije i efikasnije korištenje inspekcijskih službi. Obuke inspektora i ulaganja u povezanu infrastrukturu će ubrzati napredak ka usklañivanju sa standardima EU po pitanju granične kontrole. Za povećanje efikasnosti cjelokupnog sistema inspekcijskog nadzora i ispunjavanja standarda EU, neophodno je osigurati funkcionisanje inspekcijske službe u okviru nadležnih organa na nivou države i entiteta zaduženih za sporovoñenje ove strategije. a) Uspostavljanje Operativne agencije za certifikaciju proizvoda životinjskog porijekla; odreñivanje jedinstvenih standarda i procedura u izdavanju certifikata za izvoz proizvoda animalnog porijekla; b) Donošenje planova i studija izvodljivosti za izgradnju namjenskog prostora za trajni smještaj Ureda za veterinarstvo i utvrditi planiranu dinamiku sa potrebnim kapitalnim ulaganjima po godinama; c) Donošenje planova i fizibiliti studija za izgradnju Centralne veterinarske laboratorije i utvrditi planiranu dinamiku sa potrebnim kapitalnim ulaganjima po godinama. 60 Veterinarska inspekcija u entitetima i kantonima je izdvojena iz njihovih ministarstava. Uspostavljene su uprave za inspekcijske poslove na entitetskom i kantonalnom nivou. Neophodno je uspostaviti buduću saradnju izmeñu veterinarske inspekcije i drugih tijela nadležnih za oblast veterinarstva. Postojanje ovih uprava za inspekcijske poslove nisu prepoznata u postojećim propisima o veterinarstvu, te zbog toga njihova veza i komandni lanac nisu jasno odreñeni. Ovo je važno pitanje, budući da po postojećim propisima cijeli niz aktivnosti i propisa se oslanja na veterinarsku inspekciju. Kako bi se izbjeglo preklapanje propisa i zadataka i poboljšala saradnja izmeñu institucija, od velikog je značaja jasno utvrñivanje nadležnosti. 168 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 169 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) Fitosanitarni prioriteti: Prema važećem zakonodavstvu u EU, države članice imenuju nadležni nacionalni organ koji je primarno nadležan za koordinaciju i kontakte u vezi svih pitanja zdravlja bilja i zaštite zdravlja bilja. Pored toga, u skladu s odredbama Meñunarodne konvencije o zaštiti bilja, (BiH je ratifikovala u julu 2003. godine), BiH se obavezala da osnuje državnu upravu za zaštitu zdravlja bilja. Ova, sada uspostavljena institucija, zahtijeva koordinaciju niza aktivnosti u ovoj oblasti. U BiH je potrebno hitno pripremiti niz značajnih mjera , usvojiti ih i provesti. Te mjere uključuju donošenje propisa u pogledu kontrole opasnih štetnih organizama čije unošenje u BiH mora biti zabranjeno ako se identifikuje na odreñenom bilju ili biljnim proizvodima. Novo zakonodavstvo u BiH sada prvi put propisuje obavezu provjere zdrastvenog stanja odreñenog bilja i biljnih proizvoda na mjestu proizvodnje. Ipak, u propisima i njihovom izvršavanju još uvijek postoje značajne praznine, koje onemogućavaju efikasnost ovog sistema. Zbog velikog značaja trgovine biljem i biljnim proizvodima u BiH, neophodno je postepeno usklañivati ove propise sa zakonodavstvom EU, a posebno sa meñunarodnim standardima za fitosanitarne mjere. Posebno postoji potreba propisa oblika, procesa i procedure za izdavanje fitosanitarnog uvjerenja (uvjerenja o zdrastvenom stanju pošiljke bilja i biljnih proizvoda i drugih regulisanih predmeta). Tijela nadležna za izdavanje fitosanitarnog uvjerenja, u pravilu, trebaju biti ovlaštena od nacionalnog tijela za zaštitu bilja. Danas je zajednički prepoznato da je najprikladnije mjesto za obavljanje provjere zdrastvenog stanja bilja na mjestu proizvodnje. Zbog toga ti pregledi moraju biti obavezni na mjestu proizvodnje, a mogu se odnositi na veliki broj ciljeva. Da bi ovakav pregled bio moguć, svi proizvoñači bilja i biljnih proizvoda moraju biti službeno registrovani. Za osiguranje efikasne primjene sistema zaštite bilja na unutrašnjem tržištu BiH, potrebno je osigurati raspoloživi ljudski potencijal, pored one iz javnih službi zaštite bilja. Obuka osoblja mora da se uskladi i finansijski podrži. Neophodno je donijeti i propis o službenim mjerama koje treba poduzeti ako rezultati pregleda nisu zadovoljavajući, vodeći računa da su ove mjere usklañene sa meñunarodnim standardima ili da su naučno utemeljene. Da bi se osigurala usklañenost sistema zdravlja bilja u BiH, neophodno je uspostaviti sistem službenih kontrola koje će omogućiti stavljanje tih proizvoda na tržište. Taj sistem treba biti pouzdan i jedinstven na cijeloj teritoriji BiH. U smislu unutrašnjeg tržišta, entiteti i Brčko Distrikt trebaju uspostaviti usklañene procedure u radu osoblja nadležnog za zaštitu zdravlja bilja (napomena: u EU postoji i kodeks o provoñenju fitosanitarnih postupaka). Takav okvir treba biti uspostavljen na državnom nivou. U okviru unutrašnjeg tržišta, proizvodi koji potiču iz trećih zemalja, trebaju u pravilu biti podvrgnuti provjeri zdravstvene ispravnosti bilja prilikom unošenja u BiH. Od presudnog je značaja uspostaviti i obezbjediti odgovarajuću infrastrukturu fitosanitarne inspekcije na državnom nivou – (tačkama ulaska u zemlju), i na granici i u unutrašnjosti zemlje. Potrebno je uspostaviti i sistem finansijskih doprinosa države BiH kako bi se na državnom nivou podijelio teret mogućih rizika u trgovini, i za pokriće nekih troškova potrebnih za provoñenje posebnih mjera koje uvodi država kako bi eliminisala i iskorijenila štetne organizme koji dolaze iz trećih zemalja ili drugih područja u cilju naknade štete. Mora se uspostaviti sistem za pribavljanje informacija o fitosanitarnom sistemu u BiH i uslovima za stavljanje bilja i biljnih proizvoda na tržište BiH. Ispunjavanje ovih preduslova i implementacija fitosanitarnog zakonodavstava će obezbijediti okvir za postepeno usklañivanje ovog sektora sa meñunarodnim standardima i zahtjevima Svjetske trgovinske organizacije i EU. Prioriteti će povodom toga uključivati: (i) Nadgradnju i poboljšanje odgovornosti Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja: Postoji potreba za poboljšanjem opšte transparentnosti i odgovornosti Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja kako bi se osiguralo izvršavanje poslova, zadataka i obaveza, u skladu sa dogovorenim prioritetima i u skladu sa zakonima i aktom o osnivanju, koji su joj dati u nadležnost. Potrebno je takoñe ubrzati kadrovsko popunjavanje Uprave i osigurati zapošljavanje odgovarajućeg stručnog osoblja koje će moći izvršavati postojeće i buduće obaveze iz ove oblasti, u skladu sa meñunarodnim i zahtjevima EU, i izraditi strategiju zaštite bilja, godišnje i kvartalne radne 169 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 170 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) planove, sa jasno postavljenim radnim ciljevima, uz saradnju i saglasnost nadležnih entitetskih organa i Brčko Distrikta. Takoñe je neophodno izvještavati o napretku u skladu sa opštom startegijom i radnim planovima, na kvartalnoj osnovi. (ii) Uspostavljanje redovnog državnog programa monitoringa i nadzora štetnih organizama, bilja, biljnih proizvoda i drugih regulisanih predmeta i proizvoda za zaštitu biljaka (pesticida) u skladu sa meñunarodnim standardima (koji su definisani od strane Svjetske trgovinske organizacije, Meñunarodne konvencije o zaštiti biljaka, itd.): Implementacija propisa, na osnovu kojih će se raditi nacionalni te regionalni programi monitoringa štetnih organizama, a u skladu sa meñunarodnim standardima i obavezama koje proističu iz MKZB, te Svjetske trgovinske organizacije- SPS. Ovo će doprinijeti da se zaštiti domaća proizvodnja i omogući trgovina biljem i biljnim proizvodima kako unutar BiH tako i izvan teritorije BiH, te eliminisanje stvaranja barijera od strane BiH u meñunarodnoj trgovini. Puna implementacija fitosanitarnih mjera jeste preduvjet za konkurentnost ovog sektora, a i osnov za uspostavu u potpunosti funkcionalnog sistema sigurnosti hrane. (iii) Uspostava i poboljšanje funkcionisanja djelotvornog sistema fitosanitarnih laboratorija i javnih službi u oblasti zdravlja koje će nuditi odgovarajuće i brze usluge u fitosanitarnoj oblasti (npr. laboratorijska i terenska testiranja, poslove osmatranja, predviñanja i sl.) u potpunosti u skladu sa meñunarodnim standardima: Donošenje i implementacija propisa na nacionalnom nivou kojima se utvrñuju uvjeti u pogledu infrastrukture, kadra i opreme za fitosanitarne laboratorije (fitopatološke, entomološke, virološke, itd), ). Za izgradnju i uspostavu ovih laboratorija će biti potrebno obezbjediti značajna finansijska sredstva, te tehničku pomoć. (iv) Uspostava sistema certificiranja sjemena u skladu sa meñunarodnim standardima: Usvajanje prethodno izrañenih nacrta propisa, po hitnoj proceduri kako bi se u BiH uspostavio sistem proizvodnje sjemena usklañen sa meñunarodnim šemama (OECD) i standardima. Takoñe se zahtijeva članstvo laboratorija za odreñene vrste sjemena u ISTA, te primjena laboratorijskih testiranja u skladu sa meñunarodnim normama. Izraditi detaljne analize nedostajućih propisa i razvoj programa prioritetnog zakonodavstva: Prateći uvoñenje gore pomenutih propisa neophodno je uraditi analizu opštih nedostataka drugih zahtjeva fitosanitarnih propisa i izradu detaljnog plana njihove pripreme, prevoñenja relevantnih propisa i standarda (proceduralnih smjernica) i smjernica za njihovo postepeno usvajanje i implementaciju. Jačanje inspekcijskih službi za zaštitu zdravlja bilja (fitosanitarna inspekcija): Neophodno je uskladiti inspekcijske službe sa postojećim i planiranim pravnim zahtjevima kako bi se osigurala procjena rizika i ublažavanje rizika, u skladu sa standardima EU i drugim meñunarodnim standardima. Prioriteti sigurnost i higijenske ispravnosti hrane: Prioriteti u ovoj oblasti uključivaće razvoj sistema za identificiranje i uniformno implementiranje u cijeloj BiH ključnih prioritetnih aktivnosti za unapreñenje higijene hrane, kvaliteta i sigurnosti, kako bi se zaštitilo zdravlje potrošača, olakšala meñunarodna trgovina prehrambenim proizvodima i stočnom hranom, a sve u skladu sa standardima EU, Svjetske trgovinske organizacije i drugim relevantnim standardima i zahtjevima. Ove aktivnosti će podržati razvoj i implementaciju državne strategije o sigurnosti hrane. Prioriteti uključuju: (i) Revidiranje, usvajanje i početak implementacije opšte strategije BiH o sigurnosti hrane: Ovim će se uzeti u obzir prethodni nacrti strategija i uskladiće se sa sveobuhvatnim sektorskim prioritetima odreñenim Strateškim planom BiH i Operativnim programom na nivou države. Priprema strategije će biti koordinirana zajednički od strane Agencije za sigurnsot hrane BiH i MVTEO. 170 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 171 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) (ii) Iniciranje redovne revizije na ministarskom nivou i nivou viših državnih službenika, na nivou države i entiteta, o napretku u jačanju sigurnosti hrane, na bazi redovnih kvartalnih izvještaja svih uključenih institucija: MVTEO će o tome, u saradnji sa Agencijom za sigurnost hrane, izvještavati Vijeće ministara BiH i entitetska ministarstva u skladu sa dogovorenim radnim planovima, indikatorima aktivnosti i procedurama. (iii) Uspostavljanje mehanizama na nivou BiH koji će koordinirati programiranje i implementaciju strane pomoći u svim oblastima vezanim za sigurnost hrane: Ovo će biti povezano sa širom koordinacijom pomoći dodijeljenoj sektoru, u skladu sa dogovorenim starteškim prioritetima. (iv) Osnivanje i kadrovsko popunjavanje ureda za informisanje i kontakte, u okviru MVTEO i Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja, u skladu sa zahtjevima meñunarodnih ugovora čiji je potpisnik BiH: Ovo uključuje Sanitarni i fitosanitarni (SPS) komitet za BiH Svjetske trgovinske organizacije i urede za obavještenja i informacije; FAO ured za BiH; Komitet Codex Alimentarius za BiH; tijela i aktivnosti koja zahtjeva Meñunarodna konvencija za zaštitu biljaka (IPPC). (v) Procijeniti potrebe za učlanjenje u druga meñunarodna tijela i otpočeti sa mjerama koje vode ka apliciranju za članstvo. Naročito u fitosanitarnom sektoru:To će uključiti sveobuhvatni pregled i razvoj prijedloga za buduće članstvo, posebno u fitosanitarnom sektoru. (vi) Održati i povećati učešće BiH u regionalnim aktivnostima za unapreñenje sigurnosti i higijenske ispravnosti hrane. (vii) Odrediti prioritete i izvršiti reviziju rokova za usvajanje podzakonskih akata u sklopu osnovnih zakona koji se tiču sigurnosti hrane: Ovo će biti izrañeno i usaglašeno sa svim relevantnim institucijama, a koordinirano od strane Agencije za sigurnost hrane i MVTEO. (viii) Izraditi planove i rasporede vezane za imenovanje i/ili zapošljavanje osoblja u tijela za nadzor i drugih tijela utvrñenih zakonima koji se tiču sigurnosti hrane. To uključuje Upravni odbor Agencije za sigurnost hrane: Savjetodavno vijeće Agencije za sigurnost hrane; Naučno vijeće i naučne odbore Agencije za sigurnost hrane; Sektor za zdravstvo unutar Ministarstva za civilne poslove; kadrovsko popunjavanje i obuka inspekcijskih službi vezana za nadzor nad sigurnošću hrane.

3.4.3. Treće pritetno područje: Podržati primarnu proizvodnju uz mjere direktne podrške poljoprivrednim gazdinstvima kako bi se postepeno izjednačile i usaglasile sa mehanizmima EU Potreba za trećim prioritetnim područjem dolazi iz postojećih razlika u tržišnim politikama i planovima, kao i iz subvencija za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje se daju na entitetskom nivou. Različiti iznosi subvencija za podršku tržištu i za različite vrste pomoći, kakve trenutno postoje, bitno otežavaju harmonizaciju sa EU i komplikuju buduće meñunarodne trgovinske pregovore i proces usklañivanja. Takoñe, postoji potreba da se broj planova smanji i da se pojednostave pravila i procedure koje se provode u entitetima u cilju olakšanja procesa harmonizacije sa istima u EU. Na osnovu gore iznesenog, entiteti će postepeno usvajati zajedničke vrste šema podrške tržištu i iznose subvencija, u nastojanju da ih tako usklade sa tržišnim šemama u EU. 171 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 172 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) Treće prioritetno područje nastoji se postepeno kretati od tržišne podrške po jedinici proizvoda prema tržišnoj podršci po hektru i po grlu stoke, tako što se poljoprivrednicima daju tzv. direktna plaćanja. Promjena koja se odnosi na davanje podrške po hektru, a ne po jedinici proizvoda, favorizira poljoprivrednike koji nastoje imati široku proizvodnju i zadovoljiti niz okolišnih i društvenih ciljeva, naspram poljoprivrednika koji se bave intenzivnom proizvodnjom. Takoñe, direktnim plaćanjem podsticaja poljoprivrednicima mogu se izričito uzeti u obzir različita područja (manje povoljna, brdovita područja), veličine poljoprivrednih gazdinstava i starost poljoprivrednika (mladi poljoprivrednici). Iako ovakav sistem podrške približava planove za poljoprivredni razvoj BiH istim u EU, upravljanje, plaćanje i kontrola direktnih isplata poljoprivrednicima iziskuje dosta zahtjevan sistem podrške u smislu vremena i sredstava, u koji bi trebali investirati entiteti i država. Planirano je da se u periodu od 2008-2010. godine uvedu sljedeće promjene: (i) Postepena harmonizacija subvencija meñu entitetima biće dogovorena i implementirana. Nivo i vrsta direktnih podsticaja namijenjenih proizvoñačima baziraće se na detaljnim analizama politike koja prati zajedničke standarde MVTEO-a i entiteta. Dati podsticaji će se ograničiti na mali broj proizvoda (roba). S obzirom da su trenutno dostupne samo limitirane informacije o komparativnoj profitabilnosti posebnih biljnih kultura i stoke u BiH, u 2008. je predviñeno testiranje niza pilot programa podrške. Rezultati ovih pilot programa i svaka relevantna obaveza, predviñena meñunarodnim ugovorima čiji je potpisnik BiH, uticaće na dobijanje značajnijih programa podrške za odreñene proizvode u 2009. Od udruženja proizvoñača tražiće se da daju smjernice u cilju odabira odgovarajućih programa podrške. (ii) Detaljne analize uticaja postojećih programa budžetske podrške na poljoprivredne rezultate i produktivnost, kao inputa za dalje poboljšanje procesa budžetiranja, biće izvršene u 2008. Ovo će se raditi u skladu sa ekonomskim metodama, koje će biti posebno razvijene za BiH, od strane Odsjeka koji će osnovati Sektor poljoprivrede u MVTEO. (iii) Razvijanje metoda zajedničkog plaćanja, evidencije i registracije koje će koristiti entiteti i Brčko Distrikt, što će podržavati centralne institucije za koordinaciju, uključujući i Odjeljenje za platne sisteme koje će biti osnovano u Sektoru za poljoprivredu u MVTEO-u. Preostala prioritetna područja 4, 5 i 6 Strateškog plana BiH bave se osnovnim prioritetima bosanskohercegovačke poljoprivrede i ruralne ekonomije, a prioriteti proističu iz SWOT analiza sektora za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj, te iz analiza trenutne situacije. Ovi prioriteti takoñe su vezani za ciljeve i mjere politike ruralnog razvoja (Stub 2) EU, kao i za ciljeve i vrste pomoći za ruralni razvoj za zemlje kandidate i potencijalne kandidate navedene u Uredbi IPA EC 1085/2006. Fokus, sadržaj i logički temelj svakog od ovih prioritetnih područja analitički je iznesen u nastavku teksta.

3.4.4. Četvrto prioritetno područje: Povećati konkurentnost poljoprivredno- prehrambenog sektora kroz mjere indirektne podrške Četvrto prioritetno područje direktno se bavi problemom slabe konkurentnosti poljoprivredno- prehrambenog sektora BiH, a razlog tome je uglavnom niska poljoprivredna produktivnost (i zemljišta i rada), što pokazuju SWOT analize. Najveća ograničenja modernizaciji i povećanju konkurentnosti sektora predstavljaju činjenice da u BiH preovladavaju manja poljoprivredna gazdinsva; zatim nedostatak modernih tehnologija i praksi na poljoprivrednim gazdinstvima; veliko prisustvo poljoprivredne proizvodnje samo u svrhe vlastitog preživljavanja usljed nedostatka prilika za posao u ruralnim područjima; neadekvatne educiranosti ljudskih potencijala i nedovoljna 172 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 173 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) finansijska sredstva; starija starosna struktura populacije u oblasti poljoprivrede; nizak nivo tehnologije i standarda u sektoru prerade hrane; nedostatak infrastrukture u poljoprivrednoj proizvodnji, trgovini i preradi poljoprivrednih proizvoda; ograničeno i neodrživo ulaganje u poljoprivredu i aktivnosti na procesu dodatne vrijednosti. Svi ovi faktori doprinose malom prisustvu komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava u BiH i slaboj konkurentnosti sektora za preradu hrane. Bez obzira na ova ograničenja u BiH postoji veliki potencijal za povećanje produktivnosti i proizvodnju kvalitetnih proizvoda. Sveobuhvatan pristup u cilju povećanja konkurentnosti u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambenom sektoru će se postići kroz podrške za povećanje ulaganja na gazdinstvu i u prehrambenoj industriji u smislu modernizacije i nadgradnje tehnologije. Konkurentnost će se takoñe povećati i kroz investicione poticaje za mlade poljoprivrednike, podršku za unapreñenje znanja i vještina poljoprivrednika, te podršku za poboljšanje usluga obuke, zatim kroz podršku za povećanje veličine poljoprivrednih gazdinstava, plasiranje na tržište proizvoda putem grupa proizvoñača i kroz druge mjere potrebne za unapreñenje poljoprivrede i za nju vezanu infrastrukturu prehrambene industrije. Implementacija mjera iz četvrtog prioritetnog područja doprinijeće jačanju poljoprivrednih gazdinstava komercijanog karaktera i povećanju produktivnosti i konkurentnosti ovog sektora.

3.4.5. Peto prioritetno područje: Zaštititi ruralni okoliš BiH kroz podršku agro-okolišnim programima Ovo prioritetno područje je usmjereno na zaštitu prirodnih resursa i ruralnog okoliša. Bolje upravljanje zemljišnim resursima i ekološki prihvatljive zemljoradničke prakse će unaprijediti održiv i integrisan razvoj, zaštitu prirodnih sistema i biodiverziteta, te zaštitu prirodnih resursa (tla, voda, šuma). To uključuje mjere za probne inicijative u agro-okolišu na poljoprivrednim gazinstvima; razvoj Pravila dobre poljoprivredne prakse (GAP); Buduće šeme će se vjerovatno fokusirati na propadanje krajolika, prirodnih staništa i raznolikosti vrsta koji su izazvani gubitkom poljoprivrednog zemljišta (naročito travnatih površina), te degradaciju okoliša izazvanu neodgovarajućim poljoprivrednim praksama, uključujući visoku potrošnju gnojiva i pesticida (naročito na obradivim i stalnim kulturama) i neodgovarajuće upravljanje otpadom i opasnim materijalima (posebno životinjskim otpadom). Stroga pravila i standardi koji se mogu verificirati su neophodni kao osnova za sistem inspekcije, i uključuju: (i) odreñivanje maksimalne gustoće životinja (odreñena kao maksimalna proizvodnja azota u životinjskom izmetu, isključujući zaštićena uskladištenja, po hektaru poljoprivrednog zemljišta); (ii) odreñivanje minimalnog kapaciteta skladišta za odlaganje životinjskog izmeta; (iii) odreñivanje normi za ñubrivo, zasnovanim na potrebama usjeva, uzimajući u obzir rotaciju sadnje kultura, količinu nutrijenata dostupnih u tlu, zemljišnim i klimatskim uslovima itd.; (iv) odreñivanje perioda u kojima se ne mogu koristiti ñubriva; (v) označavanje mineralnih ñubriva (deklaracija vrste i količine nutrijenata); (vi) izdavanje tehničkih certifikata da bi se osiguralo podesno funkcioniranje opreme za zaprašivanje; (vii) izdavanje licence za zaštitu bilja za poljoprivredne proizvoñače i dobavljače; (viii) uspostavljanje sistema za registraciju pesticida i reguliranje marketinga za pesticide, (ix) etiketiranje stočne hrane i reguliranje neželjenih sastojaka i aditiva u životinjskoj hrani; (x) unapreñenje integrisanog upravljanja štetočinama (IPM) uz ohrabrivanje na korištenje otpornih vrsta; (xi) promovisanje rotiranja usjeva, uz duboko kultiviranje zemljišta i korištenje zdravog sjemena; (xii) promoviranje unaprijeñenog upravljanja i tretmana životinjskog otpada (sa posebnim naglaskom na proizvode opasnog životnjskog otpada) 173 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 174 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) Biće neophodne i druge šeme podrške, u cilju održivog upravljanja poljoprivrednim i šumskim zemljištem, posebno u planinskim i manje povoljnim ruralnim područjima, kojima prijeti depopulacija, te će promovisanje organske poljoprivrede i okolišno prihvatljivih poljoprivrednih praksi predstavljati osnovne mjere koje će pratiti ovo prioritetno područje. Ipak, treba napomenuti da se ove agro-okolišne mjere neće moći suočiti sa svim problemima vezanim za ruralni okoliš. Peto prioritetno područje i pomenute mjere biće dio integrisanog i balansiranog pristupa ruralnom razvoju i uticaće na razvoj svijesti o konceptu održivog ruralnog razvoja. Ovakav pristup stvoriće uslove za razvoj drugih ekonomskih aktivnosti (turizam, rekreacijske aktivnosti) i srodnih poslova, za koje su ruralni okoliš i ruralni pejzaž važni preduslovi. Takoñe, uvoñenje poljoprivredno-okolišnih mjera biće značajan prvi korak ka pred-pristupnim pripremama. Bitno je naglasiti da će, u okviru petog prioritetnog područja, mjere kojima se jača koordinacija i osigurava održivo upravljanje državnim i privatnim šumama, usklañenim sa meñunarodnim normama i zahtjevima EU, uključivati: (i) Pošumljavanje ogoljenog i erozivnog zemljišta: Ovo će obuhvatati finansiranje odreñenih programa sadnje u namjenski odreñenim i ugroženim šumskim područjima. (ii) Upravljanje postojećim šumama: Osiguranje stalne podrške kako bi se osiguralo efektivno inventorisanje, upravljanje i monitoring postojećih šumskih resursa. (iii) Zaštita šuma od požara, štetočina i bolesti: Osigurava dostupnost podrške za osnovne preventivne mjere za zaštitu postojećih šumskih resursa. (iv) Priprema strategije za održivo upravljanje i korišćenje državnih i privatnih šuma, u skladu sa meñunarodnim normama i zahtjevima EU: Ovo će biti najveći izazov za sektor šumarstva nakon završetka inventure šuma u BiH za koji će se takoñe tražiti i vanjska pomoć, kako bi se osigurala sredstva za voñenje i implementaciju strategije. (v) Rad službe šumarske inspekcije: Osigurava stalnu podršku kako bi se osigurala efikasna kontrola i ureñenje postojećih šumskih resursa. Takoñe, u okviru petog prioritetnog područja, biće podržano i održivo korištenje i upravljanje vodnim resursima u ruralnim područjima, u skladu sa mañunarodnim normama i zahtjevima EU. Prioriteti u ovoj oblasti uključuju: (i) Zaštita voda, rijeka i jezera i zaštita od poplava: Osigurava dostupnost dovoljnih sredstava kako bi se nastavile obezbjeñivati dgovarajuće službe za zaštitu voda i prevenciju poplava. (ii) Priprema studija izvodljivosti: S obzirom na činjenicu da su u sektoru voda neophodna velika ulaganja, od esencijalnog je značaja provoñenje detaljne studije izvodljivosti koje će ocijeniti najprikladniji način korištenja dostupnih sredstava. U periodu 2008. godine biće proveden niz studija izvodljivosti. (iii) Priprema osnovnog planskog dokumenta/državne strategije za upravljanje vodama, u skladu sa meñunarodnim normama i zahtjevima EU: Ovaj veliki poduhvat biće započet u 2008. (po mogućnosti uz stranu pomoć). (iv) Projekti za navodnjavanje finansirani od strane donatora: Tražiće se finansiranje odreñenog broja projekata za navodnjavanje u 2008. Budući prioriteti će morati prepoznati neophodnost šire reorganizacije pravne i institucionalne osnove za upravljanje vodama, uključujući i prebacivanje upravnih odgovornosti za navodnjavanje na privatni sektor, te podjelu drugih nadležnosti za upravljanje vodama meñu ministarstvima i drugim institucijama (upravljanje vodnim područjima, korištenje gradske i industrijske vode, pitanja vezana za okoliš, itd.). Kao rezultat ovoga promijeniće se neke od trenutnih nadležnosti u okviru 174 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 175 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) programa za upravljanje vodama, a to će se odraziti i na planiranje i dodjelu budžeta. Priprema za ove aktivnosti inicirat će se u 2008.

3.4.6. Šesto prioritetno područje: Diverzifikacija aktivnosti i poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima Ovo prioritetno područje ima za cilj diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti i prihoda u ruralnim područjima i unaprijediti kvalitet života ruralne populacije. Ruralna područja BiH suočavaju se sa problemom odlaska stanovništva, najčešće usljed nedostatka prilika za zapošljavanje i usljed ograničenih poduzetničkih kapaciteta ruralnih područja. Nedostatak prilika za zapošljavanje je osnovni faktor visokog nivoa nezaposlenosti, niskih prihoda i siromaštva u ruralnim područjima. Osim toga, značajno prisustvo poljoprivredne proizvodnje samo za vlastite potrebe utiče na nizak nivo diverzifikacije ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima, kao i na lošu ruralnu infrastrukturu, što pokazuju analize trenutne situacije. S druge strane, ruralna područja BiH imaju povoljne prirodne uslove i resurse, raznoliku prirodu i bogato kulturno nasljeñe, sa velikim potencijalom za unapreñenje ruralnog razvoja baziranog na ruralnim povoljnostima (okoliš, pejzaž, kulturno nasljeñe, vještine lokalnog stanovništva). Šesto prioritetno područje ima za cilj davanje podrške razvoju ruralnih područja kroz stvaranje novih mogućnosti zaposlenja i boljih uslova života (kvalitet života). Stvaranje novih mogućnosti zaposlenja ostvarivaće se kroz podršku investiranju u nepoljoprivredne aktivnosti zemljoradničke i šire ruralne populacije. Podrška za stvaranje radnih mjesta će se davati malom poduzetništvu i preduzećima kada su u pitanju ruralni turizam, obrt i preduzeća zasnovana na lokalnim resursima. Takoñe, podrška će se davati i za poboljšanje ruralne infrastrukture i pristupa lokalnog stanovništva ruralnim uslugama, kao i za očuvanje kulturnog nasljeña i tradicije. Naposljetku, razvoj ruralnih područja promovisaće se i kroz davanje podrške „odozdo prema gore“ lokalnim inicijativama za ruralni razvoj uz korištenje LEADER pristupa EU na partnerskoj i teritorijalnoj osnovi. Lokalne inicijative biće promovisane na osnovu pilot-projekata na nivou entiteta, Brčko Distrikta i na kantonalnom i opštinskom nivou. Lokalne inicijative odigraće najznačajniju ulogu u upoznavanju ljudi sa novim idejama i pristupima, ohrabrujući inovacije i poduzetništvo, te će promovisati učešće šire zajednice i obezbjeñenje lokalnih usluga. Zajednice koje su snažnije povezane mogu pomoći u širenju znanja, razmjenjivati dobra iskustva i ohrabriti inovaciju ruralnih proizvoda i usluga. Unutar EU je dokazano da prenošenje i prilagoñavanje inovacija često najviše utiču na rast i zaposlenost. U ruralnim područjima, usljed niske gustoće naseljenosti, stanovništvo često ima više poteškoća u usvajanju, prilagoñavanju i širenju inovacija. Promovisanje LEADER pristupa ohrabriće ovaj proces, povezujući se i potičući postojeće i novonastale grupe u zajednicama da se direktnije uključe u planiranje i implementaciju programa ruralnog razvoja. MVTEO će podržati razvoj kapaciteta na entitetskom nivou kako bi se koordinisalo institucionalnim zainteresovanim stranama na regionalnom i lokalnom nivou. Programi informisanja javnosti i davanja publiciteta biće razvijeni kako bi se omogućilo da zainteresovane strane postanu svjesne mogućnosti za dobijanje pomoći i načina da aktivno učestvuju u inicijativama u zajednici.

3.5. Zajednički okvir prioritetnih mjera Na temelju obrazloženja i opravdanja šest (6) prioritetnih područja Harmonizirane strategije 2008- 2010. i odgovarajućih intervencija kako bi se dosegli njeni ciljevi, u narednoj tabeli prikazane su indikativne mjere u okviru svakog strateškog prioritetnog područja. Ove mjere čine indikativnu listu generalnih mjera iz kojih entiteti mogu odabrati i opravdati vlastitu implementaciju zasnovanu na njihovim SWOT analizama i operativnim programskim ciljevima. Indikativne mjere prioritetnih područja 4, 5, i 6 koje su prikazane na tabeli, takoñe su usaglašene i sa odredbama IPA-RD koje se 175 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 176 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) odnose na područja i vrste pomoći (član 171. Uredbe Evropske komisije o implementaciji Uredbe Vijeća br. 1085/2005 o IPA-i):Zajedničke mjere Harmoniziranog strateškog plana za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj (2008-2010.) Prioritetna Sveobuhvatni ciljevi Indikativne mjere područja Prvo Uspostaviti zahtijevani institucionalni Aktivnosti izgradnje kapaciteta i prioritetno kapacitet i implementacijske mehanizme mehanizama za implementaciju područje na svim nivoima. Harmonizirane strategije Aktivnosti koje olakšavaju implementaciju Harmonizirane strategije (poljoprivredne statistike, registri, studije, izrada mapa itd.) Aktivnosti kako bi se harmonizirala postojeća podrška izmeñu entiteta Aktivnosti na jačanju sveobuhvatnog sistema sigurnosti hrane i kontrole kvaliteta uključujući standarde, prava intelektualnog vlasništva i akreditaciju laboratorija Drugo Poboljšati kvalitet i sigurnost domaćih Aktivnosti kako bi se ojačale izvršne prioritetno proizvoda uz konkurentnu prednost u agencije na državnom nivou područje proizvodnji, preradi i trgovini. (veterinarstvo, zaštita bilja i sigurnost hrane) Podrška unapreñenju kvaliteta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kroz podršku šemama privatnog i javnog sektora i mehanizme Treće Podržati primarnu proizvodnju uz mjere Mjere podrške tržištu roba bazirane prioritetno direktne podrške poljoprivrednim na zajedničkim planovima, iznosima i područje gazdinstvima kako bi se postepeno pravilima izjednačili entiteti i usaglasili sa Postepeni prelazak na direktno mehanizmima EU (po hektaru i plaćanje plaćanje poljoprivrednicima po hektaru ili po grlu stoke). po grlu stoke Diferencirana direktna plaćanja za planinska područja Četvrto Povećati konkurentnost poljoprivredno- Investiranje u poljoprivredna prioritetno prehrambenog sektora u BiH kroz gazdinstva područje indirektne mjere podrške. Investiciona podrška mladim poljoprivrednicima Investicije za preradu i plasman poljoprivrednih proizvoda Potpora za nekomercijalnu i polukomercijalnu poljoprivrednu proizvodnju Grupe proizvoñača Peto Zaštititi ruralni okoliš BiH kroz podršku Aktivnosti za održivi menadžment prioritetno agro-okolišnim programima, uključujući i zemljištem i šumama u planinskim 176 STRATEŠKI PLAN BiH ZA HARMONIZACIJU POLJOPRIVREDE, PREHRANE 177 I RURALNOG RAZVOJA (2008-2011.) područje organsku integrisanu proizvodnju i područjima dobrobit životinja. Podrška za implementiranje kodeksa „dobre prakse“ za biljnu i stočarsku proizvodnju Aktivnosti na promociji organske proizvodnje Šesto Diverzifikacija aktivnosti i poboljšanje Investiranje u agro-turizam, obrt, i prioritetno kvaliteta života u ruralnim područjima. aktivnosti koje su bazirane na resursima područje Investiranje u mali biznis i mala preduzeća Investiranje u ruralnu infrastrukturu Unapreñenje stručnih službi i stručne obuke Aktivnosti lokalnog razvoja (pristup „LEADER“) Zaštita autohtonih vrsta biljaka i životinja Zaštita tradicionalnih proizvoda i proizvoda sa geografskim porijeklom 177